Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Kž-91/2022-10
Šibenik, Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Nives Nikolac, kao predsjednice vijeća, Dubravke Škalabrin i Branka Ivića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivane Šimac, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog TK, zbog kaznenog djela iz članka 317. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženog TK podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj: K- 1779/19 od 31. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 29. svibnja 2025., u prisutnosti državnog odvjetnika u javnom dijelu sjednice,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba optuženog TK kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom poslovni broj: K-1779/19 od 31. siječnja 2022. Općinski kazneni sud u Zagrebu je na temelju članka 317. stavak 1. KZ/11. optuženog TK osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a koja kazna mu je uvjetovana, temeljem odredbe čl. 56. KZ/11., na rok provjeravanja u trajanju od 4 (četiri) godine.
1.1. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u trajanju od 30. lipnja 2019. do 26. srpnja 2019. godine.
1.2. Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08 naloženo je optuženom ŠK da naknadi trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 500,00 (petsto) kuna, dok je optuženik oslobođen dužnosti naknade troška nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti.
2. Protiv te presude žali se optuženi optuženog TK po branitelju Mariu Medak, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. U smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08. („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.
- odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu ZKP/08.) spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku na razgledanje nakon čega je državni odvjetnik uz podnesak broj KŽ-DO-38/2022 od 8. veljače 2022. vratio spis.
5. Na zahtjev optuženika, stranke su obaviještene o sjednici vijeća. Na sjednicu vijeća je pristupila zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Šibeniku OK, dok nisu pristupili uredno izviješteni optuženik i njegov branitelj. Slijedom navedenog sjednica vijeća je u skladu s odredbom čl. 475. st. 3. ZKP/08. održana u odsutnosti optuženika i njegova branitelja.
6. Žalba nije osnovana.
7. Optuženik u žalbi navodi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08. jer smatra da je izreka presude proturječna razlozima presude, a razlozi koji su navedeni o odlučnim činjenicama su u znatnoj mjeri proturječni i nejasni, pa da o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Navedeno proturječje žalitelj vidi u tome što u obrazloženju presude na strani 4. sud ističe kako je pečat na vratima stana bio ispravan u svibnju 2018., iako iz iskaza predstavnice stanara DK proizlazi da joj je negdje u svibnju 2018. vlasnik stana skrenuo pozornost da je pečat na vratima stana bio malo oštećen. Nadalje da se iz prvostupanjske presude kasnije opetovano vidi proturječje između onoga što se navodi u razlozima presude i sadržaja zapisnika o iskazu svjedokinje DK u djelu u kojem ona ističe da je 18. ožujka 2019. vosak od kojeg je sačinjen pečat bio potpuno izlizan i da se više nije ni vidio pečat, a da je obična špaga smeđe boje bila omotana oko kvake, te da više nije bilo jamstvenika.
7.1. Suprotno tvrdnji žalbe optuženika, nije ostvarena navedena bitna povreda jer je izreka presude razumljiva, iz činjeničnog opisa djela proistječu zakonska obilježja kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret, dok obrazloženje pobijane presude sadrži jasne, određene i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu proturječni dokazima. Prvostupanjski je sud je jasno, argumentirano i okolnosno obrazložio temeljem čega je utvrdio da 28. svibnja 2018. službeni pečat na vratima stana bio ispravan, kao i iz kojih dokaza je utvrdio da je u trenutku neovlaštenog ulaska u stan na vratima stana postojao, iako oštećen službeni pečat. Druga je stvar što žalitelj subjektivno smatra da iznijeti razlozi iz pobijane presude nisu valjani i dostatni te ih ne prihvaća.
7.2. Stoga žalba optuženika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka nije osnovana, niti su ispitivanjem pobijane presude sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08. utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Pobijajući presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja optuženik ustvari ne iznosi ništa novo što već nije bilo predmetom analize i ocjene suda prvog stupnja, već samo polemizira s razlozima presude i iznosi vlastitu analizu i ocjenu izvedenih dokaza izvlačeći zaključke suprotne onima prvostupanjskog suda.
8.1. Tako žalitelj smatra da se iz niti jednog materijalnog ili personalnog dokaza se ne može izvući zaključak da bi TK počinio predmetno kazneno djelo jer nije dokazano da bi na vratima stana u trenutku kada je u njega ušao optuženik postojao ispravan službeni pečat Republike Hrvatske.
