Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru,
Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: Psp – 34/2023-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zadru, po sucu Mariji Knez kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Lani Roje, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Gordani Šimunov, odvjetnici iz Zadra, radi smetanja posjeda, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 17. travnja 2025. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnice tužiteljice, te tuženika i punomoćnice tuženika, na ročištu za objavu i uručenje odluke dana 2. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom suposjedu stambenog objekta (kuće) i dvorišta koji se nalaze u gradu Pagu na adresi [adresa] ([adresa]) smješteni na tri čestice zgrade i to čestici zgrade [katastarska čestica], čestici zgrade [katastarska čestica] i čestici zgrade [katastarska čestica] stara izmjera koje odgovaraju čestici zemlje [katastarska čestica] nova izmjera sve k. o. [katastarska općina] te su u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka ing. geod. Ivana Marinovića iz Zadra, Viktora Vide 19 (izrađenog u Zadru, 01. srpnja 2024. godine) na Skici sudskog očevida označene i obojane žutom bojom,
i to na način, da je tuženik na vratima špajze - ostave koja se nalazi u prizemlju stambenog objekta i to u predsoblju ispod stepeništa koje vodi na gornje katove objekta postavio lokot, isti lokot zaključao i za sebe zadržao ključeve istog lokota bez predaje primjerka istih ključeva tužiteljici, dok je ulazna vrata kroz koja se ulazi u sobu smještenu na prvom katu objekta sa lijeve strane (promatrano sa vrha stepeništa kojim se iz prizemlja objekta pristupa na prvi kat), uključivo i ulazna vrata kroz koja se ulazi u sobu smještenu na drugom katu objekta sa desne strane (promatrano sa vrha stepeništa kojim se sa prvog kata objekta pristupa na drugi kat) zaključao, a ključeve koji otključavaju ulazna vrata tih soba zadržao za sebe bez predaje primjerka istih ključeva tužiteljici dok je ovdje opisane sobe na prvom katu (soba lijevo) i na drugom katu (soba desno) predao u posjed te dao na korištenje (iznajmio) trećim osobama pa se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije opisanog čina smetanja i to na način da sobu smještenu na prvom katu objekta sa lijeve strane (promatrano sa vrha stepeništa kojim se iz prizemlja objekta pristupa na prvi kat) i sobu smještenu na drugom katu objekta sa desne strane (promatrano sa vrha stepeništa kojim se sa prvog kata objekta pristupa na drugi kat), otključa i da iste sobe više ne zaključava te da tužiteljici ili preda jedan primjerak ključeva koji ulazna vrata tih soba otključavaju ili da primjerak ključeva ulaznih vrata tih soba stavi u njihovu bravu na način da ista vrata u svako doba mogu otključati te u obje sobe slobodno pristupiti i iste koristiti i tužiteljica i tuženik, te se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje suposjeda tužiteljice ubuduće.
II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem ista traži da se utvrdi da ju je tuženik smetao u posljednjem mirnom suposjedu stambenog objekta (kuće) i dvorišta koji se nalaze u gradu Pagu na adresi [adresa] ([adresa]) smješteni na tri čestice zgrade i to čestici zgrade [katastarska čestica], čestici zgrade [katastarska čestica] i čestici zgrade [katastarska čestica] stara izmjera koje odgovaraju čestici zemlje [katastarska čestica] nova izmjera sve k. o. [katastarska općina] te su u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka ing. geod. Ivana Marinovića iz Zadra, Viktora Vide 19 (izrađenog u Zadru, 01. srpnja 2024. godine) na Skici sudskog očevida označene i obojane žutom bojom,
na način da je WC i kupatilo te dnevni boravak i kuhinju smještene u prizemlju objekta, te ostatak navedenog stambenog objekta i unutarnjeg dvorišta predao u posjed te dao na korištenje (iznajmio) trećim osobama, zatim u dijelu u kojem se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije opisanog čina smetanja i to na način da sa vrata špajze - ostave koja se nalazi u prizemlju stambenog objekta i to u predsoblju ispod stepeništa koje vodi na gornje katove objekta ukloni novopostavljeni lokot ili da tužiteljici preda u posjed jedan primjerak ključeva koji taj lokot otključavaju, te u dijelu u kojem se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana oslobodi obje sobe te ostatak objekta i unutarnje dvorište od trećih osoba – najmoprimaca/zakupoprimaca/podstanara i njihovih stvari, kao i u dijelu u kojem se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje suposjeda tužiteljice ubuduće i to u odnosu na dio koji se odnosi na WC i kupatilo te dnevni boravak i kuhinju smještene u prizemlju objekta, te unutarnje dvorište.
III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljica ŽV (dalje: tužiteljica) u tužbi koja je od strane naslovnog suda zaprimljena 22. lipnja 2023. navodi da su ona i tuženik VV (dalje: tuženik) brat i sestra te da su nakon smrti svojih roditelja pok. Ž i SV naslijedili stambeni objekt – kuću u centru grada [adresa] koji se objekt nalazi na adresi [adresa], i to na jednake dijelove, te da su potom stupili u suposjed iste. Konkretno da se radi o stambenom objektu – kući „u nizu“ u centru grada [adresa] na adresi [adresa] u koji se objekt – kuću ulazi direktno sa ulice kroz ulazna vrata, a koji se sastoji od prizemlja i ukupno tri kata. U prizemlju objekta da se nalazi hodnik, sa lijeve strane jedan mali WC i do njega kupatilo, a u produžetku kojeg se hodnika nalazi stepenište kojim se pristupa na katove. Iz hodnika u prizemlju da se ulazi u predsoblje, dalje u nastavku u dnevni boravak, iz dnevnog boravka u kuhinju, a iz kuhinje kroz vrata se u nastavku ulazi u tzv. unutarnje dvorište. U predsoblju u prizemlju da se ispod stepeništa nalazi tzv. špajza – ostava. Stepeništem se dalje iz hodnika (prizemlje) pristupa na prvi kat na kojem se nalaze dvije sobe, i to promatrano sa vrha stepeništa kojim se pristupa na prvi kat - jedna soba lijevo (koja ima prozor koji gleda direktno na ulicu) i jedna soba desno (koja ima balkonska vrata i terasu koja gleda direktno u unutarnje dvorište). Dalje, sa stepeništem se pristupa na drugi kat na kojem se nalaze dvije sobe i to promatrano direktno sa vrha stepeništa koje vodi na drugi kat – jedna soba lijevo koja ima prozor koji gleda na ulicu i jedna soba desno koja gleda direktno u unutarnje dvorište. Na trećem katu na koji se također pristupa spomenutim stepeništem u potkrovlju da se nalaze dvije sobe i to jedna lijevo i jedna desno te izlaz na terasu. Tužiteljica dalje navodi da su se ona i tuženik nakon smrti roditelja nalazili u mirnom suposjedu istog objekta sve do dana 24. svibnja 2023. kada je tuženik samovlasno smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom suposjedu navedenog objekta. Ista je navela da su oboje koristili i uživali te faktički suposjedovali cijeli stambeni objekt, i to sve u istom objektu nalazeće prostorije te je cijeli objekt bio na raspolaganju i jednoj i drugoj stranci u cijelosti. Pojedine prostorije, prostori i dijelovi objekta da se nisu zaključavali, te da su bili dostupni i tužiteljici i tuženiku, u vratima – bravi soba na katu da su se nalazili stari ključevi dostupni svakoj stranci, i svakoj je stranci bio dostupan i omogućen pristup svakom dijelu objekta odnosno svakoj prostoriji i stranke su se mogle potpuno slobodno kretati po cijelom objektu, svakom njegovom dijelu te slobodno ulaziti i izlaziti iz prostorija, i nikada niti jednoj stranci, dakle niti tuženiku niti tužiteljici nije bio onemogućen pristup bilo kojem dijelu prethodno navedenog objekta te niti jednoj od njegovih unutarnjih/vanjskih prostora i prostorija. Takvo stanje lica mjesta da je na terenu postojalo godinama i isto su stanje obje stranke poštivale godinama. Stranke da su bile mirni suposjednici godinama. Nadalje je navela da ona živi u gradu Rijeci i redovito dolazi u kuću na [adresa]. Dana 24. svibnja 2023. da je sa suprugom došla u [adresa] te da je u predmetnom stambenom objektu i to kupatilu i WC – u prizemlju zatekla tuđe stvari (većinom higijenski pribor), dok je špajza
