Poslovni broj: Us I-426/2025-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

UI M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Studenku Vuleti, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužitelja ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Mariju Vukoviću, odvjetniku u Splitu, Put Brodarice 6/III i opunomoćenicima Draganu Mijoč i Andreji Bakić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mijoč & Bakić d.o.o. u Splitu, Velebitska 75, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel Drugostupanjskog disciplinskog sudovanja, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, zastupanog po opunomoćeniku AF, zaposleniku, prema generalnoj punomoći pohranjenoj u Uredu predsjednice suda, radi teže povrede službene dužnosti, nakon održane usmene i javne rasprave zaključen 13. svibnja 2025.godine, u prisutnosti tužitelja sa zamjenicima opunomoćenika i opunomoćenika tuženika, 29.svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel Drugostupanjskog disciplinskog sudovanja, KLASA:UP/II-114-04/24-02/111, URBROJ:511-01-158-25-9 od 21. siječnja 2025. godine, te rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel Prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Split, KLASA:UP/I-114-04/24-02/390, URBROJ: 511-01-158-24-16 od 21. studenog 2024. godine i da se predmet vrati na ponovni postupak.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 04. ožujka 2025. godine kod ovog suda zaprimljena je tužba tužitelja podnijeta po opunomoćeniku Mariju Vukoviću, odvjetniku u Splitu, kojom se osporava rješenje tuženika, KLASA:UP/II-114-04/24-02/111, URBROJ:511-01-158-25-9 od 21. siječnja 2025. godine, koja tužba je u sudskoj pisarnici zaprimljena pod brojem UsI – 426/25. Isto tako kod ovog suda je dana 06. ožujka 2025. godine zaprimljena tužba tužitelja podnijeta po Odvjetničkom društvu Mijoč & Bakić d.o.o. u Splitu, Velebitska 75, kojom se osporava isto rješenje tuženika tj. rješenje, KLASA:UP/II-114-04/24- 02/111, URBROJ:511-01-158-25-9 od 21. siječnja 2025. godine, koja tužba u sudskoj pisarnici je zavedena pod brojem UsI-455/25.

Kako su kod Suda zaprimljene dvije tužbe kojima se osporava isto rješenje tuženika sud je dana 20. ožujka 2025. godine donio rješenje kojim je odlučio da se spajaju ovosudni spisi poslovni broj Usl-426/25 i Usl-455/25, na način da se ovosudni spisi broj Usl-455/25 pripaja spisu poslovnog broja Usl-426/25, radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja, jer se radi o istom osporenom aktu, pri čemu će se navedeni spisi nadalje voditi pod poslovnim brojem Usl-426/25.

2. U tužbi podnijetoj po opunomoćeniku Mariju Vukoviću u bitnom je navedeno: da je osporeno rješenje tuženika neosnovano i nezakonito i da je protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21, dalje:

