REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 83 Pn-2525/2019-80

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ZV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Domagoju Vukušiću, odvjetniku u Zagrebu protiv tuženika WIENER OSIGURANJE d.d., Slovenska ulica 24, Zagreb, OIB: 52848403362 zastupan po punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 7. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Domagoja Vukušića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Dinka Rebrovića, odvjetnika, dana 29. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE d.d., Slovenska ulica 24, 10 000 Zagreb, OIB: 52848403362 isplatiti tužiteljici ZV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti iznos od 1.612,00 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od 30. svibnja 2019. godine pa do isplate, i to sve do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa dijelom zahtjeva za naknadu neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 500,00 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od 30. svibnja 2019. godine pa do isplate, i to sve do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III. Tuženik je dužan naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka od 4.314,60 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 29. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 13.4.2018. u Zagrebu u ulici Izidora Kršnjavoga tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Za nezgodu je odgovoran osiguranik tuženika koji je vozilom reg, oznake [registarska oznaka] oduzeo prednost prolaska gore navedenom vozilu kojim je upravljao tužitelj, te na taj način izazvao nezgodu. Vozilo štetnika je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici br. [broj police]. Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KB Sveti Duh u Zagrebu. Tužiteljica se u mirnom postupku dana 29.5.2019. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku koji je isti otklonio. Sukladno čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu tužitelj potražuje zakonsku zateznu kamatu počevši od dana nakon što je tuženiku podnesen odštetni zahtjev odnosno od 30.5.2019. pa slijedom svega navedenog, a prema konačnom zahtjevu iz podneska 31.01.2025. potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, a imajući u vidu imajući u vidu kvalifikatorne okolnosti i to:

- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.200,00 EUR,

- za pretrpljeni strah iznos od 800,00 EUR,

- za tuđu pomoć i njegu za koju potražuje iznos od 112,00 EUR,

ukupno 2.112,00 EUR sa zateznom kamatom od 30.05.2019. do isplate, kao i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako priznaje pasivnu legitimaciju na način da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku nastanka štetnog događaj bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 211008331803. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Tuženik osporava da bi tužiteljica u prometnoj nezgodi zadobila ozljede opisane u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji. U dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji nije navedena trzajna povreda vrata, već je samo klinički navedeno da je tužiteljica trznula s vratom. Nije provedena fizikalna terapija što bi bilo nužno da se radi o navedenoj ozljedi. Tuženik predlaže provođenje dokaza: pribava izvornika rtg snimki od dana 10.5.2018. od Doma zdravlja Zagrebačke županije, radiološko vještačenje, kombinirano sudsko medicinsko vještačenje na okolnost je li tužiteljica mogla zadobiti ozljede u navedenom štetnom događaju, pribava skice lica mjesta i foto elaborata od I PP Zagreb broj 511- 19-44/6-8-1450/2018, pribava cjelokupnog zdravstvenog kartona tužiteljice radi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda i bolesti od ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi, dostava izvornika medicinske dokumentacije radi usporedbe s kopijama u spisu. U podnesku od 23.01.2020. osporava nastanak štetnog događaja.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u službenu zabilješku MUP-a, I PPP od 16. travnja 2018. (list 5-6 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 7- 11 spisa), kombinirano vještvo dipl. ing. MV i dr. Davora Mayera iz predmeta ovog suda Pn-3146/19 (list 80-88 spisa), e-mail korespodenciju (list 147- 149 spisa),

4. Nadalje sud je proveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Goranu Husinecu (list 39-43, 54-58 spisa), kombiniranim prometno- medicinskim vještačenjem po navedenom vještaku i dr. Davoru Mayeru (list 71-72 spisa), usmenim saslušanjem dipl. ing Gorana Husineca (list 102 spisa), prometnim vještačenjem po dipl. ing Igoru Jakopliću (list 108-112), i kombinirano prometno- medicinsko vještačenje po navedenom vještaku i dr. Davoru Mayeru (list 121-122 spisa), usmenim saslušanjem dr. Davora Mayera (list 128 spisa), medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću, ortopedu (list 166- 168 spisa), te saslušanjem tužiteljice (list 27 spisa), saslušanjem svjedoka RV i JV (list 29-30 spisa), DV (list 74 spisa) i FV (list 98 spisa).

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 48/11 i 25/13 u daljnjem tekstu: ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Među parničnim strankama je nesporna pasivna legitimacija.

7. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedična veza između nastalih ozljeda tužiteljice i predmetnog događaja i odgovornost i time osnov i visina tužbenog zahtjeva.

8. Radi utvrđenja spornih činjenica među strankama, prije svega dinamike nastanka samog događaja, odgovornosti i uzročno posljedične veze između nastalih ozljeda i štetnog događaja ovaj sud je izvršio uvid službenu zabilješku MUP-a, I PPP od 16. travnja 2018. (list 5-6 spisa), te proveo dokaz prometnim vještačenjem i kombiniranim prometno-medicinskim vještačenjem, te saslušao tužiteljicu i svjedoke.

