Poslovni broj Gž-1806/2024-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Svjetlani Praćić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice HP iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nevinu Svilaru odvjetniku iz Zagreba, protiv protustranke NP iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Delipetru odvjetniku iz Imotskog, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući po žalbi predlagateljice, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj R1 128/2022 od 11. rujna 2024., 2. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice HP, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj R1 128/2022 od 11. rujna 2024.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem obustavljen je prvostupanjski postupak, te je predlagateljica upućena u parnicu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini oznake kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška],k. o. [katastarska općina].

2.Protiv citirane odluke, žalbu podnosi predlagateljica iz žalbenog razloga sadržanog u čl. 353. st.1. t.3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP-a). svezi s pravnim pravilom paragrafa 21. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. (u nastavku ZSVP-a) koja pravna pravila se primjenjuju pozivom na čl.2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/1991).

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba predlagateljice nije osnovana.

5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga predlagateljice ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a u svezi čl. 21. ZVSP-a.

6.Nisu osnovani navodi predlagateljice kojima upire na ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

7.Naime, iz stanja u spisu u bitnome proizlazi:

-da predlagateljica podnosi predmetni prijedlog za razvrgnuće prijeporne nekretnine, tvrdeći da je suvlasnica iste u 1/3 idealna dijela, no da je od strane protustranke onemogućena u korištenju iste,

-da iz preslike zk. izvatka za tu nekretninu priložene uz prijedlog, proizlazi da su kao suvlasnici prijeporne nekretnine bili upisani predlagateljica, protustranka i HP pok. ŠP, svaki u po 1/3 idealna dijela,

-da je protustanka usprotivila ovom prijedlogu za razvrgnuće, iz razloga jer da je ista u cijelosti vlasništvo protustranke, pozivajući se na ostavinski postupak poslovni broj O 339/98, osporivši time suvlasnički dio predlagateljice na predmetnoj nekretnini,

-da je iz navedenog ostavinskog spisa vidljivo da je ostavinskim rješenjem od 28.prosinca 1998. točkom I. izreke utvrđena ostavinska imovina iza sada pok. ŠP (nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u posjedovnim [broj] k. o. [katastarska općina], br. [katastarska općina] k. o. [katastarska općina], br. [katastarska općina] k. o. [katastarska općina], kao i određen pokretnine), da su točkom II. izreke utvrđeni zakonski nasljednici istog (ČP, NP i HP, svatko u po 1/3 dijela), da su prednje spomenute nekretnine između nasljednika raspoređene na način da je sin NP dobio u nasljedstvo kao legat „pola kuće“ u [adresa] od ĐP, „H“ i „[adresa], „garažu iza pojate i vrtače 380 m[2] “, dolac u brdu kod [adresa] “, dok su ostale nekretnine svi nasljednici dobili na jednake dijelove u po 1/3 dijela,

-da je rješenjem od 23. svibnja 2000. izvršen ispravak prednje navedenog rješenja o nasljeđivanju u točki II. izreke u odnosu na imovinu nasljednika NP, tako da istome pripada: „kao legat pola kuće“ u Zmijevcima od ĐP i to zapadni dio kuće, č. zem [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška],k. o. [katastarska općina], što u stvarnosti da predstavlja prizemlje s dvije prostorije i katom s dvije 'prostorije, te dvorište u pravcu kuće.

8.Donoseći pobijanu odluku, sud prvog stupnja obzirom na prednje, zaključuje da u ovom slučaju postoji spor između stranaka glede veličine suvlasničkih dijelova stranaka na prijepornoj nekretnini, pa primjenom paragrafa 268. ZVSP-a smatra da su ispunjene pretpostavke za upućivanje predlagateljice u parnicu sa njenim zahtjevom, posljedično čemu da nema uvjeta za provedbu izvanparničnog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice.

Pri tome uvažava činjenicu da je u lipnju 2023. stupi na snagu novi Zakon o izvanparničnom postupku, no kako je ovaj postupak započet prije stupanja na snagu novog Zakona, to drži da nema uvjeta za primjenu istog.

Slijedom navedenih razloga odlučuje kao u izreci pobijanog rješenje.

9.U kontekstu do sada izloženom, nisu ovome sudu prihvatljivi žalbeni navodi predlagateljice kojima pobija pravilnost stajališta suda prvog stupnja, ponajprije ističući da je sud ovu odluku donio bez da je prethodno proveo očevid na licu mjesta, a da su iz priloženog zk. izvatka ti suvlasnički dijelovi jasno vidljivi.

Protivno tumačenju predlagateljice, u situaciji kada je protustranka već u odgovoru na prijedlog za razvrgnuće osporila veličinu suvlasničkog dijela iste na predmetnoj nekretnini – 1/3 dijela, pozivom na rješenje o ispravku rješenja o nasljeđivanju, ni prema prosudbi ovog suda nije bilo valjanog razloga da prvostupanjski sud krene u provođenje bilo kakvih dokaza, napose onih koji zahtijevati određeni trošak, kad je među strankama u prvom redu sporna veličina suvlasničkih dijelova na prijepornoj nekretnini.

Nastavno tome, ni prema uvjerenju ovog suda, nije bilo zakonskog osnova za provođenje dokaza izlaska na lice mjesta sa sudskim vještakom geometrijske struke radi procjene da li je moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine, kako to pogrešno drži predlagateljica.

10. Vezano za prednje pogrešno predlagateljica smatra da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni paragrafa 267. i 268. ZVSP-a kad spisu prileži zk. izvadak prema koje je ista suvlasnik predmetne nekretnine u 1/3 dijela.

No, suprotno takvom shvaćanju, cijeneći sadržaj navedenih paragrafa prema uvjerenju ovog suda, nije ni od kakvog značenja, kada je protustranka osporila veličinu suvlasničkog dijela predlagateljice, odnosno samim tim je to postala sporna činjenica između stranaka u ovom postupku.

Ovo stoga što sukladno paragrafu 267. st.2. ZVSP-a, na zahtjev ma kog suvlasnika sud će po vanparničnom postupku odlučiti da li se i kako se ima provesti dioba jedne zajedničke stvari lili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora:

-o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili zajedničke imovine i u pogledu aktive i pasive,

-o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

Prema paragrafu 268. ZVSP-a, ako se u postupku radi diobe ma kojeg od suvlasnika ospori jedan od gore pomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku sa njenim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.

11.Rukovodeći se prethodno navedenim razlozima, pravilno je u konkretnoj pravnoj situaciji, procijenio sud prvog stupnja da su ispunjene pretpostavke za obustavu ovog postupka i upućivanje predlagateljice na parnicu, zbog čega se pobijana odluka ukazuje pravilnom i utemeljenom na zakonu.

12.Slijedom toga valjalo je odbiti žalbu predlagateljice i potvrditi pobijano rješenje primjenom čl. 380. t.2. ZPP-a svezi čl. 21. ZVSP-a.

U Rijeci, 2. lipnja 2025.

Sutkinja

Svjetlana Pražić