ZUP-a i Zakona o policiji („("Narodne novine", broj: 34/11,130/12, 89/14, 151/14, 33/15,121/16,66/19 i 155/23, dalje: Zakon); da je rješenje u suprotnosti sa stanjem spisa i Zakona; da nije sporno da je oštećena FF podnijela kaznenu prijavu protiv tužitelja zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona, dakle, za kazneno djelo prijevare, prema činjeničnom i pravnom opisu koji je jednak stegovnom djelu za koji se tužitelja tereti. Kako se istovremeno odlučuje o kaznenoj i stegovnoj odgovornosti da je pitanje kaznene odgovornosti tužitelja prethodno pitanje, sukladno članku 55. ZUP-a, koje je odlučujuće za ovaj postupak u kojem se razmatralo pitanje stegovne odgovornosti tužitelja; da je prvostupanjsko disciplinsko tijelo trebalo prekinuti postupak dok se ne donese odluka u kaznenom postupku, jer prvostupanjsko tijelo sve dokaze temelji na ispravama koje se nalaze u spisu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KP-DO-2545/2023; da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu rješenjem odbacilo kaznenu prijavu za kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona koja je podnijeta protiv tužitelja. Stoga, ukoliko je oštećena FF preuzela kazneni progon da je prvostupanjsko disciplinsko tijelo trebalo prekinuti disciplinski postupak protiv tužitelja do okončanja kaznenog postupka, jer se o istoj stvari može voditi samo jedan postupak, jer bi se u protivnom radilo o povredi načela ne bis in idem; da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu odbacilo kaznenu prijavu iz razloga kako slijedi: „ Također je nesporno i kako oštećena FF te osumnjičeni ZF vezano za rezervaciju nisu sastavili niti potpisali nikakvu izjavu niti potvrdu kojom bi se definirali pravni učinci rezervacije u smislu što se događa s novcem ukoliko jedna strana odustane od sklopljenog kupoprodajnog ugovora, osnovne značajke predmetne kupoprodaje kao što su cijena nekretnine te i sam rok i dinamika isplate kupoprodajne cijene. S jedne strane oštećena FF u bitnome navodi kako je upravo osumnjičenik ZF taj koji je odugovlačio sa sklapanjem predugovora te kako smatra da ju je prevario te neosnovano zadržao uplaćen novac na ime rezervacije dok s druge strane osumnjičeni ZF navodi kako su upravo supružnici FF odustali od sklapanja kupoprodaje te da im je on kazao prije uplate rezervacije da se rezervacija ima smatrati odustaninom ukoliko odustanu od kupoprodaje. Stoga, uzimajući u obzir naprijed navedeno u nedostatku činjenica odnosno materijalnih dokaza te iskaza nepristranih svjedoka vezano za kronologiju i dinamiku odnosa između oštećene i osumnjičenika vezano za kupoprodaju predmetne nekretnine, koji bi s razumnom vjerojatnošću ukazivali da bi osumnjičenik postupao da prijevarnom namjerom u odnosu na oštećenu FF, nema osnovane sumnje da bi isti počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1.Kaznenog zakona niti bilo koje drugo kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti"; da su u kaznenom postupku saslušani FF i tužitelj, dok u disciplinskom postupku tužitelj nije saslušan niti je iznio svoju obranu zbog objektivne spriječenosti; da pred prvostupanjskim disciplinskim sudom koji je donio predmetno prvostupanjsko rješenje nije saslušana FF već je ista saslušana zamolbeno pred prvostupanjskim disciplinskim sudom u Osijeku. Stoga, da nije jasno temeljem čega je prvostupanjski disciplinski sud u Splitu izveo zaključak da iskaz FF predstavlja vjerodostojno i istinito iznošenje svih okolnosti i činjenica s obzirom da na vrlo detaljan i opširan način iznosi činjenice, kada isti sud nju nije niti saslušao neposredno, dok tužitelja nije saslušao; da tuženik pogrešno zaključuje da eventualno postojanje kaznene odgovornosti ne utječe na odlučivanje o postojanju disciplinskih povreda, jer se odluka o odgovornost tužitelja temelji na tome da je tužitelj disciplinski odgovoran upravo radi postojanja kaznene prijave odnosno eventualne kaznene odgovornosti koja nije utvrđena; da tuženik pogrešno zaključuje kako se u stvarnosti radi eventualno o sporu iz područja građanskog prava i to Zakona o obveznim odnosima, a da prvostupanjsko tijelo nema ovlaštenja tumačiti navedeni zakon; da vođenje parničnog postupka između ZF i FF oko tumačenja usmeno ugovorenih odredbi predugovora o kupoprodaji nekretnine nije i ne može biti teža povreda službene dužnosti opisana kao nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada se teško šteti ugledu policije; da je ključna činjenica da bi se činilo teško narušavanje ugleda policije je kada postoji osnovana sumnja u kazneno djelo tj. da je policijski službenik bio osnovano sumnjiv za kazneno djelo, a što ovdje nije slučaj jer Općinsko državno odvjetništvo u Splitu smatra da ne postoji osnovana sumnja da bi tužitelj počinio kazneno djelo prijevare i to na temelju isprava i činjeničnog popisa za koje mu prvostupanjski disciplinski sud određuje sankciju; da tuženik pogrešno zaključuje da tužitelju nije povrijeđeno pravo na obranu i pravo na pošteno suđenje budući da nije neposredno saslušan; da je tužitelj ispričao nedolazak na ročište pred prvostupanjskim disciplinskim sudom i to liječničkom ispričnicom, te je time opravdao svoj nedolazak na usmenu raspravu. Predloženo je da se sasluša tužitelja. Tužbenim zahtjevom je zatraženo da se ukine osporeno rješenje tuženika, podredno da se rješenje poništi i predmet vrati na ponovni postupak.