9. Iz službene zabilješke I PPP Zagreb od 16. 04. 2018. god. proizlazi da se dana 13. 04. 2018. god. u 19,35 sati u Zagrebu, Kršnjavog 13 dogodila prometna nezgoda u kojoj je kao vozač vozila reg. ozn. [registarska oznaka] stradala tužiteljica, na način da joj je vozilo reg. ozn. ZG [registarska oznaka] oduzelo prednost prolaska uslijed čega je naletila na isto. Obzirom da je navedena potvrda izdana od strane ovlaštenih službenika I PPP Zagreb, sukladno čl. 230. ZPP-a ista predstavlja javnu ispravu, te dokazuje istinitost onoga što se njima potvrđuje ili određuje, pa već samim time neosnovan je prigovor tuženika osporavanju nastanka samog događaja.

10. U svom iskazu tužiteljica navodi da se predmetnog dana kretala svojim osobnim vozilom lijevom stranom, ulice Izidora Kršnjavora i to brzinom od cca 50 km/h. Prethodno se zaustavila na križanju navedene ulice i ulice čijeg se imena ne sjeća budući da je na semaforu za smjer kretanja bilo uključeno crveno svijetlo. Nakon što je prošla put od 50-70 m, a kretala se krajnjom lijevom prometnom trakom od moguće tri, navedenom ulicom iznenada je sa njene lijeve strane sa obližnjeg parkirališta koje se pruža uz navedenu traku naišlo vozilo veće starosti, koliko se sjeća marke Fiat, te je u tom trenutku udarila u zadnji lijevi kraj toga vozila, te kada je cijelom lijevom bočnom stranom prošla po boku toga vozila, zaustavila se na kolniku. Ona u niti jednom trenutku prije naleta nije uočila to vozilo, te se ne sjeća da li je poduzela radnju kočenja. Ne zna da li je to vozilo imalo uključen pokazivač smjera. Ona je u ovoj nezgodi zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice, zbog koje se isti dan javila u KB Sveti Duh. Za posljedicu ove nezgode danas ne trpim bolove niti ima strah od nezgode. Na upit pun. tužitelja navodi da je nakon nezgode pozvala policiju. Prometna nezgoda se dogodila oko 19 sati. Osim ozljede vrata ona je pretrpjela i ozljedu donjeg dijela leđa Na upit pun. tuženika navodi da se nakon naleta zaustavila nakon cca 10 metara, a vozila nisu micana do dolaska policije. Ona je prednjim lijevim farom naletjela na stražnji lijevi bočni dio spomenutog vozila. Ona je provela fizikalnu terapiju tijekom svibnja i lipnja 2018. Ona je ranije imala slične ozljede. Povremene bolove u kralježnici imala je zbog prirode posla koji je obavljala radeći na recepciji kod hotela. Ona zbog ove nezgode nije bila na bolovanju.

11. U svom iskazu svjedok HV navodi da je predmetnog dana bio suvozač u vozilu osiguranika tuženika, a bili su zaustavljeni kod kbr 13, ne zna naziv ulice, ali zna da se radilo o hotelu Westin. Oni su izlazili sa običnog parkinga kada je na njihovo vozilo naletilo vozio tužiteljice, te ih udarilo u zadnji lijevi kraj. Može reći da je to bio lagani udarac u kojem niti osiguranik tuženika, a niti tužiteljica nisu zadobili nikakve ozljede. Oni su predmetnog dana vozilom izlazili sa parkirnog mjesta unazad, te u tom trenutku kada su polovicom vozila već izašli sa parkirnog mjesta došlo je do naleta vozila tužiteljice u zadnji lijevi kraj njihovog vozila. Sjeća sa da je na lice mjesta došla policija koja im je rekla da ne pomiču vozila. Nema saznanja tko je pozvao policiju. On prije nezgode nije poznavao tužiteljicu. Sa njima u vozilu je bila još i njegova djevojka, a u drugom tužiteljica i gospodin koji je danas pristupio kao svjedok. Nezgoda se dogodila oko 19:30 sati navečer.

12. U svom iskazu svjedok ŠV navodi da je predmetnog dana bio suvozač u vozilu tužiteljice, a kretali su se iz smjera Črnomerca prema centru grada, po zelenom valom, lijevim prometnim trakom, te se sjeća da se tužiteljica neposredno prije nezgode zaustavila na jednom od semafora, te kada je za njezin smjer kretanja bilo uključeno zeleno svjetlo oni su se nastavili kretati lijevim prometnim trakom od mogućih tri. On ne znam kojom su se brzinom kretali, no dolaska do hotela Westin u jednom trenutku sa parkirališta je unatražnom vožnjom izletilo vozilo osiguranika tuženika te je tužiteljica svojim vozilo naletila na stražnji lijevi dio vozila osiguranika tuženika. On to vozilo ranije nije uočio. On zna da je tužiteljica u ovoj nezgodi zadobila neke ozljede, budući da su kasnije zajedno otišli u KB Sveti Duh, zbog bolova koje su oboje osjećali. Tužiteljica je na lice mjesta pozvala policiju. Nezgoda se dogodila oko 19:00 sati navečer. On ne poznaje ostale sudionike ove nezgode. Koliko se sjeća tužiteljica je neposredno prije naleta poduzela radnju kočenja, no ne sjeća se kojeg intenziteta.

