REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-50/2022-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koketiju, u pravnoj stvari tužiteljice IV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Rašica, odvjetnik u OD Rašica & Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u OD Hanžeković & Partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. travnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Tonija Kneževića, odvjetnika i zamjenika punomoćnice tuženika MV, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., isplatiti tužiteljici IV, iznos od 4.379,46 EUR (četiritisućetristosedamdesetdevet eura i četrdesetšest eurocenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 4. kolovoza 2020. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se preostali dio zahtjeva radi isplate iznosa od 6.126,85 EUR sa traženim kamatama, odbija kao neosnovan.

II Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., naknaditi tužiteljici IV troškove postupka u iznosu od 2.471,74 EUR (dvijetisućečetristosedamdesetjedan euro i sedamdesetčetiri eurocenta) sa zakonskim zateznim kamatama od 2. lipnja 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je vlasnica - 4/6 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća u [adresa], upisane u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao ZK tijelo II u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te je s tuženikom, kao društvom za osiguranje, sklopila ugovor o višegodišnjem osiguranju imovine, i to konkretno građevinskog dijela kuće na adresi [adresa], površine 220 m2, masivne građe (kuća katnica sa stanom u potkrovlju i podrumu), kao i svih stvari u kućanstvu. Dana 24. i 25. srpnja 2020. u podrumu predmetne kuće u (su)vlasništvu tužiteljice došlo je do izljeva vode iz kanalizacijskih cijevi na način da je voda izlazila iz kupaonskog sifona te iz WC školjke, kojom prilikom su na nekretnini i na pokretnim stvarima u kućanstvu tužiteljice nastala brojna oštećenja, i to konkretno u hodniku, sobi, kotlovnici te ulazu u podrum/stubište. Nastavno na navedene okolnosti tužiteljica je 4. kolovoza 2020. prijavila štetu kod tuženika, ali je isti 27. listopada 2020. godine (po proteku svih mogućih rokova za donošenje odluke o istome te po proteku od više od dva mjeseca od očevida štete) dostavio tužiteljici obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva. U postupku osiguranja dokaza koji se vodio kod ovog suda pod posl. br. R1-226/2021 izveden je očevid na licu mjesta te građevinsko vještačenje radi utvrđivanja stanja predmetne nekretnine, a građevinski vještak VV, dipl. ing. građ. u svom nalazu i mišljenju naveo je da je u podrumskim prostorijama (stubište i prostor ispod stubišta, ulaz u stan, kupaonica, soba i kotlovnica) postoje tragovi vodenih mrlja na zidovima, dovratnicima vrata i vratnim krilima te da u ulaznom prostoru stana i sobi nema završne podne obloge već samo cementni estrih te zaključuje da stan u zatečenom stanju nije pogodan za život te da se oštećenja u stanu mogu povezati sa štetnim događajem nastalim na dane 24. i 25. srpnja 2020. godine, a s obzirom na poziciju prozora podrumskog stana i ulaza u kuću u razini prizemlja koji su u odnosu na okolni teren podignuti, te uvažavajući činjenicu da se radi o ravnom terenu, pretpostavlja da je do izlijevanja vode po prostoru stana u podrumu došlo kroz podni sifon i zahodsku školjku te sifon tuš kade smještenim u kupaonici podrumskog stana te isključuje mogućnost nije plavljenja oborinskom vodom s terena jer je teren ravan i na predmetnoj lokaciji se ne radi o ulegnuću ili depresiji te nije moguće generiranje vode visine veće od visine parapetnih zidova (od prozora do razine terena) i ulazne stepenice. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te traži troškove postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu te tijekom postupka priznaje da je tužiteljica suvlasnica nekretnine u Zagrebu u 4/6 dijela, na adresi [adresa] te da je tužiteljica sa tuženikom imala sklopljenu policu osiguranja imovine broj: 078627099570 kojom je osiguran građevinski dio kuće površine 220 m2, masivne građe sa osiguranom svotom od 1.100.000,00 kuna kao i stvari kućanstva nenastanjene kuće površine 110 m2 sa iznosom osiguranja od 800,00 kn/po m2. Sukladno posebnim uvjetima navedenim u polici osiguranja, osiguranje građevinskog dijela i stvari kućanstva ugovoreno je uz izuzeće rizika poplave, bujice i visoke vode za građevinski dio odnosno poplave, bujice visoke vode i odrona zemljišta za stvari u kućanstvu. Također prema predmetnoj polici osiguranja, izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ograničeno je svotom osiguranja do iznosa od 88.000,00 kuna. Međutim tuženik osporava da bi se izlijevanje vode iz kanalizacijske instalacije dogodilo zbog loma ili pucanja odvodnih cijevi ili otkazivanja uređaja za upravljanje ili sigurnost istih, a kako to definira čl. 17. st. 2. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće ili stana odnosno čl. 17. st. 2. Uvjeta za osiguranje kućanstva već kao posljedica rizika poplave. Sastavni dio navedene police osiguranja čine Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 10. svibnja 2015.; Uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni od 1. svibnja 2015. te Uvjeti za osiguranje kućanstva u primjeni od 1. svibnja 2015.. Osporava navode tužiteljice da bi dana 24. i 25. srpnja 2020. u podrumu predmetne kuće u suvlasništvu tužiteljice došlo do izljeva vode iz kanalizacijskih cijevi. Ističe da se šteta može povezati sa štetnim događajem nastalim 24. i 25. srpnja 2020. kada se dogodila urbana poplava u Zagrebu čime da je došlo do izlijevanja vode po prostoru stana u podrumu. Budući da je rizik poplave isključen iz osiguranja to tuženik osporava osnovu i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva u cijelosti. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te traži troškove postupka.