– ostava nalazeća u prizemlju i to u predsoblju ispod stepeništa bila zaključana i to na način da je na istu stavljen lokot koji se tamo ranije nije nalazio. Tužiteljica da ne posjeduje ključeve tog lokota i istoj da je u cijelosti onemogućen pristup navedenoj prostoriji – špajzi. Ključeve lokota tuženik da je zadržao za sebe. Na prvom katu soba lijevo (promatrano sa vrha stepeništa kojim se iz prizemlja pristupa na prvi kat objekta) u kojoj se nalazi prozor koji gleda na ulicu, da je bila zaključana te da tužiteljica u istu sobu uopće ne može ući. Ključeve te sobe da je tuženik zadržao za sebe te istu sobu dao na korištenje trećim, tužiteljici nepoznatim osobama. Ranije da su se u vratima te sobe godinama nalazili stari ključevi i to sa unutarnje strane vrata tako da je soba bila otključana i dostupna na jednak način i tužiteljici i tuženiku. Tužiteljici da je stoga onemogućen pristup navedenoj sobi te ulazak u istu. Na drugom katu soba desno (promatrano sa vrha stepeništa kojim se sa prvog kata pristupa na drugi kat objekta), a koja gleda u unutarnje dvorište da je također bila zaključana te da tužiteljica u istu sobu uopće ne može ući. Ključeve te sobe da je tuženik zadržao za sebe te istu sobu također dao na korištenje trećim, tužiteljici nepoznatim osobama. Ranije da su se u vratima te sobe godinama nalazili stari ključevi i to sa unutarnje strane vrata tako da je soba bila otključana i dostupna na jednak način i tužiteljici i tuženiku. Tužiteljici da je stoga onemogućen pristup navedenim sobama te ulazak u iste. Tužiteljica je navela da su u objektu zatečene stvari trećih osoba, a prethodno navedene prostorije da su zaključane i tužiteljica u iste ne može ući jer ne posjeduje ključeve koji otključavaju lokot na bravi te ključeve ulaznih vrata prethodno opisanih soba. Odmah po saznanju za navedeni čin smetanja, tužiteljica da je promptno reagirala te o navedenom činu smetanja odmah obavijestila nadležnu policijsku postaju čiji su djelatnici po dojavi tužiteljice izašli na lice mjesta te sastavili službenu bilješku. O uredovanju da je obaviješten i tuženik koji je izjavio da su on i njegova sestra nakon smrti njihovih roditelja naslijedili kuću i da je on iznajmio dvije sobe. Tuženik da je navedene dvije sobe dao u najam trećim, tužiteljici potpuno nepoznatim osobama koje danas koriste ne samo te dvije prostorije (sobe) već se isti koriste i ostatkom objekta (WC-om, kupatilom, kuhinjom, dnevnim boravkom i dr.). Slijedom navedenog, tužiteljica navodi da je samovlasno smetana u posljednjem mirnom suposjedu objekta jer joj je postupanjem tuženika u cijelosti onemogućen pristup te korištenje sobe lijevo na prvom katu i sobe desno na drugom katu, uključivo i špajze-ostave u prizemlju, dok je ostatak objekta tuženik dao na slobodno korištenje, u najam trećim, tužiteljici potpuno nepoznatim osobama, a kojim je postupanjem tuženika, tužiteljica smetana u njezinu suposjedu objekta jer je potpuno isključena od dosadašnjeg suposjeda prethodno navedenih prostorija, dok joj je u odnosu na ostali dio objekta (u odnosu na sve ostale dijelove objekta i prostorije te unutarnje dvorište), uslijed korištenja istih od strane trećih osoba, bitno ograničena u dosadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti odnosno posjedovanju. Tužiteljici da je uslijed davanja objekta na korištenje trećima povrijeđena privatnost jer ista ne može slobodno koristiti vlastiti objekt i kretati se po istom jer su u objektu prisutne treće potpuno nepoznate osobe, pa je tužiteljica logično i u određenom strahu za vlastitu sigurnost i sigurnost vlastite imovine. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev u cijelosti.
1.1. Podneskom od 14. studenog 2024. tužiteljica je tužbeni zahtjev uskladila sa nalazom i mišljenjem vještaka a kako je to specificirano u izreci odluke, a čemu se tuženik nije protivio.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je tužiteljici nakon smrti roditelja ponudio diobu naslijeđene imovine, da su osim kuće naslijeđena i zemljišta a na što tužiteljica nije pristala. Od 2016. do jeseni 2022. tužiteljica da je jedina koristila predmetnu kuću, kao i osobe koje bi ista sa sobom dovodila i koje su boravile u kući bez suglasnosti tuženika. Isti je osporio navode tužiteljice da bi kuća u tom periodu bila dostupna i tuženiku jer je sve prostorije u kući tada koristila tužiteljica i osobe koje je dovodila sa sobom. Od listopada 2022. pa do svibnja 2023. tuženik da je izvršio popravke devastirane nekretnine, a u kojim popravcima i renoviranju financijski nije sudjelovala tužiteljica. Nakon renovacije tužiteljica da je tuženiku predložila da uzme podstanare. Tuženik da je tužiteljici u svibnju 2023. rekao da stanje njenog dugogodišnjeg isključivog korištenja, sada renovirane nekretnine, više nije prihvatljivo, isti da je predložio izvršu podjelu na način da svatko od njih može koristiti po dvije spavaće sobe, a kuhinja i ostale prostorije da će ostati zajedničke. Nadalje da je predložio da podjela bude korektna na način da svatko dobije po jednu sobu koja gleda na ulicu i jednu sobu koja gleda na dvorište. Tužiteljica da se tada suglasila s predloženim, da je u svibnju 2023. izvršena usmena podjela nekretnine na način da su soba na prvom katu i soba na drugom katu pripale tužiteljici, da je ista potom te sobe zaključala i otišla u Rijeku, te je naveo da on od tada nema ključeve tih soba. Dana 21. svibnja 2023. tuženik da je u svoje dvije sobe primio podstanare. Dana 24. svibnja 2023. tužiteljica da mu je poslala poruku da su u kući neke stvari na što ju je tuženik obavijestio da su to njegovi podstanari. Tuženik je naveo da prostor ispod stepenica od cca 1m2 u kojem on drži neke stvari za prodaju (vino i sl.) nije bio zaključan. Isti je naveo da je u periodu od listopada 2022. do svibnja 2023., a radi neophodnog očuvanja nekretnine od potpunog propadanja, izvršio radove u gotovo svim prostorijama u kući od kupaonica, dnevnog boravka, prostora ispod stepeništa, kuhinje, potkrovlja, stepeništa i krova. Režijske troškove za struju da snosi on, dok su ostale režije podijeljene izuzev paušala vode koji plaća tužiteljica. Tuženik je nadalje naveo da je 26. srpnja 2023. oko 20,00 sati tužiteljica zajedno sa suprugom, sinom i nepoznatom ženskom osobom došla u predmetnu kuću, da istoj tada nije bio onemogućen pristup ni u jednoj prostoriji u kući osim dvije sobe u kojima borave podstanari, da je ista u kući boravila nekoliko dana, da je koristila svoje dvije sobe kao i ostale zajedničke prostorije. Nakon dolaska da je iskalila bijes na jednog od podstanara kojeg je vrijeđala i koji je napustio kuću zaleći se poslodavcu koji je nazvao tuženika u 21,50 sati, nakon čega je tuženik pozvao policiju da intervenira. Tuženik je naveo da je isti sukladno preporuci tužiteljice svoje sobe iznajmio kako bi barem u konačnici dijelom pokrio troškove koji su nastali na sanaciji kuće, a koje troškove renoviranja tužiteljica i nadalje odbija sufinancirati, iako sanirane dijelove kuće i danas koristi. Tuženik je naveo da predmetna kuća predstavlja zajedničku imovinu, djelomična usmena dioba da je postignuta i svatko da koristi neke prostorije samostalno, a ostale prostorije zajednički. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.
3. Sud je u dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja izveo dokaze uvidom i čitanjem: potvrde Policijske postaje Pag od 15. lipnja 2023. (list spisa 8-9), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu posl. broj: O – 1022/16 od 19. listopada 2016. (list spisa 10-18), fotografije (list spisa 28-34, 40-55, 91-99), potvrde Policijske postaje Pag od 29. kolovoza 2023. (list spisa 39), potvrde o plaćanju (list spisa 56-84), dopis Policijske postaje Pag od 8. veljače 2024. s izvješćima (list spisa 108-110), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz nazočnost stalnog sudskog vještaka geodetske struke Ivana Marinovića (list spisa 113-116), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Ivana Marinovića s fotografijama (list spisa 125-161), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IV (list spisa 170-172), svjedoka OV (list spisa 172-174), svjedokinje TV (list spisa 174-175), svjedoka NV (list spisa 176-178), svjedoka RV (list spisa 178), svjedokinje EV (list spisa 178-180), svjedokinje ČV (list spisa 180-182), te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice (list spisa 187- 190) i tuženika (list spisa 190-192).