13. U svom iskazu svjedok DV navodi da je predmetnog dana upravljala vozilom reg. oznake [registarska oznaka], vršila radnju izlaska sa parkirališta koje se nalazi na Zelenom valu kod hotela Westin. Sa njom u vozilu je bio njen dečko HV te je prije započete radnje izlaska na cestu uključila na vozilu sva 4 pokazivača smjera. HV je pratio promet iza vozila, te je nakon što joj je rekao da nema pješaka i drugih vozila započela unutrašnju vožnju, te kada se vozilo svojom polovicom već nalazilo na kolniku iznenada je svojim vozilom naišla tužiteljica sa njene lijeve strane te je naletjela na zadnji lijevi dio mog vozila. Ona niti u jednom trenutku nije uočila vozilo tužiteljice. Od udarca vozilo je blago otišlo u desnu stranu: tužiteljica je izašla iz vozila te je bila u vidnom šoku te se žalila da joj nije dobro. Ona joj je ponudila pomoć no ona je rekla je kako nije potrebno zvati hitnu te smo pozvali policiju koja je izvršila očevid. U svezi ove nezgode protiv nje nije vođen prekršajni postupak. Ne zna tko je pozvao policiju. Ne može precizirat kojoj se brzinom kretala, ali zna da je bilo polako. Ona ne poznaje tužiteljicu od ranije. Nezgoda se dogodila u večernjim satima oko 19 h, a vrijeme je bilo suho."

14. U svom logičnom i životnom iskazu kojem sud vjeruje svjedok FV navodi da se ne sjeća predmetne nezgode. On je od 2009. godine zaposlen u MUP-u PU Zagrebačka I-PPRP te od tog vremena izvršio niz očevida te se ne sjeća detalja u svezi predmeta. Kada mu se predočava službena bilješka sa lista 5-6 spisa te navodi kako je istu sačinio kolega ČV, a on sam sa istim obavljao fotografiranje mjesto događaja, potrebna mjerenja i izuzimanje tragova. On je neposredno prije rasprave izvršio određenu provjeru podataka u svojoj postaji u svezi ove nezgode te može reći da je podatak o dojavi ĆV sa vremenom 16:56 sati pogrešno navedene podatak u službenoj zabilješci te je ispravan podatak naveden u uvodu službene bilješke o vremenu kada se dogodila ista nezgoda, a to je u 19:35 sati, a sama dojava se dogodila u 19:43 sati od strane ZV, broj mobitela [broj telefona], a on je sa kolegom pristupio na lice mjesta u 21:00 kako je navedeno u samoj bilješci. Ne može se sjetiti obzirom na protek vremena u kojoj poziciji su zatečena vozila sudionici nezgode.

15. U svom dijelu prometnog i kombiniranog vještva dipl. ing. Goran Husinec navodi da je vozačica BMW izjavila da se kretala brzinom od 50/h u lijevom kolničkom traku od tri za isti smjer kretanja i da joj je u smjer kretanja kretanjem u nazad sa parkinga ušao Fiat te je došlo do sudara. Ne sječa se da li je prije sudara kočila. Zaustavila se iza mjesta sudara oko 10 m. Suvozač u BMW je izjavio da je vozačica kočila prije sudara ali ne može ocijeniti kolikom intenzitetom. Ustanovljena su oštećenja prednjeg lijevog dijela i lijevog bočnog dijela branika, maske, veznog lima poklopca motora, lijevog putnog svjetla, oba lijeva blatobrana i vrata stražnjeg branika. Ustanovljena su oštećenja stražnjeg lijevog dijela branika, veznog lima, blatobrana, svjetla i poklopca prtljažnika. Skica nje sačinjena kao ni fotografije tj. ne priležu spisu. Sukladno iskazima i temeljeno na poznavanju mjesta sudara, slijedi da se Z kretao u nazad te zadnjim dijelom ušao na kolnik u krajnje lijevi kolnički trak. Mislim da se može prihvatiti brzina BMW u trenutku sudara od najmanje 40 km/hi brzina Z kojim se isparkiravao od najviše 5 km/h. Opasna situacija za vozačicu BMW je nastupila u onom trenutku kada je Z zadnjim dijelom ušao na kolnik. Tada je do sraza preostalo 0,9 s za koje vrijeme je vozačica tek uspjela shvatiti nastanak opasnosti i eventualno tek započeti kočenje što je suglasno iskazu suvozača u BMW. Vozač Fiata nije ostavio na raspolaganju tehničke mogućnosti izbjegavanja sudara i to nije u vezi sa brzinom njezinog kretanja. Vozač Fiata je bio dužan propustiti sva vozila koja se kreću kolnikom. Nije mu poznato da li je imao neometanu preglednost za smjer vozila BMW. Ukoliko nije, bio je dužan osigurati navođenje i nikako se ne uključivati na kolnik na slučajan ili na nepouzdan način. Pod uvjetom da se nije uključivao na kolnik tada kada je, do sudara ne bi došlo. Sukladno iskazima i temeljno na poznavanju mjesta sudara slijedi da se Z kretao u nazad, brzinom oko 5 km/h, te zadnjim dijelom ušao na kolnik u krajnje lijevi kolnički trak u kome se kretao BMW brzinom od najmanje 40 km/h. Opasna situacija za vozačicu BMW je nastupila u onom trenutku kad je Z zadnjim dijelom ušao na kolnik. Tada je do sraza preostalo 0,9 s za koje vrijeme je vozačica tek uspjela shvatiti nastanka opasnosti i eventualno tek započeti kočenje što je suglasno iskazu suvozača u BMW: Vozač Fiata nije ostavio na raspolaganju tehničke mogućnosti izbjegavanja sudara i to nije u vezi s brzinom njezinog kretanja. Vozač Fiata je bio dužan propustiti sva vozila koja se kreću kolnikom. Nije mu poznato da li je imao nesmetanu preglednost za smjer vozila BMW. Ukoliko nije, bio je dužan osigurati navođenje i nikako se ne uključivati na kolnik na slučajan ili na nepouzdan način. Pod uvjetom da se nije uključio na kolnik tada kada je, do sudara nebi ni došlo.

