REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-2792/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog JN, radi prekršaja iz članka 70. stavka 3. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojeg brani Zoran Vukelić, odvjetnik iz Bjelovara, a povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/24-4/48815, Urbroj: 511-02-05-24-1 od 9.6.2024., nakon provedenog žurnog postupka i proglašenja presude dana 29.5.2025., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 1. i članka 222. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 2. lipnja 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin MN i J, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], zaposlen, državljanin Republike Hrvatske, pismen, ostali podaci nepoznati, prekršajno osuđivan,

k r i v j e

I što je dana 28. svibnja 2024., u 15:40 sati, u mjestu Nova Diklenica kućni broj 44., upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] krećući se državnom cestom D-43 iz smjera sjevera u smjeru juga te dolaskom do kućnog broja 44., vršio je pretjecanje NN vozila ispred sebe, iako ga je vozilo koje se kretalo iza njega pretjecalo, uslijed čega je u zadnju lijevu bočnu stranu vozila [registarska oznaka] udario prednjom desnom bočnom stranom osobni automobil registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljala JNU, koja se kretala u istom smjeru i vršila pretjecanje vozila [registarska oznaka], time da je u prometnoj nesreći na vozilima nastala materijalna šteta,

dakle, kao vozač u prometu na cesti započeo pretjecanje iako je vozač koji se kreće iza njega već počeo sa radnjom pretjecanja, uslijed čega je izazvao prometnu nesreću,

pa je time počinio prekršaj iz članka 70. stavka 1. točke 2. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 270,00 EURA (dvjesto sedamdeset eura).

II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana primitka pravomoćne presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu, ista će se na temelju članka 34 stavka 1 Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos 180,00 eura (sto osamdeset eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

III Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak postupka u ukupnom iznosu od 56,27 eura (pedeset šest eura i dvadeset sedam centi), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR, obaveznim prekršajnim nalogom Klasa: 211-07/24-4/48815, Urbroj: 511-02-05-24-1 od 9.6.2024. oglasila je okrivljenika krivim radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na navedeni obavezni prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno uložio prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

3. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

4. Okrivljeni AN iznio je pisanu obranu u kojoj navodi da je prekršaj priznaje u cijelosti. Kritičnog dana upravljao je osobnim automobilom [registarska oznaka] i kretao se državnom cestom D-43 kroz mjesto Nova Diklenica iz smjera sjevera u smjeru juga te dolaskom do kbr. 44., vršio je pretjecanje NN vozila ispred sebe, iako je vozilo koje se kretalo iza njega pretjecalo, te je u zadnju lijevu bočnu stanu njegovog vozila udario prednjom desnom bočnom stranom osobni automobil [registarska oznaka]. Obzirom na cjelokupnu prometnu situaciju može pretpostaviti da je navedeno vozilo radnju pretjecanja očigledno započelo prije njega, a u trenutku njegove provjere prometne situacije u lijevom vanjskom ogledalu isto vozilo se nalazilo u tzv. mrtvom kutu. Izražava žaljenje te moli sud da mu ne izriče zaštitnu mjeru zabrane upravljanja zbog njegovog posla obzirom da godišnje prođe gotovo 100.000 km te mu je svakodnevno korištenje osobnog automobila nužnost.

5. Iako je okrivljenik priznao prekršaj za koji se tereti, sud je u žurnom postupku ispitao oštećenicu JNU. Sud je odustao od ispitivanja svjedoka MN obzirom da su sve sporne činjenice utvrđene drugim provedenim dokazima.