3.1. Tužiteljica je tijekom postupka odustala od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka HV, FV i ĐV kao i od izvođenja ostalih predloženih dokaza, a koji tijekom postupka nisu izvedeni.
3.2. Druge dokaze sud nije provodio kraj stajališta suda da je činjenično stanje konkretnog predmeta utvrđeno i raspravljeno u mjeri koja dopušta da se na istom, primjenom materijalnopravnih propisa, koji će se nastavno u ovom obrazloženju citirati, zasnuje pravilna i zakonita odluka.
4. Sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22, dalje: ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.
5. Predmet spora prema konačno uređenom tužbenom zahtjevu je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da ju je tuženik smetao u posljednjem mirnom suposjedu kuće i dvorišta u [adresa], anagrafske oznake [adresa] na način da ju je u potpunosti isključio iz dotadašnjeg izvršavanja faktične vlasti u odnosu na špajzu – ostavu u prizemlju nekretnine te u odnosu na sobu koja se nalazi na prvom katu lijevo i sobu koja se nalazi na drugom katu desno, koje prostorije je zaključao, odnosno postavio lokot i za sebe zadržao ključeve bez predaje primjerka istih tužiteljice, te da ju je u bitnom ograničio u izvršavanju faktične vlasti u odnosu na ostale dijelove nekretnine, i to u odnosu na wc, kupatilo, dnevni boravak i kuhinju koji su smješteni u prizemlju objekta kao i ostatak objekta uključujući i unutarnje dvorište koje je zajedno sa predmetnim sobama dao na korištenje (iznajmio) trećim osobama, te zahtjev za uspostavu ranijeg suposjedovnog stanja, kao i zahtjev da se tuženiku zabrani takvo ili slično smetanje suposjeda tužiteljice ubuduće.
6. Među strankama nije sporno da je predmetna nekretnina anagrafske oznake [adresa] sagrađena na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, a koja odgovora čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, te da su tužiteljica i tuženik formalni vlasnici iste, svaki za ½ dijela, a vlasništvo koje su stekli nasljeđivanjem roditelja, a kako to proizlazi i iz spisu priloženog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu posl. broj: O – 1022/16 od 19. listopada 2016. Da su tužiteljica i tuženik suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka u kojem se navodi da su stranke u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaki za ½ dijela. Među strankama nije sporno ni da je tuženik u svibnju 2023. zaključao ulazna vrata sobe na prvom katu lijevo i sobe na drugom katu desno te da tužiteljica ne raspolaže tim ključevima, te nije sporno da je tuženik označene sobe kao i zajedničke dijelove predmetnog objekta (wc i kupatilo, dnevni boravak i kuhinju, te unutarnje dvorište) još u svibnju 2023. predao u posjed i na korištenje trećim osobama.
7. Među strankama je sporno je li tužiteljica prije nego je tuženik izvršio opisane radnje bila u suposjedu spornog dijela (fizičkog dijela predmetnih soba na prvom i drugom katu kuće), je li tuženik na u tužbi opisani način isključio tužiteljicu iz dotadašnjeg suposjeda tih soba, je li joj bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti u odnosu na ostale prostorije u kući, te je sporno je li smetanje posjeda izvršeno u odnosu na ostavu koja se nalazi u prizemlju nekretnine.
8. Odredbom čl. 10. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 27/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP) propisano je da je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, dok je st.6. propisano kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba one su suposjednici.
8.1. Odredba čl. 20. st. 1. i st. 2. ZVDSP propisuje da je samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed te da onaj tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. St. 3. označenog članka propisano je da ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda.
8.2. Nastavno, odredba čl. 21. st. 1. i st. 3. ZVDSP propisuje da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, koje pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja te je propisano da se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Nadalje je st.2. označenog članka propisano da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.
8.3. Pri tome, odredba čl. 22. ZVDSP propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće; da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu; dok se pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.
9. Odredbom čl. 24. st.1. ZVDSP propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Stavkom 2. je propisano da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.
10. Odredbom čl. 441. ZPP propisano je da se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
11. U smislu citiranih zakonskih odredbi, dvije pravnorelevantne okolnosti za presuđenje u ovom sporu su je li tužiteljica bila u posljednjem mirnom suposjedu predmetnog spornog dijela, te je li tuženik samovlasno smetao tužiteljičin suposjed i istu u potpuno isključio od dotadašnjega suposjeda odnosno bitno joj ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
11.1. Budući je opisano smetanje posjeda izvršeno u svibnju 2023., a što je tužiteljica nesporno saznala 24. svibnja 2023. a kako to proizlazi iz potvrde Policijske postaje Pag od 15. lipnja 2023. i što tuženik tijekom postupka ni ne spori, a tužba u predmetnoj stvari je podnesena 22. lipnja 2023., to je razvidno da nije protekao prekluzivni rok od trideset dana za traženje posjedovne zaštite, odnosno tužba u predmetnoj stvari je podnesena pravovremeno.
12. Uvidom u potvrdu Policijske postaje Pag od 15. lipnja 2023. proizlazi da su policijski djelatnici dana 24. svibnja 2023., a po prijavi u ovom postupku označene tužiteljice koja je navela da je u predmetnoj nekretnini pronašla tuđe stvari koje ne pripadaju njezinoj obitelji te da sumnja da netko bez njezina odobrenja boravi u predmetnom objektu, izašli na teren nakon čega su kontaktirali u ovom postupku označenog tuženika koji je potvrdio da je iznajmio svoje dvije sobe u predmetnoj nekretnini o čemu da je obavijestio i tužiteljicu. Navedeno proizlazi i iz izvješća PP Pag od 24. svibnja 2023.
12.1. Uvidom u potvrdu Policijske postaje Pag od 29. kolovoza 2023. proizlazi da su policijski djelatnici dana 26. srpnja 2023., a po prijavi u ovom postupku označenog tuženika koji je naveo da je njegova sestra, ovdje tužiteljica istjerala podstanare iz njihove zajedničke obiteljske kuće na adresi [adresa], izašli na teren i na mjestu događaja zatekli tužiteljicu, njezinog supruga IV, njihovog sina OV i njegovu djevojku GV te dvojicu podstanara koji su u obavijesnom razgovoru izjavili kako nisu imali nikakve nesuglasice i probleme sa suvlasnicom kuće ŠV. Navedeno proizlazi i iz izvješća PP Pag od 26. srpnja 2023.
13. Iz nalaza i mišljenja vještaka Ivana Marinovića, ing. geod. i skice sudskog očevida od 1. srpnja 2024. proizlazi da predmetna sporna nekretnina u naravi predstavlja kuću, drvarnicu i dvorište smještenu u [adresa] u [adresa] i koja se nalazi na tri čestice zgrade, i to čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] stare izmjere, a koje odgovaraju čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere k. o. [katastarska općina] i koja je na skici sudskog očevida obojana žutom bojom. Nadalje proizlazi da se predmetna kuća sastoji od prizemlja, prvog i drugog kata te potkrovlja. Neposrednim zapažanjem suda na licu mjesta utvrđeno je da je u trenutku održavanja očevida soba na prvom katu lijevo bila zaključana, a soba desno otključana (ključ se nalazi s unutarnje strane vrata), da je soba na drugom katu desno bila zaključana, a soba lijevo otključana (ključ se nalazi s unutarnje strane vrata), kao i da se u potkrovlju nalaze sobe lijevo i desno koje su bile zaključane. Sobu na prvom i drugom katu, a koje su u trenutku održavanja očevida bile zaključane da je otključao tuženik. Iz fotografija priloženih uz nalaz i mišljenje vještaka razvidno je da na ostavi – špajzi koja se nalazi u prizemlju (l.s. 136) u trenutku održavanja očevida nije bio postavljen lokot već je ista bila otvorena.
14. Sud je nalaz i mišljenje vještaka, a u odnosu na koje stranke nisu imale primjedbi prihvatio u cijelosti smatrajući da je isti dan stručno, jasno i obrazloženo sukladno odredbi čl. 258. st.1. ZPP.
