Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Kzd-124/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji za mladež Mirni Grgić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Dunje Draksler, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I. okrivljenog LĐ i II. okrivljene ŽĐ, zbog kaznenog djela iz članka 177. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u nastavku teksta: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KOz-DO- 108/2024 od 01. listopada 2024. godine, nakon zaključene javne rasprave 21. svibnja 2025., održane u prisutnosti zamjenika ODO Osijek te I. i II. okrivljenika, javno objavljene dana 02. lipnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Prvookrivljeni LĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin HĐ rođene HĐ, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, građevinski djelatnik, zaposlen u tvrtki "Težište projekt", sa završenom osnovnom školom, oženjen, otac četvero djece, vojsku služio 1985. u Kninu, bez odlikovanja, prema vlastitom kazivanju srednjeg imovnog stanja, kazneno osuđivan, nekažnjavan, ostali podaci nepoznati, brani se sa slobode i

drugookrivljena ŽĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], kći L i ĆĐ rođene Ž, rođena **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, trgovac, zaposlena u tvrtki "Lidl", sa završenom SSS, udana, majka jednog djeteta, neosuđivana, nekažnjavana, ostali podaci nepoznati brani se sa slobode.

k r i v i  s u

što su

u razdoblju od 23. prosinca 2019. do 7. svibnja 2024., u [adresa], u [adresa], u obiteljskoj kući u kojoj su boravili sa djetetom SĐ (rođenom **.**.2009.) I-okr. LĐ kao otac djeteta i II-okr. ŽĐ kao pomajka djeteta, iako svjesni da time ugrožavaju pravilan psihofizički i emocionalni razvoj djeteta, učestalo istu vrijeđali i fizički kažnjavali kojim prilikama je I-okr. LĐ nazivao ju pogrdnim imenima govoreći joj da je kurva i drolja, fizički je kažnjavao na način da ju je udarao dlanom po leđima, hvatao rukama za vrat, te za vrijeme dok je za kaznu klečala na koljenima zadao joj udarac nogom u stomak, a II-okr. ŽĐ učestalo istu vrijeđala i fizički kažnjavala pa ju je tako nazivala pogrdnim imenima govoreći joj da je retardirana i da nema mozga, fizički na nju nasrtala u više navrata zadajući joj udarce otvorenim dlanom u predjelu lica kada ne bi izvršavala kućanske poslove i zbog lošeg uspjeha u školi, u više navrata I-okr. LĐ u alkoholiziranom stanju i II-okr. ŽĐ u nazočnosti djeteta svađali se i fizički sukobljavali pri čemu ih je II-okr. ŽĐ znala istjerati iz stana, pa tako i u prosincu 2023. kada je dijete bilo prisiljeno boraviti na ulici od 19,30 do 00,30 sati, te su I i II-okr. odlazili na putovanja na više dana i dijete ostavljali samo bez ičije skrbi, a koje postupanje je ugrozilo psihofizički razvoj djeteta SĐ,

dakle, zlostaviti dijete,

II čime su počinili kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisano i kažnjivo po članku 177. stavku 2. KZ/11.

III te se prvookrivljeni LĐ za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11

o s u đ u j e

na KAZNU ZATVORA u trajanju

od 1 (jedne) godine,

te se uz daljnju primjenu članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ-a/11 prvookrivljenom LĐ

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine na koju je prvookrivljen osuđen neće izvršiti ukoliko prvookrivljeni u vremenu provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

IV Drugookrivljena ŽĐ se za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11

o s u đ u j e

na KAZNU ZATVORA u trajanju

od 1 (jedne) godine,

te se uz daljnju primjenu članka 56. stavka 1., 2. i 3. KZ-a/11 drugookrivljenoj ŽĐ

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine na koju je drugookrivljena osuđena neće izvršiti ukoliko drugookrivljena u vremenu provjeravanja u trajanju od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo

V Temeljem članka 148. stavka 1. a u svezi sa člankom 145. stavkom 2. točke 1. - 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 122/24 – u nastavku teksta: ZKP/08), prvo i drugookrivljeni se obvezuju svako ponaosob nadoknaditi trošak postupka u iznosu od 39,82 € (trideset i devet eura i osamdeset i dva centa) u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti presude, te se obvezuju solidarno nadoknaditi trošak vještačenja, koja će visina biti određena posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1 Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku optužnicom broj KOz-DO-108/2024 od dana 1. listopada 2024., optužilo je I-okr. LĐ i II-okr. ŽĐ za počinjenje kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisano i kažnjivo po članku 177. stavku 2. KZ/11

2 Do kraja postupka optužba je djelomično izmijenila činjenični opis optužnice na način da nakon vremena inkriminacije, kao mjesto inkriminacije ima stajati "u [adresa]", a uz navedeno i dalje ostaje kao mjesto inkriminacije "i u [adresa], u [adresa]". Zakonski opis i pravna kvalifikacija ostali su isti.

3 Očitujući se o optužbi I- okr. LĐ i II-okr. ŽĐ su iskazali da se ne smatraju krivima za kazneno djelo koje im se stavlja na teret.

4 U tijeku dokaznog postupka izvedeni su dokazi optužbe čitanjem i to: zapisnika o ispitivanju I-okr. LĐ na temelju članka 208. ZKP/08 u PP Beli Manastir dana 29. svibnja 2024. sa DVD snimkom, zapisnika o ispitivanju II-okr. ŽĐ na temelju članka 208. ZKP/08 u PP Beli Manastir dana 29. svibnja 2024. s DVD snimkom, zapisnika Županijskog suda u Osijeku o ispitivanju svjedoka ošt. djeteta SĐ s DVD snimkom. Izvršen je uvid u dokumentaciju OŠ "Šećerana" Beli Manastir, u dokumentaciju Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područnog ureda Beli Manastir.

5 Izvršen je uvid u svu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to listovima od 140-do 185, te listovima od 187 do 195 i u medicinsku dokumentaciju mlt. ošt. koju je u postupku dostavila II. okrivljena. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da je mlt. ošt. SĐ bolnički liječena u Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju od 1 do 10. studenog 2021. radi opservacije pogoršanog psihičkog stanja, te da je to prva hospitalizacija u Zavodu.

6 U postupku je odbijen prijedlog II-okr. da se fotografije mlt. ošt djeteta, iz kojih prema navodima II-okr proizlazi, da mlt. ošt nema tragova ozljeda po sebi, iz kojih je vidljiv njezini način ponašanja, stil odijevanja, da puši, da pije, da su tu razno razni dečki u pitanju, uvrste kao dokaz u postupku, budući je sud ocijenio da isto neće pridonijeti utvrđenju činjenica koje su bitne za odluku u postupku.

7 Izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka doc.dr.sc. Marine Perković Kovačević spec. klin. psihologije od dana 7. svibnja 2025. godine.

8 U postupku su ispitani svjedoci psiholog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Beli Manastir AĐ, pedagog Osnovne škole "Šećerana" u [adresa] PĐ, djelatnica Centra za posebno skrbništvo Danijela Vukelić, UĐ, KĐ, ČĐ i ĐĐ.

9 U postupku je izvršena reprodukcija snimke ispitivanja mlt. oštećene SĐ.

10 Ispitana u prethodnom postupku, pred sucem istrage Županijskog suda u Osijeku mlt. ošt. SĐ je iskazala da je u razdoblju od 23. prosinca 2019. živjela u [adresa] u obiteljskoj kući sa ocem LĐ i njegovom suprugom ŽĐ te da su ju otac i pomajka verbalno i fizički zlostavljali. Navodi da ju je otac učestalo vrijeđao govoreći joj da je kurva i sl., fizički nasrtao na nju, udarao je dlanom po leđima, hvatao rukama za vrat, jednom prilikom dok je za kaznu klečala na koljenima, zadao joj je udarac nogom u stomak, učestalo se dovodio u alkoholizirana stanja i tada da su se njezin otac i pomajka međusobno svađali i tukli pred njom. Proizlazi da je znala biti od ŽĐ istjerana iz kuće na ulicu, da su otac i pomajka u dva navrata na nekoliko dana otišli od kuće, a nju ostavili samu bez ičije skrbi Navodi da ju je pomajka također vrijeđala govoreći joj da je retardirana i da nema mozga. Proizlazi da je ponekada zbog loših ocjena i fizički nasrtala na nju zadajući joj udarce otvorenim dlanom u predjelu lica, koje postupanje oca i pomajke se često događalo te isto više nije mogla izdržati i o tome je ispričala pedagoginji u osnovnoj školi koju je pohađala.