3. Inicijalno postavljenim tužbenim zahtjevom iz tužbe tužiteljica je tražila isplatu 108.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 4. kolovoza 2020. Nakon toga tužiteljica je podneskom od 16. svibnja 2023. specificirala zahtjev i u valuti EUR (14.334,06 EUR) sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici

Hrvatskoj („Narodne novine" broj, 57/22, 88/22)

3.1. Nakon izvedenog vještačenja tužiteljica je podneskom od 13. studenoga 2024. tražila isplatu 10.506,31 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 4. kolovoza 2020. Ovakvom dispozicijom tužiteljica je djelomično povukla tužbu za iznos od 3.827,75 EUR sukladno čl. 193. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 55/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP - tako i VSRH Su IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021.). Ovakvoj dispoziciji tuženik se protivio na ročištu od 16. travnja 2024., međutim nepravovremeno, jer je od obavijesti o povlačenju (tuženik je zaprimio podnesak 26. studenoga 2023.) do protivljenja proteklo više od 15 dana pa se smatra sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a da je tuženik pristao na povlačenje, stoga je konačno specificirani tužbeni zahtjev iz podneska od 13. studenoga 2024. mjerodavan za odluku u sporu.

4. Tijekom postupka sud je pročitao ovosudni spis posl. broj R1-226/21, zk izvadak zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), Policu osiguranja (list 8-9 i 80-81 spisa), Odgovor na pritužbu (list 33 spisa), fotografije lica mjesta (list 34-61 i 74-79 spisa), Zapisnik o očevidu (list 62-63 spisa), Troškovnik (list 64-65 spisa), Obavijest o zaprimljenoj prijavi štete (list 66-69 spisa), e-mali korespondencija (list 81 spisa), Odluka povodom pritužbe (list 83-84 spisa), rješenje o osiguranju R1-226/21 od 20. travnja 2021.(list 85-89 spisa), Nalaz i mišljenje VV dipl. ing. građ. (list 90-109 spisa), Odštetni zahtjev (list 110-115 spisa), Odluka na pritužbu (list 116 spisa), Potvrda o stanju vremena DHMZ-a (list 175-179 spisa), saslušani su svjedoci ĐV (list 215-216 spisa), DV (list 216-217 spisa) te tužiteljica (list 217-218 spisa), izvedeno je građevinsko vještačenje po vještaku Hrvoju Mostečaku dipl. ing. građ. (list 233-253 spisa) koji je i saslušan (list 284-285 spisa).

5. Svi izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP).

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi isplate osigurnine - naknade imovinske štete na temelju Ugovora o osiguranju imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu sklopljen s tuženikom i to Police osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu broj 078627099570, koja je nastala na osiguranom objektu i to suterenskom dijelu kuće u [adresa], koji je u naravi bio stan, 24. i 25. srpnja 2020., a prema činjeničnim tvrdnjama tužiteljice, izljevom vode iz kanalizacijskih cijevi (podnog sifona, sifona tuš kade i WC školjke) uslijed čega je došlo do štete, a koji je događaj obuhvaćen osiguranim rizikom.

8. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica suvlasnica nekretnine u Zagrebu u 4/6 dijela, na adresi [adresa] te da je sa tuženikom sklopila Ugovor o osiguranju imovine – građevinski dio (Basic paket) i stvari u kućanstvu (Optima paket) te da je izdana Polica osiguranja imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu broj 078627099570, dakle aktivna i pasivna legitimacija. Također nije sporno da je u noći s 24. na 25. srpnja 2020. na području Grada Zagreba palo između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru te da je glavnina izmjerene količine oborine pala u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Konačno, nesporno je da je tuženik 4. kolovoza 2020. obaviješten o osiguranom slučaju (v. list 66 spisa).

9. Sporna je odgovornost odnosno osnova zahtjeva, koji je uzrok nastanka štete, radi li se o izljevu vode iz kanalizacijskih cijevi ili o prodoru vode odnosno poplavi uzrokovan oborinskom vodom (urbanom poplavom) te spada li uzrok štete pod osigurani slučaj. Također, sporna je visina zahtjeva, odnosno koje su stvari oštećene u štetnom događaju i njihova vrijednost.

10. U postupku osiguranja dokaza koji se vodio pod posl. brojem R1-226/21, a koji je prethodio ovom postupku, izvršen je očevid na licu mjesta zajedno s vještakom Hrvojem Mostečakom dipl. ing. građ., izvršeno je fotografiranje lica mjesta te oštećenja na objektu, a imenovani vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da u suterenskim prostorijama (stubište i prostor ispod stubišta, ulaz u stan, kupaonica, soba i kotlovnica) postoje tragovi vodenih mrlja na zidovima, dovratnicima vrata i vratnim krilima te da u ulaznom prostoru stana i sobi nema završne podne obloge, već samo cemetni estrih, a na zidovima je djelomično uklonjena žbuka, a navedena oštećenja se mogu povezati sa štetnim događajem nastalim 24. i 25. srpnja 2020. Nadalje navodi da s obzirom na poziciju prozora suterenskog stana i ulaza u kuću u razini prizemlja koji su u odnosu na okolni teren podignuti, te uvažavajući činjenicu da se radi o ravnom terenu, pretpostavlja se da je do izlijevanja vode po prostoru stana u suterenu došlo kroz podni sifon i zahodsku školjku te sifon tuš kade smještenim u kupaonici suterenskog stana. Zaključuje da predmetni stan nije poplavljen oborinskom vodom s terena budući da je teren ravan i na predmetnoj lokaciji se ne radi o ulegnuću ili depresiji te nije moguće generiranje visine veće od visine parapetnih zidova (od prozora do razine terena) i ulazne stepenice.

10.1. Imenovani vještak ostao je dosljedan u svom nalazu i mišljenju od 21. listopada 2024., izvedenom u ovom postupku, te ponavlja da je uzrok nastanka štete na građevinskom dijelu stana te na pokretnim stvarima izlijevanje vode iz kanalizacijskog sustava zgrade te da do plavljenja nije došlo prelijevanjem vode preko praga ulaznih vrata ili zida ispod prozora (parapetnog zida) već uslijed otkazivanja nepovratnog ventila koji nije bio u mogućnosti spriječiti povrat vode iz ulične kanalizacije u zgradu, a napominje i da isto proizlazi i iz zapisnika izvida štete tuženika koje je u njegovo ime obavilo društvo Dekra d.o.o.

10.2. Po prigovoru tuženika, vještak je na ročištu u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja i dodatno naveo da prema pravilima o ugradnji uopće nije potrebno ugrađivati nepovratni ventil, već se radi o dodatnoj zaštiti imovine od izljeva vode. Prema pravilima struke nepovratni ventil se ne kontrolira sve dok vrši svoju funkciju, odnosno tek kad se detektira problem vrši se kontrola istog, a čak i kad bi se utvrdilo da je isti u cijelosti funkcionalan svejedno postoji opasnost da uslijed protoka veće količine vode dođe do njegovog oštećenja odnosno kvara, a što se može dogoditi s posve novim ugrađenim nepovratnim ventilom.

10.3. Nalaz i mišljenje vještaka sud ocjenjuje kao dosljednim, uvjerljivim, razumljivim i stručnim, u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu prvenstveno fotografijama, a tuženik svojim prigovorima nije doveo u pitanje isto, dapače nakon njegovog usmenog izlaganja nije dalje prigovarao. S obzirom na navedeno nije bilo potrebe izvoditi novo građevinsko vještačenje, kako je to tuženik predlagao.