16. Sa tim u vezi dr. sc. Davor Mayer u svom dijelu kombiniranog vještva navodi kako iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica ZV, rođ. 1989. god., sudjelovala u prometnoj nesreći dana 13.4.2018. godine kao vozačica osobnog vozila koje je naletjelo na drugo vozilo. Medicinskom obradom tužiteljice nakon događaja postavljena je sljedeća dijagnoza: - istegnuće vratnog i slabinskokrižnog dijela kralježnice (trzajna ozljeda). Iz nalaza prometnog vještaka i fotoelaborata: Vozilo u kojem se nalazila tužiteljica (BMW 318) je brzinom od najmanje 40 km/h svojim prednjim lijevim dijelom i lijevom bočnom stranom naletjelo na stražnji lijevi dio vozila osiguranika tuženika (Fiat Brava) koje je brzinom od oko 5 km/h unatražnim kretanjem izlazilo s parkirnog mjesta i uključivalo se u promet, u kolničku traku kojom se kretao BMW. U sudaru je vozilo tužiteljice ostvarilo promjenu brzine od oko 7 km/h (iščitano iz sheme u nalazu). U svom mišljenju navodi kako je tužiteljica sudjelovala u prometnoj nesreći kao vozačica osobnog vozila koje je prednjim lijevim dijelom i lijevim bokom naletjelo na drugo vozilo. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, došlo je do blagog trzaja tijela tužiteljice. Uz ovakvu dinamiku i utvrđenu promjenu brzine, tužiteljica nije mogla zadobiti trzajnu ozljedu kralježnice, ovo iz razloga što je njezino tijelo bilo izloženo minimalnim sudarnim silama čiji je intenzitet bio nedostatan za nastanak takve ozljede. Prema tome, između predmetnog štetnog događaja i postavljene dijagnoze tužiteljice se ne može uspostaviti uzročno posljedična veza.

17. Prigovarajući istom vještvu u podnesku od 14. 7.2022. tužiteljica je navela da u odnosu na utvrđenu promjenu brzine od oko 7 km/h, podredno prigovara i nalazu i mišljenju vještaka sudske medicine, a da je prometni vještak nalaz izradio uzimajući u obzir drugačija vozila od onih koja su sudjelovala u predmetnom štetnom događaju, pa s obzirom na potencijalnu razliku u masama vozila može rezultirati različitom promjenom brzine.

18. U svom usmenom očitovanju dr. Goran Husinec je iskazao da se u predmetnom sudaru radi se o sudaru tipa okrznuća, odnosno u tom sudaru vozila nisu zadobila zajedničku izlaznu brzinu pa prema tome promjena brzine vozila nije bila velika, odnosno bila je kako sam naveo u svom nalazu i mišljenju. Za izračun promjene brzine parametri koji se koriste su mase vozila, njihove brzine te sudarni kut. U svom nalazu i mišljenju primijenio je sve navedene parametre te je kompjutorskom simulacijom dobio izračun, te se u istom nalaze se svi ulazni i svi izlazni parametri iz predmetnog sudara. Također navodi kako u svom nalazu i mišljenju nije navodio mase vozila jer je u kompjutorsku simulaciju postavio točno određena vozila točnih masa. Prema službenoj zabilješci od policije sudjelovalo je vozilo Fiat Bravo, proizvedeno 2006. godine te vozilo BMW 318, proizvedeno 2008. godine. Ta navedena dva vozila je i stavio u svoj izračun.

19. Kako je ovaj sud uvažavajući prigovore tužiteljice da je prometni vještak uzeo pogrešna vozila koja su sudjelovala u štetnom događaju, da nigdje ne navodi mase vozila kao jedan od kriterija za utvrđenje promjene brzine, niti kilaže putnika te pogrešno prikazuje dinamiku nastanka štetnog događaja u odnosu kako je to prikazano od strane djelatnika MUP -a, a što je sve rezultiralo pogrešnim izračunom promjene brzine, te je isto tako utvrdio kako isti vještak nije otklonio prigovore tužiteljice, to ovaj sud kod donošenja odluke nije uzeo u obzir vještvo dipl. ing. VV i shodno tome vještvo dr. Davora Mayera u dijelu zaključka o nepostojanju uzročno-posljedične veze između utvrđene promjene brzine i nastale ozljede tužiteljice, a koje je sačinjeno prema rezultatima prometnog vještva, te je proveo dokaz novim prometnim i kombiniranim vještačenjem po dipl. ing. PV i dr. Davoru Mayeru.