11 Drugookrivljena ŽĐ je nakon izvršene reprodukcije iskazala da ono što je dijete iskazalo da to nije istina, da se nisu dovodili u alkoholizirano stanje, da ona zbog zdravstvenog stanja niti ne smije piti, te da I. okrivljeni ne pije već tri godine. Navodila je, da je iskaz mlt. ošt. sam sebi kontradiktoran jer proizlazi da ju malo zlostavljaju, pa malo ne zlostavljaju.

12 U postupku je provedeno psihologijsko vještačenje mlt. ošt djeteta SĐ po vještaku doc.dr.sc. Marini Perković Kovačević spec. klin. psihologije, na okolnost sposobnosti valjanog i istinitog iskazivanja o predmetnim događajima, sklonosti konfabulaciji, te kako bi se utvrdila traumatizacija djeteta ukoliko ista postoji, a uslijed predmetnih događanja.

13 Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je mlt. SĐ na temelju svojih kognitivnih sposobnosti, crta ličnosti i trenutačnog psihičkog stanja općenito sposobna valjano i istinito iskazivati pred sudom u ulozi svjedoka. Oštećena je intelektualno prosječna osoba bez kvantitativnih i kvalitativnih smetnji pamćenja. Sposobna je percipirati, pamtiti, razumjeti uzročno posljedične veze te reproducirati upamćeno. Sposobnost reprodukcije upamćenog (aktivno prisjećanje) je prosječna kao i sposobnost prepoznavanja upamćenog (prosječna). U okvirima prosječne sposobnosti pamćenja ne nalaze se smetnje odloženog niti dugoročnog pamćenja. Kod mlt. ošt. se ne uočavaju kvalitativni poremećaji pamćenja te sukladno tomu, nije uočena sklonost konfabuliranju (nesvjesna sklonost popunjavanja ispada u sjećanju), niti se uočava izrazitija sugestibilnost (prijemčivost na sugestiju, sklonost prihvaćanju sugeriranih sadržaja, jasno razlučivanje percipiranog od onoga što se kao percipirano sugerira). Oštećena je primarno emocionalno topla, ambivertirana, nesigurna, anksiozna i nepovjerljiva adolescentica, sniženog samopouzdanja te blažih smetnji socijalne prilagodbe (odgovorna, uspješna u školi, kontrolirana, marljiva, ali nepovjerljiva prema socijalnoj okolini, uz doživljaj vlastite manje vrijednosti). Uočene crte ličnosti (nesigurna, anksiozna, nepovjerljiva, sniženog samopouzdanja) svojom kvalitetom i intenzitetom (neurotske, blage do umjerene) ne ugrožavaju sposobnost valjanog i istinitog iskazivanja u ulozi svjedoka. Crte ličnosti i trenutne emocionalne poteškoće su posljedica bioloških čimbenika, neprimjerenog i rizičnog odgojnog utjecaja i niza nepovoljnih izvanjskih čimbenika kroz život (nasilje u primarnoj obitelji, razvod roditelja, brojna seljenja, niz neprimjerenih ponašanja u primarnoj obitelji, prolongirano emocionalno zlostavljanje i zanemarivanje od strane roditelja, odgojno pedagoška zapuštenost, izdvajanje iz obitelji i smještaj u udomiteljske obitelji više puta, očevo i pomajkino prolongirano emocionalno i fizičko zlostavljajuće ponašanje). Na temelju ocjenske ljestvice za procjenu valjanosti i Kriterijski temeljene sadržajne analize izjave oštećene pred vještakom sukladno kriterijima istinitosti i usporedbe s danim iskazom pred sudom, može se zaključiti da je mlt. oštećena sposobna valjano i istinito izjavljivati i iskazivati o proživljenim događajima, koji su predmet ovog kaznenog postupka. Analizom izjave sukladno kriterijima valjanosti i istinitosti ne nalaze se podaci o sugestivnom utjecaju drugih osoba na izjavljivanje, ne nalaze se elementi patološke motivacije za optuživanje, a analiza konteksta otkrivanja mogućeg kaznenog djela ne ukazuje na hotimično, planirano optuživanje, a posebice za neistinito optuživanje. Primjerenost emocionalne pratnje i sukladnost izjavljivanja mlt. ošt. tijekom višekratnih izjavljivanja i ispitivanja ukazuje na sposobnost valjanog i istinitog izjavljivanja o proživljenim događajima, koji su predmet ovog kaznenog postupka. Formalno strukturalna i sadržajna analiza izjave mlt. ošt. pred vještakom sukladno kriterijima istinitosti pokazuje da je izjava sadržajno koherentna, jasna, logične strukture, nestrukturirane produkcije, s opisima detalja mjesta, vremena, osoba i događaja, povezana je s vremenskim kontekstom, sadrži opise interakcija, navode o subjektivnom psihičkom stanju, atribucije psihičkog stanja postoje, ne postoje neočekivane komplikacije tijekom djela, postoji priznavanje nedostataka prisjećanja i opis uključuje sadržajne elemente specifične za emocionalno i fizičko zlostavljajuće ponašanja I. i II. okr. prema oštećenoj. Trenutačno se kod oštećene uočavaju klinički značajni elementi posttraumatskog stresnog poremećaja, koji u ovom trenutku ne zadovoljavaju kriterije za dijagnozu PTSP-a, vezanih uz predmetne događaje, kao i za druge događaje kroz život adolescentice, kao moguća traumatska iskustva. Međutim, kod mlt. oštećene se također uočavaju brojni mehanizmi obrane kao pokušaj nošenja s bolnim podražajima te negacija i/ili disimulacija bilo kakvih psihičkih poteškoća, a koji se u ovom trenutku ne mogu u potpunosti isključiti. Na emocionalnu i fizičku traumatizaciju upućuju specifični mehanizmi obrane i emocionalni znaci.

14 Vještakinja je zaključila da je oštećena SĐ na temelju svojih kognitivnih sposobnosti, crta ličnosti i trenutačnog psihičkog stanja općenito sposobna valjano i istinito iskazivati pred sudom u ulozi svjedoka. Sposobna je istinito iskazivati o proživljenim događajima, koji su predmet ovog kaznenog postupka te ne pokazuje sklonost konfabulacijama niti pojačanu sugestibilnost. Trenutačno se kod mlt. oštećene uočavaju klinički značajni elementi posttraumatskog stresnog poremećaja, koji u ovom trenutku ne zadovoljavaju kriterije za dijagnozu PTSP-a vezani uz predmetne događaje, kao i za druge događaje kroz život adolescentice, kao moguća traumatska iskustva. Međutim kod mlt. oštećene se također uočavaju brojni mehanizmi obrane (potiskivanje, poricanje, racionalizacija, introjekcija) kao pokušaj nošenja s bolnim podražajima te negacija i/ili disimulacija bilo kakvih psihičkih poteškoća, a koji se u ovom trenutku ne mogu u potpunosti isključiti.

