Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Poslovni broj: Psp-1/2023-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Milki Keleuva- Ivošević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1.tužitelja LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.tužiteljice ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3.tužiteljice PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punom. Mati Burazin, odvjetniku iz Karlovca, protiv 1.tuženika ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2.tuženice EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punom. Mateji Šola, odvjetnici iz Karlovca, radi smetanja posjeda, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 28. travnja 2025. u nazočnosti zamjenice punom. tužiteljice i punom. tuženika, 2. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se tužitelji s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Tuženici: 1. KF i 2. EF oboje iz [adresa], smetali su tužitelje 1. LF, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. PF, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa] u posjedu dijela funduša kod kuće u [adresa] na način da su dana 9. lipnja 2018. odrezali grane šljive koja se nalazi uz ogradu tuženika na predmetnom funudušu, a dana 18. lipnja 2018. na dijelu predmetnog funduša (na fotografiji br. 1, koja je sastavni dio zapisnika o očevidu održanog dana 13. ožujka 2019. označenog točkama A,B,C,D,E,F,G,A, i koja je dio ovog rješenja), postavili tri drvena stupića visine cca 60 cm te zajedno uz njih željezne šipke i to u točkama B, C i D (prikazanima na predmetnoj fotografiji br. 1), ukopavši ih u zemlju, te između njih razapeli konopac, te istoga dana 18. lipnja 2018. dio žljeba koji se nalazi na obiteljskoj kući tužitelja sagrađenoj na predmetnom fundušu i dio drvarnice koja se također nalazi na fundušu obojali crnom bojom, prisvajajući si na taj način posjed dijela funduša i onemogućivši na taj način pristup tužiteljima na navedeni dio funduša, kao i održavanje dijela funduša, pa im se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja posjeda, uspostavom prijašnjeg stanja u pogledu stabla šljive kakvo je bilo prije čina smetanja, te uklanjanjem tri drvena stupića visine cca 60 cm i uz njih postavljenih željeznih šipki koji su ukopani u zemlju, te između stupova razapetog konopca, uklanjanjem crne boje sa žljeba koji se nalazi na obiteljskoj kući tužitelja sagrađenoj na predmetnom fundušu i drvarnice koja se također nalazi na fundušu, te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se 1.tužitelju ĆF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.tužiteljici ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3.tužiteljici PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1.tuženiku KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2.tuženici EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade parnične troškove u iznosu od 1.250,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 2. lipnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji su u tužbi od 27. lipnja 2018. godine naveli da se nalaze u posjedu dijelom ograđenog funduša kod kuće u [adresa] kojeg nesmetano uživaju prema svojim potrebama. Dana 9. lipnja 2018. tuženici su odrezali grane šljive koja se nalazi uz ogradu tuženika na fundušu kod kuće u [adresa] i to nakon upozorenja tužitelja da to ne čine. Dana 18. lipnja 2018. na dijelu predmetnog funduša dimenzija cca 4 metra x 15 metara tuženici su postavili 3 drvena stupića visine cca 60 cm, te zajedno uz njih željezne šipke ukopavši ih u zemlju te između njih razapeli konopac. Istoga dana 1.tužitelj LF je uklonio navedeno sa funduša, tuženici su iste ponovo postavili uz psovke i prijetnje upućene 1.tužitelju, tako da je morala intervenirati policija. Također istog dana 18. lipnja 2018. tuženici su dio žljeba koji se nalazi na obiteljskoj kući tužitelja sagrađenoj na predmetnom fundušu i dio drvarnice koja se također nalazi na fundušu obojali crnom bojom, pa kako tužitelji smatraju da su smetani u posjedu predlažu da im sud pruži posjedovnu zaštitu.

2.Nakon obavljenog očevida dana 13. travnja 2019. tužitelji su podneskom od 31. svibnja 2019. (l.br. 85 spisa), specificirali tužbeni zahtjev kojim predlažu da sud rješenjem utvrdi da su tuženici 1. KF i 2. EF oboje iz [adresa], smetali tužitelje 1. LF, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], i PF, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa] u posjedu dijela funduša kod kuće u [adresa] na način da su dana 9. lipnja 2018. odrezali grane šljive koja nalazi uz ogradu tuženika na predmetnom funudušu, a dana 18. lipnja 2018. na dijelu predmetnog funduša na fotografiji br. 1, koja je sastavni dio zapisnika o očevidu održanog dana 13. ožujka 2019. označenog točkama A,B,C,D,E,F,G,A, i koja je dio ovog rješenja, postavili tri drvena stupića visine cca 60 cm te zajedno uz njih željezne šipke i to u točkama B, C i D prikazanima na predmetnoj fotografiji br. 1, ukopavši ih u zemlju te između njih razapeli konopac, te istoga dana 18. lipnja 2018. dio žljeba koji se nalazi na obiteljskoj kući tužitelja sagrađenoj na predmetnom fundušu i dio drvarnice koja se također nalazi na funduša obojali crnom bojom, prisvajajući si na taj način posjed dijela funduša i onemogućivši na taj način pristup tužiteljima na navedeni dio funduša, kao i održavanje dijela funduša, pa im se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja posjeda, uspostavom prijašnjeg stanja u pogledu stabla šljive kakvo je bilo prije čina smetanja, te uklanjanjem tri drvena stupića visine cca 60 cm i uz njih postavljenih željeznih šipki koji su ukopani u zemlju, te između stupova razapetog konopca, uklanjanjem crne boje sa žljeba koji se nalazi na obiteljskoj kući tužitelja sagrađenoj na predmetnom fundušu i drvarnice koja se također nalazi na funduša, te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, sve u roku od 8 dana.