U tužbi podnijetoj od strane Odvjetničkog društva Mijoč & Bakić d.o.o. u bitnom se ističu isti prigovori kao i u tužbi podnijetoj po drugom opunomoćeniku. Navodi se da su osporena rješenja nepravilna i nezakonita i da sadrže nedostatke zbog kojih se ne mogu ispitati i da se ne temelje na valjanim i potpuno utvrđenim odlučnim činjenicama koje bi dovele do pravilne primjene prava. Ističe se da je tužitelj liječničkom dokumentacijom opravdao svoj izostanak sa usmene rasprave; da je u navedenoj situaciji disciplinski sud trebao prekinuti postupak, jer nije bilo uvjeta na vođenje postupka; da su postupanjem prvostupanjskog disciplinskog suda i tuženika grubo povrijeđena tužiteljeva prava na obranu, načelo neposrednosti i usmenosti; da je povrijeđen Ustav RH te Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, te se navode odredbe propisa koje su povrijeđene; da je sud bez valjanog i zakonitog razloga odlučio saslušanje ključne svjedokinje FF provesti zamolbenim putem u Osijeku, unatoč izričitom protivljenju tužitelja, te se o istom navode razlozi. Ukazuje se i u ovoj tužbi da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu rješenjem broj: KP-DO-2545/2023 odbacilo kaznenu prijavu radi osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona, koju je prema tužitelju podnijela FF, i da je kaznena prijava odbačena zbog nedostatka činjenica i materijalnih dokaza odnosno iskaza nepristranih svjedoka vezano za predmetni slučaj. Slijedom navedenog da je trebalo obustaviti disciplinski postupak, jer u postupanju tužitelja u konkretnom slučaju nije bilo ničega nepravilnog i nezakonitog; da je pogrešna interpretacija iz drugostupanjskog rješenja da vijeće ne nalazi kako bi navodi FF bili u suprotnosti s navodima TF. Navodi da je svjedokinja FF u svome iskazu neistinito iskazivala u odnosu na broj susreta s tužiteljem, sadržaj njihovog razgovora, sadržaj razgovora s načelnikom PP JF, vezano za ugovorne odredbe predugovora o kupoprodaji, odustaninu i rezervaciju. Stoga, da je odluka o postojanju krivnje na strani tužitelja pogrešna i da je pogrešna odluka o sankciji jer je tužitelja trebalo osloboditi krivnje za disciplinsku povredu, jer se u konkretnom slučaju ne radi o bilo kakvom narušavanju ugleda službe postupanjem tužitelja. Predloženo je da se sasluša tužitelja. Tužbenim zahtjevom je zatraženo da se poništi osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.