15 Iz dokumentacije Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područnog ureda Beli Manastir proizlazi da su isti postupali u obitelji SĐ, da je dijete SĐ nakon raskida zajednice njezinih roditelja u prvo vrijeme boravila kod majke, a potom od prosinca 2019. kod oca te da su bile izricane mjere obiteljsko-pravne zaštite, no unazad nekoliko godina nisu imali saznanja o problemima u obitelji SĐ, a o kaznenim djelima za koja se otac i pomajka djeteta SĐ terete, saznali su iz dopisa osnovne škole koju je imenovano dijete pohađalo. Nakon saznanja, psihologinja Hrvatskog zavoda za socijalni rad obavila je razgovor sa djetetom SĐ kojom prilikom je imenovano dijete ponovilo navode iz optužbe i nakon toga izdvojeno iz primarne obitelji i udomljeno.

16 Ispitana u postupku, psiholog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, AĐ je iskazala da joj je poznata obitelj SĐ. Obavila je razgovor s djetetom SĐ o čemu je sačinjena i službena zabilješka dana 8. svibnja 2024. (prileži spisu str. 48). Ostala je kod svih navoda iz bilješke. Kada je u pitanju razgovor sa SĐ i cijela situacija, prvo su saznanje dobili iz škole obzirom da se SĐ povjerila pedagoginji u školi koja je nakon toga obavijestila njih i policiju. Kako je IĐ bila vidno uznemirena, a kako bi ju izložili što manjoj traumatizaciji, sa SĐ je obavljen zajednički razgovor. IĐ je cijelu tu situaciju u obitelji opisivala dosta slikovito sa puno detalja. Govorila je da ako ne bi znala obaviti neki kućanski posao ili kada bi popustila u školi, da bi tada bila izvrgnuta verbalnim i neprimjerenim riječima od strane pomajke, kao primjerice da je "retardirana, bez mozga". Također bilo je i fizičkog nasilja na način da je dobila udarac otvorenim dlanom u lice od strane pomajke i to se sve događalo u situacijama kada njezin otac ne bi bio kod kuće. Kada je u pitanju otac, također je rekla da je otac bio verbalno neprimjeren prema njoj, kada bi kasnila kući da joj je znao govoriti da je "drolja". Bilo je fizičkog kažnjavanja na način da je morala klečati na koljenima te bi i u tim situacijama znala dobiti udarac od oca. Također je govorila da ju je isti udarao i otvorenim dlanom po leđima. Uglavnom bila je jako uznemirena, dok je iskazivala je plakala, a situacija koju je opisivala govorila je da su se događale u više navrata u dužem vremenskom periodu. Zanimalo ih je, da li je bio neki konkretan događaj nedavno koji bi eventualno bio "okidač" njezinog povjeravanja pedagoginji, a onda njima, te im je rekla da se bliži kraj školske godine, da je popustila u školi i da ju je iz tog razloga strah ponovnih sličnih reakcija pomajke i oca. Koliko se sjeća, plan o zajedničkoj skrbi sklopljen je 2019 godine, a tada je IĐ i bila izdvojena žurnom mjerom od majke i od kada je došla kod oca, ona je tako navodila da su se povremeno događale takve situacije prema njoj od strane pomajke i oca. IĐ je bila dosljedna u svom iskazivanju, što svakako ukazuje na vjerodostojnost svih njezinih navoda jer su obavili razgovor i sa roditeljima odnosno ocem i pomajkom, te su zaključili da je njihov način odgoja stroži, da je imala strukturirano vrijeme te je moguće da je IĐ željela više slobode, ali smatra da to nije bio motiv nekih neistinitih navoda jer je ostala dosljedna svojoj priči, te je čak pokazivala brigu kada je u pitanju otac na način da ga nakon te situacije nije bila spremna vidjeti tužnog zbog svega što se događa. Htjela je kod majke i bake, no suočili su ju da u trenutku razgovora nije bilo uvjeta da se ista smjesti kod majke. IĐ je rekla da je bila prisutna svađama pomajke i oca, da ih je čula i vidjela. Bilo je situacija kada su otac i ona morali izaći van iz stana, a pomajka bi onda dolazila po njih. Opisala je jednu situaciju koja je bila tek kada se doselila, da su se otac i pomajka posvađali i fizički sukobili, a što je zaključila jer je otac imao ranu na glavi kada je izašao iz sobe. IĐ i otac su živjeli u stanu koji je stan pomajke te je navela da je nakon njihovih verbalnih sukoba ona sa ocem jednom provela vrijeme u parku koji je ispred njihove zgrade te je pomajka tek nakon nekog vremena došla po njih. Također je navela situaciju kada je bila sama, kada su otac i pomajka otišli na četiri dana u Njemačku. Imala je kuhane obroke, ali je navela da ju nitko nije obilazio, dok su roditelji rekli suprotno odnosno da ju je obilazio susjed. Kada su u pitanju čimbenici koji su doveli do toga da zaključe da je u pitanju visokorizična situacija to su temeljili na podacima iz ranijih postupanja, a obzirom da su već bile mjere nadzora u obitelji i žurne mjere izdvajanja, da je njezin otac već bio osuđivan za bludne radnje prema njezinoj polusestri, da nakon što je otac otišao iz obitelji, da se majka nije adekvatno brinula te da je jedino sigurno u tom trenutku bilo izdvojiti IĐ u udomiteljsku obitelj. IĐ se nakon što je ispričala predmetnu situaciju, izjasnila da se ne želi vraćati kod oca i nastaviti život sa ocem i pomajkom.

17 Psiholog zavoda IĐ u postupku je prepričala bitne navode mlt. oštećene prilikom razgovora s njom, te je svojim iskazom potvrdila navedeno u službenoj zabilješci Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

18 Iz službene zabilješke razgovora psihologa AĐ sa mlt ošt proizlazi da je mlt. u kontaktu povučena, iako uspostavlja kontakt očima kada govori, tijekom razgovora samostalno verbalno eksplorira događaje vezane uz predmetnu situaciju te odgovora na dodatna potpitanja. Tijekom razgovora o predmetnoj situaciji često je plakala, bila je vidno uznemirena, podrhtavale su joj noge te bi gledala u pod dok je netko drugi pričao u razgovoru. Mlt. AĐ izjavljuje kako kod oca LĐ i pomajke ŽĐ trpi fizičko i verbalno nasilje. Opisuje da bi često bila u kazni zbog loših ocjena ili ne izvršavanja školskih obveza. Kada bi popustila u školi ili nešto pogrešno napravila, navodi kako bi ju pomajka nazivala "retardiranom, bez mozga i sl." Često bi joj znala lupiti šamar ili ju ogrebati po licu, otac tada najčešće nije bio prisutan. Otac bi ju nazivao pogrdnim imenima poput "kurvo i droljo" kada bi prekršila pravila dolaska kući, ponekad bi joj rekao da mu se "makne s očiju i izađe iz stana". Opisuje kako bi ju otac znao uhvatiti za vrat jednom rukom, udariti ju otvorenim dlanom po leđima, a u jednom navratu ju je šutnuo u trbuh dok je bila na podu jer je klečala u kazni. Kada bi imala vidljivu modricu ili ogrebotinu prijateljima bi rekla kako joj se to slučajno dogodilo dok je nešto radila. Navodi kako se nasilje događa kontinuirano otkako je došla u obitelji, a ponavlja se periodično svakih nekoliko mjeseci. Navodi kako su se otac i pomajka često svađali, otac bi u takvim situacijama bio u alkoholiziranom stanju. Otac bi najčešće pio blagdanima. Opisuje sukob koji se dogodio kada je tek došla u obitelj, tada su se pomajka i otac fizički sukobili u kupaonici te je otac izašao s krvavom ranom na glavi. Trenutno žive u jednosobnom stanu, a njena soba je odvojena od ostatka prostorije rasklopivim vratima te AĐ često čuje njihove sukobe i svađe. Navodi kako ih je pomajka nakon svađe nekoliko puta izbacila iz stana, posljednji put se navedeno dogodilo u prosincu 2023. kada su AĐ i otac proveli 4 sata vani u parku u noćnim satima, dok ŽĐ nije došla p njih. AĐ opisuje kako su je pomajka i otac u ožujku 2024. ostavili samu tijekom četiri dana i otišli u Njemačku. Za to vrijeme je imala skuhane obroke, ali nitko ju nije obilazio te je vrijeme provodila sama zaključana u stanu. Na upit II. okrivljene, svjedok je pojasnila da procjena psihičkog stanja mlt. nije u nadležnosti Zavoda, te da oni prilikom razgovora provjeravaju stanje djeteta odnosno koliko je dijete traumatizirano.

