REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj: Gž Zk-59/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli – Pola po sucu Miroslavu Ružiću, u zemljišnoknjižnom predmetu radi provedbe upisa uknjižbe založnog prava u korist predlagatelja KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na temelju rješenja o osiguranju Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj: Ovr-1122/2023-7 od 23. siječnja 2024., odlučujući o žalbi protustranke BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Loboji, odvjetniku iz Zagreba, protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj: Z-2147/2024 od 8. ožujka 2024., 2. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj: Z-2147/2024 od 8. ožujka 2024.
II Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe protiv prvostupanjskog rješenja.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:
„I. Odbija se prigovor BP od 15. veljače 2024. kao neosnovan i potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta od 29. siječnja 2024., posl. broj Z-987/2024.
II. Na temelju čl. 145. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/2019, 128/2022, dalje: ZZK) određuje se zabilježba odbijenog prigovora.“
2. Protiv navedenog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi protustranka. Žalbu podnosi zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitnih povreda odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnomu, navodi: da je za tražbinu koju predlagatelj predlaže osigurati nastupila zastara, a osim toga da je nastupila i zastara prava; da je jasno kako je nakon proteka trogodišnjeg roka od dospjelosti prvog obroka kamata isti obrok zastario te kako je zastarjelo samo pravo pa stoga predlagatelj nema pravo na kamate kao povremene tražbine koje osigurava predmetnim prijedlogom za osiguranje; da je dio duga on predlagatelju osiguranja platio u naravi, odnosno u robi pa, posljedično tomu, za određeni dio tražbine više ne postoji; da su, dakle, nakon utvrđenja tražbine pred javnim bilježnikom, stranke na drugi način dogovorile način otplate duga pa je slijedom navedenog ostvaren žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 9. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) slijedom čega, jasno je kako je kako tražbina predlagatelja koja se osigurava rješenjem na način da se upisuje prisilno založno pravo, ne postoji; da u odnosu na istaknuti prigovor zastare tražbine i zastare samog prava proizlazi da su se ostvarili uvjeti iz stavka 1. članka 80.b OZ, odnosno da je vrijednost tražbine predlagatelja osiguranja manja od 5.300,00 eura, slijedom čega osiguranje na nekretnini protivnika osiguranja nije moguće te valja odbiti prijedlog predlagatelja osiguranja; da se provedbom osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja narušava se pravična ravnoteža između interesa protivnika osiguranja i interesa predlagatelja osiguranja; da iz članka 3. oba Ugovora o zajmu jasno proizlazi kako je protustranka predlagatelju kao osiguranje dala zadužnicu i mjenicu pa je stoga predlagatelj morao prvo pokušati svoju tražbinu ostvariti putem navedenih sredstava osiguranja, a sve sukladno načelu savjesnosti i poštenja; da on i njegova obitelj žive na predmetnoj nekretnini te na istoj imaju blago, odnosno životinjsku farmu na kojoj obavljaju poslovnu djelatnost uzgajanja životinja, a iz koje poslovne djelatnosti ostvaruje prihod za sebe i svoju obitelj te isti nema drugih sredstava iz kojih ostvaruje prihode; da provedba prisilnog založnog prava na nekretnini protustranke u mnogomu komplicira situaciju s bankom s kojom je za potrebe obavljanja djelatnosti, odnosno za potrebe poslovanja svoje farme u pregovorima oko odobravanja kredita; da zatezne kamate koje potražuje predlagatelj osiguranja prelaze zakonske zatezne kamate, a time prelaze i najviše zakonom dozvoljene kamate; da se jamstvo prava vlasništva koje garantira Konvencija tumači na način da isto podrazumijeva da se država neće bespotrebno uplitati u pravo vlasništva pojedinca, odnosno da će isto činiti isključivo i samo onda kada je to potrebno radi ostvarenja legitimnog interesa, što podrazumijeva načelo razmjernosti i to kako u vidu legitimnog interesa između pojedinca i države, tako između pojedinaca međusobno; da je, zbog svega navedenog, u konkretnomu slučaju došlo do povrede Konvencije i Ustava Republike Hrvatske.
2.1. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje ukine.
3. Žalba protustranke nije osnovana.
4. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor protustranke podnesen protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta tog prvostupanjskog suda poslovni broj: Z-987/2024 od 29. siječnja 2024. i to rješenje potvrđeno, a radi se o rješenju kojim je dopušten upis uknjižbe založnog prava i zabilježbe ovršivosti tražbine na temelju rješenja o osiguranju Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj: Ovr-1122/2023-7 od 23. siječnja 2024. na nekretninama protustranke označenim kao zk. č. br. 2957/1, zk. č. br. 2957/2, zk. č. br. 2065/2, zk. č. br. 2065/3, zk. č. br. 2066/4, zk. č. br. 2929, zk. č. br. 2948, zk. č. br. 2957/3 i zk. č. br. 2957/4, sve k. o. [katastarska općina], a radi osiguranja tražbine predlagatelja u visini od 37.054,87 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
5. U postupku povodom prigovora protustranke protiv navedenog rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, zemljišnoknjižni je sudac ocijenio kako se radi o slučaju propisanom odredbom članka 117. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19, 128/22 i 155/23 – dalje: ZZK) odnosno da je upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige i da je upis odredio nadležni sud, dok sve ostale pretpostavke dopustivosti upisa ocjenjuje ovršni sud.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tomu
– dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema članku 365. stavku 2. u svezi članka 381. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), koje se u ovomu postupku imaju primijeniti temeljem odredbe članka 99. stavka 2. ZZK, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje zakonito i pravilno pa je, slijedom toga, žalba protustranke neosnovana.
7. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti, a ni drugih žalbenih razloga pa tako u ovomu postupku, suprotno žalbenim navodima žalitelja, nije došlo ni do povrede Konvencije i Ustava Republike Hrvatske, jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio odlučne činjenice i pravilno primijenio materijalno pravo i mjerodavne odredbe ZZK.
8. U ovomu je slučaju rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj: Z-987/2024 od 29. siječnja 2024. dopušten upis založnoga prava uz zabilježbu ovršivosti tražbine na nekretninama protustranke označenim kao zk. č. br. 2957/1, zk. č. br. 2957/2, zk. č. br. 2065/2, zk. č. br. 2065/3, zk. č. br. 2066/4, zk. č. br. 2929, zk. č. br. 2948, zk. č. br. 2957/3 i zk. č. br. 2957/4, sve k. o. [katastarska općina], na temelju rješenja o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj: Ovr-1122/2023-7 od 23. siječnja 2024., a u korist KP, a koje je rješenje nastavno potvrđeno sada pobijanim rješenjem zemljišnoknjižnog suca kojim je odbijen kao neosnovan prigovor protustranke podnesen protiv tog rješenja o upisu.
9. Pobijani je upis dopušten na temelju nepravomoćnog rješenja o osiguranju, ali to, suprotno žalbenim navodima žalitelja, nije protivno bilo kojoj zakonskoj odredbi budući da je u članku 11. stavku 4. OZ propisano da žalba ne odgađa provedbu rješenja ako tim Zakonom nije drukčije određeno, a nije drukčije određeno za rješenje o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnoga prava na nekretnini (članci 290. do 298. OZ).
9.1. Posljedično tomu, nije bilo zapreke ni da zemljišnoknjižni sud dopusti uknjižbu založnoga prava uz zabilježbu ovršivosti tražbine na temelju nepravomoćnog rješenja o osiguranju koje je donio nadležni ovršni sud.
10. Nadalje, radi se upisu koji je odredio drugi sud, a ne zemljišnoknjižni sud pa se zemljišnoknjižni sud ograničuje na ispitivanje je li upis odredio nadležni sud te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje sud koji upis dopušta, kako je propisano u članku 117. stavku 2. ZZK.
11. Kako je u zemljišnoj knjizi protustranka upisan kao vlasnik nekretnina na kojima je rješenjem o osiguranju određeno osiguranje zasnivanjem založnoga prava uz zabilježbu ovršivosti tražbine bez ikakvih uvjeta i zabrana te je, kako je već navedeno, uknjižbu založnoga prava uz zabilježbu ovršivosti tražbine odredio nadležni sud, zemljišnoknjižni sud nije ni imao druge mogućnosti osim dopustiti upis.
12. Žalbeni se razlozi koji se odnose na nepostojanje tražbine, zastaru tražbine, zastaru samog prava te narušenoj pravičnoj ravnoteži između interesa protivnika osiguranja i interesa predlagatelja osiguranja, ne mogu iznositi u zemljišnoknjižnom postupku već se radi o razlozima koje je trebalo isticati u postupku koji je prethodio nastanku perfektnih ovršnih isprava na temelju kojih je određeno osiguranje ili pak u samom postupku osiguranja, ako je tražbina prestala nakon pravomoćnosti ovršnih isprava.
13. Stoga, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, a kako pri tomu nije počinio ni one bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu i na temelju odredbe članka 99. stavka 2. ZZK u vezi odredbe članka 380. točke 2. ZPP riješiti kao pod točkom I izreke ovog rješenja, uz nalog brisanja zabilježbe žalbe, a sve temeljem odredbe članka 149. stavka 3. ZZK.
U Puli – Pola 2. lipnja 2025.
Sudac
Miroslav Ružić