20. Iz vještva dr. Igora Jakoplića proizlazi da je u ovoj nezgodi došlo do bočnog sudara dva osobna vozila 13.04.2018. godine, oko 19:30 sati, Osobno vozilo tužiteljice:

BMW 318d, 2008. godina, reg. ozn. [registarska oznaka], dxš = 4520 x 1817 mm, masa 1505 kg, vozač ZVputnik Osobno vozilo osig.tuženika: FIAT BRAVA 1.4, model 1993-2003. godina, reg. oznaka, ZG▫3899-ET, dxš = 4187 x 1741 mm, masa 1040 kg, vozač DV Mputnik, da su na osobnom vozilu tužiteljice BMW su nastala oštećenja na čeonom dijelu vozila koja se protežu od registarske oznake do lijevog gabarita i oštećenja uz lijevi bok vozila nastala bočnim okrznućem na potezi od prednjeg ruba vozačevih vrata do stražnjeg branika. Oštećen je prednji branik, lijevo putno svijetlo, maska hladnjaka, vezni lim, poklopac motora, oba lijeva blatobrana, lijevi retrovizor, poklopac prednjeg lijevog kotača, oboja lijeva vrata i stražnji branik, a na vozilu osiguranika tuženika FIAT su nađena udarna oštećenja na stražnjem dijelu lijevog boka vozila i ogrebotine na lijevom uglu stražnjeg branika koje su nastale okrznućem. Oštećen je stražnji lijevi kotač (povinut rub naplatka), lijeva bočna stranica, stražnji branik, stražnji vezni lim, stražnje lijevo svijetlo i poklopac prtljažnika. Prilikom nezgode je primarno došlo do bočnog sudara između prednjeg čeonog više lijevog dijela vozila tužiteljice BMW i stražnjeg lijevog boka osobnog vozila osiguranika tuženika FIAT u razini iza stražnje osovine. Nakon primarnog sudara je došlo do istovremenog rotacijskog i translacijskog kretanja osobnog vozila osiguranika tuženika pretežito u smjeru kretanja vozila tužiteljice prije nezgode, s time da je došlo do oštre rotacije stražnjim dijelom vozila FIAT u njegovu desnu stranu. Nakon opisanog primarnog odbačaja vozila FIAT stražnjim dijelom u desno je došlo do ponovnog kontakta između vozila na način da je vozilo tužiteljice svojim lijevim bokom na potezu od prednjeg ruba vozačkih vrata do stražnjeg branika bočno okrznulo lijevi ugao stražnjeg branika vozila osiguranika tuženika. Na osobnom vozilu tužiteljice su nastala oštećenja na čeonom dijelu vozila koja se protežu od registarske oznake do lijevog gabarita i oštećenja uz lijevi bok vozila nastala bočnim okrznućem na potezi od prednjeg ruba vozačevih vrata do stražnjeg branika. Oštećen je prednji branik, lijevo putno svijetlo, maska hladnjaka, vezni lim, poklopac motora, oba lijeva blatobrana, oboja lijeva vrata i stražnji branik. Sudar se dogodio na kolniku namijenjen za promet u jednom smjeru od zapada prema istoku s tri obilježene prometne trake, na mjestu gdje su sa sjeverne strane kolnika izvedena ukošena parkirna mjesta tako da se vozila parkiraju prednjicom od kolnika prema sjeveroistoku pod 55° u odnosu na uzdužnu os kolnika. Vozilo osiguranika tuženika se vožnjom u nazad s parkirnog mjesta uključivalo na kolnik. Nakon primarnog odbačaja vozila osiguranika tuženika FIAT isto je moralo biti zakrenuto prema zapadu na način da stražnji lijevi ugao vozila dopire do lijevog gabarita vozila tužiteljice BMW. Uzdužne osi vozila su u trenutku primarnog kontakta sudara bile položene pod međusobnim kutom od oko 60 - 65°. Na vozilu tužiteljice BMW su prilikom sudara s osobnim vozilom osiguranika tuženika nastala oštećenja energetski ekvivalentna brzini od oko EES=16 km/h (tj. 4,4 m/s), a na osobnom vozilu osiguranika tuženika FIAT oštećenja ekvivalentna brzini vozila tužiteljice od oko EES =13 km/h (tj. 3,6 m/s). Mase vozila su iznosile Mu-BMW = 1505 + 65 + 75 = 1645 kg, Mu-FIAT = 1040 + 65 + 75 = 1180 kg. Zbog nepotpunog udara koeficijent restitucije je negativnog predznaka, a istog procjenjujem na -0.10, pa dalje slijedi da je promjena brzine vozila tužiteljice mogla iznositi oko VBMW = (1 - 0,10) x = 3,03 m/s tj. 10,9 km/h. Promjena brzine je kod ovakvog sudara mogla vremenski trajati oko 0,11 sekundi, a što je dovelo do trenutne deceleracije (usporenja) vozila i putnika u vozilu od 27,5 m/s2, a što iznosi 27,5 / 9,81 = 2,8 gravitacije Tijelo tužiteljice je u trenutku sudara moralo poletjeti u odnosu na karoseriju vozila prema naprijed. U svom mišljenu vještak navodi da je prilikom nezgode je došlo do kontakta bočnim sudarom između čeone lijeve polovine osobnog vozila tužiteljice BMW reg. oznake [registarska oznaka] i stražnje lijevog boka vozila osiguranika tuženika FIAT reg. oznake [registarska oznaka], nakon čega je došlo do istovremenog rotacijskog i translacijskog kretanja osobnog vozila osiguranika tuženika pretežito u smjeru kretanja vozila tužiteljice prije nezgode, uz oštru rotaciju stražnjim dijelom vozila FIAT u njegovu desnu stranu. Prema oštećenjima nastalim na oba vozila pri međusobnome kontaktu i obzirom na smjer i način smirivanja vozila nakon sudara, proizlazi da je osobno vozilo tužiteljice BMW u trenutku kontakta s osobnim vozilom osiguranika tuženika FIAT zadobilo promjenu brzine u visini od oko 10,90 km/h. Tijelo tužiteljice je u trenutku sudara moralo poletjeti u odnosu na karoseriju vozila prema naprijed.