19 Iz dokumentacije OŠ "Šećerana" Beli Manastir koja je jednim dijelom upućena Hrvatskom zavodu za socijalni rad Područnom uredu Beli Manastir proizlazi da je dijete SĐ po dolasku u školu 7. svibnja 2024. samoinicijativno tražila razgovor sa pedagoginjom škole kojom prilikom je ispričala da ju otac i pomajka zlostavljaju, tuku, kao i da se međusobno pred njom svađaju, da ju ostavljaju po nekoliko dana samu kod kuće bez ičije skrbi, kao i da bude izbačena iz stana na nekoliko sati, da se boji za svoju sigurnost i ne želi ići kući. Nadalje, iz dostavljene dokumentacije osnovne škole razvidno je da je imenovano dijete dobrog i primjerenog ponašanja, da ne izostaje s nastave i ima vrlo dobre i odlične ocjene.

20 Ispitana u postupku, pedagog Osnovne škole U Belom Manastiru PĐ je potvrdila da joj se SĐ samoinicijativno obratila i tražila razgovor sa njom, da je u svim svojim navodima bila vrlo eksplicitna. Rekla je da trpi nasilje u obitelji i to i fizičko i verbalno. Kada je u pitanju verbalno nasilje, pojasnila je da su tu u pitanju pogrdne i ružne riječi, a kada je u pitanju fizičko nasilje rekla joj je da čak dobije i nogom u stomak. Također je spominjala da sluša svađe između oca i pomajke te da je znalo biti situacija kada su ona i otac zajedno provodili noć u parku ispred stana te se nikako na njen prijedlog nije htjela vratiti natrag. Nakon prvih saznanja IĐ je vratila nazad na nastavu te ju je nakon kraćeg vremena ponovno pozvala. Ostala je dosljedna onome što je navodila, nije htjela zajednički razgovor s ocem i pomajkom. Objasnila joj je da mora reagirati na način da se to prijavi nadležnim službama na što je ona pristala i to je zapravo i htjela te se nikako nije željela vratiti kod oca i pomajke. IĐ je bila uznemirena, povremeno bi zaplakala ali bi se uspjela primiriti. IĐ je kod njih bila odlična učenica, bila je primjerenog ponašanja i prema vršnjacima i profesorima, uredno je ispunjavala svoje obveze, uvijek je imala sav potreban pribor i može reći da je u ukupnosti stvarno bila vrlo dobra učenica u svakom pogledu. Nije bila neprimjerenog ponašanja, sjeća se samo jedne situacije na početku kada je došla kod njih u školu u šestom razredu. Tada je ispravila nešto u bilježnici, a samo iz razloga kako bi dobila veću ocjenu jer se bojala reakcije oca i pomajke. Nakon razgovora s njom, pomajkom i ocem, dobila je samo blažu pedagošku mjeru kako bi se odgojno utjecalo u tom smjeru na nju i nakon toga nije više bila niti jedna situacija od strane IĐ koja bi bila na bilo koji način neprimjerena. Fizički je bila kažnjavana od oca, tako joj je IĐ rekla, a verbalno od pomajke. Nikada nisu primijetili na IĐ bilo kakve tragove nasilja u vidu modrica ili nekih drugih ozljeda. U školi ni po čemu nisu mogli primijetiti da bi bila riječ kod kuće o situaciji koju je ispričala IĐ.

21 Ispitana u postupku, djelatnica Centra za posebno skrbništvo Osijek, TĐ je iskazala da nema neposrednih saznanja kada je u pitanju situacija u obitelji vezano za dijete IĐ obzirom da s njom nije neposredno razgovarala budući su razgovor s djetetom kako je to i pravilo u postupanju obavile djelatnice Hrv. zavoda za socijalni rad. Zastupala je dijete u nekoliko postupaka kada je bila mjera izdvajanja i to prvotno od biološke majke kada je bilo sumnji na nasilje od strane majke prema istoj te je mlt. IĐ izmještena u obitelj oca te nakon toga sudskom odlukom donesena je mjera izdvajanja iz obitelji oca i pomajke, također zbog sumnji na nasilje od strane oca i pomajke. Mlt. IĐ izmještena je u udomiteljsku obitelj. Mlt. IĐ je kroz postupke opisivala nasilje koje je prema njezinim navodima trpila od strane oca i pomajke, a kako je to sve ista iskazivala i prilikom razgovora s djelatnicama Zavoda te je isto vidljivo i iz materijalne dokumentacije. Posjeduje dokumentaciju iz predmeta R1 Ob- 553/2024 i R1 Ob-375/2024, koju je predočila sudu i optužbi te optužbi, te je materijalna dokumentacija uvrštena kao dokaz u postupku. Predmetna dokumentacija koja prileži spisu, listovima od 140 do 185 potvrđuje navode svjedoka TĐ.

22 Ispitana kao svjedok, susjeda I. i II. okr. UĐ je iskazala da za svo vrijeme koje oni žive ovdje, nikada ništa ni na bilo koji način od strane gospodina LĐ i gospođe ŽĐ nije primijetila da bi bilo neprimjereno prema SĐ. Susjedi su otprilike od 2021. godine. Kada su se doselili, bila je kod njih kako bi se upoznali, ali obzirom na obaveze, nemaju običaj posjećivati se međusobno u stan, to bude samo rijetko. I kada bih susrela IĐ, na njen upit kako je, uvijek bi rekla da je dobro. Ništa na njoj nije primijetila da bi se događalo. Ne može reći da bi IĐ vidjela u parku ispred zgrade ili njezinog oca, iz razloga što nakon što dođe s posla više niti ne izlazi i već oko 22,00-22,30 sati ide spavati. Imaju u dvorištu jedan zajednički stol gdje se svi susjedi znaju okupiti preko ljeta pa je tako imala prilike i malo duže popričati sa IĐ, nikada se nije požalila na nešto. I ona ima svoju djecu pa su znali tako pričati o školi. IĐ je bila povučenija i nije bila puno pričljiva. Potvrdila je da kada su ŽĐ i LĐ bili u Njemačkoj, misli da je to bilo dva dana prošle godine, da je ona obilazila IĐ. ŽĐ ju je zvala i molila da ju siđe obići. Obilazio ju je i susjed H. Pokucala bi i pitala ju da li je sve u redu, da li nešto treba, na što bi IĐ odgovarala da je sve u redu i da joj ništa ne treba.

23 Svjedok KĐ, krsna kuma mlt. oštećenoj je iskazala da su se viđali na način da su se međusobno posjećivali. IĐ je prilikom njihovih zajedničkih druženja uvijek nekako sjedila izvan toga kruga i uvijek je uglavnom šutila kada bi ju pitali da li želi nešto, primjerice sok ili slatkiš ako je bilo neko slavlje, čak i na to je teško odgovarala, eventualno samo sa da ili ne. Baš uoči krštenja obavila je s IĐ razgovor odnosno pokušala je vidjeti hoće li se njoj povjeriti i otvoriti, a obzirom da je od roditelja dobila saznanje da postoje neke situacije kada je ona u pitanju, a koje su teže. Jedino u razgovoru što je primijetila je to da je ona jako htjela ići kod majke, da joj je to bila velika želja, di joj je ona pokušala ukazati da to nije moguće zbog odluka koje postoje, da majka mora promijeniti situaciju kako bi IĐ imala pravo ići kod nje. Zna da su je roditelji puštali i duže nego što je bilo određeno, da se od majke vraćala u jako lošem i zapuštenom stanju, a kada su u pitanju LĐ i ŽĐ, nikada joj IĐ ništa nije rekla protiv njih ili nešto negativno u njihovom ponašanju prema njoj. Nije stvarno niti ona primijetila bilo što neprimjereno. Ona osobno kada je u pitanu IĐ ništa problematično u njezinom ponašanju nije primijetila jedino što može reći je da ona previše šuti i da uopće nije razgovorljiva, a roditelji su joj rekli da je jednom pobjegla jer je majka rekla da ona može doći kada hoće, pa ju je otac pronašao na pumpi. Znala je rezati stvari i piškila je u krevet jer se lijena ustati na wc. Po njenim saznanjima nije bilo ništa pretjerano prema IĐ u smislu školskih obaveza, niti da se očekivalo od nje da bude odlična učenica. Isto tako ništa pretjerano niti kada su u pitanju neki kućni zadaci. Sve je to bilo uobičajeno i normalno kao u svakoj drugoj obitelji, a u svrhu odgoja djeteta.

