Republika Hrvatska Općinski sud u Rijeci

Žrtava Fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: K-929/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Božici Čubranić Petričec kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Nikoline Mesić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice UR, zbog kaznenog djela iz čl. 149. st. 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 110/17, 118/18, 126/19, 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), povodom privatne tužbe privatne tužiteljice RR od 21. listopada 2022., nakon održane javne rasprave 26. svibnja 2025. u nazočnosti okrivljenice i njezinog branitelja odvjetnika Veljka Kerčevića iz Rijeke i opunomoćenika privatne tužiteljice odvjetnika Saše Jelušića iz Rijeke, 2. lipnja 2025. javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I OKRIVLJENICA UR, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći U, rođena **.**.1972. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanka RH, po zanimanju profesor talijanskog jezika i književnosti te engleskog jezika i književnosti, sa završenim Filozofski fakultetom, zaposlena u OŠ Petar Zrinski Čabar, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.300,00 eura, udana, majka dvoje punoljetne djece, vlasnica stana u [adresa], površine oko 60,00 kvadrata

na temelju čl. 453. toč. 3. („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/2019, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, dalje u tekstu ZKP/08)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi

1) dana 26. srpnja 2022., na društvenoj mreži Facebook, u namjeri da naškodi časti i ugledu privatne tužiteljice, u svojoj objavi na navedenoj društvenoj mreži, iako svjesna neistinitosti svoje tvrdnje, za privatnu tužiteljicu kao raniju dogradonačelnicu Grada Čabra, iznijela neistinitu činjeničnu tvrdnju kako slijedi:

"... NR strah od čega? Da će gospođa pravnica opet stručno blagosloviti nečiji otkaz pa natući gradu odštetni dug od 400 000 kn? Pa je, takve stručnosti me stvarno strah, da ne idem u nabrajanje ostalih nebuloza o kojima se uporno šuti... ..."

dakle, za drugog iznijela nešto neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je ista tvrdnja neistinita, a koja postala pristupačna većem broju osoba,

2) dana 10. rujna 2022., na društvenoj mreži Facebook, u namjeri da uvrijedi privatnu tužiteljicu u svojoj objavi na navedenoj društvenoj mreži, za istu iznijela kako slijedi:

"...kao što i ova laprda i ne prestaje od nemila do nedraga ... Umjesto, ponavljam, da surađuje za dobrobit građana, ona blati, riga vatru, verbalno kaki iz dana u dan i onda očekuje da joj se netko klanja divi..."

dakle, uvrijedila drugoga, a uvreda je postala pristupačna većem broju osoba

čime da bi počinila dva kaznena djela protiv časti i ugleda i to djelom pod toč 1) jedno kazneno djelo klevete opisano i kažnjivo po čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11 i djelom pod toč. 2) jedno kazneno djelo uvrede opisano i kažnjivo po čl. 147. st. 1. i 2. KZ/11, sve u vezi čl. 51. KZ/11.

II Na temelju čl. 149 st. 3. ZKP/08 nalaže se privatnoj tužiteljici RR naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eur (tri stotine eura) te nužne izdatke okrivljenice i nužne izdatke i nagradu njezinog branitelja o čemu će se donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Privatna tužiteljica privatnom tužbom podnesenom sudu tereti okrivljenicu UR zbog učina kaznenog djela klevete i kaznenog djela uvrede u svemu činjenično i pravno pobliže opisanima u izreci presude.

2. Upitana kakav stav zauzima prema navodima optužbe okrivljenica UR izjavila je da se ne smatra krivom za učin optuženih kaznenih djela te je obranu odlučila iznijeti na kraju dokaznog postupka.

3. U tijeku dokaznog postupka temeljem odredbe čl. 431. st. 1. toč. 7. ZKP/08 pročitan je iskaz privatne tužiteljice RR (list 64-66 spisa), svjedoka ER (list 86-87 spisa), KR (list 91 spisa) i SR (list 92-93 spisa). Pregledana je i pročitana materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to Facebook objava (list 5-8 spisa), presuda Trgovačkog suda u Rijeci posl. br. P-342/19 (list 20-25 spisa, podnesak (list 83 spisa), podnesak (list 84 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-917/20-2 od 16. studenog 2022. godine (list 95-99 spisa) te je izvršen uvid u spis Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-269/19 (sada Pr-1147/23). Pročitan je izvadak iz Kaznene evidencije te je na kraju dokaznog postupka okrivljenica, pozvana iznijeti obranu, odlučila braniti se šutnjom.

3.1. Odbijen je dokazni prijedlog branitelja da se pročita cjelokupna Facebook komunikacija dostavljena u spis predmeta (list 26-38 spisa) kao i da se u svojstvu svjedoka saslušaju svjedoci TR, JR i OR kao nevažni s obzirom na predmet inkriminacije.