21. U svom dijelu vještva dr. Davor Mayer navodi kako utvrđenja iz prometnog vještačenja ing. Jakoplića provedenog nakon izrade njhegovog nalaza i mišljenja razlikuju se od utvrđenja prethodno provedenog prometnog vještačenja po ing. VV. U nalazu i mišljenju prometnog vještaka ing. Jakoplića ocijenjeno je kako je promjena brzine vozila tužiteljice u sudaru iznosila oko 10,9 km/h. Ova izmjena (u odnosu na ocjenu promjene brzine od strane vjestaka ing. VV) rezultira izmjenom zaključka sudskomedicinskog vještačenja koji sada glasi: Uz utvrđenu dinamiku i promjenu brzine, tužiteljica je u štetnom događaju mogla zadobiti istegnuće vrata (trzajnu ozljedu), uz preduvjet prethodno postojećeg oštećenja kralježnice. Naime, njezino je tijelo tijekom sudara bilo izloženo biomehaničkim uvjetima i opterećenju čiji je intenzitet bio u području donje granice potrebnog za nastanak te ozljede, uz gore navedeni preduvjet. Ovo znači da se između predmetnog štetnog događaja i postavljene dijagnoze istegnuća vrata može uspostaviti uzročno-posljedična veza.

22. Prigovarajući dijelu vještva dr. Davora Mayera u podnesku od 19.01.2024. tuženik je naveo kako smatra da uopće nije moguć nastanak „teške lezije ligamentarnog aparata DVS C3C4, C4C5, L4L5 i L5S1“ odnosno tri vratna dinamička vertebralna segmenta i jednog lumbalnog dinamičkog vertebralna segmenta a s obzirom na utvrđenu promjenu brzine od 10,9 km/h. Ovo iz razloga što s obzirom na utvrđenu promjenu brzine od 10,9 km/h i okolnosti nezgode ovakva teška oštećenja funkcije dinamičkih vertebralnih segmenata vratne i lumbalne kralježnice nisu mogle nastati u ovakvim okolnostima unatoč utvrđenom prethodnom stanju kralježnice. 2 Radi navedenog tuženik predlaže da sud vještaka pozove na slijedeće ročište kako bi vještak mogao odgovoriti na pitanje, je li moguć nastanak „teške lezije ligamentarnog aparata DVS C3C4, C4C5, L4L5 i L5S1“ odnosno tri vratna dinamička vertebralna segmenta i jednog lumbalnog dinamičkog vertebralna segmenta pri promjeni brzine kretanja od 10,9 km/h unatoč utvrđenom prethodnom stanju kralježnice.

23. Očitujući se na prigovore tuženika u svom usmenom očitovanju na ročištu od 12. travnja 2024. dr. Davor Mayer navodi da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljena kao i dopune istog (misli se na nov nalaz sa dipl. ing. Igorom Jakoplićem). Na upit sadržan u podnesku tuženika odgovara da se sukladno zadatku vještačenja nije bavio analiziranjem težine odnosno opsežnosti ozlijede već je ocjenjivao mogućnost njezina nastanka. Eventualna daljnja pitanja vezana za opseg ozlijede mogla bi se postaviti vještak odgovarajuće kliničke med. struke.

24. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dipl. ing. Igora Jakoplića i dr. Davora Mayera, te usmeno očitovanje istog vještaka kao objektivno i stručno sačinjeno prema pravilima prometne i sudsko medicinske struke u kojem su vještaci na jasna i argumentiran način, temeljem postojeće dokumentacije u spisu u trenutku vještačenja utvrdili dinamiku nastanka ove nezgode, te pri utvrđenoj promjeni brzine vozila tužiteljice utvrdili jasnu uzročno-posljedičnu vezu između nastalih ozljeda tužiteljice i predmetnog događaja, a vještak dr. Mayer je u svom usmenom očitovanju argumentirano otklonio sve prigovore tuženika.

25. Sukladno čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/20 17, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024, dalje ZOSPC) vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.(2) Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

26. Sukladno čl. 44. istog Zakona prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ovoga Zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili, ako oni ne postoje, odgovarajući znak rukom.

