Poslovni broj: Pp-856/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI

SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Josipi Svetina, uz sudjelovanje Irene Grdan kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe Dom zdravlja Zagreb – Zapad, II okrivljene odgovorne osobe RNF i III okrivljenika RN, zbog prekršaja iz čl. 152. st. 1. i st. 2. u vezi s čl. 94. st. 3. toč. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), povodom optužnog prijedloga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Klasa:402-06/23-04/18, Ur.br:338-21-02-03-24-4 od 17. siječnja 2024., nakon provedene glavne rasprave u nazočnosti branitelja okrivljenih, na temelju odredbe čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) 2. lipnja 2025., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona

I okrivljena pravna osoba: Dom zdravlja Zagreb – Zapad, OIB 66896155710, prekršajno nekažnjavana, sa sjedištem u [adresa] – Robni terminali, II okrivljena odgovorna osoba: JNF, državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavana, s prebivalištem u [adresa],

III okrivljenik JN, ravnatelj, državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u [adresa],

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da bi:

u razdoblju od 1. lipnja 2021. do 30. lipnja 2021., u razdoblju od 1. srpnja 2021. do 31. srpnja 2021., u razdoblju od 1. kolovoza 2021. do 31. kolovoza 2021., u razdoblju u razdoblju od 1. rujna 2021. do 30. rujna 2021., od 1. listopada 2021. do 31. listopada 2021., u razdoblju od 1. studenog 2021. do 30. studenog 2021., u razdoblju od 1. prosinca 2021. do 31. prosinca 2021., u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. siječnja 2022., u razdoblju od 1. veljače 2022. do 28. veljače 2022., u razdoblju od 1. ožujka 2022. do 31. ožujka 2022., u razdoblju od 1. travnja 2022. do 30. travnja 2022., u razdoblju od 1. svibnja 2022. do 31. svibnja 2022., u razdoblju od 1. lipnja 2022. do 30. lipnja 2022., u razdoblju od 1. srpnja 2022. do 31. srpnja 2022., u razdoblju od 1. kolovoza 2022. do 31. kolovoza 2022., u Domu zdravlja Zagreb – Zapad u Zagrebu, Prilaz baruna Filipovića 11, nenamjenski koristili sredstva ostvarena za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 152. st. 1. i st. 2. u vezi s čl. 94. st. 3. toč. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

II Odbija se zahtjev oštećenika tužitelja u pogledu imovinskopravnog zahtjeva postavljenog prema okrivljenicima.