4. Privatna tužiteljica LR ispitana u svojstvu svjedoka (list 64-66 spisa) iskazala je da ju je objava na Facebooku u srpnju 2022. vrlo iznenadila. Žive u malom mjestu gdje svi o svima sve znaju. Kada je to pročitala ostala je šokirana jer ju UR direktno optužuje u toj objavi da je pisala odnosno sačinila otkaz SR te oštetila proračun za 400.000,00 kn. Prvo kada je to pročitala mislila je da je u zabludi, da je neinformirana i odgovorila joj je da je moli da ne iznosi neistinite informacije jer nije ona ta koja je pisala otkaz SR niti sudjelovala u izradi dokumentacije koja je dovela do tog otkaza već da je to učinilo angažirano odvjetničko društvo. Bila je uvjerena da će prestati te provjeriti informacije ili joj se ispričati, ali ona to nije učinila već je odgovorila ili "nemojte lagati ili nemojte nas obmanjivati jer odvjetničko društvo ne bi tako zaribalo stvar" s time da nije točno sigurna je li baš tim riječima objavila, točno piše u objavi. Time joj je jasno dala do znanja da ona neće odustati od neistine da je ona pisala bilo koji dokument za otkaz gospodinu SR. U vrijeme objave radila je u Uredu Županije kao diplomirana pravnica i ne bi si dozvolila da netko na račun njene profesije iznosi neistine koje mogu naštetiti njenom ugledu kao pravnice. Zato je odlučila reagirati jer to nije stvar politike, to nema veze s tim što je obnašala dužnost zamjenice gradonačelnika nego je isključivo u pitanju njena profesija i ono od čega živi. Činjenica da je širokom broju njenih sugrađana pokušala nametnuti spoznaju da je za tih 400.000,00 kn oštećen proračun, a gospodin SR je izgubio spor, s time se nije mogla pomiriti jer bi to joj to dugoročno moglo osobno naštetiti. U tom trenutku nije znala da je gdin SR izgubio spor, saznala je to naknadno. Dok je bila zamjenica gradonačelnika bila je jedina ženska osoba pravne struke odnosno osim nje bila su još dva pravnika i to jedan u gradu i jedan u Komunalnom društvu, međutim oni su bile muške osobe. Ono što je okrivljenica iznijela u toj objavi iznijela je ispod objave ĐR koji je u svojoj objavi napisao njeno ime, a okrivljenica se u komentaru referira upravo na objavu ĐR pa nema sumnje da se objava odnosi upravo na nju. Što se tiče duga od 400.000,00 kn riječ je o iznosu koji je grad trebao platiti SR za dobiveni spor, međutim on je taj spor izgubio čime nije bilo nikakve osnove da bi grad bio oštećen. Presuda nije bila pravomoćna u vrijeme objave na Facebooku već je pravomoćna postala kada je ona otišla raditi u Županiju. Ni na stranicama grada [adresa] ni na stranicama Komunalnog društva presude nisu bile objavljene. Tražila je, ali nije mogla naći da bi bile objavljene. Ne zna kako su podaci o sporu sa SR postali dostupni javnosti, pritom misli na detalje spora. Zna da se znalo da je AR dobio otkaz. Ne zna je li se znalo da je pokrenuo spor protiv te odluke. Okrivljenicu poznaje, svi se znaju, međutim nije imala s njom kontakata. O njoj je čula samo lijepe stvari kao profesorici. Objava u rujnu 2022. ju je također iznenadila jer je vidjela da gospođa ne prestaje iznositi ružne stvari o njoj. Činjenica da su i druge osobe poput GR, MR i URO također ružno pisale o njoj želi reći da, uz dužno poštovanje, riječ je o osobama čije se mišljenje u njihovoj sredini ne može uzeti jednako vrijednim kao mišljenje okrivljene. Okrivljena je profesorica, uči njihovu djecu i njen stav time ima puno veći značaj. Ta objava u rujnu 2022. nalazi se ispod članka u kojem se pisalo o nedolasku gradonačelnika na sjednicu gradskog vijeća. Gradska organizacija SDP-a se u novinama očitovala, a naslov je glasio "gradonačelnik opet laže", a izjavu za novine je potpisala kao predsjednica Gradske organizacije SDP-a i gospođa UR se očitovala upravo na tu objavu pa nema sumnje da se objava odnosila na nju. Nema dvojbe da bilo koji stanovnik grada [adresa] posumnjao o kome je riječ u tim objavama okrivljene. Gospođa UR imala je mogućnost provjeriti informaciju tko je dao otkaz SR na način da je mogla pribaviti njen broj mobitela do kojeg je lako doći i direktno ju to pitati ili je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama mogla poslati upit Komunalnom društvu i upitati tko je sastavljao otkaz SR i time dobiti informaciju tko je mogući krivac da bi grad platio tolike novce. Dan danas joj prijatelji šalju, jer je ona okrivljenicu na Facebooku blokirala, njene objave u kojima ju ne spominje direktno, ali nitko ne sumnja da je to ona u pitanju i svi se pitaju što joj je učinila da je uzela pik na nju.

4.1. Na upit opunomoćenika privatna tužiteljeljica je iskazala da je AR bio direktor Komunalnog društva u vlasništvu grada [adresa] koji je to Komunalno društvo doveo pred bankrot. Kad je gradonačelnik saznao da mu je prešućen ogroman broj podataka, osobito dug komunalnog društva, u tom trenutku gradonačelnik je odlučio prekinuti suradnju sa gosp. AR. Nju je gradonačelnik zamolio da pokuša pronaći odvj. društvo koje bi to učinilo. Preko poznanika saznala je za odvj. društvo Vukić i partneri i osobno je učinila prvi poziv te prenijela zamolbu gradonačelnika. Potpisana je punomoć i to je bilo to sa njene strane. Unutar odvj. društva dokumentaciju je sačinio odvj. KR. Misli da nije vidjela tu dokumentaciju jer je to išlo direktno gradonačelniku na potpis. Gradonačelnik je bio ER. Bilo je reakcija okoline na objavu u srpnju 2022., ljudi su je zaustavljali, raspitivali se, kad bi bila negdje u društvu, na rođendanu za tih 400.000,00 kn, veliki je to iznos. Bila je konstantno prinuđena opravdavati se da nije kriva. Izraz "verbalno kakiti" u objavi u rujnu 2022. doživjela je na način da ju je povrijedila i vrlo osramotila. To čita i njeno dijete, učenici gospođe UR koji danas sutra mogu biti i glasači SDP-a. Nije ju briga toliko za političku štetu koliko ne želi da se takve stvari pišu o njoj na Facebooku.

4.2. Na upit branitelja kako je doživjela komentare drugih sudionika konverzacije na Facebooku privatna tužiteljica je iskazala da u odnosu na FR može reći da je ne poznaje, a za ostale sudionike može reći da ju njihovi komentari toliko ne diraju jer ih ni ona, a ni drugi u [adresa], ne uzimaju toliko za ozbiljno. Ti ljudi komentiraju i ostale, a gosp. UR se uhvatila za nju, što nije ni približno. Što se tiče ĆR može reći da ju ni njegovi komentari ne zanimaju, poznaje tog gospodina. Informacije o sporu SR za vrijeme dok je radila u gradu [adresa] dobivala je od gradonačelnika, a kad je otišla iz grada [adresa] više o sporu nije dobivala informacije. U trenutku ovih objava na Facebooku bila je donesena nepravomoćna odluka u sporu SR.