6. Ispitana JNU iskazuje da se kritične zgode kretala kroz mjesto Nova Diklenica u pravcu juga po DC-42 upravljajući osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka]. Izašavši iz blagog zavoja na ravan dio prometnice uočila je isprekidanu središnju liniju kolnika koja dopušta pretjecanje drugih sudionika u prometu. Ispred nje se na manjoj udaljenosti kretalo osobno vozilo i kasnije je utvrđeno da se radilo o osobnom automobilu [registarska oznaka]. Vozač tog vozila kretao se relativno sporo i po njenoj procjeni do 60 km/h, a obzirom na preglednost kolnika i dopušteno pretjecanje odlučila je izvršiti takvu radnju pretjecanja vozila ispred sebe. Kada je započela pretjecane i vozilom prešla na lijevu stranu kolnika nije uočavala opasnost ispred sebe, time više što se vozilo koje se kretalo ispred nje i vozila kojim je upravljao okrivljenik u istom smjeru, nalazilo nekoliko stotina metara ispred. U trenutku dok se vozilom otprilike poravnala sa vozilom kojim je upravljao okrivljenik te su ta vozila bila u vožnji paralelna, osjetila je udar u desnu bočnu stranu vozila kojim je upravljala i to u prednji kraj, gdje je došlo do sklapanja i oštećenja desnog vanjskog ogledala vozila. Bila je iznenađena reakcijom okrivljenika kao vozača tog vozila, jer nije postojao životni i prometni razlog zbog kojeg bi vozilo u kretanju trebao pomjeriti iz prometne trake kojom se kretao tim više kada je morao i mogao uočiti da drugi sudionik u prometu pretječe vozilo kojim on upravlja. Stoga ne može pretpostaviti razlog zbog kojeg je okrivljenik vozilom izlazio iz svoje prometne trake u danom trenutku, ali se nije radilo o tome da je imao namjeru pretjecati neko vozilo koje se kretalo ispred njega, jer takvog vozila u neposrednoj blizini nije bilo. Nakon nesreće na mjestu događaja utvrđeno je da je na njenom vozilu nastupila šteta u predjelu prednjeg desnog branika vozila i na desnom vanjskom ogledalu kao i strugotine po desnoj bočnoj strani vozila.

7. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa izvješćem o prekršaju, zapisnikom o očevidu, dokumentacijom očevida, te iskazom ispitanog svjedoka, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci ove presude koji mu se stavlja na teret, pa je proglašen krivim te mu je izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisane.

8. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim te je potom u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao prekršaj, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane.

9. Prvotno se prema izvješću o prekršaju razabire vrijeme i lokacija gdje je došlo do prometne nesreće, a nakon toga je naznačen činjenični opis prekršaja koji se vozaču stavlja na teret te se radilo se o pretjecanje NN vozila ispred sebe, iako ga je vozilo koje se kretalo iza njega pretjecalo. Takvo izvješće predstavlja i valjani dokaz o protupravnoj vožnji vozača navedenog vozila.

10. Nadalje, u samom zapisniku o očevidu uviđa se da je do prometne nesreće došlo u naseljenom mjestu u dnevnim uvjetima vožnje na kolniku gdje se promet odvija u oba smjera te je širine 6,2 m sa ograničenjem brzine od 70 km/h. Nakon toga se spominju sudionici prometne nesreće i vozila kojima su upravljali kao izgled te lokacija oštećenja koja su nastala na oba vozila. Tako proizlazi da je na vozilu kojim je upravljao okrivljenik registarske oznake [registarska oznaka] zatečeno oštećenje zadnjih lijevih vrata i zadnjeg lijevog blatobrana, dok je na osobnom vozilu [registarska oznaka] oštećen prednji branik s desne strane, prednji desni blatobran, kao i prednja i zadnja desna vrata.

11. Prema dokumentaciji očevida i situacijskom planu uviđa se navedena prometnica i ravan dio kolnika gdje je došlo do navedene prometne nesreće. Upravo se na fotografijama uviđaju nastala oštećenja na oba vozila, pa upravo lokacija i izgled tih oštećenja neupitno ukazuju na to da se osobni automobil kojim je upravljala oštećena nalazio na lijevoj prometnoj traci u fazi pretjecanja automobila kojim je upravljao okrivljeni, što znači da je i okrivljenik u jednom trenutku izlazio iz prometne trake kojom se do tada kretao, zbog čega je došlo do opisanih oštećenja.