III Temeljem čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Klasa:402-06/23-04/18, Ur.br:338- 21-02-03-24-4, podnio je 17. siječnja 2024., optužni prijedlog protiv I, II i III okrivljenih, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, te je u nazočnosti branitelja okrivljenika provedena glavna rasprava.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti navoda optuženja I okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani naveo da se ne smatra odgovornim za prekršaj koji mu se stavlja na teret, obrazlažući da ne spori činjenično utvrđenje ovlaštenog tužitelja izneseno u optužnom prijedlogu, a prema kojem je u razdoblju koje je naznačeno u istom došlo do određenih isplata u korist III okrivljenog kao tadašnjeg, a sada bivšeg ravnatelja I okrivljenog. Ukoliko bi sud nakon provedenog dokaznog postupka zauzeo pravno stajalište prema kojem se kod isplata koje su predmet optužnog prijedloga radilo o nenamjenskom korištenju sredstava ostvarenih za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to I okrivljeni ističe kako se isti ne može smatrati prekršajno odgovornim za počinjenje prekršaja, budući da isti ni na koji način nije niti inicirao, niti predložio, niti sudjelovao u nenamjenskom raspolaganju/isplati predmetnih novčanih sredstava. Sporne isplate su od strane I okrivljenika vršene prema nalogu III okrivljenika kao tadašnjeg ravnatelja I okrivljenika, pri čemu I okrivljenik nije imao niti je mogao imati saznanja o tome da se kod predmetnih isplata radi o nenamjenskom raspolaganju odnosno nedozvoljenim isplatama novčanih sredstava ostvarenih za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Nastavno na navedeno, ističe se da Upravno vijeće I okrivljenog upravlja i nadzire njegov rad. Predsjednik Upravnog vijeća I okrivljenog koji je u spornom periodu obavljao tu dužnost, podnio je III okrivljeniku zahtjev za sudjelovanje u pripravnosti zbog potrebe posla s rokom trajanja do opoziva, a koji zahtjev je III okrivljeni prihvatio. Temeljem navedenog, isplaćivane su sporne naknade te I okrivljenik nije imao osnova dovoditi u sumnju zakonitost istih. Također je potrebno uzeti u obzir da su sporne uplate vršene po nalogu III okrivljenog kao tadašnjeg ravnatelja, uz kako je to naprijed opisano, odobrenje Upravnog vijeća I okrivljenog i shodno tome osobe s najvišim ovlastima i pravima u odnosu na I okrivljenog, te obzirom na to nije postojala dodatna kontrola u odnosu na dobivene naloge za isplatu predmetnih novčanih sredstava. Da je I okrivljeni u bilo kojem trenutku imao saznanja o tome da se kod predmetnih isplata radi o nedozvoljenim isplatama, do istih ne bi došlo, a što je osobito razvidno iz činjenice da je upravo I okrivljenik tijekom nadzora koji je proveden od strane ovlaštenog tužitelja svojim postupanjima pridonio uspješnom provođenju predmetne kontrole. Dakle, upravo je I okrivljeni na čelu s II okrivljenom, kao sadašnjom ravnateljicom, aktivno sudjelovao, te svojim brzim i adekvatnim postupanjem i suradnjom pridonio da se kompletan postupak nadzora koji se provodio od strane ovlaštenog tužitelja provede u što kraćem roku i bez daljnjih zastoja ili poremećaja ili pokušaja za ”prekrivanjem” bilo kakvih relevantnih činjenica i/ili dokaza, zbog čega bi do primjene analogno trebao doći čl. 12.a Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela prema kojem bi se I okrivljenik, u slučaju utvrđivanja počinjenja prekršaja koji mu se stavlja na teret, trebao osloboditi od možebitne kazne u cijelosti, a sve iz ranije iznesenih razloga. Obzirom na izneseno, jasno je razvidno kako I okrivljenik svojem djelovanjem nije pridonio počinjenju prekršaja, te da isti nije niti mogao spriječiti pri čemu je svojim djelovanjem upravo pridonio da se pojedine, za ovaj postupak relevantne činjenice, u što kraćem roku utvrde. Opreza radi, a ukoliko sud unatoč prethodno iznesenim razlozima nađe da je I okrivljenik odgovoran za prekršaj koji mu je stavljen na teret, to isti predlaže da ga sud oslobodi od kazne, te da u konkretnom slučaju primjeni odredbe o izricanju mjere upozorenja - opomene budući da su ispunjene pretpostavke za izricanje iste propisane čl. 43. Prekršajnog zakona. Podredno, ukoliko sud I okrivljenog ne oslobodi odgovornosti za prekršaj ili se ne odluči za izricanje opomene, predlaže se primijeniti odredbe PZ-a koje reguliraju institut ublažavanja kazne iz razloga što u konkretnom slučaju postoje naročite olakotne okolnosti u korist okrivljenika, a koje su prethodno iznesene i pojašnjene. I okrivljenik apelira, a obzirom na vrlo složenu situaciju u zdravstvu, te nedostatak liječnika i ostalih zdravstvenih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u želji da se svim pacijentima pruži što brža i kvalitetnija zdravstvena zaštita, a kako dosad I okrivljeniku nisu izrečene novčane kazne, a niti je prekršajno kažnjavan, predlaže se da sud odustane od izricanja novčane kazne, a sve kako bi se spriječile negativne posljedice za već nezavidnu financijsku situaciju u kojoj se I okrivljenik kao javna zdravstvena ustanova nalazi. Shodno navedenom, I okrivljenik predlaže sudu provesti prekršajni postupak i I okrivljenika osloboditi u cijelosti od odgovornosti za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