5. Iz iskaza svjedoka ER (list 86-87 spisa) proizlazi da poznaje i okrivljenu i oštećenu. Bio je gradonačelnik Grada Čabra u razdoblju od 2013. do 2021. godine, a oštećena LR bila je zamjenica gradonačelnika u razdoblju od 2017. do 2021. godine. AR je bivši direktor Komunalnog društva Čabranka kojem je dao otkaz odnosno on kao Skupština komunalnog društva, ne osobno, a iz razloga što su poslovni rezultati bili takvi da daljnja suradnja sa imenovanim nije bila moguća te je on razriješen i imenovan je novi direktor komunalnog društva. Kao gradonačelnik odlučio je o razrješenju direktora Komunalnog društva te kako bi sve bilo formalno pravno zadovoljeno, zatražio je od svoje tadašnje zamjenice RR da angažira odvjetničko društvo koje će zastupati Skupštinu u smislu formuliranja odluke o otkazu ugovora o radu SR. Njena jedina uloga pri odlučivanju o razrješenju SR je bila u tome što joj ja rekao da će postupiti tako. Zamjenica je našla odvj. društvo Vukić u Rijeci te je on osobno komunicirao sa gospodinom BR iz tog društva. To je sve što je bilo od angažmana tada njegove zamjenice u pogledu otkaza SR. Razriješeni direktor se žalio na tu odluku te je vođen postupak međutim dok je on bio u mandatu nije se dogodila nikakva presuda. Nema neposredna saznanja o objavi sa Facebooka jer društvene mreže ne koristi međutim čuo je od gospođe RR da je gospođa UR pisala na Facebooku da je ona kriva za nezakonit otkaz i da će Grad biti oštećen za određeni novčani iznos, a što ju je jako pogodilo jer to nije istina, a što i nije jer je odluku o otkazu donio on, a ne gospođa LR.

5.1. Na upit opun. oštećenika svjedok je iskazao da LR ni na koji način nije stručno participirala u sastavljanju otkaza ugovora o radu SR. Sve je u tom pogledu učinilo odvjetničko društvo. Nakon što je direktor komunalnog društva razriješen svoje dužnosti direktora njemu kao gradonačelniku se ni službeno ni neslužbeno UR nije obraćala vezano za traženje bilo kakvih informacija o razrješenju direktora Komunalnog društva. Ima neformalnih saznanja o tome da je gospodin SR izgubio spor, nema službenih saznanja o tome. Nije čuo da je [adresa] SR platio 400.000,00 kn, misli da ni nije.

5.2. Na upit branitelja svjedok je iskazao da je o predmetu SR prije, a i nakon odluke o otkazu, razgovarao sa Gradskim vijećem, te sa vjerovnicima kojima je Komunalno društvo bilo dužno. Na upit da li je postojao javni interes građana lokalne zajednice povodom predmeta SR naveo je kako je lokalna politika javni interes. Ne zna da li su građani znali za parnični postupak protiv SR. Ne postoji niti jedna politička funkcija ne koju nema pritužbi, nije dobio konkretnu pritužbu na rad svoje zamjenice RR. Nije upoznat da javnim raspravama na društvenim mrežama o radu političara svoje lokalne zajednice jer društvene mreže ne koristi. U tom razdoblju LR bila je član SDP-a.

6. Iz iskaza svjedoka KR (list 91 spisa) proizlazi da poznaje gospođu LR. Angažiran je od strane Grada Čabra i to od strane gradonačelnika, čijeg imena se više ne sjeća, a nakon što je gradonačelnik donio odluku, odnosno dvije odluke i to jednu o opozivu člana uprave Komunalnog društva Čabranka SR te odluku o otkazu ugovora o radu SR. Odluku o opozivu člana uprave Komunalnog društva Čabranka osobno je sastavio dok je kolega R sastavljao odluku o otkazu ugovora o radu. Sjeća se da je sa gradonačelnikom [adresa] i gospođom LR vezano uz navedeno kontaktirao telefonom ali čini mu se, s time da nije u potpunosti siguran, da su imali jedan sastanak u Gradu Čabru. Njega je angažirao Grad Čabar da pripremi tekst odluke, a što se tiče same uloge gospođe LR može reći da njena uloga zapravo nije bila nikakva u tome, odnosno upoznao ju je kao tehničko osoblje unutar Grada Čabra i ona ni na koji način nije sudjelovala u donošenju navedenih odluka zato što je odluke donio gradonačelnik, a on i kolega su ih sastavili. Protiv njegove odluke pokrenut je i parnični postupak u kojem je tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen, a parnični postupak povodom tužbe na odluku otkaza ugovora o radu je u tijeku odnosno isti je trenutno u prekidu s obzirom da je SR podnio da li ustavnu tužbu ili prijedlog za dopuštenje revizije.

6.1. Na upit okrivljene svjedok je iskazao da je za zastupanje Grada Čabra dobio punomoć i na toj punomoći je, koliko se sjeća, bio samo potpis gradonačelnika.

7. Iz iskaza svjedoka SR (list 92-93 spisa) proizlazi da poznaje i okrivljenicu i oštećenicu. Gospođu LR zna jer je bila zamjenica gradonačelnika, a on je bio direktor Komunalnog društva Čabranka. Okrivljenicu poznaje s obzirom da poznaje njene roditelje. Bio je direktor Komunalnog društva Čabranka od 2013. ili 2014. pa do 2019. kada je dobio otkaz, a koji otkaz mu je dao gradonačelnik ER i to na način da je tog dana bio na terenu u Prezidu, a gradonačelnik je došao u kancelariju i bacio mu otkaz na stol. Odluku o otkazu vidio je kad se vratio sa terena. Otkaz mu je dan bez ikakvog objašnjenja. Koliko se sjeća u potpisu odluke bio je gradonačelnik ER, ali možda i VR koja je bila predsjednica nadzornog odbora Komunalnog društva Čabranka. Da je gradonačelnik ER došao u kancelariju i donio mu odluku o otkazu, rekla mu je gospođa ŽR. Nije ništa tada učinio po pitanju otkaza jer se bojao da ne napravi nešto krivo. Naknadno je, a zbog nepravilnosti u samom obrazloženju, pokrenuo postupak protiv odluke o otkazu.