3. Tuženo tijelo je dostavilo odgovor na tužbu u kojem ostaje kod navoda iz osporenog rješenja. U odgovoru na tužbu se navodi da se u tužbi ponavljaju prigovori koji su isticani tijekom prvostupanjskog postupka odnosno u žalbi, a koje je Drugostupanjski disciplinski sud detaljno, jasno i argumentirano odbio, pa se radi izbjegavanja ponavljanja, upućuje na obrazloženje drugostupanjskog upravnog tijela; da je netočan navod tužitelja da je pitanje kaznene odgovornosti prethodno pitanje pa da je trebalo zastati sa vođenjem disciplinskog postupka; da je disciplinski sud odlučivao o povredi službene dužnosti, a ne o pitanju kaznene odgovornosti, pri čemu je zakonom određeno da se radi o dvama usporednim, odvojenim i neovisnim postupcima; da odbačaj kaznene prijave je potpuno irelevantan za odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti, niti se može raditi o povredi načela ne bis in idem, jer se radi o različitim djelima, koja imaju različiti zaštitni objekt i kazne se izriču sa različitom svrhom; da je različita pravna priroda kaznenog i disciplinskog postupka jer se u disciplinskom postupku odlučuje o radno-pravnoj odgovornosti odnosno građanskim pravima i obvezama pa navedeni postupak nema kaznenu prirodu u smislu članka 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (članak 93. Zakona o policiji) - presuda ESLJP A.B. protiv Norveške, Šikić protiv Hrvatske, Vanjak protiv Hrvatske, Trubić protiv Hrvatske); da je tužitelju više puta odnosno u dovoljnoj mjeri pružena mogućnost sudjelovanja u postupku, a da je usmena rasprava održana u nazočnosti tužiteljevog opunomoćenika, koji se je mogao očitovati o djelu i dokazima (članak 33. i 36. ZUP-a); da je zaključak o vjerodostojnosti iskaza svjedokinje FF disciplinski sud izveo iz sadržaja iskaza, cjelokupnog ponašanja navedene svjedokinje te stavljajući ga u kontekst materijalnih dokaza i krajnje nelogičnog i kontradiktornog iskazivanja tužitelja; da tužitelj netočno tvrdi da je disciplinski sud odluku o disciplinskoj odgovornosti donio temeljem utvrđenja kaznene odgovornosti; da disciplinski sud nije nadležan niti je utvrđivao kaznenu odgovornost tužitelja; da se u disciplinskom postupku nije odlučivalo ni o imovinsko-pravnom sporu, već o nedoličnom ponašanju tužitelja kao povredi službene dužnosti, pri čemu je utvrđeno da je tužitelj postupao prijevarno i da je pokazao izuzetnu upornost i drskost priskrbivši nepripadno veći novčani iznos; da nije točan navod tužitelja da je uvjet disciplinske odgovornosti počinjenje i utvrđenje kaznenog djela odnosno da se ugled policije može narušiti samo kada postoji osnovana sumnja da je policijski službenik počinio kazneno djelo; da Zakon o policiji kao težu povredu službene dužnosti propisuje i nedolično ponašanje kojim se izvan službe teško šteti ugledu službe; da je disciplinski sud jasno obrazložio kojim radnjama i na koji način je postupao tužitelj i zašto je njegovo ponašanje pravno označeno kao povreda iz članka 96. točka 7. Zakona o policiji; da je tužitelju pružena mogućnost sudjelovanja u postupku i da je on svoje pravo koristio; da je tužitelju omogućeno da iskazuje u prethodnom postupku i da odgovori na zahtjev, da je tužitelj obavio uvid u spis, da je pozvan na zamolbeno saslušanje u Osijek i na raspravu pred Prvostupanjskim sudom u Splitu; da je na raspravi na kojoj je donesena odluka tužitelja zastupao odvjetnik, potom da je tužitelj angažirao još dva odvjetnika i ukupno podnio tri žalbe, koje su detaljno proučene a da je drugostupanjski sud odgovorio na sve žalbene navode; da s obzirom na stanje spisa i utvrđeno činjenično stanje nije bilo razloga za ispitivanje stranke u smislu članka 70. ZUP-a, pa ne stoji tužbeni navod da je pravo tužitelja povrijeđeno kada nije neposredno saslušan pred sudom u Splitu; da je opisanim postupanjem tužitelja ostvareno obilježje teže povrede službene dužnosti, za koju je tužitelju u provedenom postupku, uz poštivanje postupovnih odredbi, zakonito i pravilno izrečena navedena kazna. Predloženo je da se tužba odbije.

4. Osporenim rješenjem tuženika odbijaju se žalbe tužitelja izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel Prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Split, KLASA:UP/I-114-04/24-02/390, URBROJ: 511-01-158-24-16 od 21. studenog 2024. godine, koje žalbe su podnijete putem opunomoćenika: 1. Dragana Mioča, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Mijoč & Bakić d.o.o. u Splitu, 2.Marija Vukovića, odvjetnika u Splitu, 3. Katje Jajaš, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Jajaš & Vukelić d.o.o. u Rijeci. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelj je proglašen odgovornim što je dana 12. lipnja 2023. godine, putem aplikacije Facebook Messenger pod pseudonimom „ SF“ oglasio prodaju nekretnine na građevnoj čestici 1031/1 k.o. u [adresa], a na koji se javila FF (1992) s kojom je 14. lipnja 2023. godine dogovorio prodaju nekretnine u zatečenom stanju za iznos od 270.000,00 eura, a opremljenu namještajem za iznos od 290.000,00 eura, nakon čega je isti dan s njom dogovorio iznos rezervacije od 7.500,00 eura koji mu je ona 15. lipnja 2023. godine uplatila na njegov račun otvoren u PBZ banci (činjenični opis u preostalom dijelu je kao što je naveden u rješenju Ministarstva unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel Prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Split, KLASA:UP/I-114- 04/24-02/390, URBROJ: 511-01-158-24-16 od 21. studenog 2024. godine), čime je počinio težu povredu službene dužnosti iz članka 96. točka 7. Zakona o policiji, opisanu kao „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije“, te mu se temeljem članka 110. stavak 2. točka 6. Zakona o policiji izriče disciplinska kazna - prestanak državne službe.