Pozvana da se očituje o osnovanosti navoda optuženja II okrivljenica je u svojoj pisanoj obrani navela da ne smatra krivom za prekršaj opisan u izreci predmetnog optužnog prijedloga. Naime, predmetnim optužnim prijedlogom na teret joj se stavlja da je kao odgovorna osoba u I okrivljenoj pravnoj osobi u razdoblju od 01.01.2019. do 31.08.2022. protivno odredbi čl. 152. st. 1 i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nenamjenski koristila sredstva ostvarena za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. U prvom redu ističe kako je na dužnost ravnateljice I okrivljene pravne osobe stupila 01.09.2022., a što je razvidno uvidom u izvadak iz sudskog registra za I okrivljenu pravnu osobu, te je navedeno kao javni podatak tužitelju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje moralo biti poznato. Kako je prekršaj koji joj se stavlja na teret navodno počinjen u razdoblju od 01.01.2019. do 31.08.2022., to ne postoji njena odgovornost za počinjeni prekršaj, budući u navedenom razdoblju nije bila odgovorna osoba u pravnoj osobi. U spornom razdoblju, na mjestu ravnatelja I okrivljene pravne osobe bio je g. JN, ovdje R okrivljenik. Imajući u vidu navedeno, nikako ne može biti odgovorna za prekršaj koji je navodno počinjen prije nego je stupila na dužnost ravnateljice I okrivljene pravne osobe, jer prije stupanja na dužnost ni na koji način nije mogla utjecati na donošenje odluka u poslovanju I okrivljene pravne osobe. Stoga je optužba za navodni prekršaj koji joj se stavlja na teret u cijelosti neutemeljena. Slijedom iznesenog, a budući da nije kriva za navodni prekršaj koji joj se stavlja na teret optužnim prijedlogom od 17.01.2024., predlaže da sud donese presudu kojom ju oslobađa optužbe za isti. Pozvan da se očituje o osnovanosti navoda optuženja III okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani i dopuni iste naveo da se ne osjeća krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret budući da isti nije počinio, nije počinio nikakvu nezakonitost, niti je na bilo koji način oštetio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ili Dom zdravlja Zagreb – Zapad, ističući da mu tijekom provođenja kontrole HZZO-a nije dana mogućnost očitovanja i obrazlaganja događaja koji mu se stavljaju na teret, a koji se odnose na navodno nenamjensko trošenje sredstava. Dakle, tijekom kontrole ga nitko nije kontaktirao radi pojašnjenja, a što je potpuno uobičajena praksa, da se za sve aktivnosti izvan mandata aktualnog ravnatelja ispita i odgovorna osoba tijekom navedenog razdoblja. Da je to učinjeno, do ovog postupka ne bi niti došlo. Nasuprot tome, a kako je vidljivo iz str. 77. predmetnog izvješća, tražilo ga se očitovanje pod toč. 24. vezano uz ergospirometar. Stoga je potpuno nejasno zašto mu nije dana mogućnost da se očituje i u pogledu navodnog nenamjenskog trošenja sredstava za sudjelovanje u pripravnosti, kao što ga se pozvalo na očitovanje u pogledu toč. 24. izvješća. Dakle, sve je rađeno zakonito, te u cijelosti odbacuje kategoriziranje isplata kao nenamjensko trošenje jer je to potpuno pogrešan zaključak, budući da je svo vrijeme bio dostupan za direktno pružanje neposredne zdravstvene zaštite. Da je isto i realizirano što se vidi iz evidencije postupaka koje je odrađivao kao nositelj tima opće/obiteljske medicine tijekom cijelog navedenog razdoblja. Tijekom cijelog opisanog razdoblja obavljao je poslove ravnatelja tijekom redovnog radnog vremena, a u slučaju hitnoće i po pozivu sestre iz tima odlazio je i pružao direktnu zdravstvenu zaštitu. Nakon tog radnog vremena, a u radno vrijeme tima kojeg je nositelj, bio je u ordinaciji na neposrednom pružanju direktne zdravstvene zaštite. Ovakvim načinom rada ne samo da nije nastala nikakva šteta nego je ostvarena i novčana ušteda budući da nije angažiran dodatni liječnik koji bi ga mijenjao dok je obnašao dužnost ravnatelja. Trenutno se u Domu zdravlja radi upravo tako, dakle suprotno nego u vrijeme kada je bio ravnatelj i time se troše veća novčana sredstva. Dakle, u konkretnom slučaju ne može se raditi o prekršaju jer su navedene isplate i bile isplaćene za pripravnost, a ne za neku drugu svrhu i ta su se sredstva koristila upravo za to i nema dokaza (jer ih niti ne može biti!) da se sredstva nisu koristila za stanje pripravnosti. Uvijek je u navedenom razdoblju za koje mu je isplaćena naknada bio u pripravnosti i pripravan za zbrinjavanje hitnih stanja, ako se za to ukaže potreba. Pojašnjenja radi, pripravnost je namijenjena za zbrinjavanje hitnih stanja u medicini, ako se ukaže takva potreba i u to vrijeme nije potrebno da se zaposlenik nalazi u prostorijama poslodavca već da se odazove po potrebi (stoga se to i zove pripravnost). Pripravnost znači da se po pozivu sestara iz timova opće obiteljske medicine dolazi i pruža direktna medicinska zaštita kad je to potrebno. Nadalje, u optužnom prijedlogu stoji "…okrivljeni je za vrijeme pripravnosti kao posebnog oblika rada umjesto da bude pripravan odazvati se pozivu l okrivljenog za zbrinjavanje hitnih stanja u medicini, pripravnost koristio za potrebe edukacije specijalizanata obiteljske medicine u ordinaciji...", što je zlonamjerno i pretenciozno tumačenje i pokazuje, slučajno ili namjerno nepoznavanje sadržaja „kumulativnog radnog odnosa" koji je specifičan upravo za medicinsku djelatnost. Naime, edukacija specijalizanata se radi upravo usporedno s poslom pružanja zdravstvene zaštite, pa i zbrinjavanja hitnih stanja, dakle, riječ je o kumulaciji. Specijalizanti uče dok traje rad liječnika, uče u praksi jer kako bi se drugačije osposobili za svoj rad? Dakle, specijalizanti nisu smetnja za rad liječnika pa tako niti za zbrinjavanje hitnih stanja tj. za pripravnost. Radeći na opisan način, radio je sve sukladno zakonu i pravilima struke te nije oštetio ni HZZO ni Dom zdravlja, dapače. Uz ovo, dodao je i da je iz samog izvješća HZZO-a vidljivo (str. 18.) kako je zahtjev za sudjelovanje u pripravnosti potpisao i odobrio predsjednik Upravnog vijeća Ustanove, a ne on kao tadašnji ravnatelj.