15. Iz iskaza svjedoka PV (supruga tužiteljice) proizlazi da predmetna nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću koja se sastoji od prizemlja i dva kata, a vlasnici iste da su tužiteljica i tuženik koji su istu stekli nasljeđivanjem svojih roditelja Ž i SV. Svjedok je naveo da su do smrti roditelja stranaka ključeve od glavnih ulaznih vrata predmetne nekretnine imali roditelji stranaka, te tužiteljica i tuženik a nakon smrti roditelja da su ključeve imale stranke koje su do 24. svibnja 2023. zajedno koristili predmetnu nekretninu u cijelosti, te je naveo da su sobe u unutrašnjosti nekretnine uvijek bile otključane, da su se ključevi od prostorija nalazili s unutarnje ili vanjske strane brave kao i da se ostava nikada nije zaključavala. Nadalje je naveo da su 24. svibnja 2023. tužiteljica i on došli u predmetnu nekretninu te da su zatekli lokotom zaključana vrata špajze - ostave koja se nalazi u prizemlju nekretnine te zaključanu sobu na prvom katu lijevo i sobu na drugom katu desno. Iste da su bile zaključane od strane tuženika. Tada da su primijetili da se označene prostorije kao i zajedničke prostorije u prizemlju koriste od trećih osoba, a nakon što je tužiteljica kontaktirala tuženika, tuženik da joj je rekao da je iste dao u najam. Tada da su zatekli da je u kuhinji korišten pribor za jelo, u dnevnom boravku da se nalaze stvari koje one nisu ostavili poput jastuka, u kupaonici da su zatekli toaletni pribor, ručnik, brijaći aparat, da je u unutrašnjem dvorištu donesen plastični stol i stolice i suncobran a koji ranije nije bio. Nadalje je svjedok naveo da su u srpnju 2023. tužiteljica, on, njihov sin i sinova djevojka došli u predmetnu nekretninu te da su u istoj tada zatekli tri nepoznate osobe a za koje se ispostavilo da su podstanari koji su im tada rekli da je nekretnina unajmljena od strane njihova poslodavca i njima dana na korištenje, i to soba na prvom katu lijevo i na drugom katu desno te zajedničke prostorije u prizemlju. Oni da su se tada u predmetnoj nekretnini zadržali oko tjedan dana, da za to vrijeme nisu koristili sobu na prvom katu lijevo i sobu na drugom katu desno, da su s podstanarima dijelili zajedničku prostoriju i wc u prizemlju, da im nije bilo ugodno, da su s njima tada živjele tri nepoznate osobe, za vrijeme dok su podstanari objedovali da oni nisu mogli koristiti taj dio nekretnine, a nakon što bi podstanari koristili wc tužiteljica da bi trebala isti prati i slično. Nadalje je naveo da su tada vrata od špajze – ostave u prizemlju nekretnine bila otključana dok su sobe na prvom i drugom katu i dalje bile zaključane. Svjedok je naveo da tuženik tužiteljici nije dao ključeve od zaključanih prostorija iako je ona od njega to tražila, te je naveo da se od izvršenog smetanja posjeda pa do danas tužiteljica ne nalazi u posjedu ključeva od sobe na prvom i drugom katu odnosno tuženik da joj iste nije dao. Isti je naveo da je tuženik dijelove predmetnih nekretnina dao u najam trećim osobama koje su se koristile i dnevnim boravkom, kuhinjom smještenom u prizemlju objekta, kao i WC i kupatilom, te je naveo da tužiteljica tuženiku nije dala suglasnost da dijelove predmetne nekretnine iznajmi. Što se tiče ranijeg korištenja soba u predmetnoj nekretnini svjedok je naveo da su on i tužiteljica zajedno sa sinom dok je još bio beba zajedno koristili za spavanje jednu prostoriju, a nakon što je sin odrastao da su u jednoj sobi bili oni a u drugoj sin, da nije postojalo pravilo gdje će spavati odnosno da je izbor sobe ovisio o godišnjem dobu pa bi tako ljeti spavali u sobama gdje je hladnije, a zimi gdje je toplije. Svjedok je naveo da dok su oni bili u predmetnoj nekretnini da tuženik nikada nije spavao u istoj budući isti ima svoju kuću u [adresa]. Nadalje je naveo da tužiteljica i tuženik nikada nisu izvršili diobu predmetne nekretnine, da tužiteljica sa svojom obitelji u predmetnu nekretninu dolazi 3-4 puta godišnje, da u istoj boravi tijekom ljeta po tjedan do dva, ovisno o trajanju godišnjeg odmora, a ostatak godine da boravi 3-4 dana. Isti je naveo da su on i tužiteljica i njihov sin do svibnja 2023. koristili zajedničke prostorije kao i sobe za spavanje, te da do izvršenog smetanja posjeda nije bilo problema između tužiteljice i tuženika. Svjedok je nadalje naveo da je tuženik vršio radove u predmetnoj nekretnini, da je iste vršio samoinicijativno bez da je prethodno tražio suglasnost tužiteljice za to, kao i da je odbio ponudu tužiteljice da sudjeluje u financiranju tih radova. Isti je naveo da troškove glede predmetne nekretnine i to troškove komunalne naknade, uključujući i troškove Čistoće te dio paušala za struju i porez na kuću za odmor snosi tužiteljice, a tuženik da snosi dio paušala za struju. Svjedok je naveo da su tužiteljica i on 28. i 29. travnja 2023. boravili u predmetnoj nekretnini, da su po dolasku zatekli zaključane dvije sobe i to sobu na prvom katu desno i na drugom katu lijevo (ne odnosi se na predmetne sobe), da su u vezi toga kontaktirali tuženika kojim im je tada donio ključeve od tih prostorija, a iste je dao tužiteljici, te da su u jednoj od tih prostorija 28. travnja 2023. oni prespavali, a dana 29. travnja 2023. kada su napustili predmetnu nekretninu da su ostavili sve prostorije otključane, te da se tom prilikom isti nisu dogovorili tko će koje prostorije koristiti.
16. Iz iskaza svjedoka OV (sin tužiteljice) proizlazi da je predmetna nekretnina bila vlasništvo njegovih djeda i bake te da su istu naslijedili tužiteljica i tuženik. U predmetnoj kući od smrti djeda i bake da nitko ne stanuje, a istu da su tijekom godina koristili tužiteljica i njezina obitelj na način da su u istu dolazili 3-4 puta godišnje (za vrijeme godišnjeg odmora tužiteljica i njezin suprug da su u nekretnini boravili oko tjedan dana), a on da je obično dolazio za vrijeme karnevala i tada da bi u istoj ostajao 3-4 dana. Isti je naveo da je posljednji put u nekretnini bio u srpnju 2023., da su u istoj tada boravili njegovi roditelji, njegova djevojka i on, da tada nisu mogli koristiti sve prostorije u predmetnoj nekretnini budući je ostava u prizemlju, soba na prvom katu lijevo i soba na drugom katu desno bile zaključane te su iste koristili podstanari koji su u tom periodu zajedno s njima boravili u predmetnoj nekretnini. Svjedok je naveo da pretpostavlja da je boravak podstanarima dopustio tuženik budući njegova majka za to nije dala suglasnost. Ostale prostorije u kući da su bile otvorene te da su zajedničke prostorije koristili sa podstanarima. Svjedok je naveo da su sve prostorije još dok su baka i djed bili živi, a i nakon njihove smrti bile korištene od strane tužiteljice i da je tuženik također iste mogao koristiti. Nadalje je naveo da su u srpnju 2023. u dnevnom boravku zatekli dvije nepoznate osobe, da su taj vikend on i njegova djevojka prespavali u predmetnoj nekretnini zajedno s podstanarima koji su spavali u sobi na prvom katu lijevo i na drugom katu desno, da ključeve od tih prostorija ima tuženik, a njegova majka da ima samo ključ od glavnih ulaznih vrata od kuće. Nakon što su on i djevojka u nedjelju otišli iz predmetne nekretnine da su u istoj ostali njegovi roditelj. Svjedok je naveo da dok su baka i djed bili živi da su isti uvijek spavali u sobi na prvom katu s lijeve strane, a oni da su mijenjali sobe ovisno o godišnjem dobu odnosno ovisno o tome koje su sobe hladnije a koje toplije, te je naveo da dok su oni boravili u predmetnoj nekretnini da tuženik u istoj nikada nije prespavao jer isti ima svoju kuću u [adresa]. Također je naveo da u srpnju 2023. nitko tužiteljici i njezinoj obitelji nije osporavao korištenje soba u kojima su tada i spavali, da su mogli slobodno koristiti te sobe, te je naveo da se nisu ugodno osjećali dok su boravili u kući budući su u istoj boravili i podstanari.