7.1. Na upit suca svjedok je iskazao da nikada nije sa gospođom LR razgovarao vezano uz otkaz niti ga je ona pozivala vezano uz otkaz koji mu je dan.

7.2. Na upit branitelja svjedok je iskazao da je razloge otkaza ugovora o radu saznao poslije, a navodno je razlog bio taj što je Komunalno društvo bilo u financijskim problemima, ali ne zbog njega nego gradonačelnika i ljudi koji su trebali podmiriti račune, a nisu to učinili. Njegova je pretpostavka da je gospođa LR imala informacije o razlozima zašto je dobio otkaz jer je ona bila zamjenica gradonačelnika i vjerojatno je napisala odluku koja je došla na njegov stol. Nakon što je došla prvostupanjska presuda u postupku kojeg je pokrenuo protiv odluke o otkazu o tome je razgovarao sa puno ljudi, ne samo sa jednom ili dvije osobe. Postalo je to kao javna tajna u gradu [adresa] na način da su svi znali, a pravili su se da nitko ništa ne zna. Rekao je da će tužiti grad [adresa] za 400 tisuća kuna. To je rekao i na sjednici gradskog vijeća, razgovarao je o tome i sa sadašnjim gradonačelnikom, a iznio je to i u svojoj političkoj stranci SRNA. Javnost je bila podijeljena, jedni su stali na njegovu stranu, a za neke je bio kriv. Također je o ovome znao govoriti u javnosti, primjerice u gostionici kad bi ga netko pitao vezano uz to rekao bi što se dogodilo, da je nezadovoljan, uvrijeđen i da će ići na tužbu. Bilo je ljudi koji su branili gospođu LR u pogledu njene funkcije zamjenice gradonačelnika, a bilo je ljudi koji su u tom pogledu govorili protiv nje, pritom misli da se govorilo da nije dobro radila svoj posao zamjenice gradonačelnika, da se zamjerila ljudima i slične stvari.

7.3. Na upit branitelja svjedok je naveo da nije siguran da li je podnio jednu ili dvije tužbe, za jednu je siguran, angažirao je u tom pogledu stručnu osobu. Njegova ga je odvjetnica upoznala s time da će ići naprijed nakon što je sud donio odluku. Na sudu u Rijeci prihvaćen je njegov zahtjev, a što je bilo poslije toga ne želi reći. U Zagrebu na Trgovačkom sudu su ovaj dio poništili. Nije podnio tužbu protiv Grada Čabra za naknadu štete u iznosu od 400.000,00 kuna jer mu je odvjetnica rekla da će ići naknadno u tom pogledu. Razgovarao je sa sadašnjim gradonačelnikom vezano uz mnoge stvari, odnosno teme, pa tako i ovu. Novi gradonačelnik nije poništio odluke ranijeg gradonačelnika. U gradskom je vijeću bio član.

8. Iz Facebook objava (list 5-8 spisa) proizlazi da je na Facebook profilu imena UR, sa fotografijom okrivljenice kao profilnoj fotografiji dana 26. srpnja 2022. objavljeno: "... NR strah od čega? Da će gospođa pravnica opet stručno blagosloviti nečiji otkaz pa natući gradu odštetni dug od 400 000 kn? Pa je, takve stručnosti me stvarno strah, da ne idem u nabrajanje ostalih nebuloza o kojima se uporno šuti... ..." te dana 10. rujna 2022.: "...kao što i ova laprda i ne prestaje od nemila do nedraga ... Umjesto, ponavljam, da surađuje za dobrobit građana, ona blati, riga vatru, verbalno kaki iz dana u dan i onda očekuje da joj se netko klanja divi..."

9. Iz presude Trgovačkog suda u Rijeci posl. br. P-342/19-13 od 19. prosinca 2019. (list 20-25 spisa) proizlazi da je Trgovački sud u Rijeci prihvatio drugopostavljeni tužbeni zahtjev koji glasi: Utvrđuje se da su ništetne Odluke skupštine društva tuženika KOMUNALNO DRUŠTVO ČABRANKA d.o.o. [adresa], OIB: 63803405434 koje glase: Odluka kojom se tužitelj AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] opoziva s mjesta člana uprave tuženika KOMUNALNO DRUŠTVO ČABRANKA d.o.o, [adresa], OIB: 63803405434 te odluka kojom je za jedinog člana uprave društva tuženika imenovan RRO, ing. građ., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te Odluka kojom novi član uprave zastupa društvo samostalno i pojedinačno te je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju parnični trošak od 3.600,00 kn, u roku od 8 dana.

10. Iz podneska Grada Čabra, Jedinstveni upravi odjel (list 83 spisa) proizlazi da su u istom u srpnju 2022. bila zaposlena tri diplomirana pravnika i to ZR na mjestu Višeg savjetnika za imovinsko pravne poslove, prostorno uređenje i javnu nabavu, HR na radnom mjestu Višeg stručnog suradnika za pravne poslove i NRO na radnom mjestu Višeg stručnog suradnika za pripremu i provedbu EU projekata.

11. Iz podneska (list 84 spisa) proizlazi da se okrivljenica UR zaključno sa srpnjem 2022. nije koristila svojim zakonskim pravom na pristup informacijama odnosno tražila podatak o stanju parničnog predmeta u sporu s SR.

12. Iz presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-917/20-2 od 16. studenog 2022. godine (list 95-99 spisa) proizlazi da je preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj: P-342/2019-13 od 19. prosinca 2019. na način da se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev za utvrđenjem ništetnim odluka skupštine društva tuženika Komunalno društvo Čabranka d.o.o., [adresa], OIB: 63803405434 kojima se tužitelj opoziva s mjesta člana uprave tuženika, odluka kojom je za jedinog člana uprave društva tuženika imenovan RRO, ing. građ., [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te odluka kojom novi član uprave zastupa društvo samostalno i pojedinačno te se nalaže tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 3.437,50 kn/456,23 eur u roku od 8 dana.

13. Uvidom u spis Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-269/19 (sada Pr-1147/23) utvrđeno je da se vodi parnični postupak po tužbi SR kao tužitelja protiv Komunalnog društva Čabranka d.o.o. kao tuženika radi proglašenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu i odluke o ispravku te odluke nedopuštenom, a koji postupak još nije pravomoćno okončan.