I, II i III okrivljenici su navode u svojim obranama potkrijepili dokumentacijom priloženom u spis predmeta.

3. U dokaznom postupku sud je ispitao u svojstvu svjedoka SN, višu inspektoricu za ekonomske poslove i ĐN, višeg inspektora za pravne poslove, te je pročitao svu dokumentacija koja prileži spisu od stranice br. 7 do 557, izvod iz sudskog registra za I okr. i prekršajnu evidenciju za I, II i III okrivljenike.

4. Svjedokinja SN iskazala je da po planu rade redovitu kontrolu, te su u sklopu ekonomskog dijela kontrolirali prekovremeni rad i dobili dokumentaciju I okrivljenika u kojoj su uočeni podaci za pripravnost, a prvo su kontrolirali 2022. Na temelju tih podataka, uočeno je da je bivši ravnatelj jedini koji je obavljao pripravnost u I okrivljeniku. Tada su tražili na temelju čega on obavlja pripravnost, jer mora postojati odluka, odnosno odobrenje i to odobrenje datira od 14.09.2018., te su od 2018. gledali pripravnost (prekovremeni rad). U toj odluci koja je potpisana od strane predsjednika upravnog vijeća, UN dr. med., piše da se po potrebi rada dužeg od punog radnog vremena i sudjelovanja u pripravnosti od 15.09.2018. na lokaciji Prilaz baruna Filipovića 11, pod radno mjesto ravnatelj, a sa svrhom organiziranja poslovanja I okrivljenika, te na lokaciji Zvonigradska 9 u Ordinaciji obiteljske medicine, pod radno mjesto doktor medicine nositelj tima, sa svrhom edukacije specijalizanata obiteljske medicine, a to je ključno jer prema čl. 193. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, pripravnost je oblik rada kada radnik mora biti pripravan odazvati se pozivu poslodavca za zbrinjavanje hitnih stanja u medicini, ako se pokaže takva potreba. Prema ovoj odluci to nije bilo hitno stanje u medicini.