17. Iz iskaza svjedokinje TV (nesrodna sa strankama) proizlazi da je ista od 2004. susjeda tužiteljice u Rijeci, da su ona, tužiteljica i suprug tužiteljice 24. svibnja 2023. došli u [adresa] (svjedokinji je to bio prvi put da dolazi u predmetnu nekretninu), da su po ulasku u predmetnu nekretninu u dnevnom boravku zatekli tuđe stvari, u kupaonici da su bile muške higijenske potrepštine, skladište odnosno ostava da je bila zaključana, u kuhinji da su zatekli korišteni pribor za jelo, a u dvorištu da su zatekli stol i stolice te da su na istoj bile korištene čaše i pepeljara. Na prvom katu lijevo soba da je bila zatvorena, dok je soba desno bila otključana, na drugom katu desno da je bila zaključana soba, a soba lijevo da je bila otključana. Ista je navela da joj je po priči tužiteljice poznato da se iznad drugog kata nalazi i druga prostorija za koju joj je tužiteljica rekla da je uvijek zaključana. Tužiteljica da je tada bila iznenađena što su sobe zaključane budući su iste uvijek bila otključane, potom da je nazvala tuženika koji joj se nije javio na poziv već joj je sms porukom rekao da su zaključane sobe iznajmljene. Svjedokinja je navela da dugi niz godina poznaje roditelje tužiteljice, da su je isti često posjećivali kad bi dolazili kod tužiteljice u Rijeku, da su joj u razgovoru rekli da su zbrinuli svoju djecu, da su tuženiku pomogli da napravi kuću, a tužiteljici da su ostavili staru kuću. Svjedokinja je navela da joj je poznato da je tužiteljica sa svojom obitelji u [adresa] dolazila 3-4 puta godišnje s time da je godišnji odmor ista uvijek provodila u [adresa], a navedeno da joj je poznato iz razloga što joj je tužiteljica kad bi odlazila u [adresa] ostavljala ključ svoga stana u [adresa]. Svjedokinja je navela da joj tužiteljica nije pričala da bi se s bratom dogovorila da kuću daju u najam, a niti su roditelji tužiteljice ikada spominjali da bi istu dali u najam.
18. Iz iskaza svjedoka NV (nesrodan sa strankama) proizlazi da ga je tuženik krajem 2022. pozvao u predmetnu nekretninu da ga posavjetuje glede saniranja štete na fasadi, kao i glede izvođenja radova u WC-u, kupaoni i kuhinji, te da je on od tada pa do svibnja 2023. u predmetnoj nekretnini bio desetak puta. Isti je naveo da su krajem travnja, a početkom svibnja sve prostorije, odnosno sobe u kući bile zaključane, a što se je osobno uvjerio budući je pokušao ući u svaku sobu radi pregleda štete kao i da je morao izaći na krov kako bi vidio štetu na fasadi. Tuženik da mu je tada rekao da su se on i njegova sestra dogovorili da tuženiku pripadne soba na prvom katu lijevo, a tužiteljici desno, a na drugom katu da tuženiku pripadne soba desno, a tužiteljici lijevo. Svjedok je naveo da on nije nazočio razgovoru tužiteljice i tuženika glede podjele predmetne nekretnine, da mu nije poznato tko je prostorije zaključao, te je naveo da mu je tuženik rekao da svoje prostorije namjerava dati u najam.
19. Iz iskaza svjedoka RV (nesrodan sa strankama) proizlazi da je isti početkom svibnja 2024. pristupio na predmetnu nekretninu jer ga je tuženik pozvao da pogleda instalacije za vodu u kući. On da je tada tražio od tuženika da vidi sobe na katu jer ga je zanimalo kako iste izgledaju, da su tada obje sobe na prvom katu bile zaključane, da mu je to potvrdio i tuženik s time da mu nije rekao tko ih je zaključao niti mu ih je otvorio. Isti da nije išao na drugi kat. Svjedok je naveo da mu nije poznato tko je vlasnik predmetne nekretnine, kao i jesu li se stranke međusobno podijelile.
20. Iz iskaza svjedokinje EV (supruga tuženika) proizlazi da su tužiteljica i tuženik nakon smrti svojih roditelja naslijedili predmetnu nekretninu, i to svaki za ½ dijela. Do 2023. nekretninu da je koristila isključivo tužiteljica, da je u istoj boravila i dovodila treće osobe bez najave tuženiku s time da je tuženik nekretninu koristio na način da je u istoj ostavljao vino, smokve i grožđe. Svjedokinja je navela da su tužiteljica i tuženik imali ključeve ulaznih vrata i da je tuženik uvijek mogao pristupiti u nekretninu jer su sobe do tada uvijek bile otključane. Budući je kuća bila u jako lošem stanju tuženik da je obavijestio tužiteljicu da će izvršiti radove u istoj, te je od tužiteljice tražio da sufinancira sanaciju krova na što tužiteljica nije pristala zbog čega je tuženik sve troškove saniranja predmetne nekretnine snosio sam. Ista je dalje navela da joj je po priči tuženika poznato da je nakon izvršenih radova i to 01. svibnja 2023. tužiteljica došla u predmetnu nekretninu, da su se tada ona i tuženik dogovorili glede podjele i usuglasili da tužiteljici pripadne soba na prvom katu koja gleda u dvorište i ima balkon, te soba na drugom katu koja gleda na ulicu, a ostale dvije prostorije da pripadnu tuženiku, s time da prizemlje zajedno koriste, te da je tužiteljica tada uzela ključeve od dviju soba koje su joj pripale. Prilikom dogovora tuženik da je obavijestio tužiteljicu da namjerava svoj dio iznajmiti kako bi na taj način pokrio dio troškova sanacije, a tužiteljica da se tome nije protivila, obzirom da je uzela ključeve od prostorija koje su njoj pripale. Svjedokinja je navela da je prilikom čišćenja predmetne nekretnine i to prije nego što su podstanari u istu uselili zatekla zaključane sobe koje su pripale tužiteljici. Nadalje je navela da joj je poznato da je tužiteljica 24. svibnja 2023. po dolasku u predmetnu nekretninu pozvala policiju navodeći da se u kući nalaze stvari drugih osoba, odnosno tuđe stvari koje ne pripadaju njenoj obitelji. Svjedokinja je navela da je ostava uvijek bila otvorena, da na njoj nije postojao lokot budući je prema dogovoru predstavljala zajedničku prostoriju, kao i ostale prostorije u prizemlju. Nadalje je navela da je ugovor o najmu s najmoprimcima zaključen 20. svibnja 2023., da su podstanari, odnosno sezonski radnici u kuću ušli 21. svibnja 2023., da postoji samo jedan ugovor o najmu, te dodaje da joj je po priči supruga poznato da je tužiteljica uzela ključeve ranije spomenutih prostorija a koje je ona naknadno zatekla zaključane. Predmet najma da su bile i sve zajedničke prostorije koje se nalaze u prizemlju nekretnine, uključujući i dvorište.