24 Ispitana kao svjedok, ČĐ, sestra II. okrivljene je iskazala da je jednom mjesečno dolazila u posjetu kod svoje sestre. Kada bi dolazili bila je prisutna IĐ. Nikada ništa nije primijetila neuobičajeno ili neprimjereno u ponašanju sestre i LĐ prema IĐ. IĐ joj se požalila jedino u smislu da je htjela veću slobodu odnosno doći sa prijateljicama u Osijek navečer odnosno bilo je vezano uz večernje izlaske. Sestra joj je spominjala u vezi IĐ da je znala mokriti u krevet te bi onda te stvari skrivala ispod kreveta, da je znala rezati robu i da je nekada bila bezobrazna. Kada bi se IĐ žalila to je bilo u vrijeme kada je ona nasamo s njom razgovarala. Nikada nije vidjela nikakve tragove nasilja na IĐ niti mi se ikada ona požalila na takvo nešto.

25 Ispitana kao svjedok ĐĐ, nije se mogla točno izjasniti koliko je puta dolazila u posjete kod obitelji. Nekada je znalo biti jednom u dva tjedna, nekada jednom tjedno, a nekada mjesečno. IĐ je uvijek bila uredna, čista, ŽĐ se brinula o njoj. Znali su dolaziti i na rođendane. Tada bi IĐ primjerice uzela poklone i sjeća se jedne prigode da je majice koje je dobila izrezala odnosno skratila je majicu da bude kraća i to majicu i tajice. Znali su oni doći kod nje, pa je i tada znala pitati IĐ kako škola i takva općenita pitanja. Nikada nije primijetila da nešto ne bi bilo u redu, iako u zadnje vrijeme je vidjela promjenu u Mateinom ponašanju i to bi bilo kada bi došla od mame, tada je bila stvarno drugačija. Kod majke joj je po njenim saznanjima odgovaralo to što je s njom znala šetati po selu, dok je kod ŽĐ i LĐ imala strožiji režim jer je u pitanju bila škola i obaveze, jer su vodili računa o njezinoj školi da bude sve dobro i o drugim njezinim obavezama. Ona je vjenčana kuma ŽĐ. Tada za rođendan kada je bila, vidjela je stvari koje je izrezala jer se slučajno radi baš o stvarima koje je dobila od nje za poklon, a kada je u pitanju rezanje drugih stvari, o tome joj je pričala ŽĐ. Kada je u pitanju škola, ŽĐ nikada nije od IĐ inzistirala da prođe sa pet, već ju je samo znala pitati kakvo je stanje u školi i poticati da prođe sa uspjehom kojeg je i sama na kraju željela.

26 Prilikom ispitivanja u prethodnom postupku I-okr. LĐ i II-okr. ŽĐ u cijelosti su poricali počinjenje kaznenih djela koja im se stavljaju na teret.

27 U obrani u postupku I- okr. LĐ, kao i u obrani u prethodnom postupku, ostao je u cijelosti kod toga da poriče počinjenje djela. U obrani u postupku, posebno je istaknuo da oni nikada nisu bili istjerani od strane ŽĐ, da je on SĐ izvodio van kako bih s njom porazgovarao i zamolio ju da ne radi to i da ne ponavlja te postupke. IĐ je pokušavao pojasniti da ne može dozvoliti da se ponaša poput neke uličarke, ali nije nju htio nazvati tim pogrdnim imenom, niti mislio da je to ona, već joj je samo htio ukazati da se tako ne smije ponašati. Kada je bila kod majke, znala je biti veći dio noći vani i naslikavati se dok su oni taj način ponašanja branili i zahtijevali od nje da se ponaša u skladu sa njezinom dobi i da bude dobra u školi i u ocjenama i u ponašanju, također i u odijevanju. Također i u školi su ju optuživali da je krala mobitel, novce, bilo je problema i oko nekog tableta. IĐ kod njih bilo dosadno, ona je u Dalju imala društvo i puno stvari je napravila samo kako bi se vratila kod majke. IĐ je jako velika glumica te ona otkako nije kod njih, oni se nisu niti jednom posvađali. U zadnje vrijeme sa kćeri nije u kontaktu jer ona ne želi. IĐ je govorila da oni nju maltretiraju kada mora počistiti u kući. Njemu je naravno žao što je sve ovako ispalo jer su oni njoj željeli samo dobro. Zaposlen je i radi te nema obvezu uzdržavanja jer su ostala njegova djeca odrasla. Stoji iza toga da ŽĐ nije ništa loše napravila. Mateini postupci nisu bili u skladu s njenim godinama, oni su to htjeli ispraviti. Dali su bili malo grubi to ne zna, ali nisu imali loših namjera, a njezina mama joj je govorila da ne mora slušati ŽĐ jer joj ona nije nitko i ništa.