3.Tuženici su u odgovoru na tužbu (list 15-23) naveli da je u tužbi kao 1.tuženik označen OF, [adresa], (bez naznake njegovog OIB [osobni identifikacijski broj]a, datuma rođenja i imena roditelja),a tužba je dostavljena ŽF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pa se KF izričito protivi da se tužba u ovoj pravnoj stvari odnosi na njega, protivi se subjektivnoj preinaci tužbe. Tuženici se protive tužbi i osporavaju tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti. Tužbeni zahtjev se odnosi na smetanje posjeda na nekretnini, no isti ne sadrži nikakvu oznaku o kojoj nekretnini se radi, pa nije poznato koju nekretninu predstavlja "funduš", a što je bitno za utvrđenje merituma spora. Tuženici ističu da su tužitelji propustili naznačiti katastarski broj čestice na koju se odnose tužba i tužbeni zahtjev, slijedom čega tuženici smatraju da je tužba neuredna, nerazumljiva, nepotpuna i nepodobna za raspravljanje. Tuženici u cijelosti osporavaju navode tužitelja da bi ih na bilo koji način smetali u posjedu kako se to neosnovano i paušalno navodi u tužbi. Ističu prigovor prekluzije prava tužitelja da traže posjedovnu zaštitu u predmetnoj pravnoj stvari budući da je tužba podnesena nepravovremeno jer pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, pa predlažu da sud odbaci tužbu kao nepravovremenu. Tužitelji nisu posljednji mirni faktični posjednici prijepora, pa tuženici ističu prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije. Netočne su tvrdnje tužitelja da bi tuženici na bilo koji način smetali nepostojeći posjed tužitelja, slijedom čega tuženici ističu prigovor promašene pasivne legitimacije. Drugotuženica EF ima zakonsko pravo i obvezu obilježiti granice svojih katastarskih čestica sukladno članku 31. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine 16/07 i dr.) kojim je propisano da se podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama, radi čega je angažirala Ured ovlaštenog inženjera geodezije Mate Šola koji je dana 22. svibnja 2018. izvršio geodetsku uslugu te pokazivanja međa sa iskolčenjem. Međa je pokazana i označena u nazočnosti 2.tuženice EF i 1.tužitelja LF. Tuženici ističu da fotografije koje je tužitelj priložio uz tužbu nisu vjerodostojan dokaz te se protive njihovom korištenju. Smatraju da tužitelji nemaju pravo na posjedovnu zaštitu u pogledu stabla šljive jer ne postoji mogućnost uspostave posjedovnog stanja odnosno vraćanja odsječenih grana. Nadalje smatraju da tužitelji nemaju pravo na posjedovnu zaštitu jer postavljanjem drvenih kolaca nisu onemogućeni odnosno ograničeni u izvršavanju faktične vlasti. Sijedom navedenog, predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

4.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5.U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem fotografija (l.br. 5-14 spisa), podataka (l.br. 25 spisa), prijepisa posjedovnog lista (l.br. 26 spisa), izvoda iz katastarskog plana (l.br. 27 spisa), kopije katastarskog plana (l.br. 28-29 spisa), izvatka iz zemljišne knjige (l.br. 30 spisa), prijepisa posjedovnog lista (l.br. 31 spisa), izvješća o terenskom uviđaju (l.br. 32 spisa), podataka (l.br. 33 spisa), zapisnika (l.br. 34 spisa), dopisa (l.br. 35 spisa), potvrde (l.br. 36 spisa), fotografija (l.br. 37-39 spisa), zapisnika (l.br. 42-45 spisa), potvrde (l.br. 46 spisa), zamolbe (l.br. 47 spisa), fotografija (l.br. 48-50 spisa), rješenja (l.br. 60-61 spisa), očevidom na licu mjesta (l.br. 69 i 76 spisa), saslušanjem svjedoka ZF (l.br. 76 spisa), svjedoka RF (l.br. 77 spisa), svjedoka ĐF (l.br. 77 spisa), svjedoka UF (l.br. 77 spisa), svjedoka FF (l.br. 78 spisa), čitanjem skice lica mjesta (l.br. 79 spisa), podataka (l.br. 85 spisa), saslušanjem 1.tužitelja LF (l.br. 86 spisa), saslušanjem 2.tužiteljice ČF (l.br. 87 spisa), saslušanjem 1.tuženika KF (l.br. 88 spisa) i saslušanjem 2.tuženice EF (l.br. 88-89 spisa) kao parničnih stranaka.