5. Na ročištu od 13. svibnja 2025. godine zamjenici opunomoćenika tužitelja su iskazali da ostaju kod sadržaja tužbi koje su dostavili sudu, dokaznog prijedloga i tužbenog zahtjeva, te su ustrajali u prijedlogu za saslušanjem tužitelja. Zamjenici opunomoćenika tužitelja u spis su predali popis troška. Zamjenik opunomoćenika Marija Vukovića te opunomoćenika Dragana Mioča, su posebno svaki, popisali trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu, za svaku radnju u iznosu od po 1.000,00 eura, sve uvećano za PDV ili ukupno 2.500,00 eura.

Opunomoćenik tuženika je iskazao da ostaje kod navoda iz odgovora na tužbu. Protivio se prijedlogu da se sasluša tužitelja, kao i pribavi spisa vezano za odbačaj kaznene prijave, jer navedena činjenica o odbačaju kaznene prijave nije relevantna za vođenje predmetnog disciplinskog postupka protiv tužitelja, sve iz razloga navedenih u odgovoru na tužbu.

6. Sud je odbio prijedlog da se u upravnom sporu sasluša tužitelj jer je ocijenjeno da je navedeno saslušanje nepotrebno i da se s obzirom na stanje spisa i raspoložive dokaze može donijeti pravilna i zakonita odluka bez saslušanja. Kod navedenog je posebno cijenjeno da je u disciplinskom postupku omogućeno tužitelju da se očituje o predmetu za koji se tereti i da je zamolbeno bio pozvan u Prvostupanjski disciplinski sud u Osijeku a da s obzirom na stanje spisa i utvrđeno činjenično stanje nije bilo razloga za ispitivanje stranke u smislu članka 70. ZUP-a.

Isto tako odbijen je prijedlog za pribavljanje spisa vezano za odbačaj kaznene prijave jer sud ocjenjuje da navedeni spis odnosno činjenica odbačaja kaznene prijave nije relevantna za vođenje predmetnog disciplinskog postupka protiv tužitelja.

7. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu i to: tužbi, te se pregledao cjelokupni sudski spis te spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, nakon provedenog sudskog postupka, ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, uzimajući u obzir navode stranaka iznesene u tužbi, odgovoru na tužbu, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika KLASA:UP/II-114-04/24-02/111, URBROJ:511-01-158-25-9 od 21. siječnja 2025. godine i da li je zakonito prvostupanjskim rješenjem utvrđeno da je tužitelj odgovoran i da je počinio težu povredu službene dužnosti iz članka 96. točka 7. Zakona o policiji, činjenično opisanu u izreci prvostupanjskog rješenja od 21. studenog 2024. godine, opisanu kao „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije“, te mu se temeljem članka 110. stavak 2. točka 6. Zakona o policiji izriče disciplinska kazna Prestanak državne službe.

10. Člankom 96. stavak 1. točka 7. Zakona o policiji ("Narodne novine", broj: 34/11,130/12,89/14,151/14,33/15,121/16,66/19 i 155/23,) je propisano da teža povreda službene dužnosti je nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije.

Člankom 110. stavak 2. točka 6. Zakona o policiji je propisano da se za teže povrede službene dužnosti može izreći kazna - prestanak državne službe.

11. Prema stanju spisa proizlazi da je kod Policijske postaje Kaštela dana 02. studenog 2023. godine sastavljen Zapisnik, KLASA:NK-UP/I-114-04/23-02/446, URBROJ:511-12-28-23-2, kojim se konstatira da je je načelnik Policijske postaje Kaštela, JF policijskom službeniku ZF (tužitelju ukazao da mu se na teret stavlja teža povreda službene dužnosti "nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije"), činjenično opisanom u navedenom Zapisniku, koje stegovno djelo je određeno člankom 96. točka 7. Zakona o policiji. Iz istog Zapisnika proizlazi da je tužitelju ukazano da ima mogućnost očitovati se o težoj povredi koja mu se stavlja na teret te da ima mogućnost izjašnjavanja o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Tužitelj se je o navedenome očitovao na način kako je navedeno u označenom zapisniku, u bitnom otklanjajući odgovornost za stegovno djelo koje mu se stavlja na teret.