12. I na kraju, ispitana oštećena naznačuje da je na DC 43 vozilom pratila osobni automobil kojim je upravljao okrivljenik te je odlučila obaviti radnju pretjecanja tog vozila zbog niže brzine kretanja tog automobila. U tom trenutku okrivljenik nije imao razloga izlaziti iz prometne trake kojom se kretao, jer je nepoznato vozilo koje se kretalo ispred njih u istom smjeru bilo prilično udaljeno. Međutim, kada se vozilom poravnala sa automobilom kojim je upravljao okrivljenik nalazeći se u fazi pretjecanja, došlo je nenadano do toga da okrivljenik vozilom izlazi iz svoje prometne trake, što je dovelo do sraza tih automobila.

13. Prema tome, analizom provedenih dokaza, uz priznanje okrivljenika, neupitno je da je od njegove strane došlo do kršenja prometnih propisa gdje je zbog krajnje neopreznosti vršio pretjecanje NN vozila ispred sebe, iako ga je vozilo koje se kretalo iza njega pretjecalo, uslijed čega je u njegovu zadnju lijevu bočnu stranu vozila udario prednjom desnom bočnom stranom osobni automobil registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljala JNU, a koja je vršila pretjecanje njegovog vozila, pa je takav njegov način vožnje bio protupropisan i predstavljao jedini i direktan uzrok nastupanja ove štetne posljedice.

14. Obzirom da postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da je u jednom navratu kažnjavan za blaži prekršaj iz prometa.

15. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenuti prekršaj te mu je izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisane.

16. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije uzeo u obzir imovno stanje okrivljenika, obzirom da se tokom postupka o tome nije izjašnjavao, ali se kao olakotna okolnost cijeni priznanje prekršaja, usprkos tome da se protupravna radnja mogla utvrditi drugim dokazima, te činjenica da je kritičan je za svoj način vožnje, uz izraženo žaljenje za nastupanje štetne posljedice, time da sud nije kao otegotno cijenio njegovu kažnjavanost za jedan blaži prekršaj iz prometa. Stoga se prema okolnostima prometne situacije svakako može zaključiti da je prekršaj počinjen nehajnim oblikom krivnje i to samo zbog neopreznosti i pomanjkanja pažnje vozača, pa uzevši u obzir sve olakotne okolnosti u zbiru, bilo je uvjeta za primjenu instituta ublažavanja kazne. Time je izrečena novčana kazna primjerena osobnim svojstvima okrivljenika, težini prekršaja kao i stupnju krivnje te nastaloj šteti, pa je dostatna da utječe na njegovu svijest i buduću oprezniju i sigurniju vožnju te poštivanje prometnih propisa, kako bi se izbjeglo daljnje kršenje prometne discipline, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne i generalne prevencije.

17. Međutim, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

18. Iako je za ovo djelo prekršaja propisana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, prema novom Prekršajnom zakonu proizlazi da sud može odrediti takvu mjeru, ovisno o težini počinjenog prekršaja i objektivne mogućnosti daljnjeg ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu i imovine. U konkretnom slučaju nalazi se da je okrivljenik predmetnu štetnu posljedicu izazvao svakako nehajnim oblikom krivnje obzirom da radnja koju je poduzeo u prometu bez sumnje nije bila izvršena kako bi se dovelo u opasnost druge sudionike u prometu, a još manje da bi se izazvala štetna posljedica nastupanjem imovinske štete, pa se očito radilo o krajnjem neoprezu i propustu dužne pažnje vozača. Stoga je bilo izlišno i nepotrebno da mu se u prvom navratu izriče navedena zaštitna mjera, posebno kada njegova osobnost ukazuje na to da nema stvarne opasnosti niti je objektivno za očekivati da bi mogao ponoviti takvu ili sličnu protupravnu radnju kojom se ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu.

19. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na prijevoz automobilom, izradu skica mjesta nastanka prometne nesreće, te izradu fotoelaborata, jer je zaposlen i može platiti navedeni iznos troškova postupka, bez da tako ugrozi vlastito uzdržavanje.

U Bjelovaru, 2. lipnja 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

1. Izdavatelju obaveznog prekršajnog naloga

2. Branitelju