14. Analizirajući rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, po stavu ovoga suda nije dokazano da je okrivljenica UR počinila kazneno djelo klevete iz čl. 149. st. 1. i 2. KZ/11 i kazneno djelo uvrede iz čl. 147. st. 1. i 2. KZ/11 za koja se tereti privatnom tužbom.

15. U postupku je bilo nesporno da je okrivljenica UR na društvenoj mreži Facebook u srpnju i rujnu 2022. napisala objave za koje se privatnom tužbom tvrdi da su klevetničkog i uvredljivog sadržaja u odnosu na privatnu tužiteljicu. Nesporno je bilo i da je privatna tužiteljica po struci pravnica, da je bila zamjenica gradonačelnika grada [adresa] u vrijeme kada je direktor komunalnog društva Čabranka, AR, dobio otkaz, kao i da je politički angažirana kao članica političke stranke SDP.

16. Sporno je bilo da li se objave čiji se sadržaj inkriminira odnose na privatnu tužiteljicu te predstavljaju li iste klevetu i uvredu s obzirom na svoj sadržaj, a koja kleveta i uvreda su, s obzirom na način objave putem društvene mreže, postale pristupačne većem broju ljudi, slijedom čega posljedično kod okrivljenice postoji kaznena odgovornost za optužena kaznena djela.

17. Kazneno djelo uvrede iz čl. 147. st. 2. KZ/11 čini onaj koji drugog uvrijedi, a djelo je počinjeno putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju osoba, dok kazneno djelo klevete iz čl. 149. st. 2. KZ/11 čini onaj koji pred drugim za nekog iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu znajući da je neistinita, a djelo je počinjeno putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba. Sadržaj uvrede sastoji se u omalovažavanju, u negativnom vrijednosnom sudu o vrijednosti drugoga pri čemu je vrijednosni sud neka osobna i subjektivna tvrdnja kojom nešto označujemo kao dobro ili lože, pozitivno ili negativno. Uvreda mora biti upućena određenoj osobi pri čemu nije odlučan subjektivni osjećaj već običaji sredine. Kod uvrede u obzir dolaze razni izričaju kojima se nekoga obescjenjuje, izvrgava ruglu, o njima pogrdno govori. Na subjektivnoj strani krivnje mora postojati namjera, bilo izravna ili neizravna, dok je na objektivnoj strani potrebno da je izjava ili djelo uvredljivo prema objektivnim okolnostima. Za razliku od uvrede kod kaznenog djela klevete predmet je samo neistinita činjenična tvrdnja. Činjenična tvrdnja je ona koja objektivno tumačena sadrži određeni događaj, a čija se istinitost odnosno neistinitost može utvrditi. To kazneno djelo može se počiniti isključivo sa izravnom namjerom pri čemu počinitelj mora biti svjestan da je činjenična tvrda koju iznosi ili pronosi lažna, da je neistinita, da može škoditi nečijoj časti i ugledu te hoće ili je siguran u nastupanje zabranjene posljedice.

18. Analizirajući sadržaj objava sa društvene mreže Facebook jasno je vidljivo da se u objavi iz srpnja 2022. radi isključivo o činjeničnim tvrdnjama za koje privatna tužiteljica tvrdi da su neistinite, a da je okrivljenica znala da su neistinite pa da ih je objavila na Facebook stranici s ciljem da joj naruše čast i ugled. Stoga je prvenstveno sud utvrđivao radi li se u navedenoj objavi o neistinitim činjeničnim tvrdnjama.

19. S druge strane, valjalo je utvrditi da li je u objavi iz rujna 2022. okrivljenica iznijela negativni vrijednosni sud o drugoj osobi konkretno o privatnoj tužiteljici općenito ili o njenim pojedinim svojstvima, pri čemu je bila svjesna uvredljivog sadržaja svoje izjave i to je željela odnosno na to je pristala, a izjava je uvredljiva prema objektivnim okolnostima, a sve u cilju da privatnoj tužiteljici tako naruši čast i ugled.

20. Privatna tužiteljica LR u bitnom tvrdi da se neistinite činjenične tvrdnje u objavi okrivljenice na društvenoj mreži Facebook u srpnju 2022. nesumnjivo na nju odnose s obzirom da se okrivljenica u toj svojoj objavi referira na objavu osobe imena NR koja je nju imenom i prezimenom naznačila u svojoj objavi pa nema sumnje da se objava okrivljenice na nju odnosi, tim više što je u vrijeme kada je bila zaposlena u Gradu Čabru kao pravnica bila jedina ženska osoba pravne struke. Također, privatna tužiteljica tvrdi da nije kao pravnica sačinjavala odluku o otkazu SR, a na čiji otkaz i odštetni dug okrivljenica aludira u objavi, već je na traženje gradonačelnika ER, koji je odluku o otkazu samostalno donio, kao njegova tadašnja zamjenica, potražila odvjetničko društvo koje će odluku sačiniti te je pronašla odvjetničko društvo Vukić i partneri u Rijeci, i to je bilo sve što se tiče njenog angažmana u pogledu otkaza SR slijedom čega činjenice koje je okrivljenica u svojoj objavi nisu istinite, a okrivljenica ni na koji način nije provjerila njihovu istinitost prije nego ih je iznijela iako je to mogla učiniti kroz pravo na pristup informacijama ili nju osobno pitati. U odnosu na posljedice navedenih objava okrivljenice privatna je tužiteljica iskazala kako je na objavu u srpnju 2022. bilo reakcija okoline na način da su je ljudi zaustavljali, raspitivali se za tih 400.000,00 kn jer je to velik iznos zbog čega je konstantno bila prinuđena opravdavati se da nije kriva.

21. Iskaz privatne tužiteljice je u pogledu ovakvih njenih navoda potkrijepljen iskazom svjedoka ER, gradonačelnika [adresa] u vrijeme otkaza ugovora o radu direktoru komunalnog društva SR, a koji je u bitnom naveo u pogledu okolnosti otkaza SR kao direktoru komunalnog društva Čabranka jednako kao i privatna tužiteljica tvrdeći tako da je odluku o otkazu donio on kao gradonačelnik odnosno on kao skupština tog komunalnog društva i da je jedino u čemu je privatna tužiteljica, kao njegova tadašnja zamjenica bila uključena, bilo to što je po njegovom traženju našla odvjetničko društvo koje je u tom pogledu trebalo odraditi pravni dio odnosno sastaviti odluku otkaza direktoru komunalnog društva SR.