28 U obrani je II okrivljena ŽĐ, kao i u obrani u prethodnom postupku, osporavala počinjenje djela kako joj se stavlja na teret. U obrani u postupku II okr. je iskazala da je mlt. IĐ svojom željom došla živjeli kod njih. Prihvatili su ju i željeli su joj dati priliku za novi život, jer je dok je živjela kod majke bila ismijavana, maltretirana, neuredna, gladna i svašta nešto, te su oni zaista za IĐ htjeli sve najbolje. Nakon što je došla kod njih, prvih mjesec i pol dana je bilo sve u redu no nakon toga su počeli problemi i to samo zato što se ona primjerice nije htjela kupati, niti učiti niti pospremati za sobom. Pokušavali su joj objasniti da mora biti i čista i uredna i ispunjavati svoje obveze. IĐ kod njih nije morala apsolutno ništa raditi niti obavljati neke veće kućanske poslove jedino što je ona zahtijevala od nje, je da počisti svoju sobu i da eventualno nekada pomete kuhinju, a to je sve činila kako bi joj pomogla i naučila ju radnim obvezama i za njezino dobro. Nije htjela sudjelovati s njom u nekim većim kućanskim poslovima, to ju nije zanimalo te je ona uglavnom odmarala, ležala i spavala, bila na mobitelu. Nije htjela ići u školu te također nije htjela niti ispunjavati svoje školske zadaće. Htjeli su ju odgojiti na način da prvo ispuni svoje školske obaveze a onda nakon toga da ima svoje slobodno vrijeme, no ona to nije naučila kod majke i oni su s njom kretali kao od početka. S njom nije niti komunicirala bez prisustva supruga iz razloga što je jednom bila situacija da je neistinito rekla da ne mora ići u školu i da joj je ona tako rekla, a to nije bilo tako. IĐ nikada nije fizički kažnjavala, ali baš nikada. Jednom prilikom dala joj je za jauznu i da kupi kruh, ona je kupila farbu za kosu. Bilo je farbe po cijelom stanu. Kada ju je upitala o toj farbi, ona je gledala u nju i tvrdila da nije kupila farbu. Riječ je o crnoj boji za kosu, koja je bila vidljiva na njenoj kosi i tek kada je ona donijela kutiju od farbe, tada je šutjela. Tom prilikom joj je samo pokazala na njezin pramen kose i rekla da je to crna boja na njezinoj kosi, a nakon toga je ona svojoj majci ispričala da ju je ona tukla, šamarala, što nije istina, te je tada rekla da njoj ovakve stvari ne trebaju, da će ispasti krivi za nešto što nisu i to se i dogodilo. Prvotno su živjeli na adresi u [adresa], tek 2021. godine dolaze živjeti u [adresa]. IĐ nije nikada verbalno vrijeđala niti je imala tu namjeru. Ako bih joj u afektu i rekla neku riječ koja je bila malo grublja, to nije bila namjera da ju uvrijedi, već je samo tu riječ upotrijebila kako bi joj još jače objasnila da joj želi pomoć da shvati neke stvari. Primjerice riječ retardirana nije bila namijenjena njoj kao uvreda, već ju je samo pitala u afektu, "ako si retardirana i ne razumiješ objasnit ćemo ti što i kako treba". Neslužbeno se obratila Centru jer je tražila pomoć jer više nisu znali što i kako s njom, ali i tamo nije naišla na suradnju već su joj samo rekli "nećete sada valjda dići ruke od nje…" Nikada ju nije istjerala van, niti ju je imala namjeru tjerati. Situacija kada je suprug otišao s njom van, bila je, kada ona nije platila slike u školi sa 50 kn koje su joj tada dali, već ih je potrošila na slatkiše. Sat vremena su razgovarali s njom i ona je prvotno tvrdila da je platila te slike, dok su imali poruku od učitelja da nije platila te slike, no unatoč tome uporno je tvrdila da je, da bi tek nakon njihovog objašnjavanja popustila i priznala da ih nije platila. To ju je jako nasekiralo, a obzirom da je dijabetičar. LĐ je tada samo da se ona smiri izašao s njom van. Kada je u pitanju odlazak u Njemačku, ona je morala tada otići. Riječ je o tri dana i ona nije bila sama, jer su ju obilazili i susjed i susjeda, a ona ju je zvala telefonom. Odlasci u Srbiju su bili samo na par sati i to radi kupovine, a ona nije mogla ići s njima, jer joj mama 5 godina nije napravila osobnu te su oni išli po njezinu majku, a kako bi se IĐ napravila osobna. Tvrdi da prema IĐ nije imala nikakvu lošu namjeru, nije ju zlostavljala niti vrijeđala već joj je htjela sve najbolje u životu kao vlastitom djetetu. Kupovala joj je stvari koje je ona rezala, što smatra da nije u redu, te su ju prozivali da takve stvari ne smije činiti. Zadnjih par godina, ona je vikala da nju mrzi, da joj je uzela oca i to je vikala na majčin nagovor. IĐ je s njima kod kuće dosadno, a u udomiteljskoj obitelji ona ima društvo i smatra da iz tog razloga želi biti tamo i ne želi doći kući. Tvrdi da sve to što im se stavlja na teret, da nije istina.

29 Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, po ocjeni suda, u postupku je nesporno dokazano da su I- okr. LĐ i II- okr. ŽĐ počinili kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisano i kažnjivo po članku 177. stavku 2. KZ/11.

30 I. i II. okr. u obranama poriču počinjenje kaznenog djela, no njihove su obrane suprotne provedenim dokazima u postupku i to iskazu psihologa Hrvatskog zavoda za socijalni rad AĐ čiji je iskaz sukladan i bilješci o obavljenom razgovoru mlt oštećene SĐ sa psihologom Zavoda.

31 Također, njihove su obrane u suprotnosti i sa navodima pedagoga Osnovne škole Beli Manastir, PĐ, čiji su navodi sukladni i sa dokumentacijom Osnovne škole Beli Manastir.

32 Navodi AĐ i PĐ u bitnim detaljima, sukladni su i sa iskazom TĐ, posebnog skrbnika mlt ošt. i dokumentacijom, koju je posebna skrbnica predala u postupku. Iskaze svjedoka AĐ, PĐ, TĐ sud prihvaća u cijelosti kao vjerodostojne i istinite, budući su u bitnim detaljima međusobno istovjetni, te potvrđuju iskaz mlt. ošt djeteta SĐ.

33 Naime, da su I i II okr. počinili djelo kako ih se tereti, prvenstveno proizlazi iz iskaza mlt ošt. djeteta SĐ koja je o predmetnim događajima istovjetno iskazivala i pedagogu osnovne škole PĐ i psihologu Zavoda AĐ, te je svoje navode još jednom potvrdila i u iskazu u postupku prilikom ispitivanja kod suca Istrage, kada je istovjetno opisivala predmetne događaje.

34 Psiholog zavoda AĐ navodi da je mlt ošt. SĐ cijelu situaciju u obitelji opisivala dosta slikovito sa puno detalja. Iz iskaza psihologa proizlazi da bi mlt ošt., ako ne bi znala obaviti neki kućanski posao ili kada bi popustila u školi, bila izvrgnuta verbalnim i neprimjerenim riječima od strane pomajke, kao primjerice da je "retardirana, bez mozga". Proizlazi i da je bilo fizičkog nasilja na način da je dobila udarac otvorenim dlanom u lice od strane pomajke i to se sve događalo u situacijama kada njezin otac ne bi bio kod kuće. Kada je u pitanju otac, također je rekla da je otac bio verbalno neprimjeren prema njoj, kada bi kasnila kući, znao joj je govoriti da je "drolja". Bilo je fizičkog kažnjavanja na način da je morala klečati na koljenima te bi i u tim situacijama znala dobiti udarac od oca. Također je govorila da ju je isti udarao i otvorenim dlanom po leđima. Bila je prisutna svađama pomajke i oca, čula ih je i vidjela. Bilo je situacija kada su otac i ona morali izaći van iz stana, a pomajka bi onda dolazila po njih. Psihologu Zavoda je navela, da je nakon njihovih verbalnih sukoba, ona sa ocem jednom provela vrijeme u parku koji je ispred njihove zgrade, te je pomajka tek nakon nekog vremena došla po njih. Također je navela situaciju kada je bila sama, kada su otac i pomajka otišli na četiri dana u Njemačku. Imala je kuhane obroke, ali je navela da ju nitko nije obilazio, dok su roditelji rekli suprotno, odnosno da ju je obilazio susjed. IĐ se nakon što je ispričala predmetnu situaciju, izjasnila da se ne želi vraćati kod oca i nastaviti život sa ocem i pomajkom.

35 AĐ opisuje da je prilikom iskazivanja mlt. ošt., bila jako uznemirena, da je plakala dok je iskazivala, te proizlazi da su se situacije koje je opisivala događale u više navrata u dužem vremenskom periodu. Također navodi da je mlt ošt AĐ bila dosljedna u svom iskazivanju, što, kako je pojasnila, svakako ukazuje na vjerodostojnost svih njezinih navoda jer su obavili razgovor i sa roditeljima, odnosno ocem i pomajkom, te su zaključili da je njihov način odgoja stroži, da je imala strukturirano vrijeme te je moguće da je AĐ željela više slobode, ali smatra da to nije bio motiv nekih neistinitih navoda jer je ostala dosljedna svojoj priči, te je čak pokazivala brigu kada je u pitanju otac na način da ga nakon te situacije nije bila spremna vidjeti tužnog zbog svega što se događa. Htjela je kod majke i bake, no suočili su ju, da u trenutku razgovora nije bilo uvjeta da se ista smjesti kod majke.

36 Iz službene zabilješke psihologa Zavoda, AĐ također proizlazi da je mlt ošt. SĐ trpjela fizičko i verbalno nasilje od strane I i II okrivljenika, te je psiholog Zavoda u postupku prepričala i potvrdila navode mlt. oštećene koji se nalaze u Bilješci Zavoda.