21. Iz iskaza svjedokinje ČV proizlazi da je ista djevojka sina tužiteljice te da je prvi put u predmetnu nekretninu došla u srpnju 2022., a nakon toga ponovno u srpnju 2023. U srpnju 2022. sve prostorije u kući da su bile otvorene te su se mogle koristiti, a u srpnju 2023. da je bila zaključana prostorija na prvom katu lijevo i na drugom katu desno, te da su tada u kući zatekli tri nepoznate osobe koje su spavale u zaključanim sobama i koje su koristile ostale prostorije u prizemlju. Svjedokinja je navela da sukladno njezinim saznanjima tužiteljica nije dala dozvolu da te osobe mogu boraviti u kući. Ista je navela da su u srpnju 2022. u kući proveli dvije noći preko vikenda, dok su boravili u kući svaku večer da je dolazio i tuženik koji je ispred kuće prodavao vino i maslinovo ulje, da su tada na prvom katu u sobi desno spavali ona i OV, a u sobi lijevo tužiteljica i suprug, te da su znali popodne koristiti i sobe na drugom katu. Ista je navela da su tada sve sobe bile otključane, te da se ne sjeća gdje su bili ključevi od istih, da su tada koristili i unutarnje dvorište, kao i da je ostava bila otvorena. Nadalje je navela da su u srpnju 2023. u predmetnu nekretninu došli navečer, da je kuća bila otključana, da je tuženik ispred iste prodavao, a u kući da su zatekli tri muškarca. Isti da su koristili sve zajedničke prostorije i to kuhinju, dnevni boravak, kupaonu i wc. Tužiteljica da je tada bila iznenađena pojavom trećih osoba, da je bila ljutita, međutim da se je suzdržavala i nije njima ništa prigovarala, a budući je bila sezona i ti muškarci nisu mogli pronaći drugi smještaj u tako kratkom vremenu, tužiteljica da nije inzistirala da napuste kuću, te je navela da su se svi prilagodili tako zatečenoj situaciji. Po priči tužiteljice da joj je poznato da ista nije bila suglasna s ovakvom situacijom, te da nije očekivala da će treće osobe biti u kući, odnosno da za to nije znala, te je navela da je i sin tužiteljice bio iznenađen zatečenim stanjem. U srpnju da su u kući boravili pet dana, da su sve to vrijeme u kući bili i najmoprimci, da je njima zbog toga bilo nelagodno, da nisu mogli slobodno šetati kućom, da su čekali red za korištenje wc-a kao i korištenje kuhinje, da je wc prije svakog korištenja i nakon korištenja od strane najmoprimaca trebao dezinficirati, te da su čekali da isti završe s objedom kako bi oni mogli pristupiti u kuhinju. Svjedokinja je navela da su podstanari koristili unutarnje dvorište, da je u istom bila njihova hrana i piće, stolovi i stolice. U srpnju 2023. ostava da je bila zatvorena, te je navela da su oni u srpnju 2023., u vrijeme dok su u kući boravili podstanari, svoje stvari ostavili u otvorene prostorije u sobama na prvom katu na desno i na drugom katu lijevo te da te sobe oni nisu zaključavali, a te prostorije da su koristili jer su im podstanari rekli koje sobe oni koriste.
22. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su predmetnu nekretninu oduvijek koristili tuženik, tužiteljica i njihovi roditelji, a nakon smrti roditelja istu da su nastavili koristiti tuženik i ona. Oboje da su imali ključ od glavnih ulaznih vrata, a ostale prostorije u kući da su uvijek bile otključane, a ključevi da su se nalazili u ulaznim vratima tih prostorija. Što se tiče prostorija ostave ista da je uvijek bila otključana i nikada nije bila zaključavana lokotom. Tužiteljica je navela da se ona i tuženik nikada nisu dogovorili o podjeli i načinu korištenja predmetne nekretnine. Dana 24. svibnja 2023. ona da je zajedno sa suprugom i prijateljicom došla u [adresa], a kada su ušli u predmetnu nekretninu da su zatekli zaključanu sobu na prvom katu lijevo i na drugom katu desno, a na ostavi u prizemlju da je bio lokot te da ključevi od tih prostorija nisu bili u kući. Tada da su u kuhinji, dnevnom boravku, kupaonici i WC-u te terasi i unutarnjem dvorištu (sve zajedničke prostorije) zatekli nepoznate stvari nakon čega ona da je pokušala telefonskim putem kontaktirati tuženika koji ju je naknadno SMS porukom obavijestio da se u kući nalaze podstanari. Ista je navela da ju tuženik o tome nije prethodno obavijestio niti je ona dala pristanak na to. Toga dana da su do 16:00/17:00 sati bili u predmetnoj nekretnini. Što se tiče ostalih prostorija u kući odnosno sobe na prvom katu desno i na drugom katu lijevo tužiteljica je navela da su iste tada bile otključane s time da je navela da su te prostorije oko 28./29. travnja 2023. bile zaključane. Naime, u travnju 2023. ona i suprug kad su došli u predmetnu nekretninu da su vidjeli da su vršeni radovi u istoj, da su tada zatekli zaključanu sobu na prvom katu desno i na drugom katu lijevo, da joj je tada tuženik dao ključeve od zaključanih prostorija, a nakon što je tuženika pitala zašto je bez njezine suglasnosti vršio radove u predmetnoj nekretnini isti da je rekao da je on to tako zamislio. Tužiteljica je navela da su se tada ona i tuženik posvađali, da su nekoliko sati razgovarali međutim da nisu postigli nikakav dogovor kao ni dogovor oko podjele predmetne nekretnine, da su ona i suprug 28. travnja 2023. prespavali u kući a nakon toga da je ona napustila kuću. Tužiteljica je navela da 24. svibnja 2023. u kući nisu zatekli treće osobe osim što su vidjeli tuđe stvari u istoj. Odmah potom da su kontaktirali policiju koja je izašla na teren i koja je sačinila zapisnik. Nadalje je navela da su krajem srpnja 2023. kada su ona, suprug, njezin sin i sinova djevojka došli u predmetnu nekretninu da su u dnevnom boravku zatekli podstanare, a tuženik da je bio ispred predmetne nekretnine. Taj dan da je također intervenirala policija. Tužiteljica je navela da su prostorije na prvom katu lijevo i na drugom katu desno koristili podstanari, da oni u iste nisu mogli ući budući su podstanari imali ključeve od ulaznih vrata tih soba, te je navela da misli da je ostava u srpnju bila otključana. Tužiteljica je u svom iskazu navela da zadnji put kad je bila u predmetnoj nekretnini da su soba na prvom katu lijevu i na drugom katu desno bile zaključane s time da je ostava bila otvorena odnosno nije bila u lokotu, te je navela da ona i dalje nema ključ od spomenutih prostorija. Tužiteljica je navela da je od 2015./2016. pa do šetnog odgađana iz 2023. nekoliko puta godišnje dolazila u predmetnu nekretninu, da je dolazila svako ljeto i tada da bi ostajala duže. Ispočetka da su u istu dolazili njezin suprug, ona i njihov sin OV, a kasnije da je dolazila i sinova djevojka ČV. Što se tiče korištenja nekretnine tužiteljica je navela da dok su u istoj boravili da su je mogli koristiti u cijelosti, odnosno sin OV da je obično spavao u sobi na prvom katu desno, a suprug i ona na prvom katu lijevo koja je bila soba njezinih roditelja. U vrijeme kada je bila veća buka po ljeti da su spavali u sobi na drugom katu desno koja je gledala na dvorište. Na drugom katu suprug i ona da su spavali dok su roditelji bili živi s time da je sin OV obično spavao u sobi na prvom katu. Tuženik da je tijekom ljeta, a zasigurno od 2018. dolazio u predmetnu kuću ujutro i navečer te je bio upoznat s načinom korištenja prostorija od strane obitelji tužiteljice i tome da se nikada nije protivio. Ista je navela da u periodu kada su oni boravili u kući tuženik da je obično bio u dnevnom boravku, da nikada nije prespavao u sobama dok su oni u istima boravili međutim da je mogao u svakom trenutku ući u svaku sobu budući su iste bile otključane, te mu ona i članovi njezine obitelji nisu branili ulazak u te prostorije. Tužiteljica je navela da su u svibnju 2023. u predmetnoj nekretnini boravili jedan dan, a u srpnju 2023. da su ona i suprug boravili 5-6 dana, a njezin sin i njegova djevojka 3-4 dana. Tužiteljica je navela da joj nije prihvatljivo da se predmetna nekretnina iznajmljuje trećim osobama budući je ona ograničena u slobodi korištenja nekretnine te se osjeća neugodno (ista je navela da je njoj i njezinoj obitelji za vrijeme boravka podstanara bilo ograničeno korištenje zajedničkih prostorija pa su tako ona i članovi njezine obitelji morali čekati za korištenje kuhinje i WC-a), a ovo osobito uzimajući u obzir da predmetna nekretnina ima sentimentalnu vrijednost za nju jer se radi o nekretnini u kojoj je ona odrastala, a i u kojoj su živjeli sa roditeljima.