6.U predmetnoj pravnoj stvari je bilo doneseno rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Psp-21/2018 od 18. srpnja 2019. je riješeno:

"1. 1.tuženi KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužena EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetali su tužitelje LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu dijela funduša kod kuće u [adresa] na način da su 18. lipnja 2018. na dijelu predmetnog funduša označenog na fotografiji br. 1 koja je sastavni dio zapisnika o očevidu održanog 13. ožujka 2019. i sastavni dio ovog rješenja, točkama A,B,C,D,E,F,G,A, postavili tri drvena stupića visine cca. 60 cm. te zajedno uz njih željezne šipke u točkama B,C i D prikazanima na fotografiji br. 1 ukopavši ih u zemlju te između njih razapeli konopac, prisvajajući si na taj način posjed dijela funduša i onemogućivši na taj način pristup tužiteljima na navedeni dio funduša kao i održavanje dijela funduša te im se zabranjuje svako takovo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

2. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na dijelu funduša iz točke 1 izreke.

3. 2.tužena EF smetala je tužitelje u posjedu dijela funduša kod kuće u [adresa] na način da je 18. lipnja 2018. dio žlijeba koji se nalazi na obiteljskoj kući tužitelja sagrađenoj na predmetnom fundušu i dio drvarnice koja se nalazi na fundušu obojala crnom bojom, pa joj se zabranjuje svako takovo ili slično smetanje posjeda ubuduće dok se u odnosu na 1.tuženika ovaj dio tužbenog zahtjeva odbija.

4. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na dijelu funduša iz točke 3 izreke.

5. Odbijaju se tužitelji s dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Tuženici su smetali tužitelje u posjedu dijela funduša kod kuće u [adresa] na način da su 9. lipnja 2018. odrezali grane šljive koja se nalazi uz ogradu tuženika na predmetnom fundušu, pa im se nalaže uspostava prijašnjeg stanja kakvo je bilo u času smetanja u pogledu stabla šljive, zabranjuje svako takovo ili slično smetanje posjeda ubuduće, sve to u roku od 8 dana."

6. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."

7.Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4157/2019-2 od 23. prosinca 2022. je riješeno:

"I. Uvažava se kao osnovana žalba prvotuženika ŽF i drugotuženice EF te se ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-21/2018 od 18. srpnja 2019., u pobijanom dijelu pod točkom 1. izreke, i u tom se dijelu predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Uvažava se kao osnovana žalba drugotuženice EF te se ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-21/2018 od 18. srpnja 2019., u pobijanom dijelu pod točkom 3. izreke u kojem je utvrđeno da je drugotuženica EF smetala tužitelje u posjedu dijela funduša kod kuće u [adresa] na način da je 18. lipnja 2018. dio žlijeba koji se nalazi na obiteljskoj kući tužitelja sagrađenoj na predmetnom fundušu i dio drvarnice koja se nalazi na fundušu obojala crnom bojom, te u dijelu u kojem joj je zabranjeno svako takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, i u tom se dijelu predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

III. Uvažava se kao djelomično osnovana žalba prvotužitelja LF, drugotužiteljice ČF i trećetužiteljice PF te se ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-21/2018 od 18. srpnja 2019., u pobijanom dijelu pod točkama 2. i 4. izreke, i u tom se dijelu predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

IV. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba prvotužitelja LF, drugotužiteljice ČF i trećetužiteljice PF i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-21/2018 od 18. srpnja 2019., u pobijanom dijelu pod točkom 3. izreke u kojem je tužbeni zahtjev odbijen u odnosu na prvotuženika ŽF, kao i u pobijanom dijelu pod točkom 5. izreke.

V. Uvažavaju se kao osnovane žalbe stranaka te se ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Psp-21/2018 od 18. srpnja 2019., u pobijanom dijelu pod točkom 6. izreke, i predmet u tom dijelu vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

VI. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku."

8.Prvotužitelj LF saslušan kao parnična stranka u svom iskazu je naveo da se prijepor nalazi u posjedu njegove obitelji, da posjed obuhvaća i jarak vidljiv na licu mjesta, da se nekada između njegove nekretnine koja je obuhvaćala i prijepor i nekretnine tuženika nalazila žica koja je odjeljivala dvije nekretnine, a koju žicu je 2.tuženica uklonila 2011. ili 2012. godine. Unatoč tome što je po 2.tuženici žičana ograda uklonjena stanje posjeda na terenu se nije promijenilo odnosno tužitelji su i nadalje bili u posjedu prijepora kao da žičana ograda postoji. Do prvih problema je došlo nakon smrti njegove tete koja je umrla **.**.2018., a koju je naslijedila 1.tužiteljeva majka. Tvrdi da su dana 9. lipnja 2018. u 13,30 sati tuženici ušli na njegovo zemljište i krenuli obrezivati šljivu, odrezali su dosta grana. Navodi da ga je u mjesecu svibnju 2018. nazvao geodeta da mu pokaže GPS točke s obzirom da se vrši legalizacija objekata tuženika. Dok je bio na licu mjesta nije bilo nikakvog zabijanja stupova od strane tuženika, niti geodete, ali geodeta im je pokazao točke u kojima su tuženici trebali zabiti stupove, to je 1.tužitelj gledao sa svoje terase. Tuženici su poslušali geodetu i u točkama u koje im je pokazao zabili stupove, ali kako se 1.tužitelj nije s tim slagao, odmah ih je srušio. Nakon toga jedno vrijeme stupova nije bilo, ponovno su postavljeni 9. lipnja 2018., a to je bilo istog dana kada su krenuli obrezivati šljivu. Te stupove je maknuo 10. lipnja 2018., iako nije siguran u taj datum, vidio je da je u crno pofarbana djelomično drvarna, kao i dio žljeba na kući. Prvotužiteljeva supruga je 12. srpnja 2018. vidjela 2.tuženicu kako boju sa žljeba i drvarne briše. Navodi da se dana 18. lipnja 2018. oko 11,00 sati obratio svom odvjetniku radi savjeta, pa je po savjetu odvjetnika sva tri stupa izvadio. Istog dana oko 16,30 sati tuženici su zabijali stupove i između njih rastezali konopac radi čega je pozvao policiju koja je došla na lice mjesta. Te stupove i konopac između njih nije se usudio dirati. Drugotuženica EF je dana 12. srpnja 2018. brisala crnu boju sa žljeba i drvarne te nakon 20,00 sati stupova i konopca više nije bilo, niti su kasnije postavljani. Potvrđuje da je dobio zapisnik od ZF, a kada je geodeta bio na terenu rekao mu je da se ne slaže s onim što je pokazao, nije vidio da bi tada bilo zabijanja bilo kakvih međnih oznaka između njihovih nekretnina. Poslije toga je otišao u grad, a kad se vratio iz grada vidio je da su tri kolčića zabijena, ali nije vidio tko ih zabija. Prvi put je boju na drvarni i žljebu vidio 8. ili 9. lipnja 2018.