37 Psiholog zavoda AĐ u postupku je prepričala navode mlt. oštećene prilikom razgovora s njom, te je svojim iskazom potvrdila sve navedeno u službenoj zabilješci Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

38 Mlt. ošt. SĐ, prvotno se povjerila pedagogu Osnovne Škole Nini PĐ. Ispitana u postupku, pedagog škole PĐ, potvrdila je, da joj se mlt ošt. SĐ samoinicijativno obratila i da je tražila razgovor sa njom, te opisuje da je u svim svojim navodima bila vrlo eksplicitna. Rekla je da trpi nasilje u obitelji i to i fizičko i verbalno. Kada je u pitanju verbalno nasilje, pojasnila je da su tu u pitanju pogrdne i ružne riječi, a kada je u pitanju fizičko nasilje, rekla joj je da čak dobije i nogom u stomak. U iskazu također navodi da joj je mlt ošt spominjala da sluša svađe između oca i pomajke, te joj je mlt. ošt rekla, da je znalo biti situacija kada su ona i otac zajedno provodili noć u parku ispred stana, te se nikako na njen prijedlog nije htjela vratiti natrag kod oca i pomajke. Proizlazi da joj je mlt SĐ rekla da je bila fizički kažnjavana od oca, a verbalno od pomajke, no nikada nisu primijetili na SĐ bilo kakve tragove nasilja u vidu modrica ili nekih drugih ozljeda. U školi, ni po čemu nisu mogli primijetiti da bi bila riječ kod kuće o situaciji koju je ispričala SĐ. Također je opisala da je mlt SĐ ostala dosljedna onome što je navodila, da je bila uznemirena, te bi povremeno zaplakala, ali bi se uspjela primiriti. IĐ je kod njih bila odlična učenica, bila je primjerenog ponašanja i prema vršnjacima i profesorima, uredno je ispunjavala svoje obveze, uvijek je imala sav potreban pribor te je iskazala, da je u ukupnosti stvarno bila vrlo dobra učenica u svakom pogledu. Nije bila neprimjerenog ponašanja.

39 Navodi pedagoga PĐ suglasni su i dokumentaciji OŠ "Šećerana" iz Belog Manastira.

40 I iz iskaza TĐ, također proizlazi da je mlt. ošt. kroz postupke opisivala nasilje koje je prema njezinim navodima trpjela od strane oca i pomajke, te isto proizlazi i iz materijalne dokumentacije koju je svjedok priložila prilikom davanja iskaza.

41 Dakle, iskaz psihologa Zavoda AĐ, pedagoga škole PĐ, djelatnice Centra za posebno skrbništvo Danijele Vukelić i materijala dokumentacija Osnovne škole i Zavoda za socijalni rad, potvrđuju navode mlt. ošt. SĐ koja je i prilikom ispitivanja u postupku, kod suca Istrage, ponovila da je od strane oca i pomajke trpjela fizičko i psihičko nasilje. Mlt SĐ i prilikom ispitivanja kod suca istrage ponavlja navode da je od strane oca i pomajke trpjela fizičko i psihičko nasilje, te u bitnom istovjetno iskazuje i identično opisuje situacije koje su se događale. Ponovno navodi da da su ju otac i pomajka verbalno i fizički zlostavljali. Opisuje da ju je otac učestalo vrijeđao govoreći joj da je kurva i sl., da je fizički nasrtao na nju, udarao je dlanom po leđima, hvatao rukama za vrat, te da ju je jednom prilikom dok je za kaznu klečala na koljenima, zadao udarac nogom u stomak. Opisuje i da se otac učestalo dovodio u alkoholizirana stanja i da su se tada njezin otac i pomajka međusobno svađali i tukli pred njom. I u iskazu kod suca Istrage ponavlja da je znala biti od ŽĐ istjerana iz kuće na ulicu, da su otac i pomajka u dva navrata na nekoliko dana otišli od kuće, a nju ostavili samu bez ičije skrbi. Također, suglasno prethodnim iskazima, navodi i da ju je pomajka također vrijeđala govoreći joj da je retardirana i da nema mozga, te da je ponekada zbog loših ocjena i fizički nasrtala na nju, zadajući joj udarce otvorenim dlanom u predjelu lica. Postupanje oca i pomajke često se događalo, te isto više nije mogla izdržati i o tome je ispričala pedagoginji u osnovnoj školi koju je pohađala.

42 Iz provedenog vještačenja po vještaku psihologu doc. dr. sc. Marini Perković Kovačević proizlazi da je mlt. ošt. sposobna valjano i istinito iskazivati pred sudom u ulozi svjedoka, da je sposobna istinito iskazivati o proživljenim događajima koji su predmet postupka, te da ne pokazuje sklonost konfabulacijama niti pojačanu sugestibilnost. Također, analizom izjave sukladno kriterijima valjanosti i istinitosti, iz vještačenja proizlazi da se kod mlt ne nalaze podaci o sugestivnom utjecaju drugih osoba na izjavljivanje, ne nalaze se elementi patološke motivacije za optuživanje, a analiza konteksta otkrivanja mogućeg kaznenog djela ne ukazuje na hotimično, planirano optuživanje, a posebice za neistinito optuživanje. Primjerenost emocionalne pratnje i sukladnost iskazivanja mlt ošt. tijekom višekratnih izjavljivanja i ispitivanja ukazuje na sposobnost valjanog i istinitog izjavljivanja o proživljenim događajima koji su predmet ovog postupka.

43 Dakle, nalaz vještaka potvrđuje da je mlt sposobna istinito iskazivati o proživljenim događajima koji su predmet postupka, te da ne pokazuje sklonost konfabulacijama niti pojačanu sugestibilnost. Proizlazi da analiza konteksta otkrivanja mogućeg kaznenog djela ne ukazuje na hotimično, planirano optuživanje, a posebice za neistinito optuživanje. Nalaz vještaka potvrđuje i mišljenje psihologa zavoda, da to što je mlt ošt SĐ bila dosljedna u svom iskazivanju, svakako ukazuje na vjerodostojnost svih njezinih navoda, te da je moguće da je SĐ željela više slobode, ali da to nije bio motiv nekih neistinitih navoda jer je ostala dosljedna svojoj priči, unatoč tome što su ju suočili da trenutku razgovora nije bilo uvjeta da se ista smjesti kod majke.

44 Slijedom sveg naprijed navedenog, povezujući naprijed navedene iskaze svjedoka, sa iskazom mlt. ošt. SĐ i materijalnom dokumentacijom, sud iskaze AĐ, PĐ, TĐ, te mlt ošt. SĐ, prihvaća kao vjerodostojne i istinite, budući su isti suglasni i u bitnim detaljima istovjetni. Nasuprot tome, kad su u pitanju iskazi drugih saslušanih svjedoka, a riječ je o svjedocima koji su prijateljski ili obiteljski povezani sa obitelji SĐ, sud ih ne prihvaća kao vjerodostojne. Ovo prvenstveno iz razloga što isti nisu cijelo vrijeme boravili u kućanstvu obitelji SĐ, pa tako ni ne mogu imati objektivnog uvida u cijelu situaciju i događanja u obitelji. Naime riječ je o svjedocima koji su povremeno dolazili kod obitelji SĐ ili su se viđali na zajedničkim druženjima, koji su saznanja o nekim nepovoljnim ponašanjima mlt. ošt SĐ, imali od II-okrivljene ŽĐ. Njima se mlt. ošt. SĐ nije povjeravala, a sud ocjenjuje, upravo iz razloga što je riječ o svjedocima koji su bili blisko povezani sa I i II okrivljenicima. Naime, UĐ je susjeda okrivljenika. Proizlazi da je u stanu okrivljenika bila samo jednom kada su se doselili, da nemaju običaj, posjećivati se, da to bude rijetko, te nije primijetila ništa neprimjereno. Potvrdila je navode okrivljenika iz obrane, da dok su bili u Njemačkoj, misli da je to bilo dva dana prošle godine, da je ona obilazila SĐ. ŽĐ ju je zvala i molila da ju siđe obići. U iskazu navodi, da ju je obilazio i susjed H. Pokucala bi i pitala ju da li je sve u redu, da li nešto treba, na što bi IĐ odgovarala da je sve u redu i da joj ništa ne treba. Navedeno je suprotno iskazu mlt ošt. kod psihologa Zavoda, gdje mlt. navodi da ju nije nitko obilazio, no to iskaz mlt ošt. ne dovodi u sumnju, budući je riječ o susjedi okrivljenika, koja je svojim iskazom, moguće htjela ublažiti odgovornost I i II okrivljenika.