23. Iz iskaza tuženika proizlazi da se on i tužiteljica odmah nakon smrti roditelja nisu međusobno podijelili u vezi naslijeđenih nekretnina pa tako ni u vezi predmetne nekretnine. Iako je on tužiteljici ukazivao da je potrebno izvršiti radove na nekretnini kako bi se spriječilo daljnje propadanje iste, tužiteljica da mu za to nije dala suglasnost navodeći da što se tiče nje da je nekretnina u redu. On da je u istoj izvršio radove koji su trajali od listopada 2022. do travnja 2023. te da je tužiteljica bila upoznata s tim radovima. On da ju nije tražio dozvolu za izvođenje tih radova jer je štitio imovinu od propadanja. Nadalje je naveo da je u travnju 2023. ponovno pokušao s tužiteljicom postići dogovor u vezi podjele predmetne nekretnine, da je tom razgovoru nazočio i suprug tužiteljice, te da je tada tužiteljici predložio da joj pripadne soba na prvom katu desno, a u kojoj je spavala dok su odrastali kao i soba na drugom katu lijevo, a njemu da pripadnu preostale dvije sobe, a među njima i soba u kojoj je on spavao dok je odrastao. Tužiteljica da se nije izjasnila o prijedlogu već je samo šutjela, a njezin suprug da je na to rekao dobro. On da je potom tužiteljici dao ključeve od dviju soba koje su joj dogovorom pripale i koje je ključeve ista ponijela sa sobom u Rijeku, a na preostalim sobama koje su njemu pripale on da je promijenio brave, iste potom zaključao te je naveo da se te sobe od tada nalaze zaključane i u njegovom posjedu, te je dodao da tužiteljica nikada nije tražila ključeve od tih dviju soba. Što se tiče ostalih zajedničkih prostorija tužiteljica i on da se istima mogu u svakom trenutku koristiti budući te prostorije nisu bile predmet podjele. U odnosu na ostavu tuženik je naveo da se ista nikada nije zaključavala odnosno da ju on nije zaključavao, a nakon što je tuženiku pokazana fotografija sa lista spisa 45 isti je naveo da se radi o fotografiji ostave međutim da mu nije poznato tko je postavio lokot. Tuženik je naveo da je on u travnju 2023. obavijestio tužiteljicu da namjerava iznajmiti predmetnu nekretninu da mu tužiteljica na to nije odgovorila, odnosno da je samo šutjela, a on da je pretpostavio da se tome nije protivila budući ista predmetnu nekretninu koristi posljednjih sedam godina. Tuženik je naveo da mu tužiteljica nikada nije onemogućila korištenje predmetne nekretnine ali u ljetnom periodu dok su u kući boravili tužiteljica i njezina obitelj da su isti koristili jedinu ispravnu kupaonu, i to svaku večer u razdoblju od 19:00- 21:00 sati navečer te da su vrata uvijek bila zaključana jer je uvijek netko bio u kupaoni te da je na taj način bio ograničen u korištenju te prostorije. Tuženik je naveo da od travnja 2023. pa do danas on nema ključeve od soba koje su pripale tužiteljici, da su iste u svibnju 2023. bile zaključane, a kasnije da nije provjeravao jesu li otključane. Nadalje je naveo da su u razdoblju od svibnja do 30. rujna 2023. u predmetnoj nekretnini bila tri podstanara odnosno da je on zaključio ugovor o najmu s poduzećem Festini te da su u nekretnini boravili radnici tvrtke koji su pored soba koje su u diobi pripale njemu koristili i zajedničke prostorije. Tuženik je potvrdio da je on u srpnju 2023. pozvao policiju jer ga je nazvala direktorica firme Festini koja mu je rekla da tužiteljica vrijeđa jednog od podstanara. Tuženik je naveo da glede predmetne nekretnine on plaća struju, tužiteljica odvoz smeća, a vodu da plaćaju oboje i to prema svojoj potrošnji.
24. Cijeneći iskaze saslušanih svjedoka i stranaka na okolnost posljednjeg stanja mirnog posjeda, odnosno suposjeda i nastalog smetanja sud poklanja vjeru iskazima svjedoka ŠV i CV, GV, TV i tužiteljice kao vjerodostojnim, životno logičnim i u međusobnom suglasju. Tako sud iz iskaza istih utvrđuje da su se nakon smrti roditelja stanaka u suposjedu predmetne nekretnine nalazili tužiteljica i tuženik, da je tužiteljica sa svojom obitelji svake godine po nekoliko puta dolazila u predmetnu kuću, da su tada ona i članovi njezine obitelji koristili predmetnu nekretninu u cijelosti bez ikakvog ograničenja, te da su do svibnja 2023. sve prostorije u kući bile otključane, odnosno da ih je tužiteljica nesmetano koristila. Nadalje je sud cijeneći iskaze istih utvrdio da je cijelo to vrijeme i tuženik mogao koristiti predmetnu nekretninu s time da je isti najviše koristio ostavu - spremište za ostavu vina, smokvi i grožđa koje je prodavao, a navedeno proizlazi i iz iskaza samog tuženika i svjedokinje EV koje iskaze sud u tom dijelu cijeni vjerodostojnim. Nadalje je sud temeljem iskaza tužiteljice i svjedoka ŠV i TV utvrdio da je 24. svibnja 2023. tužiteljica po dolasku u predmetnu nekretninu zatekla zaključanu sobu na prvom katu lijevo i sobu na drugom katu desno, da su se tada u kući nalazile stvari trećih osoba (navedeno je potvrdio i sam tuženik), kao i da je lokotom bila zaključana ostava, a što proizlazi i iz iskaza svjedokinje TV čiji iskaz sud cijeni vjerodostojnim i nepristranim budući svjedokinja nije u srodstvu sa strankama te sud ne nalazi da bi ista bila osobno zainteresirana za ishod predmetnog postupka, te sud iskazu iste u cijelosti poklanja vjeru. Da tužiteljica i dan danas ne raspolaže ključevima od sobe lijevo na prvom katu i sobe desno na drugom katu proizlazi i iz iskaza samog tuženika koji je potvrdio da se ključevi nalaze kod njega. Također je sud cijeneći iskaze ranije navedenih osoba utvrdio da su se i u srpnju 2023. u predmetnoj nekretnini nalazile treće osobe, odnosno podstanari kojima je ovlaštenje za korištenje predmetne nekretnine već u svibnju 2023. dao tuženik, da su isti koristili sobu lijevo na prvom katu i sobu desno na drugom katu kao i zajedničke prostorije. Iako su svjedoci CV i GV u svojim iskazima naveli da je ostava u srpnju 2023. i dalje bila zaključana sud iskaze istih u tom dijelu nije cijenio vjerodostojnim budući je navedeno u suprotnosti s iskazima same tužiteljice i svjedoka ŠV kao i u suprotnosti sa iskazom tuženika koji su naveli da ostava u srpnju 2023. nije bila zaključana. Da ostava nije zaključana te da se na istoj više ne nalazi lokot utvrđeno je i od strane suda prilikom provedbe očevida na licu mjesta, a navedeno proizlazi i iz fotografija priloženih uz nalaz i mišljenje vještaka. Sud nije cijenio istinitim i vjerodostojnim iskaz tuženika da bi se on i tužiteljica glede korištenja predmetne nekretnine međusobno dogovorili krajem travnja 2023., odnosno da je izvršena dioba na način da su predmetne sobe pripale u isključivio vlasništvo njemu te da bi on sukladno tome bio mirni posjednik tih dijelova budući tuženik navedeno nije dokazao iako je teret dokaza na te okolnosti sukladno odredbi čl. 221.a ZPP u svezi s čl. 8. ZPP bio na tuženiku. Iskaze saslušanih svjedoka RV i NV, koji su naveli da su sve prostorije krajem travnja, odnosno početkom svibnja 2023. kada ih je tuženik pozvao u predmetnu nekretninu zatekli zaključanim sud cijeni irelevantnim za utvrđenje spornih činjenica budući označeni svjedoci nemaju neposrednih saznanja na okolnost korištenja predmetne nekretnine do svibnja 2023. kao i eventualnog dogovora tužiteljice i tuženika. To da su sobe u predmetnoj nekretnini krajem travnja, a početkom svibnja bile zaključane nije dokaz na okolnost tko je bio u posljednjem mirnom posjedu/suposjedu istih, a ovo posebice uzimajući u obzir da su se prema samim navodima tužiteljice i tuženika ključevi od soba uvijek nalazili u bravi istih te je te sobe tuženik prije dolaska svjedoka u kuću mogao i zaključati. Također sud iskaz istih u tom dijelu nalazi i u nesuglasju s iskazom svjedokinje TV koja je u svom iskazu navela da su 24. svibnja 2023. soba na prvom katu desno i soba na drugom katu lijevo (koje nisu predmet postupka) bile otključane, a čiji iskaz sud cijeni vjerodostojnim. Također je sud i iskaz svjedokinje EV u dijelu u kojem ista navodi da joj je po priči tuženika poznato da su se tuženik i tužiteljica međusobno podijelili cijenio nevjerodostojnim budući svjedokinja nema neposrednih saznanja o navedenom, dok iskaz iste u dijelu u kojem navodi da su sobe koje su prema navodnoj diobi pripale tužiteljici bile zaključane (i koji je u tom dijelu u suprotnosti s iskazom svjedokinje TV) sud cijeni usmjerenim isključivo na postizanje uspjeha tuženika u predmetnom postupku. Uzimajući u obzir da tuženik nije dokazao da bi bila izvršena podjela između njega i tužiteljice, odnosno da bi isti bio u mirnom posjedu predmetnih soba na prvom i drugom katu, dok sud iz postupanja tužiteljice od 24. svibnja 2023. kada ista poziva policiju jer je u kući zatekla stvari trećih osoba, kao i iz iskaza svjedokinje TV koja je navela da je tužiteljica bila iznenađena što su predmetne prostorije zaključane i što se u kući nalaze stvari trećih osoba, te cijeneći istinitim iskaz supruga tužiteljice koji je prema navodima tuženika nazočio razgovoru tuženika i tužiteljice u travnju 2023. i koji je u svom iskazu naveo da se tužiteljica i tuženik nisu dogovorili glede korištenja predmetne nekretnine, te da su i u travnju 2023. (kad su isti u predmetnoj nekretnini bili posljednji put prije smetanja suposjeda izvršenog u svibnju 2023.) i tužiteljica i tuženik koristili nekretninu te da su po odlasku sve sobe ostavili otključanim, utvrdio da su se tužiteljica i tuženik do svibnja 2023. nalazili u mirnom suposjedu predmetne nekretnine u cijelosti (smetanje suposjeda je prema navodima tuženika izvršeno u svibnju 2023. kada je isti u predmetnu nekretninu uveo najmoprimce i istima dao ključeve od predmetnih soba, a za što je tužiteljica saznala 24. svibnja 2023.). Sud je cijenio istinitim iskaz tuženika u dijelu u kojem je isti naveo da podstanari ne borave u predmetnoj nekretnini od 30. rujna 2023., a ovo posebice uzimajući u obzir da tužiteljica iskazu istoga u tom dijelu nije prigovarala, a navedeno je i u suglasju s iskazom svjedokinje EV koja je navela da se radilo o sezonskim radnicima, kao i u skladu sa stanjem zatečenim prilikom održavanja očevida na licu mjesta u predmetnoj stvari kao i s fotografijama priloženim uz nalaz i mišljenje vještaka uvidom u koje je razvidno da u predmetnoj nekretnini nema stvari trećih osoba.