11. Nadalje, tužiteljica i svjedoci ĐV i DV u bitnome su iskazivali da su u trenutku nastanka štetnog događaja bili u Njemačkoj te da ih je o štetnom događaju obavijestila susjeda koja je imala ključeve i brinula se o kući te da su dan dva kasnije došli u kuću i u suterenskom dijelu utvrdili da je sve bilo vlažno, ormari, noćni ormarići, kauč, štokovi, tepison te cijela kuhinja od vode su bili nabrekli. U suterenu je nekad živjela njihova svekrva/baka stoga je suterenski stan prije štetnog događaja bio u cijelosti namješten. Nakon prijave štete procjenitelj tuženika iz Dekra d.o.o. zajedno s majstorom koje je tužiteljica angažirala zajednički su utvrdili da je do prodora vode došlo zbog oštećenja nepovratnog ventila (klapne/revizije) koja nije mogla spriječiti povrat vode iz kanalizacije. Ovo se moglo zaključiti jer su postojali vidljivi tragovi izlaska vode i prljavštine iz sifona koja se kretala iz kupaonice (koja je bila na nešto višoj razini) prema ostatku prostorija. Radi uklanjanja vlage u prostorijama kupili su isušivač, dok su nepovratni ventil zamijenili novim. Sva oštećenja su fotografirali i fotografije priložili u spis. Sve pokretnine koje su se nalazile u suterenskim prostorijama su bacili jer se nisu mogle popraviti, drugim riječima uništene su u cijelosti.

12. Iskaze svjedoka i tužiteljice sud ocjenjuje kao iskrenima, suglasnima, međusobno su se nadopunjavali te su u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu, stoga sud iste uzima kao mjerodavne za odluku u sporu.

13. Polazeći od gornjih utvrđenja, pri tom imajući u vidu da je u noći s 24. na 25. srpnja 2020. na području grada palo između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru te da je glavnina izmjerene količine oborine pala u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, što je razvidno iz Potvrde o stanju vremena DHMZ-a (što je naveo i imenovani vještak u svom nalazu i mišljenju), a što je znatno utjecalo na infrastrukturu javne odvodnje koja nije mogla toliku količinu oborinske vode odmah zaprimiti, uslijed čega je došlo do povratka vode prema osiguranom objektu. Iz ovog se izvodi daljnji zaključak da je izvršen toliki pritisak na nepovratni ventil (uređaj čija je glavna funkcija spriječiti povratak vode iz kanalizacije u osigurani objekt) da je isti otkazao što je dalje rezultiralo izljevom vode u suterenskom dijelu kuće iz sifona kupaonice te se proširila na ostale prostorije u suterenu. Navedeno je zaključio i djelatnik društva Dekra d.o.o., angažiran od tuženika, prilikom izvida štete. Neosnovano tuženik prigovara da je uzrok štete urbana poplava jer nije bilo tragova vlage i plavljenja suterenskih prostorija iz vanjskih otvora kuće oborinskom vodom s terena, jer se osigurani objekt nalazi na ravnom terenu na kojoj nema ulegnuća ili depresije niti je moguće generiranje vode visine veće od visine parapetnih zidova (od prozora do visine terena) i ulaznih stepenica, što je imenovani vještak jasno naveo u svom nalazu i mišljenju, a isto je razvodno i iz priloženih fotografija. Drugim riječima rečeno, ne radi se o poplavi koja bi se mogla podvest pod definiciju iz čl. 14. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće ili stana. Prema tome, nastanak predmetne štete obuhvaćen je predmetnom policom osiguranja odnosno radi se o osiguranom slučaju iz čl. 4. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana odnosno čl. 17. st. 2. Uvjeta za osiguranje kućanstva.

14. Nadalje, analizom nalaza i mišljenja vještaka VV dipl. ing. građ. utvrđena je visina štete, i to na građevinskom dijelu u iznosu od 7.025,05 EUR te 1.380,00 EUR na pokretnim stvarima u kućanstvu, oboje uvećano za PDV. Prema shvaćanju ovog suda u procjenu štete ulazi i PDV, neovisno je li šteta sanirana i plaćen PDV jer se radi o izdatku koji će tužiteljica imati (tako i VSRH Rev 1667/2010 od 22. listopada 2014.).

14.1. Pregledom Police osiguranja imovine sud je utvrdio da je za građevinski dio ugovoren Basic paket, a za stvari u kućanstvu Optima paket. Za izljev vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi za građevinski dio propisani limit iznosi 20.000,00 kn / 2.654,46 EUR, sukladno čl. 4. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana, dok za stvari u kućanstvu nenastanjene kuće propisani limit iznosi maksimalno koliko je navedeno u polici, dakle 88.000,00 kn / 11.665,67 EUR, sukladno čl. 7. Uvjeta za osiguranje kućanstva.