22. Iskaz privatne tužiteljice i svjedoka ER u pogledu navedenih okolnosti potkrijepljen je iskazom svjedoka KR, odvjetnika u odvjetničkom društvu Vukić i partneri u Rijeci koji je svojim iskazom u potpunosti potvrdio iskaz privatne tužiteljice i imenovanog svjedoka, a iz čijeg iskaza proizlazi da je privatnu tužiteljicu upoznao isključivo kao tehničko osoblje Grada Čabra i da ona ni na koji način nije sudjelovala u sačinjavanju odluka već su odluku o opozivu članu uprave Komunalnog društva Čabranka SR te odluku o otkazu ugovora o radu SR sačinili odvjetnici imenovanog odvjetničkog društva koje društvo je angažirao i opunomoćio Grad Čabar nakon što je te odluke donio gradonačelnik.

23. Sam AR u pogledu okolnosti svog otkaza u bitnom je naveo da mu je otkaz dao gradonačelnik ER dok sa privatnom tužiteljicom o istom nikada nije razgovarao. Pretpostavlja, jer je ona bila zamjenica gradonačelnika, da je ona pisala odluku o njegovom otkazu. Postalo je to kao javna tajna u gradu [adresa] na način da su svi znali, a pravili su se da nitko ništa ne zna. O svom otkazu je, kao i pokretanju sporova protiv istog razgovarao sa puno ljudi, pričao je o tome u gostionici te je također na sjednici gradskog vijeća, sadašnjem gradonačelniku te u političkoj stranci SRNA čiji je član, rekao da će tužiti grad [adresa] za 400.000,00 kn, ali to nije učinio jer je njegova odvjetnica rekla da će sa time ići naknadno.

24. Što se tiče objave okrivljenice na društvenoj mreži Facebook u rujnu 2022. privatna tužiteljica također tvrdi da se ista na nju nesumnjivo odnosi te nema dvojbe da bilo koji stanovnik grada [adresa] posumnja o kome je riječ u toj objavi, a to iz razloga što se u njoj okrivljenica očitovala upravo na objavu ispod članka u kojem se pisalo o nedolasku gradonačelnika na sjednicu gradskog vijeća, a gradska organizacija SDP-a se u novinama očitovala, i izjavu za novine je potpisala ona kao predsjednica gradske organizacije SDP-a. Izraz "verbalno kakiti" vrlo ju je povrijedio i osramotio jer to čita i njeno dijete kao i učenici gđe UR koji mogu biti i glasači SDP-a dana sutra. Neugodni komentari ostalih sudionika konverzaciju nisu joj relevantni jer ti ljudi komentiraju i druge, a okrivljena se uhvatila baš nje. Također mišljenje tih ljudi u njihovoj sredini nije jednako vrijedno odnosno mišljenje okrivljenice kao profesorice i njen stav o tome kao takav ima puno veći značaj.

25. Sud iskaze privatne tužiteljice te svjedoka ER, KR i SR ocjenjuje životnim i logičnim uzimajući u obzir da je svatko od njih iskazivao o predmetu inkriminacije sukladno svojim saznanjima koja saznanja su u bitnom i suglasna, pa ne nalazeći razlog za suprotno, s obzirom da su svi ispitani svjedoci po mišljenju suda nepristrani i kao takvi nemaju nikakav interes neistinito iskazivati, iste prihvatio kao vjerodostojne.

26. Iz rezultata povedenog dokaznog postupka sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su se objave na društvenoj mreži Facebook, koje je nesporno sačinila okrivljenica, odnosile upravo na privatnu tužiteljicu. Naime, privatna tužiteljica u svom iskazu, koji je detaljan i okolnosan, iskazuje temeljem čega je zaključila da se objave koje je okrivljenica sačinila na Facebooku odnose upravo na nju, a sud njen iskaz u potpunosti prihvaća kao vjerodostojan ne nalazeći razlog zašto bi neistinito iskazivala te posljedično neosnovano teretila okrivljenicu koju poznaje tek iz viđenja s obzirom da žive u istoj maloj sredini. Iako sud nije pročitao cjelokupnu raspravu na Faceboooku, ocjenjujući da je ista kao takva nevažna za predmet inkriminacije, iz pročitanih objava okrivljenice vidljivo je da se okrivljenica u tim svojim objavama doista referira na objave drugih sudionika rasprave, pa prihvaćajući iskaz privatne tužiteljice kao vjerodostojan, jer za suprotno nema razloga, sud njen iskaz prihvaća i u dijelu u kojem navodi da se objava u srpnju 2022. nedvojbeno odnosila na nju jer se okrivljenica tom objavom referirala na objavu NR, a što je vidljivo i iz pročitane objave okrivljenice, u kojoj je NR, kako to tvrdi privatna tužiteljica, nju označio imenom i prezimenom. Što se tiče objave u rujnu 2022. sud također prihvaća iskaz oštećene da se ta objava također na nju odnosila jer je iz pročitane objave također vidljivo da se u objavi spominje SDP, a nije sporno da je privatna tužiteljica članica SDP-a te se spominje nesuđena gradonačelnica, a nije sporno da je privatna tužiteljica bila zamjenica gradonačelnika. Također, sud prihvaća i iskaz oštećene, a upravo zbog funkcije koju je obavljala odnosno bila je zamjenica gradonačelnika, da je u vrijeme dok je bila zaposlena Gradu Čabru, a što je bilo prije inkriminiranog razdoblja, bila jedina pravnica. Naime, u vrijeme objava na Facebooku privatna tužiteljica nije više bila zaposlenica Grada Čabra stoga prikupljen i pročitan podatak Grada Čabra o tome tko je u srpnju 2022. bio zaposlen od pravnika nije relevantan jer tada privatna tužiteljica više i nije bila zaposlena kao pravnica u Gradu Čabru.

