1

Poslovni broj: Gž Zk-9/2024-2

Poslovni broj: Gž Zk-9/2024-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice S. V., OIB…, iz O., zastupane po punomoćnici S. A. M., odvjetnici iz O. protiv protustranke G. O., OIB…, O., radi upisa, odlučujući o žalbi  predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 3. studenog 2022. poslovni broj Z-44/2022, 6. kolovoza 2024.,

riješio je

I. Žalba predlagateljice odbija se kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 3. studenog 2022. poslovni broj Z-44/2022 se potvrđuje.

II. Nalaže se brisanje žalbe predlagateljice.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđeno je rješenje zemljišnoknjižnog referenta od 14. prosinca 2021. poslovni broj Z-28212/2021.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja u zakonskom roku žali se predlagateljica zbog svih razloga navedenih u odredbi članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud njezinu žalbu uvaži, pobijano rješenje preinači te dopusti zahtijevani upis i dopusti brisanje zabilježbe odbačenog prijedloga ili da prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba predlagateljice nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je odbio prigovor predlagateljice jer je utvrdio da je zemljišnoknjižni sud pravilno odbacio prijedlog predlagateljice i da je uvidom u isprave i zemljišnoknjižne uloške utvrdio da se radi o nekretninama koje se nalaze u različitom vlasništvu, a da za zatraženi upis predlagateljica nema potrebnu dokumentaciju. Po ocjeni prvostupanjskog suda da bi se moglo provesti poništavanje i spajanje katastarskih čestica različitog vlasništva potrebna je tabularna isprava onog vlasnika čija se čestica spaja sa nekretninom predlagateljice, a to je u konkretnom slučaju G. O. Kako predlagateljica nema potrebnu tabularnu ispravu od strane vlasnika čkbr. 1595 i čkbr. 1596, obje upisane u k.o. O., na temelju koje bi se moglo provesti spajanje katastarskih čestica, prvostupanjski sud je odbio prigovor predlagateljice. Ovakvu primjenu materijalnog prava prihvaća i ovaj sud.

6. Predlagateljica je ovom sudu podnijela prijedlog kojim je tražila da zemljišnoknjižni sud dopusti poništenje čkbr. 1595 i čkbr. 1596, obje k.o. O. i spajanje tih čestica na čkbr. 1594 k.o. O. tako da se formira novonastala čkbr. 1594 ukupne površine 1946 m2, a istovremeno traži i uknjižbu prava vlasništva na tako novonastaloj čkbr. 1594. Dakle, iz ovakvog prijedloga predlagateljice proizlazi da predlagateljica traži promjenu sastava zemljišnoknjižnog tijela na način da se čkbr. 1595 i čkbr. 1596 spoje na čkbr. 1594, sve k.o. O. i da se na tako novoformiranoj čestici upiše vlasništvo osoba koje su upisane kao vlasnici dotadašnje čkbr. 1594 k.o. O. Takav prijedlog predlagateljice ne može se smatrati prijedlogom za povezivanje knjige položenih ugovora i zemljišne knjige kako ona navodi u svom prijedlogu i sada u žalbi jer takav prijedlog kakvog je podnijela predlagateljica nije podnesen sukladno odredbama Pravilnika o povezivanju knjige položenih ugovora i zemljišne knjige i upisu posebnog dijela nekretnine („Narodne novine“ broj 121/13., 61/18. i 63/19). Osim toga pravilno protustranka G. O. u svom odgovoru na prigovor navodi da se za nekretninu predlagateljice niti ne može provesti spajanje knjige položenih ugovora i zemljišne knjige s obzirom da su na predmetnoj nekretnini već upisani posebni dijelovi zgrade i knjiga položenih ugovora za tu nekretninu ne postoji.

7. Ocjenjujući prijedlog predlagateljice ovaj sud smatra da je predlagateljica ovim prijedlogom zatražila promjenu sastava zemljišnoknjižnog tijela. Prema odredbi članka 164. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19.; dalje: ZZK) sastav zemljišnoknjižnoga tijela mijenja se zemljišnoknjižnim otpisom i pripisom katastarskih čestica. Za otpisano se osniva novi zemljišnoknjižni uložak, ako ga se ne pripisuje u neki već postojeći. Glede otpisanoga sastavnog dijela zemljišnoknjižnoga tijela, otpisom prestaje učinak svih upisa koji se odnose na zemljišnoknjižno tijelo iz kojega je taj otpisan, osim onih upisa koji su preneseni u zemljišnoknjižni uložak u koji je taj dio upisan nakon otpisa. Svi upisi koji se odnose na zemljišnoknjižno tijelo kojemu je pripisan dio zemljišnoknjižnoga tijela iz drugoga zemljišnoknjižnog uloška dobivaju pripisom učinak i glede toga pripisanog dijela. Sastav zemljišnoknjižnoga tijela ne mijenja se upisom promjene oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, pa će upis takve promjene sud provesti na temelju prijavnoga lista katastra o promjeni u katastru zemljišta, a ako bi promjena utjecala na knjižna prava, tada i na temelju isprave prikladne za uknjižbu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljištu slažu s tom promjenom. Iz naprijed navedenog zakonskog propisa jasno proizlazi da se sastav zemljišnoknjižnog tijela ne mijenja upisom promjene oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice te će upis takve promjene sud provesti na temelju prijavnog lista katastra o promjeni u katastru zemljišta. U konkretnom slučaju predlagateljica ne raspolaže prijavnim listom Ureda za katastar već samo raspolaže geodetskim elaboratom. Osim toga ovakva promjena površine i izgrađenosti katastarskih čestica koje navodi predlagateljica utjecala bi na knjižna prava na čkbr. 1595 i čkbr. 1596 k.o. O. s obzirom da je na tim nekretninama kao vlasnik upisan G. O., a prema prijedlogu predlagateljice na tim nekretninama bi trebalo biti upisano vlasništvo osoba koje su upisane kao suvlasnici na čkbr. 1594 k.o. O. S obzirom na odredbu članka 164. stavak 4. ZZK-a za takvu promjenu predlagateljica treba raspolagati ispravom prikladnom za uknjižbu prava vlasništva i na tim nekretninama, a kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud. Prema tome, bez obzira što predlagateljica ima odgovarajuće isprave o tome što čini građevnu česticu postojeće građevine sagrađene na čkbr. 1594, po ocjeni ovoga suda ta isprava nije isprava na temelju koje bi predlagateljica mogla zatražiti poništenje čkbr. 1595 i čkbr. 1596, obje k.o. O. i spajanje na čkbr. 1594 k.o. O. s novom površinom te uknjižbu prava vlasništva na tako formiranoj nekretnini na suvlasnike koji su sada upisani na čkbr. 1594 jer za takvu promjenu predlagateljica treba raspolagati ispravom izdanom od strane vlasnika čkbr. 1595 i čkbr. 1596 k.o. O. koja bi bila podobna za uknjižbu prava vlasništva ili odgovarajuću presudu kojom bi bilo utvrđeno pravo vlasništva upisanih suvlasnika na čkbr. 1594 na takvoj novoformiranoj nekretnini.

8. Prema tome, s obzirom na naprijed navedeno proizlazi da žalba predlagateljice nije osnovana i da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor predlagateljice i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.

Koprivnica, 6. kolovoza 2024.