9.Drugotužiteljica ČF u svom iskazu je navela da je udana u obitelj ČF od 1979. godine i što se tiče prijepora, uživanja i stanja posjeda nikada sa tuženicima nije bilo nikakvih problema sve do smrti tete njezinog supruga odnosno sestre 3.tužiteljice kada je 2.tuženica odlučila urediti među. Nije vidjela geodetu, već je vidjela crnu farbu na drvarni i žljebu, ne zna tko je to učinio, ali je vidjela da je 2.tuženica tu farbu brisala. Dana 9. lipnja 2018. je došlo do problema sa šljivom koju je do tada 2.tužiteljica redovito obrezivala. Tada je vidjela da je 2.tuženica EF prešla na njihovu zemlju i rezala grane. Dana 18. lipnja 2018. tuženici su zabijali kolce tako da bi prijepor da su ti kolci ostali pripao njima. Na poziv tužitelja došla je policija.

10.Prvotuženik KF u svom iskazu je naveo da u vrijeme kada su njihove dvije nekretnine bile odijeljene žičanom ogradom je jarak koji je nastao preoravanjem bio u okviru zemljišta tuženika. Škrići svoju nekretninu oru unatrag tri godine, a zelenu površinu održavaju košnjom. Žičane ograde između njih nema već sedam godina, a tzv. jarak je nastao preoravanjem koji je prvi put od strane Škrtića vršen pred tri godine, do tada se njihova zemlja nikada nije orala, nego se uvijek kosila. Kod svakog novog oranja tužitelj je sve više i više ulazio u njihovu zemlju tako da su nakon zadnjeg oranja jednostavno odlučili angažirati geodetu kako bi se utvrdilo gdje je međa između njihovih nekretnina. Angažirali su geodetu ZF koji je došao na lice mjesta u svibnju 2018. godine, odmah su s njim na licu mjesta bili 2.tuženica EF i 1.tužitelj LF. Geodeta im je pokazao točke kojima bi se protezala međna linija i tada su postavljene međne oznake u vidu kolčića visokih oko 60 cm, ali je te kolčiće 1.tužitelj počupao. Nakon toga je 1.tuženik 18. lipnja 2018. ponovo postavio kolce, ali bez razapinjanja bilo kakve špage između njih, te kolce je 1.tužitelj također počupao i tu je došlo do eskalacije svega. Nema saznanja o farbi na drvarni i žljebu. Što se tiče stabla radi se o samonikloj šljivi sa koje njegova supruga obrezuje grane koje prelaze preko ograde u njihov zračni prostor. Kada je geodeta pokazao točke koje bi predstavljale među između njihovih nekretnina navodi da su te točke obuhvaćale i dio zemljišta koji njegova obitelj nije uživala, a po međi bi pripao njihovom zemljištu. Nakon što mu je predočena fotografija navodi da ako gledamo fotografiju 3 je njegova obitelj uživala i ono što bi po geodetskoj izmjeri pripalo njihovom zemljištu jer su uvijek održavali zemljište do ograde sa svoje strane, a ograda se nije protezala onako kako to tvrdi tužitelj nego je obuhvaćala i prijeporni jarak koji je nastao preorom. Ta ograda između njih ne postoji već sedam godina. Unatoč tome, sve do unazad tri godine obitelj tuženika održava prijepor tako što ga kosi, a kako je pred tri godine od strane tužitelja prvi put izvršen preor i onoga što su kosili prestali su s košnjom jer više nisu imali što kositi kad je zemlja preorana. Dana 18. lipnja 2018. na prijeporu nije poduzimao nikakve radnje nego je tužitelj tog dana vadio oznake koje su bile postavljene po geodeti, ne zna da li je povadio sve jer se 1.tuženik maknuo s lica mjesta.