Na pitanja braniteljice III okrivljenika svjedokinja je odgovorila da je bila osobno u toj kontroli, te da tom prilikom nisu zvali bivšeg ravnatelja, jer su podaci koje su našli bili dovoljni pa iz tog razloga nije bio pozvan. Imali su uvid u isplatne liste III okrivljenika, rekapitulaciju plaće, odnosno pripravnosti i potpisanu odluku upravnog vijeća za pripravnost, što se ni u jednom dijelu nije odnosilo na hitan medicinski slučaj, a u odnosu na toč. 24. izvješća (stranica 77) kako se tumači da je tada pozvan III okrivljenik, odgovorila je da im to nije bilo potrebno i da treba pitati I okrivljenika. Nadalje je odgovorila da osoba koja je liječnik i u pripravnosti ne mora biti fizički prisutna na određenom mjestu cijelo vrijeme pripravnosti u zdravstvenoj ustanovi, da se po pozivu javlja za hitna medicinska stanja, tj. slučajeve, te da joj je poznat pojam kumulativnog radnog odnosa, da je to npr. rad na fakultetu i obavljanje svog normalnog poziva, te da se edukacija studenata može smatrati dijelom kumulativnog radnog odnosa.

Na daljnja pitanja braniteljice I okrivljenika svjedokinja je odgovorila da je tadašnji ravnatelj inicirao donošenje odluke o pripravnosti, te da I okrivljenik nije imao kontrolne mehanizme temeljem kojih bi spriječio počinjenje potencijalnog prekršaja u ovom slučaju.

Na svjedokinju nije bilo daljnjih pitanja, ni primjedbi.

5. Svjedok DN iskazao je da je sukladno čl. 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano da se sredstva za plaće u iznosu većem od 50% osiguravanju iz sredstava dobivenih sukladno Ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite (HZZO) i ista se smatraju sredstvima državnog proračuna. Kontrola se provodila sukladno iskazu kolegice SN, dokumentacija je zatražena od Ravnateljstva ako je nešto bilo nejasno. Vrlo rijetko su tražili osobno očitovanje ravnatelja, komuniciraju samo s ustanovom koja onda traži očitovanje od svojih djelatnika.

Na pitanje braniteljice I okrivljenika svjedok je odgovorio da je I okrivljenik bio vrlo kooperativan u vezi utvrđivanja činjenica i dostavljanja dokumentacije, te da se u svemu slaže s iskazom svoje kolegice SN.

Na daljnje posebno pitanje braniteljice III okrivljenika svjedok je odgovorio da je kontrola najavljena tjedan dana unaprijed ravnateljstvu i dostavljen je popis dokumentacije koja se mora pripremiti za uvid i nakon toga je u samoj kontroli to proširivano, a što se tiče prethodne prakse da se na kontrolu zove osoba koja je bila ravnatelj u periodu na koji se kontrola odnosi, svjedok je odgovorio da s takvom praksom nije upoznat. Predložila je saslušanje svjedoka NN, [adresa] i ON, [adresa].

Na svjedoka nije bilo daljnjih pitanja, ni primjedbi.