25. Temeljem provedenog dokaznog postupka, a cijeneći sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti u smislu odredbe čl. 8. ZPP sud je utvrdio da su se tužiteljica i tuženik do svibnja 2023. nalazili u mirnom suposjedu predmetne nekretnine anagrafske oznake UI. [adresa], da je tužitelj u svibnju 2023. smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom suposjedu ostave u prizemlju nekretnine, sobe na prvom katu lijevo i sobe na drugom katu desno na način da je na ostavu postavio lokot, a sobe zaključao bez predaje primjerka ključeva tužiteljici na koji način ju je u potpunosti isključio iz vršenja faktične vlasti nad tim dijelovima, slijedom čega je osnovan zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite u tom dijelu kao i zahtjev iste da se naredi tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje u odnosu na sobu na prvom katu lijevo i sobu na drugom katu desno na način da se iste otključaju te da se naredi tuženiku da iste više ne zaključava te da isti ili preda primjerak ključeva tužiteljici kako bi ista mogla vršiti faktičnu vlast nad tim dijelovima nekretnine ili da primjerak ključeva ulaznih vrata tih soba stavi u njihovu bravu kako bi se u svako doba mogle otključati. Obzirom da je sud utvrdio da je tuženik opisanim radnjama izvršio smetanje suposjeda tužiteljice to sud nalazi i osnovanim zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem ista traži da se tuženiku zabrani takvo ili slično smetanje suposjeda tužiteljice ubuduće u odnosu na sobu na prvom katu lijevo i drugom katu desno kao i u dijelu koji se odnosi na ostavu, a kako je to odlučeno točkom I izreke rješenja.
25.1. Uzimajući u obzir nespornu činjenicu da se na predmetnoj ostavi više ne nalazi lokot, odnosno da je ostava već u srpnju 2023. bila otključana te da je tužiteljici od tada omogućen pristup i korištenje ostave to sud nalazi neosnovanim kondemnatorni zahtjev tužiteljice da se tuženiku naloži da ukloni lokot i tužiteljici preda ključeve od istoga. Također sud ne nalazi ni osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem traži da se predmetne sobe oslobode od trećih osoba – najmoprimaca/zakupoprimaca/podstanara i njihovih stvari budući je sud utvrdio da isti od 30. rujna 2023. ne borave u predmetnoj nekretnini a kako je to već ranije navedeno. U odnosu na zahtjev tužiteljice da se utvrdi da ju je tuženik smetao u posljednjem mirnom suposjedu zajedničkih prostorija, i to wc, kupatila, dnevnog boravka i kuhinje smještenih u prizemlju nekretnine kao i u odnosu na unutarnje dvorište na način da je iste dao na korištenje trećim osobama te u dijelu u kojem se traži da se u tom dijelu uspostavi prijašnje posjedovno stanje sud zahtjev tužiteljice u tom dijelu ne nalazi osnovanim. Naime, sukladno odredbi čl. 24. st.1. ZVDSP tužiteljica kao suposjednik je ovlaštena tražiti suposjedovnu zaštitu u odnosu na tuženika kao drugog suposjednika samo ako ju je isti u potpunosti isključio od dotadašnjeg suposjeda ili joj bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Uzimajući u ozbir nespornu činjenicu da je tuženik označene dijelove nekretnine dao u najam, odnosno na korištenje trećim osobama, to sud ne nalazi da bi tuženik takvim činom isključio tužiteljicu iz suposjeda tih dijelova, a niti ju je bitno ograničio u dotadašnjem izvršavanju faktične vlasti budući je tužiteljica i dalje imala pristup tim dijelovima, odnosno ista je te dijelove mogla i dalje koristiti kao suposjednik. Da je tužiteljica predmetne dijelove mogla koristiti i da je iste i koristila dok su u predmetnoj nekretnini bile i treće osobe (posredni posjednici) proizlazi i iz iskaza same tužiteljice, kao i iz iskaza svjedoka ŠV, CV i GV. Činjenica da je tužiteljica zbog boravka trećih osoba bila uznemirena u svom suposjedu ne daje tužiteljici zbog toga pravo na zaštitu suposjeda, budući je za suposjedovnu zaštitu bitno da je tužiteljica isključena iz suposjeda ili da joj je bitno ograničen suposjed, a posjedovna zaštita od uznemiravanja se ne pruža u slučaju suposjeda. U odnosu na navode tužiteljice da je ista za vrijeme boravka podstanara bila u bojazni za vlastitu sigurnost i sigurnost svoje imovine sud iste ne nalazi osnovanim budući i iz samih navoda tužiteljice proizlazi da je ista u srpnju 2023. predmetnu nekretninu dok su u istoj bili podstanari koristila nekoliko dana (oko tjedan dana), a da je ista uistinu bila u bojazni za vlastitu sigurnost zasigurno ne bi ostala u kući već bi istu napustila. Da nije bilo bojazni ni za imovinu proizlazi iz iskaza svjedokinje GV koja je navela da sobe koje su koristili u srpnju 2023., dok su u kući boravili i podstanari, nisu zaključavali. U odnosu na navode tužiteljice da tuženik kao suvlasnik predmetne nekretnine nije mogao nekretninu dati u najam trećim osobama bez njezine suglasnosti, te da se radi o poslu izvanrednog upravljanja ističe se da sud u predmetnoj parnici nije ovlašten raspravljati o takvom pravom odnosu u smislu odredbe čl. 24. st.2. ZVDSP.
26. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao i točki I. i II. izreke rješenja.
27. Uzimajući u obzir uspjeh tužiteljice i tuženika u predmetnom postupku, a koji uspjeh sud cijeni u približno jednakim omjerima stranaka, to je sud sukladno odredbi čl. 154. st.4. ZPP odlučio da je svaka stranka dužna snositi svoje troškove, a kako je to odlučeno točkom III. izreke ove odluke.
U Zadru 2. lipnja 2025.
Sudac:
Marija Knez
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu protiv odluke teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu protiv odluke teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu protiv odluke teče od dana dostave pisanog otpravka rješenja. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
Dostavna naredba
1. Tužiteljici po punomoćnici,
2. Tuženiku po punomoćnici.