11.Drugotuženica EF u svom iskazu je navela da su tužitelji iskoristili vrijeme kada su njezini roditelji bili u Njemačkoj i tada su ušli u posjed zemljišta koje nije njihovo i koje prelazi katastarsku među i na taj način taj dio prisvojili, a to je razlog zbog kojeg je zatražila geodetsku izmjeru kako bi se na terenu utvrdilo gdje se nalazi međa između njihovih nekretnina. Do odlaska njezinih roditelja u Njemačku, a to je bilo 1970. godine prijepor uživa njezina obitelj i pripada nekretnini njezinih roditelja, a po odlasku roditelja u Njemačku u posjed ulaze tužitelji. Ograda između njihovih nekretnina postavljena je 1982. godine, nije postavljena na međnoj liniji tako da je ono što su tužitelji zauzeli i nadalje je ostalo u njihovom korištenju iako je otac znao da se ograda ne nalazi na liniji međe. Nakon što je geodeta ZF izvrši snimku terena 22. svibnja 2018. godine dolazi do iskolčenja, tužitelj je to vidio iz svog dvorišta, između kolaca je razapeta špaga, a to je po tužitelju počupano 18. lipnja 2018. godine odnosno zabijeni kolci su stajali skoro mjesec dana. Tog dana 18. lipnja 2018. godine ponovo su po tuženicima zabijeni kolci i to njih tri, od kojih dva odostraga gdje je tužiteljeva oranica odnosno vrt tuženika te dva kolca su bila drvena, oni su počupani i otuđeni. Istog dana, a nakon što je bila policija, ponovno je zabila kolce koji su stajali nedirnuti do 4. srpnja 2018., a tada ih je maknula cijela obitelj LF. Što se tiče crne farbe navodi da tu farbu uopće nije stavljala, ali ju je prala. Točno je da obrezuje dio grana šljive i to samo one koje su prelazile na njezinu stranu. Dana 9. lipnja 2018. je prešla na Škrtićevu stranu radi obrezivanja grana, tada je došao tužitelj koji je rekao da će je tužiti zato što obrezuje tu šljivu.

12.Prilikom očevida na licu mjesta tužitelj je pokazao gdje su bili postavljeni drveni kolci i željezne šipke, a što je fotografirano i priloženo u spis te određeno da će na fotografijama biti označeno po kazivanju tužitelja o kojem stablu se radi, gdje se nalazila crna farba te gdje su bili drveni kolci i željezni stupovi u odnosu na jarak koji je fotografiran, a za kojeg tužitelji navode da je bio u njihovom posjedu.

13. Saslušani svjedok ZF u svom iskazu je naveo da je prvi put na lice mjesta došao 22. svibnja 2018. kao geodeta radi izmjere i pokazivanja međe prema katastarskom planu i to međe cijelom dužinom između nekretnine tužitelja i tuženika, počevši od ceste preko dužine dvorišta i okućnice gdje su objekti, te do kraja oranice koja je iza dvorišta i objekta stranaka. Tužiteljeve su parcele kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a tuženikove su kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], to su međašne čestice na kojima je na zahtjev 2.tuženice vršio premjer. Što se tiče zemljišta koje se nalazi iza okućnice stranaka premjer je vršen prema važećem katastarskom planu, mjerenju je bio prisutan 1.tužitelj, bio je prisutan kada je pravac međe označen sa 6. ili 7. željeznih kolaca, a kraj njih su zabijene i drvene letvice čemu je također 1.tužitelj bio prisutan, a on nije iznosio nikakve primjedbe. Upozorio je stranke da se oznake koje su postavljene prema važećim propisima ne smiju dirati. Na dan kada je bio na očevidu tužiteljev vrt je bio cijeli preoran, to zna po tome što je oznake zabijao u preoranu zemlju, a ne u travnatu površinu, a iza međanih oznaka prema nekretnini tuženika je još bilo preorane zemlje. Koliko se sjeća jarak koji je sada vidljiv i za kojeg tužitelj tvrdi da mu pripada je bio i tada, ali se ne može sjetiti da li je bio preoran jer je zemljište tužitelja nešto nižeg nivoa od zemljište tuženika. Nije mu poznato tko je od stranaka do kuda bio u posjedu prije nego je bio na očevidu, a prilikom izmjere stanje posjeda ga nije interesiralo, a bitni su mu bili podaci sa katastarskog plana. Tužitelj je bio prisutan i vidio je kada je geodeta sa sprejom označavao kuda bi se nastavila linija na drvarni i na žljebu tužiteljeve kuće i na međnoj oznaci koja se nalazi na početku nekretnine gledajući iz pravca ceste. Točno je da je 1.tužitelj odbio potpisati zapisnik sa očevida iako se ničim nije oglasio da se ulazi u njegov posjed, ali geodeta je objasnio da se radi o liniji kako proizlazi iz katastarskog plana koja je u plan ucrtana od 1968. godine, također im je rekao da sporazumno mogu urediti među drugačije. Očevidu su bili nazočni 1.tužitelj LF i 2.tuženica EF, misli da je naknadno pristupio i 1.tuženik KF. Zvao je 1.tužitelja na očevid kako bi ga upoznao sa službenom linijom, pa ukoliko bi imao primjedbe da se unesu u zapisnik jer ukoliko bi stranke na terenu postigle dogovor da se linija uredi drugačije od one u katastarskim planovima, tada bi liniju morao unijeti u katastarski plan. Linija razgraničenja bila je označena drvenim letvicama i željeznim šipkama bez ikakvih lomova, u skladu s katastarskim planom. Potvrđuje da ga je 2.tuženica nazvala i rekla da je 1.tužitelj maknuo postojeće međašne oznake, na što joj je rekao da ih vrati natrag dok se vidi gdje su bile.