6. U odnosu na imovinskopravni zahtjev okrivljenici su naveli, i to I okrivljenik da ne može biti odgovoran za predmetnu štetu jer istu nije uzrokovao niti je imao kontrolne mehanizme da istu spriječi, a što su potvrdili i ovlašteni tužitelji u svom iskazu, te da ukoliko odgovornost postoji, ona se treba tražiti u onoj osobi koja je tu štetu i počinila, ističući prigovor zastare, II okrivljenica da se protivi istom zahtjevu, budući ista u sporno vrijeme nije niti bila ravnateljica I okrivljenika, pa ne može imati nikakve veze s navodnom štetom, ističući prigovor zastare, te III okrivljenik koji osporava navedeni zahtjev, ističući prigovor zastare, te da zahtjev i dokumentacija nisu službenim putem dostavljeni III okrivljeniku radi cjelokupnog očitovanja na taj zahtjev, slijedom čega je zamolio rok za dostavu kopije istog zahtjeva. Predložio je saslušanje predsjednika Upravnog vijeća I okrivljenika u vrijeme kad je III okrivljenik bio ravnatelj ustanove na okolnost podnesenog zahtjeva za sudjelovanje u pripravnosti koje je ovdje očito sporno, predlažući da I okrivljenik dostavi podatak o toj osobi., te da se provede financijsko vještačenje.

Sudac je odbio prijedloge branitelja jer smatra da u ovom predmetu nema opravdanja odugovlačiti i poskupljivati prekršajni postupak pozivanjem i provođenjem istih, jer po ocijeni suca, isti ne bi doveli do razjašnjenja spornih činjenica.

7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenih, te uvidom u ostale dokaze koji prileže spisu, sudac nije našao dokazanim da bi okrivljenici počinili djelo prekršaja koji im se optuženjem stavlja na teret. Naime, analizom i ocjenom izvedenih dokaza, odnosno obrane okrivljenih, iskaza ispitanih svjedoka, te dokumentacije koja prileži spisu od stranice br. 7 do 557, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, sudac nije mogao na siguran način utvrditi da su okrivljenici počinili prekršaj, na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu.

8. Naime, kako su okrivljenici u svojoj obrani porekli počinjenje opisanog prekršaja, iscrpno i detaljno navodeći razloge, sud je ostao u sumnji u pogledu bitnih činjenica, te da bi razjasnio iste, ispitao je višu inspektoricu za ekonomske poslove, SN i višeg inspektora za pravne poslove, ĐN, no niti nakon njihovog ispitivanja, sud sa sigurnošću nije mogao zaključiti da bi okrivljenici počinili djelo prekršaja na način kako je to opisano u izreci ove presude, obzirom se iz njihovog iskaza nije moglo sa sigurnošću zaključiti da su okrivljenici nenamjenski koristili sredstva ostvarena za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, zbog čega je, uzimajući u obzir sve navedeno, ne nalazeći u ponašanju okrivljenika bitna obilježja predmetnog prekršaja, I i III okrivljenike za navedeno djelo prekršaja temeljem čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe. Nadalje, kako je II okrivljenica putem relevantne dokumentacije dokazala da u kritično vrijeme nije bila odgovorna osoba u pravnoj osobi, jer je na dužnost ravnateljice I okrivljene pravne osobe stupila 1. rujna 2022. a što je razvidno iz izvatka iz sudskog registra, za zaključiti je da ona u vrijeme počinjenja prekršaja nije bila odgovorna osoba u pravnoj osobi zbog čega ju je sud, također temeljem čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.

9. Temeljem čl. 142. st. 3. Prekršajnog zakona oštećenik tužitelj se u vezi imovinskopravnog zahtjeva upućuje da isti ostvari u parnici.

10. Temeljem propisa citiranog u izreci okrivljenici su oslobođeni optužbe, te je u skladu s time odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, 2. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Irena Grdan

Josipa Svetina

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude okrivljenici, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8 u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. I okrivljenik Dom zdravlja Zagreb – Zapad, [adresa] – Robni terminali, Zagreb

2. II okrivljenica JNF, [adresa]

3. III okrivljenik JN, [adresa]

4. odvjetnica Tina Čemerika, XII Podbrežje 10, Zagreb

5. odvjetnik Ivan Matić, Savska cesta 144 A, Zagreb

6. odvjetnica Ivana Špehar, Šenoina 19, Zagreb

7. tužitelj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

8. pismohrana - ovdje