45 Kad je u pitanju iskaz KĐ, Matejine krsne kume, u njenom je iskazu, po ocjeni suda naglašeno da je mlt SĐ bila povučenija prilikom zajedničkih druženja. Od okrivljenika je dobila saznaje da postoje problematične situacije kada je u pitanju mlt ošt., no proizlazi da joj se mlt SĐ nije htjela povjeravati, a ona nije primijetila ništa neprimjereno u njezinom ponašanju. Iz iskaza ĐĐ, vjenčane kume II okrivljene, također proizlazi da ništa neprimjereno nije vidjela u ponašanju I i II okrivljenika prema mlt ošt SĐ. Opisuje da se sjeća jedne prigode da je majice koje je dobila izrezala, odnosno da je skratila majicu da bude kraća i to majicu i tajice. Vidjela je stvari koje je izrezala jer se slučajno radi baš o stvarima koje je dobila od nje za poklon, a kada je u pitanju rezanje drugih stvari, o tome joj je pričala ŽĐ. Nikada nije primijetila da nešto ne bi bilo u redu, iako je u zadnje vrijeme vidjela promjenu u Matejinom ponašanju i to bi bilo kada bi došla od mame, opisuje da je tada bila stvarno drugačija. Kod majke joj je po njenim saznanjima odgovaralo to što je s njom znala šetati po selu, dok je kod ŽĐ i LĐ imala strožiji režim, jer su vodili računa o njezinoj školi da bude sve dobro i o drugim njezinim obavezama. Ni sestra II. okrivljene, ČĐ nije primijetila ništa neuobičajeno ili neprimjereno u ponašanju sestre i LĐ prema SĐ. Sestra joj je spominjala u vezi SĐ da je znala mokriti u krevet, te bi onda te stvari skrivala ispod kreveta, da je znala rezati robu i da je nekada bila bezobrazna.

46 Dakle, kao što je naprijed navedeno, naprijed navedeni svjedoci, nemaju saznanja o bilo kakvom neprimjerenom ponašanju okrivljenika prema mlt ošt., no njihovi iskazi ne ekskulpiraju I i II okrivljenike od odgovornosti. Ovo iz razloga što isti nisu cijelo vrijeme bili prisutni u kućanstvu okrivljenika, a mlt. SĐ im se nije povjeravala jer je riječ o bliskim prijateljima okrivljenika, koji svojim iskazima po ocjeni suda, nastoje umanjiti odgovornost I i II okrivljenika .

47 Slijedom toga, obrana I i II okrivljenika nije potvrđena dokazima, odnosno iskazima svjedoka koji s okrivljenicima nisu rodbinski ili prijateljski povezani, pa sud obrane I i II okrivljenika ne ocjenjuje kao vjerodostojne i ne prihvaća kao istinite.

48 Iskaz mlt ošt SĐ, potvrđen je iskazima nepristranih svjedoka, i to pedagoga škole, psihologa Zavoda, posebne skrbnice i materijalnom dokumentacijom te ga sud prihvaća i ocjenjuje kao istinit.

49 Naime uslijed postupanja I i II okrivljenika, mlt oštećenoj je bio ugrožen pravilan psihofizički i emocionalan razvoj, što potvrđuje nalaz i mišljenja vještaka iz kojeg proizlazi da na emocionalnu i fizičku traumatizaciju upućuju specifični mehanizmi obrane i emocionalni znaci-tjeskoba, uznemirenost, tuga krivnja.

50 Prema nalazu vještaka, trenutačno se kod mlt ošt uočavaju klinički značajni elementi posttraumatskog stresnog poremećaja, koji u ovome trenutku ne zadovoljavaju kriterije za dijagnozu PTSP-a, vezani uz predmetne događaje, kao i za druge događaje kroz život adolescentice kao moguća traumatska iskustva.

51 Kod mlt ošt se uočavaju brojni mehanizmi obrane (potiskivanje, poricanje, racionalizacija, introjekcija) kao pokušaj nošenja s bolnim podražajima te negacija i /ili disimulacija bilo kakvih psihičkih poteškoća, a koji se u ovome trenutku ne mogu u potpunosti isključiti. Također prema navodima psihologa Zavoda i pedagoga škole, mlt ošt je prilikom razgovora bila jako uznemirena, i plakala je dok iskazivala, što također ukazuje da su proživljena događanja bila bolna iskustva za mlt ošt.

52 Slijedom sveg naprijed navedenog, sud ocjenjuje dokazanim da su I- okr. LĐ i II- okr. ŽĐ počinili kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisano i kažnjivo po članku 177. stavku 2. KZ/11.

53 Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne koju će primijeniti, sud je uzeo u obzir stupanj krivnje okrivljene, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu povrede zaštićenog dobra i sve okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno koje utječu na to da kazna bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), kao i način počinjenja, osobne i imovinske prilike okrivljene, te njeno ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela i skrivljene učinke samog kaznenog djela, te svrhu kažnjavanja.

54 Kao olakotnu okolnost na strani I- okrivljenika, iako isti osporava počinjenje predmetnog kaznenog djela, sud je cijenio njegove navode da mu je žao što je sve ovako ispalo. Otegotna okolnost na strani I- okr. je ta, što je isti već jednom kazneno osuđivan i to za kazneno djelo spolne zloporabe djeteta mlađeg od 15 godina iz čl. 158. st. 2. KZ/11.

55 Stoga je sud I- okr. LĐ za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te je uz daljnju primjenu čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ-a/11 I- okr, LĐ, izrekao uvjetnu osudu tako što se kazna zatvora u trajanju od jedne godine na koju je I-okr. osuđen neće izvršiti ukoliko I-okr. u vremenu provjeravanja u trajanju od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

56 Olakotna okolnost na strani II-okr. ŽĐ je ta, što do sada nije kazneno osuđivana niti prekršajno kažnjavana. Otegotne okolnosti na strani II-okr. sud nije našao. Stoga je sud II okr. LĐA za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavak 2. KZ/11 na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te je uz daljnju primjenu čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ-a/11 II- okr. ŽĐ izrečena uvjetna osuda, tako što se kazna zatvora u trajanju od jedne godine na koju je II-okr. osuđena neće izvršiti ukoliko II-okr. u vremenu provjeravanja u trajanju od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. I. okr. sud je odredio duži rok provjeravanja, obzirom da je otegotna okolnost što je isti već jednom kazneno osuđivan i to za kazneno djelo spolne zloporabe djeteta mlađeg od 15 godina.

57 Kad su u pitanju I i II okr. sud nalazi da će se navedenom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, odnosno da će dovoljno utjecati na I i II okrivljenike da više ne čini takva i slična kaznena djela, a ujedno i djelovati u smjeru generalne prevencije, tj. utjecaja i na druge, da ne čine kaznena djela, odnosno jačanju njihove svijesti o pogibeljnosti činjenja istih.

58 I i II okr. su trenutno zaposleni i ostvaruju primanja, stoga ih je sud obvezao na plaćanje troška postupka i to svakog ponaosob na plaćanje paušalne svote, te ih je obvezao i da solidarno nadoknade trošak provođenja psihologijskog vještačenja, čiji će iznos biti određen naknadno, posebnim rješenjem.

59 Slijedom svega odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 02. lipnja 2025. godine

Sutkinja za mladež

Mirna Grgić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u 4 (četiri) istovjetna primjerka putem ovog suda na nadležni Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Osijek na broj KOz-DO-108/2024

2. I. okrivljeni LĐ

3. II. okrivljena ŽĐ