8.2. Protivno navodima žalbe, prvostupanjski je sud na temelju pravilne analize i ocjene obrane optuženika, personalnih dokaza, te isprava u spisu i njihovom savjesnom i kritičnom ocjenom, kako svakog za sebe, tako i u njihovom međusobnom odnosu, pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice u odnosu na inkriminirano kazneno djelo, te je za takva svoja utvrđenja u obrazloženju presude iznio veoma opširne, logične i uvjerljive razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Naime iz iskaza svjedokinje DK proizlazi da je otišla do stana sa djelatnicima policije, međutim da nije obraćala pozornost na pečat, a zadnje što je vidjela je da je pečat bio potpuno izlizan, a da je obična špaga smeđe boje bila omotana oko kvake. Svjedok IK, policijski službenik koji je bio na intervenciji detaljno je opisao izgled pečata, pa je tako naveo da je pečat na vratima stana bio skinut, odnosno da su na dovratniku bili pečatnjak, dakle crveni dio pečata, izvučena iz tog pečatnjaka špagica u bojama crveni bijeli plavi, koji su bili na desetak cm od kvake, dakle, na vidljivom mjestu, a bio je vidljiv dio hrvatskog grba na tom pečatnjaku. Pravilno je prvostupanjski sud iskaz svjedoka JK, cijenio kao istinit i vjerodostojan, tim više jer se radi o osobi koja je nezainteresirana za ishod postupka, dok je dio obrane okrivljenika da na vratima stana nije bilo službenog pečata, već tek smeđa traka omotana oko kvake ocijenjen kao pokušaj otklanjanja kaznenopravne odgovornosti. Slijedom navedenog pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je optuženik bio svjestan da se na vratima stana nalazi službeni pečat, neovisno o tome što je isti bio oštećen, jer su na istom bili vidljivi elementi službenog pečata u vrijeme intervencije kada je optuženik u stanu već boravio neko vrijeme, pa je logično za zaključiti da je najmanje u takvom, a zasigurno i u boljem stanju bio službeni pečat u vrijeme kada je u stan neovlašteno ušao optuženik. Dakle, prvostupanjski je sud vrlo temeljito i s potrebom kritičnošću pristupio ocjeni izvedenih dokaza, te po ocjeni drugostupanjskog suda, nisu s uspjehom dovedena u dvojbu pravilna utvrđenja odlučnih činjenica po prvostupanjskom sudu.
9. Slijedom navedenog, u odnosu na žalbenu osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba reći da je prvostupanjski sud, nasuprot mišljenju žalitelja, utvrdio sve odlučne činjenice i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo pravilan zaključak da je optuženik načinom postupanja navedenim u izreci pobijane presude, ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela protiv javnog reda – skidanje i povreda službenog pečata i znaka – opisano i kažnjivo po članku 317. stavku 1. KZ/11.
10. Optuženik nije podnio žalbu zbog odluke o kazni, međutim, pobijana presuda je ispitana i iz te žalbene osnove jer žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede kaznenog zakona podnesena u korist optuženika sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni, sukladno odredbi članka 478. ZKP/08.
10.1. Prvostupanjski sud je optuženiku olakotnom cijenio okolnost da se nakon počinjenja djela zaposlio, kao i da je djelo počinio jer u to vrijeme nije imao gdje stanovati, dok mu je otegotnom okolnošću cijenio činjenicu da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio osuđivana osoba i to zbog istovrsnog kaznenog djela skidanja i povrede službenog pečata i znaka i teške krađe uvjetnom osudom, pa uzimajući u obzir navedene okolnosti, kao i društvenu opasnost te težinu kaznenog djela te činjenicu da je okrivljenik djelo počinio zbog teške životne situacije, odnosno činjenice da nije imao gdje stanovati, prvostupanjski sud je optuženika FK osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, pri čemu mu je na temelju odredbe članka 56. KZ/11. izrečena uvjetna osuda tako da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od četiri godine ne počini novo kazneno djelo.
10.2. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i ocijenio okolnosti važne za izbor vrste i mjere kazne optuženiku te će svrha kažnjavanja biti ostvarena i primjenom uvjetne osude.
11. Stoga, budući da ne postoje razlozi zbog kojih optuženik pobija prvostupanjsku presudu te kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene niti povrede iz članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08., na što drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju članka 482. ZKP/08. žalbu optuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako je i odlučeno u izreci.
Šibenik, 29. svibnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Nives Nikolac