14.Svjedok VF u svom iskazu je naveo da nema nikakvih saznanja o predmetu spora, rezanju šljive, farbanju na drvenoj šupi, na žljebu tužiteljeve kuće i stanju posjeda odnosno do kuda je tužitelj uživao vrt koji međi sa nekretninom iza tuženikove kuće.

15.Svjedok ĐF, kći 1. i 2.tužitelja, unuka 3.tužiteljice, u svom iskazu je navela da je do 2003. godine živjela sa tužiteljima, nakon toga se odselila u grad, ali često dolazi. Prvi put su tuženici obrezali cijelu šljivu dana 9. lipnja 2018. godine, osobno nije vidjela čin rezanja grada nego su joj to roditelji rekli. Odmah nakon svađe oko šljive roditelji su joj pokazali dio na drvenoj šupi i žljebu kuće na kojem su crnom bojom bile oznake strelice na šupi, a žljeb je bio ofarban cijeli od poda do visine do koje se može dosegnuti, niti roditelji, niti ona nisu vidjeli tko je to napravio jer se ta boja pojavila u jutro. Njezini roditelji su to javili odvjetniku jer su sumnjali na tuženika budući da su odnosi bili već poremećeni, ali nakon dan ili dva majka je vidjela 2.tuženicu kako tu boju pere i briše. Tvrdi da jarak između njihovih nekretnina postoji od kada seže njezino sjećanje, tužitelji su svoj vrt posjedovali do jarka, preko jarka nisu prelazili, a isto tako niti tuženici nisu prelazili preko jarka. Vrt tužitelja se oduvijek obrađuje i ore, u vrijeme kada su postavljeni željezni stupovi bio je preoran više prema jarku nego sada, ali je uz jarak ostavljen dio zelene površine i stupovi su bili ukopani u travu, a ne u zemlju. Ranije je u nastavku sada vidljive žičane ograde bila također žičana ograda koja je završavala sa zadnjim kamenom. Što se tiče postavljenih stupića kojih sada nema, ne može točno označiti pravac na kojem su bili, ali način na koji su bili postavljeni bi jarak još dio zemljišta pripao tuženicima. Prvi put je između stupića bila špaga, a stupove su maknuli tužitelji.

15.Svjedok IF, bratić 1.tužitelja, u svom iskazu je naveo da nema saznanja o tome da li je netko rezao grane šljive, a što se tiče farbanja šupe i žljeba na kući tužitelja, 1.tužitelj mu je rekao da su to napravili susjedi. Što se tiče tužiteljevog vrta upoznat je sa stanjem posjeda zato što je u više navrata orao tužiteljev vrt i napravio jarak tijekom oranja i to pred duži niz godina. U vrijeme kada je jarak nastao, prije njegovog oranja jer se radi o podvodnom zemljištu, pa su se radili kanali, u vrijeme kada je orao još je postojala i ograda koja se nastavljala na sada vidljivu žičanu ogradu i to pravocrtno, a kada bi taj dio ograde postojao sada, jarak kao i zelena površina između jarka i zelene površine bili bi unutar nekretnine tužitelja.

16.Svjedok TF, u svom iskazu je navela da ju je 2.tužiteljica nazvala 9. lipnja 2018. godine i rekla joj da su joj tuženici odrezali grane. Radi se o divljoj šljivi koja je imala krošnju prema tužiteljima, ali ne zna da li je imala krošnju prema tuženicima. Vidjela je da je pofarbana šupa i žljeb, tužitelj je rekao da su to učinili tuženici. Niti tužitelji nisu vidjeli tko je farbao nego su u jutro vidjeli da je pofarbano i pozvali policiju. Jarak je nastao kod oranja, a kako se radi o močvarnom zemljištu, ostavlja se jarak jer se u njemu zadržava voda. Sam jarak postoji dugi niz godina, održavao ga je u smislu košnje 1.tužiteljev otac, tužitelj je nekada orao do jarka, nekada manje, ali sada vidljiv travnati dio, jarak je u posjedu tužiteljeve obitelji. Od strane tuženika jarak se nije održavao niti se prelazilo na stranu tužitelja. Nije vidjela da bi između nekretnina ranije postojale međašne oznake.

17.U predmetnom postupku tužitelji zahtijevaju posjedovnu zaštitu na dijelu funduša kod kuće u [adresa] jer tvrde da su ih tuženici smetali u posjedu na način da su 18. lipnja 2018. postavili tri drvena stupića i zajedno uz njih željezne šipke, prisvajajući si na taj način posjed dijela funduša, zatim da ih je 2.tuženica EF smetala u posjedu dijela funduša kod kuće na način da je 18. lipnja 2018. dio žljeba i dio drvarnice obojala crnom bojom te da su ih tuženici smetali u posjedu dijela funduša na način da su 9. lipnja 2018. odrezali grane šljive koja se nalazi uz ogradu tuženika na predmetnom fundušu.