14.2. Polazeći od navedenog, tužiteljici pripada maksimalni iznos od 20.000,00 kn / 2.654,46 EUR za štetu na građevinskom dijelu te 1.380,00 EUR (+ PDV) za štetu na stvarima u kućanstvu, odnosno ukupno 4.379,46 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev neosnovan.

15. Nadalje, sukladno čl. 943. ZOO-a ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u propisanom roku, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju. Prema tome, tuženik duguje tužiteljici zakonske zatezne kamate od 4. kolovoza 2020. po stopi propisanoj čl. 29. ZOO-a za odnose koji ne proizlaze iz trgovačkih ugovora.

16. Slijedom navedenog, valjalo je sukladno čl. 943. ZOO-a odlučiti kao u točki I izreke.

17. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu o kojem je sud odlučivao (v. supra t. 3. do. t. 3.1.) tužiteljica je u postupku s osnovom uspjela 100%, a s visinom je uspjela s 41,68% (od ukupno traženih 10.506,31 EUR uspjela je s 4.379,46 EUR), odnosno u smislu čl. 154. st. 2. ZPP-a ukupni omjer uspjeha tužiteljice u parnici ocijenjen je s 70,84 % (100 % + 41,68% = 141,68 % / 2 = 70,84 %), a tuženika s 29,16% pa kad se jedno s drugim oduzme dobije se uspjeh tužiteljice od 41,68%.

18. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a te OT, a sukladno vrijednosti predmeta spora (10.506,31 EUR) i vrijednosti boda od 2 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka tako i Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024.).

19. Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku priznat je trošak sastava prijedloga za osiguranje dokaza od 16. travnja 2021. (Tbr. 16. t. 1. OT) 100,00 EUR, pristup na očevid (Tbr. 17. OT) 150,00 EUR, sastava tužbe (Tbr. 7. t. 1. OT) 200,00 EUR, podneska od 1. srpnja 2022., 16. svibnja 2023., 13. studenoga 2024. i 22. studenoga 2024., svaki po (Tbr 8. toč. 1. OT) 200,00 EUR, zastupanja na ročištima 23. siječnja 2023.,14. studenoga 2023., 5. travnja 2024., 14. veljače 2025. i 16. travnja 2025. svako po (Tbr 9. toč. 1. OT) 200,00 EUR, što ukupno iznosi 2.250,00 EUR, a uvećano za trošak PDV-a (25%) na iznos odvjetničke nagrade prema Tbr. 42. OT to iznosi 2.812,50 EUR. Tužiteljici nije priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 21. listopada 2021. jer je sama osobno ranije 4. kolovoza 2020. podnijela isti (stoga i traži kamate od tada) te je tuženik već bio obaviješten o osiguranom slučaju stoga isti nije bio nužan. Nadalje, podnesci od 18. prosinca 2023. i 9. travnja 2024. nisu bili nužni za vođenje postupka.

19.1. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe na prijedlog za osiguranje u iznosu od 6,64 EUR te za odluku o prijedlogu za osiguranje u iznosu od 19,91 EUR, tužbu u iznosu od 94,90 EUR i presudu u iznosu od 189,79 EUR odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine" broj 118/18, 51/23) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine" broj 37/23), trošak pristupa svjedoka Josipa Vukića 160,00 EUR i ĐV u iznosu od 133,00 EUR, što sveukupno uz navedeni trošak zastupanja ukupno iznosi 3.416,74 EUR.

20. S obzirom na 41,68%. uspjeha (kvalitativan i kvantitativan) u sporu tužiteljici pripada 1.424,09 EUR. U cijelosti je tužiteljici dosuđen trošak građevinskog vještačenja u postupku osiguranja dokaza u iznosu od 447,65 EUR te trošak građevinskog vještačenja u ovom postupku u iznosu od 600,00 EUR jer bez istog tužiteljica ne bi mogla dokazati visinu zahtjeva (tako i VSRH Rev 229/2022 od 1. veljače 2024.), što ukupno daje zbroj od 2.471,74 EUR.

21. Tužiteljici su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 2. lipnja 2025. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje u tekstu: ZOO).

22. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki II izreke presude.

23. Svi iznosi su izraženi i u kunama i u eurima, a iznosi u eurima su preračunati prema fiksnom tečaju konverzije 1 eur =7,53450 kn sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj, 57/22, 88/22).

24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 2. lipnja 2025.

Sudac

Krešimir Koketi

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.

DNA:

- tužiteljici po pun uz sudsku pristojbu na presudu;

- tuženiku po pun.