27. Sud je na temelju izvedenih dokaza i to svjedočkih iskaza privatne tužiteljice te svjedoka ER i KR utvrdio da su navodi okrivljenice u objavi u srpnju 2022. neistiniti budući da je utvrđeno da je odluku o otkazu SR kao direktoru komunalnog društva donio gradonačelnik kao skupština komunalnog društva, da je odluku o otkazu SR na temelju punomoći Grada Čabra sačinilo za to opunomoćeno odvjetničko društvo Vukić i partneri u Rijeci dok je iz iskaza svjedoka SR utvrđeno da nije podnio tužbeni zahtjev za naknadu štete protiv Grada Čabra slijedom čega gradu [adresa] nije nastao nikakav odštetni dug. Okrivljenica s druge strane nije ničim dokazala istinitost tih tvrdnji, a niti je dokazala da je imala opravdan razlog povjerovati u njihovu istinitost.

28. Kao što je već ranije istaknuto privatna tužiteljica je u vrijeme otkaza SR bila zamjenica gradonačelnika Grada Čabra, a u vrijeme objave inkriminiranih sadržaja bila je zaposlena kao pravnica u Uredu državne uprave u županiji te je cijelo ovo vrijeme bila član odnosno predsjednica gradske organizacije političke stranke SDP. Dakle, cijelo vrijeme okrivljenica je bila aktivno politički angažirana te kontinuirano zaposlena u tijelima javne vlasti odnosno tijelima lokalne i regionalne samouprave čiji je okrivljenica pripadnik.

29. Okrivljenica je sadržaje koji su predmetom ove privatne tužbe objavila na društvenoj mreži Facebook gdje je putem svog profila na toj društvenoj mreži sudjelovala u javnoj raspravi ostalih sudionika pa su u okviru iste ti sadržaji, imajući u vidu da je Facebook društvena mreža, postali dostupni velikom broju ljudi (korisnika Facebooka).

30. Sam sadržaj objava okrivljenica nije osporavala kao ni činjenicu da je autorica istih tako da je tijekom ovog postupka, kako je to već ranije navedeno, bilo potrebno jedino utvrditi radi li se u tim objavama o kaznenim djelima klevete i uvrede počinjenim na štetu privatne tužiteljice. Nastavno na navedeno već je istaknuto i da su u spornim objavama iznesene činjenične tvrdnje za koje je sud ponajprije utvrđivao istinitost, a onda je li okrivljenica znala da su one neistinite te je li okrivljenica iznijela negativni sud o vrijednosti privatne tužiteljice te ih takve objavila kako bi naškodila časti i ugledu privatne tužiteljice.

31. Kao ključno postavilo se pitanje ima li okrivljenica, kao stanovnik općine koja je u sastavu jedinice lokalne samouprave u kojoj je privatna tužiteljica obnašala funkciju, pravo na slobodno izražavanje svojih osobnih mišljenja i stavova u pogledu stvari koje se tiču upravljanja tom jedinicom i radi li se u njezinim objavama o tome, ili pak o kaznenom djelu klevete i uvrede.

32. Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) u nizu presuda koje se odnose na pravo na slobodu izražavanja utvrdio je da sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva i jedan od osnovnih uvjeta za njegov napredak i za ispunjenje svakog pojedinca. Pravo na slobodu izražavanja odnosi se ne samo na "informacije" ili "ideje" koje su blagonaklono prihvaćene ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju. To zahtijevaju pluralizam, tolerancija i slobodoumlje bez kojih nema "demokratskog društva". Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanima zakonom, koji su, u demokratskom društvu, nužni. Ta ograničenja moraju biti strogo tumačena, a potreba za njima mora biti uvjerljivo utvrđena (predmet ESLJP-a Guja protiv Moldavije [Vv], br. 14277/04, § 69., presuda od 12. veljače 2008.; i Bédat protiv Švicarske [Vv], br. 56925/08, § 48., presuda od 29. ožujka 2016.). No, pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo. Članak 10. Konvencije, kao ni članak 38. Ustava, ne jamče neograničenu slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja može biti ograničena ako je to nužno u demokratskom društvu. Test nužnosti u demokratskom društvu zahtijeva da sud pred kojim se nađe "zahtjev" za ograničenje nečije slobode izražavanja utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju, te da za to ograničenje navede relevantne i dostatne razloge. Ograničenje prava na slobodu izražavanja mora se razmotriti u kontekstu slučaja u cjelini, uključujući sadržaj izjava i kontekst u kojem su one dane. Kada su izjave dane u kontekstu političke debate o pitanju od javnog interesa, prihvatljiva su, kako po stajalištu ELJSP tako i po Ustavnom sudu RH, samo najnužnija ograničenja slobode govora jer je sloboda političke debate u samoj srži koncepta demokratskog društva. Radi navedenog granice prihvatljive kritike šire su u slučaju same ličnosti političara nego kod privatnih osoba. Za razliku od potonjih, političar je neizbježno i svjesno otvoreniji za pomno ispitivanje svake njegove (ili njezine) riječi i djela, ali i odluke i sukladno tome mora iskazivati veći stupanj tolerancije (predmeti ESLJP-a Sürek protiv Turske /br. 1/ [Vv], br. 26682/95, § 61., presuda od 8. srpnja 1999.; Mladina d.d. Ljubljana protiv Slovenije, br. 20981/10, § 40., presuda od 17. travnja 2014.; Lingens protiv Austrije, br. 9815/82, § 42., presuda od 8. srpnja 1986.; i Lopes Gomes da Silva protiv Portugala, br. 37698/97, § 30., presuda od 28. rujna 2000.).