18.Odredbom članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09, 153/09; 90/10, 143/12 i 152/14) je propisano:

(1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda;

(2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štiti svoj posjed, jedino ga nema pravo štiti od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran;

(3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja;

(4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći;

(5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

19.Člankom 22. istog Zakona je propisano:

(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje u buduće;

(2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupak za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu; (3) Pravo na poduzimanje posjednih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

20.Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023) je propisano raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

21.Na prigovor 1.tuženika ŽF da je u tužbi od 27. lipnja 2018. godine kao 1.tuženik označen OF, bez navođenja OIB [osobni identifikacijski broj]a, radi čega se 1.tuženik KF izričito usprotivio da se tužba u ovoj pravnoj stvari odnosi na njega, te naveo da se protivi subjektivnoj preinaci tužbe, su se tužitelji očitovali podneskom od 17. rujna 2018. u kojem su naveli da 1.tuženika ŽF svi zovu OF, pa su i mislili da je njegovo pravo ime L, a ne KF, a tužitelji su upravo 1.tuženika prijavili policiji i njemu je izrečena mjera od strane ODO Karlovac iz čega jasno proizlazi o kojoj osobi se radi i da nema dvojbe o identitetu 1.tuženika ŽF.

Odredbom članka 192. Zakona o parničnom postupku je propisano:

(1) Tužitelj može sve do zaključenja prethodnog postupka svoju tužbu preinačiti i tako da umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu.

(2) Za preinaku tužbe prema stavku 1. ovog članka potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuženika; a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari potreban je i pristanak tuženika.

U konkretnoj situaciji kada je u tužbi kao 1.tuženik označen OF, a iz daljnjih radnji provedenih tijekom postupka nedvojbeno proizlazi da se tužba odnosi na 1.tuženika ŽF odnosno da se radi o istoj osobi, a što su tužitelji u naknadnom podnesku i korigirali samo u pogledu imena L, dok su svi ostali podaci bili točno navedeni, sud smatra da se ne radi o subjektivnoj preinaci tužbe te da tuženik neosnovano ističe prigovor da bi se radilo o subjektivnoj preinaci tužbe, a kojoj preinaci se protivi budući da je uobičajena i učestala situacija da se osobe s imenom Č nazivaju L i obrnuto, pa bez obzira što na istoj adresi prebivališta 1.tuženika ŽF živi njegov sin OF, sud smatra uzimajući u obzir ukupnost svih utvrđenja u ovom parničnom postupku da nema dvojbe o identitetu osobe 1.tuženika KF.

22.Nije osnovan po tuženicima istaknuti prigovor da je predmetna tužba neuredna i nepodobna za raspravljanje budući da se tužbenim zahtjevom zahtjeva utvrđenje čina smetanja posjeda, nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja te zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće, a nenavođenje broja katastarske čestice na kojoj je počinjeno smetanje posjeda nije odlučna činjenica zbog koje bi tužba zbog smetanja posjeda bila nepotpuna, neuredna i nepodobna za raspravljanje, ali sud smatra da je označavanje broja parcele na kojoj tužitelj tvrdi da je počinjen čin smetanja posjeda koristan i važan podatak radi točnog i nedvojbenog utvrđenja konkretne pozicije, oblika, površine prijepora koji je predmetom smetanja, a u odnosu na koje utvrđenje se mogu detaljnije, preciznije i sa boljom sigurnošću očitovati svi sudionici konkretnog parničnog postupka.

23.Prvotužitelj LF je u svom iskazu naveo da mu je geodeta u svibnju 2018. pokazao točke u kojima su tuženici zabili stupove, ali se 1.tužitelj nije s tim slagao, pa ih je srušio, da nakon toga jedno vrijeme stupova nije bilo, pa su ponovno postavljeni 9. lipnja 2018. koje stupove je 1.tužitelj maknuo 10. lipnja 2018., a da se dana 18. lipnja 2018. obratio svom odvjetniku pa je po savjetu odvjetnika sva tri stupa izvadio, zatim da su istog dana 18. lipnja 2018. oko 16,30 sati tuženici zabijali stupove, te između njih, rastezali konopac, radi čega je pozvao policiju, zatim da je boju na drvarni i žljebu prvi put vidio 8. ili 9. lipnja 2018., dok je 2.tužiteljica navela da je dana 9. lipnja 2018. vidjela da je 2.tuženica EF prešla na njihovu zemlju i rezala grane, a 1.tuženik KF je naveo da je dana 18. lipnja 2018. ponovo postavio kolce koje kolce je 1.tužitelj počupao, pa kako iz iznesenih navoda proizlazi da su međašni kolci prvi put postavljeni u mjesecu svibnju 2018. godine kada je među između susjednih parcela pokazao geodeta ZF, da je te kolčiće 1.tužitelj LF počupao, da je nakon toga 1.tuženik KF ponovo 18. lipnja 2018. postavio kolce te da je te kolce istog dana iščupao 1.tužitelj LF, zatim da su tužitelji boju na drvarni i žljebu primijetili 8. ili 9. lipnja 2018., a da su grane na šljivi porezane 9. lipnja 2018. godine, pa s obzirom da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 27. lipnja 2018., to proizlazi da nije osnovan po tuženicima istaknuti prigovor prekluzije jer je tužba podnesena u roku od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja odnosno predmetna tužba je podnesena unutar roka iz članka 21. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