12. Temeljem navedenog načelnik Policijske postaje Kaštela je dana 02. studenog 2023. godine Policijskoj upravi Splitsko-dalmatinskoj podnio Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje stegovnog djela iz članka 96. točka 7. Zakona o policiji opisanog kao "nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije", činjenično opisanim na način naprijed naveden.

13. Nije sporno da je oštećena-svjedokinju FF dana 17. listopada 2023. godine Službi općeg kriminaliteta Policijske uprave splitsko- dalmatinske, podnijela kaznenu prijavu protiv tužitelja zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona tj. za kazneno djelo prijevare.

14. Prema stanju spisa proizlazi: da načelnik Policijske uprave splitsko- dalmatinske dana 26. kolovoza 2024. godine Prvostupanjskom disciplinskom sudu MUP-a u Splitu podnio Zahtjev za pokretanje postupka protiv tužitelja radi postojanja osnovane sumnje da je isti počinio težu povredu službene dužnosti na način činjenično opisan u Zahtjevu za pokretanje postupka, opisanog kao nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije, iz članka 96. stavak 1. točka 7. Zakona o policiji.

15. Temeljem Zahtjeva za pokretanje postupka podnijetog od načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske kod Prvostupanjskog disciplinskog suda u Splitu proveden disciplinski postupak protiv tužitelja. Prvostupanjski disciplinski sud u Splitu je u tom disciplinskom postupku odlučio saslušati oštećenu-svjedokinju FF, a koja je protiv tužitelja podnijela i kaznenu prijavu zbog kaznenog djela iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona tj. za kazneno djelo prijevare. Kako je njezino prebivalište u [adresa] odlučeno je da se ista sasluša zamolbeno kod Prvostupanjskog disciplinskog suda MUP-a u Osijeku.

16. Nadalje iz spisa proizlazi da je Prvostupanjski disciplinski sud u Osijeku da dan 08. listopada 2024. godine pozvao svjedokinju FF, koja je navedenog dana i ispitana, što je sve utvrđeno Zapisnikom o ispitivanju svjedoka, KLASA:114-04/24-04/243, URBROJ:511-01-158-24-6 od 08. listopada 2024. godine. Iskazom na Zapisnik svjedokinja FF se je detaljno očitovala o svim aspektima navedene situacije i predmetne komunikacije sa tužiteljem, ističući pojedine detalje navedenog odnosa i komunikacije, kao potkrjepu svojih navoda, sve na način kako je navedeno u Zapisniku o ispitivanju svjedoka od 08. listopada 2024. godine.

17. Iz Zapisnika o ispitivanju svjedoka, KLASA:114-04/24-04/243, URBROJ: 511-01-158-24-6 od 08. listopada 2024. godine je vidljivo da je Prvostupanjski disciplinski sud u Osijeku na ročište za ispitivanje oštećene-svjedokinje FF, pozvao i tužitelja ZF koji se nije odazvao pozivu iako je istu bio uredno pozvan (dostavnica u spisu).

Dakle, u prvostupanjskom disciplinskom postupku omogućeno da se očituje o predmetnom stegovnom djelu koje mu se stavlja na teret, na način da je tužitelj neposredno nazočnoj svjedokinji mogao postavljati pitanja te u vezi samog stegovnog djela iznijeti svoje viđenje situacije i komunikacije sa oštećenom-svjedokinjom. Tužitelj nije koristio navedeno pravo.

18. Prema stanju spisa proizlazi da je pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom u Splitu dana 21. studenog 2024. godine održana usmena rasprava o čemu je sastavljen Zapisnik. Na raspravu su pozvani tužitelj te zastupnik podnositelja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka.

Na usmenu raspravu nije pristupio uredno pozvani tužitelj već je putem nazočnog opunomoćenika GF opravdao svoj izostanak dostavivši liječničku dokumentaciju.