33. U okolnostima u kojima sporna izjava utječe na ugled, čast, dostojanstvo ili prava drugih, potrebno je "vagati" relevantne čimbenike koji se odnose na dvije zaštićene vrijednosti: s jedne strane, pravo na slobodu izražavanja, i s druge strane, pravo na poštovanje osobnog života drugih budući da je riječ je o pravima koja zaslužuju jednaku zaštitu pa je zadatak suda postići pravičnu ravnotežu tih prava. U slučajevima, kao što je konkretno ovaj, a koji zahtijeva vaganje između tih dviju vrijednosti ishod za osobu koja tvrdi da joj je nečijim javnim istupom povrijeđeno dostojanstvo, čast ili ugled, u načelu, treba biti jednak kao da se odlučuje o prigovoru povrede slobode izražavanja misli. Da bi se osigurala dosljednost i izbjeglo diskrecijsko odlučivanje pri odgovaranju na pitanje koje od sukobljenih prava preteže u konkretnom slučaju i kojemu od njih je potrebno pružiti zaštitu, ESLJP je u predmetu Axel Springer AG protiv Njemačke(navedeno) naveo sljedeće okolnosti prema kojima načelno ocjenjuje je li u konkretnom slučaju postignuta pravična ravnoteža između sukobljenih prava: a) doprinos raspravi u javnom interesu; b) u kojoj mjeri je osoba u pitanju poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava; c) prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi; d) metode prikupljanja informacija i njihova provjerljivost; e) sadržaj, forma i posljedice objavljene informacije; f) ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak (tzv. chilling effect).

34. Imajući u vidu da je Ustavni sud RH u više svojih odluka prihvatio gore navedena načelna stajališta ELJSP te je proveo test nužnosti i ovaj je sud provodeći test nužnosti utvrdio da se u konkretnom slučaju u spornoj objavi iz srpnja 2022. radi o činjeničnim navodima, a ne vrijednosnom sudu, ali i da navedeni činjenični navodi i izjava o privatnoj tužiteljici, same po sebi, mogu biti klevetnički odnosno mogu štetiti njenoj časti i ugledu. Isto tako, utvrdio je i da su, kada se radi o kritici tijela javne vlasti (što je također konkretno slučaj s obzirom na funkcije privatne tužiteljice i prije i nakon inkriminiranih objava) granice dopuštene kritike mnogo šire nego što je to slučaj s privatnim osobama, šire su čak i u odnosu na kritiku političara i dužnosnika. Naime, u demokratskom društvu radnje ili propusti tijela s javnim ovlastima moraju biti podložne strogoj kontroli ne samo od strane zakonodavnih i sudskih vlasti nego i od javnog mijenja te se očekuje da pokažu visok stupanj tolerancije prema kritici. Nadalje, za istaknuti je da je izjava okrivljenice dana u kontekstu prouzročenja duga lokalnom proračunu, radi čega sud smatra da se radi o temi od javnog interesa na što je i ukazao i sam svjedok AR da se o njegovom otkazu javno pričalo kao i da je javno govorio da će tužiti grad [adresa] na iznos od 400.000,00 kn. Stoga se, po stajalištu ovog suda, ne može nedvojbeno zaključiti da je namjera okrivljenice bila isključivo klevetnička te da je spornu izjavu dala upravo u toj namjeri. To iz razloga što je okrivljenica svoju objavu sačinila kao komentar u okviru rasprave koja se od strane više drugih sudionika vodila na društvenoj mreži na što kao pripadnik jedinice te lokalne samouprave nedvojbeno imao pravo. Radi ovoga bi kaznena osuda zbog ukazivanja na moguće neadekvatan način upravljanja istom, a koji način upravljanja je mogao utjecati i na potencijalni dug na teret proračuna te lokalne jedinice, imala obeshrabrujući učinak (eng. chilling effect) na ostvarivanje slobode političkog govora odnosno slobode izražavanja, a taj utjecaj također je jedan od čimbenika razmjernosti, a time i opravdanosti, izrečenih sankcija (predmet ESLJP-a Slava Jurišić protiv Hrvatske, § 34. – 36.).

35. U odnosu na objavu iz rujna 2022. po mišljenju suda okrivljenica je uporabila izričaj kojim se obescjenjuje, izvrgava ruglu, podcjenjuje dostojanstvo i izriču pogrde u odnosu na privatnu tužiteljicu čime je nedvojbeno iznijela negativni sud o vrijednosti privatne tužiteljice. Međutim, isto kao i kod iznošenja neistinitih činjeničnih tvrdnji sud i u odnosu na ovu objavu ocjenjuje da ne postoji prijeka društvena potreba koja bi zahtijevala da se pravu privatne tužiteljice na zaštitu njezinog ugleda da prednost pred pravom na slobodu izražavanja i općeg interesa za zaštitu slobode izražavanja kada je riječ o raspravi od javnog interesa, a nedolazak gradonačelnika na sjednicu gradskog vijeća jest takvo pitanje, pri čemu su granice prihvatljive kritike šire u slučaju same ličnosti političara, što privatna tužiteljica i jest, nego kod privatnih osoba.

36. Slijedom svega navedenog, ovaj sud, a na tragu ranije spomenutih odluka ELJSP tako i odluka Ustavnog suda RH (U-III-1084/2015 od 10. prosinca 2019. te U-III-4879/2020 od 13. svibnja 2021.) smatra da tijekom ovog postupka nije dokazano da bi okrivljenica postupala sa namjerom da naškodi časti i ugledu privatne tužiteljice. Naime, za donošenje osuđujuće presude za inkriminirano djelo potrebna je najveća moguća mjera neupitne dokazanosti svih bitnih obilježja dakle kako onih objektivnih tako i subjektivnih, koja djelo čine kaznenim djelom. U ovom slučaju, po mišljenju ovoga suda, a temeljem svega gore navedenog, takva mjera nije dosegnuta radi čega je ovaj sud primjenom odredbe članka 453. točka 3. ZKP/08 okrivljenicu oslobodio optužbe.

37. Odredbom članka 149. stavak 3. ZKP/08 propisano je, u slučaju kada su, između ostalog donese oslobađajuću presudu, privatni tužitelj dužan naknaditi troškove kaznenog postupka. Stoga je sud odredio da je privatna tužiteljica dužna naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 kao i nužne izdatke okrivljenice te nužne izdatke i nagradu njenog branitelja o čijoj visini će biti odlučeno posebnim rješenjem, te da naknadi troškove iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 u iznosu od 300,00 eura paušala prilikom odmjere koje visine sud je vodio računa o trajanju i složenosti postupka, ali i o imovnom stanju privatne tužiteljice.

Rijeka, 2. lipnja 2025.

Sudac:

Božica Čubranić Petričec

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

-priv. tužiteljica LR

-opunomoćenik Saša Jelušić, odvjetnik iz Rijeke

-okr. N

-branitelj V. Kerčević, odvj. iz Rijeke