27. Čl. 45. istog zakona propisano je da vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

28. Imajući u vidu prethodno citirane odredbe, te analizirajući iskaze tužiteljice i saslušanih svjedoka, te uzimajući u obzirom dio vještva dipl. ing . Igora Jakoplića u pogledu opisa štetnog događaja, nastalih oštećenja na vozilu, proizlazi kako se tužiteljica predmetnog dana kretala svojim osobnim vozilom lijevom stranom, [adresa] R [adresa] i to brzinom od cca 40 km/h, da se prethodno se zaustavila na jednom križanju jer je za njezin smjer kretanja bilo uključeno crveno svijetlo, a da se osiguranica tuženika kretala unatražnjom vožnjom brzinom oko 5 km/h sa obližnjeg parkinga, te zadnjim dijelom ušla na kolnik u krajnje lijevi kolnički trak u kome se kretala tužiteljica BMW koja je u tom trenutku naletila na vozilo osiguranice tuženika, te sud u navedenom dijelu poklanja vjeru iskazu tužiteljice i saslušanih svjedoka kao objektivno i u međusobnom suglasju.

29. Iz ovakvog opisa štetnog događaja nedvojbeno proizlazi odgovornost osiguranice tuženika za predmetni događaj budući da je prije svega nesmotrenom i krajnje opasnom vožnjom vršila izlazak sa parkinga na kolnik i oduzela prednost vozilu tužiteljice koja očito nije prekoračila brzinu kretanja, a kretala se po glavnoj ulici, ne ostavljajući tužiteljici očito primjereno vrijeme za reakciju i izbjegavanje sudara, čime je postupila protivno citiranoj odredbi čl. 45. ZOSPC-a.

30. Sud ne vjeruje iskazu svjedoka DV, osiguranice tuženika da je predmetnog dana unatražnju vožnju vršila sa uključena 4 pokazivača smjera na vozilu budući da je u tom dijelu njezin iskaz suprotan iskazu tužiteljice, te svjedoka ŠV koji u svom iskazu navode kako neposredno prije naleta nisu uočilo vozilo tužiteljice, a što zasigurno bi da je doista imala uključene pokazivače smjera na svom vozilu.

31. Osim toga osiguranica tuženika tijekom postupka uopće ne obrazlaže da li je prije početka opisane radnje unatražne vožnje sa parkinga imala mogućnost okretanja vozila i time prednjim dijelom vozila se uključiti u promet na kolnik glavne ulice kako zbog bolje preglednosti, tako i izbjegavanja opasnosti, pa slijedom svega navedenog razvidno je kako je osiguranica tuženika zasigurno odgovorna za predmetni događaj u kojem je tužiteljica zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji i medicinskom vještvu povedenom u ovom postupku.

32. Na okolnost osnovanosti i visine sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalom sudskom vještaku dr. sc. Božidaru Šebečiću iz čijeg vještva proizlazi da je tužiteljica ZV rođena 1989. god. je dana 13.04.2018. godine stradala u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila u sudaru s drugim osobnim automobilom (udarac prednjim dijelom vozila). Zadobila je istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu i natučenje područja slabinske kralježnice. Prema preslici zdravstvenog kartona tužiteljica je 2012. godine u prometnoj nesreći zadobila trzajnu ozljedu vrata i leđa, natučenje glave. Liječena je fizikalnom terapijom. U zdravstvenom kartonu je i 29.09.2027. navedena dijagnoza istegnuća mišića vrata, ordiniran je Normabel. Liječena je imobilizacijom vrata Schantzovim ovratnikom, mirovanjem, analgeticima. Provela je jedan ciklus fizikalne terapije. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, po završetku liječenja kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti. Instabilitet opisan na FSVK je upitan a ukoliko i postoji nije posljedica ozljeđivanja iz predmetnog štetnog događaja jer se radilo o traumi relativno malog inteziteta (vidljivo iz prvog nalaza nakon ozljeđivanja i iz veličine promjene brzine vozila delta v). Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpila fizičke bolove jačeg inteziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 6 dana i manjeg intenziteta 5 tjedna kumulativno. Tužiteljica je trpila primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpila je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg inteziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno. Tuđa pomoć u opsegu od 2 sata dnevno je bila potrebna 2 tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl..

33. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dr. Božidara Šebečića budući da je sačinjeno temeljem postojeće dokumentacije u spisu, nakon pregleda tužiteljice i uvida u zdravstveni karton, te imajući u vidu da su vještak na jasan i transparentan način utvrdio vrste ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnoj nezgodi, da između predmetnih ozljeda i štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza, te da je ocjena kvalifikatornih okolnosti donesena je temeljem navedenog sukladno stručnom znanju i dugogodišnjem kliničkom iskustvu, a na isto vještvo stranke nisu imale prigovora.

34. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

35. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužiteljice sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivenih ozljeda, činjenicu da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda medicinski obrađena po specijalistu kirurgu traumatologu, fizijatru, te provodila fizikalnu terapiju, da je zadobila istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu i natučenje područja slabinske kralježnice, te nosila Schanzov oratnik iz čega je razvidno da tužiteljica trpi fizičke bolove i strah određenog intenziteta i trajanja, a kako to nedvojbeno proizlazi iz predmetnog vještva, a imajući u vidu i starost tužiteljice (rođena 1989.).

36. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, a sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08) i čl. 223. ZPP- a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 900,00 EUR.

37. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 600,00 EUR,

38. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva utvrdio kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć u trajanju od ukupno 28 sati.

39. Budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužiteljica mogla pružiti takvu uslugu, sud je imajući u vidu da tužiteljica tijekom postupka ne dokazuje da su joj pomoć i njegu nisu pružale profesionalne osobe, koje inače plaćaju trošak poreza i doprinosa, a sud primjerenom smatra cijenu sata tuđe pomoći i njege od 4,00 EUR, to bi tužiteljici za ovaj vid štete pripadao iznos od 112,00 EUR, a u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO- a i čl. 223. ZPP-a.

40. Slijedom naprijed navedenog tužiteljici je na ime naknade neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu dosuđen iznos od 2.658,91 EUR, no kako tužitelj konačnim zahtjevom potražuje iznos od 1.612,00 EUR, a kako ista konačnim zahtjevom potražuje iznos od 2.112,00 EUR to je ista odbijena u preostalom dijelu od 500,00 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve sa zakonskom zateznom kamatom na osnovi čl. 29. st. 1. ZOO-a počev od 30.05.2019. do isplate, i to do 31. prosinca 2022. sukladno odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima NN br. 78/15.), od 01. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023.sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

41. Analizirajući navedene zakonske odredbe, sud je zaključio kako je istim sankcioniran svaki onaj dužnik koji ne ispuni svoju novčanu obvezu po dospijeću, s time da dužnik koji je dakle obvezan platiti određeni novčani iznos s naslova pravične novčane naknade dolazi u zakašnjenje ako tu novčanu obvezu ne ispuni na dan dospijeća, odnosno na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa vjerovnik, u konkretnom slučaju tužitelj, može od tog dana zahtijevati i zakonsku zateznu kamatu.

42. Iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu i očitovanja vještaka proizlazi da je liječenje tužiteljice bilo okončano u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva, pa bi tuženik bio zasigurno u zakašnjenju sa isplatom neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od toga dana, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I i II.

43. Odluka o parničnom trošku tužiteljice temelji se na odredbi čl. 154 st. 2. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužiteljici dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav odštetnog zahtjeva 200,00 EUR, za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podnesaka od 20.12.2019., 24.02.2020., 30.08.2021., 14.07.2022., 05.09.2023., 31.10.2023., 31.01.2025. svaki u iznosu od 200,00 EUR, za sastav podneska od 12.06.2024. u iznosu od 50,00 EUR, te za pristup na ročište 11.02.2020., 16.06.2020., 07.10.2020., 12.01.2022., 04.07.2022., 14.11.2022., 18.04.2023., 12.04.2024., 07.04.2025. svako u iznosu od 200,00 EUR, za pristup na ročište 26.01.2021. 50,00 EUR, ukupno 3.700,00 EUR, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 925,00 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42., kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 67,69 EUR i presudu u iznosu od 67,57 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama. ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 i 26/03, u daljnjem tekstu: ZSP), time da joj nije dosuđen trošak sastava podneska od 30.10.2019., 16.10.2020., 18.04.2023., 16.04.2024,. u iznosu od 50,00 EUR svaki jer u istim podnescima tužiteljica ne iznosi nikakve nove činjenice ili predlaže dokaze, pa isti isu nužni za predmetni postupak. Također joj nije priznat niti trošak podneska od 18.04.2023. od 200,00 EUR jer je sadržaj istog tužiteljica mogla iznijeti na ročištu koje je održano istog dana i za koje joj je priznat puni iznos nagrade i time ne stvarati dodatni trošak. Isto tako nije joj priznat niti trošak ročišta za objavu presude od 50,00 EUR umjesto zatraženih 200,00 EUR jer na isto tužiteljica nije pristupila. Za pristup na ročište 26.01.2021. tužiteljici je priznato 25% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1. Tarife, a sukladno Tbr. 9 toč. 3 Tarife jer je isto odgođeno prije upuštanja stranaka u raspravljanje.

44. Nadalje tužiteljici je dosuđen trošak medicinskog i kombiniranog vještačenja u iznosu od 696,80 EUR bez obzira na uspjeh u sporu.

45. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednost boda Tarife u vrijeme poduzimanja pojedine radnje, i uspjehu u sporu prema konačnom zahtjevu u podnesku od 31.01.2025. u iznosu od 2.112,00 EUR, kao i uspjeh stranaka u sporu i to tužitelja u iznosu od 88,00%, (u osnovi 100% i visini od 76%, pa kad se navedeno podijeli sa 2 dobije se postotak od 88,00%), a tuženika u omjeru od 12,00 % (visina 24,00 % podijeljena sa 2) pa kad se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, tužitelj je u postupku uspio u omjeru od 76,00%.

46. Slijedom navedenog tužiteljici je sukladno čl. 154.st. 3. i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 4.314,60 EUR, time da mu je trošak medicinskog vještačenja dosuđen bez obzira na uspjeh u sporu, dok je tuženik zbog svega navedenog u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

47. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljice odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 29. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23), a počev od donošenja ove presude, tj. dana 29. svibnja 2025. do isplate.

U Zagrebu, 29. svibnja 2025.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka koja je bila na ročištu za uručenje ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva nije uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud. Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva je uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 67,57 EUR

2. Tuženiku po pun