19. Iz Zapisnika o usmenoj raspravi je vidljivo koji dokazi (pisani-materijalni) su izvedeni, te je tako vidljivo da su među ostalim izvedeni slijedeći dokazi: - prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka PP Kaštela od 02. studenog 2023. godine, - zapisnik o ispitivanju tužitelja dana 02. studenog 2023. godine od strane djelatnika PP Kaštela, - zapisnik o ispitivanju svjedokinje FF, sačinjen dana 08. listopada 2024. godine od strane Prvostupanjskog disciplinskog suda MUP-a u Osijeku, - službena zabilješka o obavijesnom razgovoru s TF od 18. listopada 2023. godine, - službena zabilješka o obavijesnom razgovoru s CF od 17. listopada 2023. godine, - Službena zabilježka o obavijesnom razgovoru s VF od 18. listopada 2023. godine, - dopis ODO- Split od 04. rujna 2024. godine, - zapisnik Službe općeg kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske o zaprimanju kaznene prijave od strane FF sačinjen dana 17. listopada 2023. godine, - devet listova formata A4 na kojima se nalaze javne objave s profila " SF" koje koristi tužitelj vezano za prodaju nekretnine na građevnoj čestici 1031/1 k. o. [katastarska općina], - DVD medij sa snimkom ispitivanja tužitelja dana 25. listopada 2023. godine od strane djelatnika Službe općeg kriminaliteta PU splitsko- dalmatinske, - potvrda Zagrebačke banke o uplaćenom iznosu od 7.500,00 eura na račun tužitelja kao rezervacija za kuću uplaćen od strane FF za tužitelja, - jedan list formata A4 na kojem se nalazi prepiska oštećene FF s tužiteljem preko aplikacije Messenger, 16 listova formata A4 na kojima se nalaze detalji korespondencije preko Whatsapp između oštećene FF i tužitelja i potvrda i zaprimljenom e-mailu.

20. Neosnovan je tužbeni navod da je tužitelju povrijeđeno pravo na obranu i pravo na pošteno suđenje budući da nije neposredno saslušan pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom u Splitu.

Naime, tužitelju pružena mogućnost sudjelovanja u postupku, omogućeno mu je da iskazuje u prethodnom postupku i da odgovori na zahtjev budući da je tužitelj je saslušan od strane načelnika PP Kaštela o čemu je dana 02. studenog 2023. godine sačinjen zapisnik. Tužitelj je također saslušan od djelatnika Službe općeg kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske o čemu je spisu priložen DVD medij sa snimkom ispitivanja tužitelja dana 25. listopada 2023. godine.

Isto tako tužitelj je uredno pozvan na usmenu raspravu koja je održana pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom u Splitu dana 21. studenog 2024. godine, ali tužitelj nije pristupio na usmenu raspravu već je putem nazočnog opunomoćenika GF opravdao svoj izostanak dostavivši liječničku dokumentaciju. Dakle, pozivanjem na usmenu raspravu tužitelju je omogućeno da sudjeluje u disciplinskom postupku i da se neposredno pred sudom očituje o svim pitanjima koji se odnose na predmet postupka i da iznese svoju obranu.

Uz navedeno je istaći da je na usmenoj raspravi pred Prvostupanjskim disciplinskim sudom u Splitu bio prisutan opunomoćenik tužitelja koji je mogao sudjelovati u raspravi.

Također je istaći da je tužitelj je kao stranka disciplinskog postupka bio pozvan od strane Prvostupanjskog disciplinskog suda u Osijeku kod kojeg se je provelo saslušanje oštećenice-svjedokinje FF, te je time tužitelju omogućeno da u neposrednom odnosu sa svjedokinjom pred navedenim sudom iznese svoje očitovanje predmetne situacije i da pred tim sudom svjedokinji postavlja konkretna pitanja i traži pojašnjenja. Tužitelj se nije odazvao pozivu i nije pristupio pred Prvostupanjski disciplinski sud u Osijeku.

21. Prema članku 70. ZUP-a ako za utvrđivanje određenih činjenica ne postoje drugi dokazi, za utvrđivanje takvih činjenica može se kao dokazno sredstvo uzeti i izjava stranke.

22. Pored navedenog ukazuje se da je disciplinski postupak po svojoj prirodi hitan postupak o čemu disciplinski sud treba brinuti na način da ne dozvoli da postupak bez valjanog razloga dugo traje i da se usmene rasprave odgađaju samo kada je to opravdano. Stoga, disciplinski sud je po ocijeni suda, u konkretnoj situaciji obzirom da je tužitelj uredno pozvan na usmenu raspravi i da je u disciplinskom postupku bio zastupan po opunomoćeniku-odvjetniku, koji je bio prisutan na usmenoj raspravi, te s obzirom na dokaznu građu u ovom postupku, pravilno ocijenio da nema potrebe uzimati izjavu od tužitelja kao stranke u dokazne svrhe, sukladno članku 70.ZUP-a, vodeći se konkretnim stanjem spisa ali i relevantnom sudskom praksom. Navedeni stav je u sudskoj praksi više puta potvrđen kao zakonita praksa održavanja rasprave u nazočnosti opunomoćenika odsutne stranke i to: presuda Upravnog suda u Splitu broj: UsI-3099/21-4 od 20. travnja 2022. godine, odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-4424/2018 od 04. svibnja 2024. godine.