24.Tuženici su prvi put postavili stupiće sukladno pokazivanju međe od strane ovlaštenog geodete koji je iskolčio među prema katastarskom planu, koje stupiće je 1.tužitelj uklonio, a nakon čega su tuženici ponovo stavili stupiće po uputi geodeta da ih vrate natrag na mjesto gdje su bili, pa postavljanjem drvenih stupića odnosno navedeno postupanje 1. i 2.tuženika nije bilo samovlasno budući da su tuženici postavljali drvene kolčiće u svrhu uspostavljanja katastarske međe i postavljanja međašnih oznaka prema pokazivanju ovlaštenog geodete, slijedom čega tužiteljima primjenom članka 22. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne pripada pravo na zaštitu posjeda jer je navedenom zakonskom odredbom propisano da se pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Osim toga, tužitelji su se uklanjanjem stupića poslužili institutom samopomoći jer je evidentno utvrđeno da je prilikom obavljanja očevida zatečen stupić samo u točki A, a tužitelji predmetnom tužbom zahtijevaju zaštitu posjeda u odnosu na stupiće koji su bili u točkama B, C i D.

25.U odnosu na utuženi čin smetanja posjeda koji se odnosi na bojanje dijela žljeba i dijela drvarnice iz rezultata izvedenih dokaza se ne može sa sigurnošću zaključiti kada i tko je poduzeo radnje bojanja, pa primjenom pravila o teretu dokazivanja, sud smatra da od strane tužitelja nije dokazano da li je i koji od tuženika izvršio navedeno bojanje, a samo iz činjenice da je 1.tuženica uklonila boju se ne može izvesti zaključak da je ona tu boju prethodno i stavila.

26.Za utuženi čin smetanja posjeda rezanjem grana šljive tužitelji nisu tijekom postupka dokazali točno pozicioniranje krošnje tog stabla odnosno posječenih grana, a koje utvrđenje je relevantno s obzirom da je odredbom članka 105. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano da vlasnik smije odsjeći grane tuđeg drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine odnosno ako grane tuđeg drveta nadvisuju zračni prostor susjedne nekretnine, vlasnik je ovlašten na temelju članka 105. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sam odsjeći grane i zadržati za sebe.

27.U parnicama za smetanje posjeda nije neophodno geodetsko vještačenje i identificiranje parcela prema njihovim katastarskim oznakama, ali je u kompleksnim predmetima važno dokazno sredstvo budući da se bez izvođenja dokaza geodetskim vještačenjem nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi i u prikazu pozicionirati prijepornu površinu i sporno stablo budući da vještak geodetske struke ima stručna znanja i tehničke vještine da na temelju utvrđenog stanja na terenu za isto izradi grafički prikaz, a upravo je na tužiteljima bio teret dokaza da su posljednji mirni posjednici sporne površine, te tko, kada i kako je učinio smetanje posjeda, a slijedom ukupnosti izvedenih dokaza u ovom postupku sud smatra da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite tužiteljima, slijedom čega su tužitelji odbijeni s tužbenim zahtjevom.

28.Valja napomenuti da tužitelji nakon odluke drugostupanjskog suda nisu u nastavku postupku uskladili tužbeni zahtjev sukladno drugostupanjskoj odluci, a kojom je dio tužbenog zahtjeva ukinut, a dio tužbenog zahtjeva potvrđen.

29.Nije osnovan po tuženicima istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije, niti prigovor promašene pasivne legitimacije. Aktivna legitimacija za tužbu za smetanje posjeda pripada posljednjem mirnim posjednicima, a upravo tužitelji tvrde da su bili posljednji mirni posjednici prijepora. U posjedovnom sporu pasivno je legitimiran počinitelj smetanja, a tužitelji u ovom postupku tvrde da su tuženici počinitelji smetanja.

30.Odluku o troškovima sud je utemeljio na odredbi čl. 154 st. 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011,148/2011, 25/2013, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023) i tuženicima dosudio parnične troškove sukladno Tbr. 7. točka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022 i 138/2023) kojom je propisano da odvjetniku pripada jednokratna naknada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, i to u postupcima radi smetanja posjeda, slijedom čega tuženicima pripada s uračunatim PDV-om:

-za prvostupanjski postupak koji je vođen pod bojem Psp-21/2018 u iznosu od 625,00 eura.

-za prvostupanjski postupak koji se vodi pod brojem Psp-1/2023 u iznosu od 625,00 eura.

31.Slijedom navedenog, tuženicima je valjalo priznati ukupne parnične troškove u iznosu od 1.250,00 eura.

32.Zbog svega iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Ogulinu 2. lipnja 2025.

Sudac

Milka Keleuva-Ivošević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je rješenje objavljeno.

Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti

1.Odvjetnik Mate Burazin, Karlovac, Vranicanijeva br. 5/1

2.Odvjetnica Matea Šola, Karlovac, Skopska br. 14