23. Neosnovan je tužbeni navod da je pitanje kaznene odgovornosti tužitelja prethodno pitanje, sukladno članku 55. ZUP-a i da je prvostupanjsko disciplinsko tijelo trebalo prekinuti postupak dok se ne donese odluka u kaznenom postupku, jer prvostupanjsko tijelo sve dokaze temelji na ispravama koje se nalaze u spisu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KP-DO-2545/2023, odnosno da je disciplinski postupak trebalo obustaviti nakon što je odbačena kaznena prijava oštećene FF protiv tužitelja radi počinjenja kaznenog djela iz članka 236. KZ, kaznenog djela prevare, jer bi došlo do povrede načela ne bis in idem. Nije točan navod tužitelja da je uvjet disciplinske odgovornosti počinjenje i utvrđenje kaznenog djela. Isto tako odbačaj kaznene prijave koju je protiv tužitelja podnijela oštećena nije relevantan za ishod predmetnog disciplinskog postupka.

24. Disciplinski i kazneni postupak su dva odvojena i neovisna postupka. U konkretnoj stvari disciplinski sud je odlučivao o povredi službene dužnosti tužitelja, a ne o pitanju kaznene odgovornosti. Pored iznijetog navedeni postupci imaju različiti zaštitni objekt i kazne se izriču sa različitom svrhom.

Ugled policije počinjenjem stegovnog djela iz članka 96. Zakona o policiji se može narušiti i kada ne postoji osnovana sumnja da je policijski službenik počinio kazneno djelo.

25. Pravilno tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je različita pravna priroda kaznenog i disciplinskog postupka jer se u disciplinskom postupku odlučuje o radno- pravnoj odgovornosti odnosno građanskim pravima i obvezama tako da predmetni disciplinski postupak vođen prema tužitelju nema kaznenu prirodu u smislu članka 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (članak 93. Zakona o policiji), koji stav potvrđuje u sudska praksa ESLJP-a koja se navodi u odgovoru na tužbu. Dakle, istodobnim vođenjem disciplinskog i kaznenog postupka se ne čini povredi načela ne bis in idem.

26. Prema stanju spisa proizlazi da je vjerodostojnost iskaza svjedokinje FF dan zamolbeno kod Prvostupanjskog suda u Osijeku, Prvostupanjski sud u Splitu izveo iz sadržaja njezinog iskaza, cjelokupnog ponašanja navedene svjedokinje te stavljajući ga u kontekst materijalnih dokaza i krajnje nelogičnog i kontradiktornog iskazivanja tužitelja.

Dakle, isti sud je odgovornost tužitelja i utvrđenje o počinjenju teže povrede službene dužnosti donio slobodnom ocjenom, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, koji dokazi (pisani i materijalni), su izvedeni na usmenoj raspravi, kako je konstatirano u Zapisniku sa usmene rasprave pred Prvostupanjskim sudom u Splitu dana 21. studenog 2024. godine.

27. Temeljem svih izvedenih dokaza Prvostupanjski disciplinski sud je pravilno zaključio da je postupanjem tužitelja opisanim u izreci prvostupanjskog rješenja (činjeničnom opisu), ostvareno obilježje teže povrede službene dužnosti i da je tužitelj počinio težu povredu službene dužnosti iz članka 96. točka 7. Zakona o policiji, opisanu kao „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije“, te mu se temeljem članka 110. stavak 2. točka 6. Zakona o policiji izriče disciplinska kazna -prestanak državne službe.

28. Tužitelj u svome ponašanju za vrijeme kada je izvan službe je trebao biti svjestan da se njegovo ponašanje, kao policijskog službenika tj. i za vrijeme dok je izvan službe se prosuđuje prema kriteriju koji je viši od kriterija koji bi se odnosio za prosječnog građanina, jer nije za prihvatljivo niti za očekivat da se policijski službenik ponaša (izvan službe) na način opisani u rješenju).

Opisanim postupanjem tužitelj kao policijski službenik se ponašao nedolično čime je ostvareno obilježje teže povrede službene dužnosti, te je postupajući na opisani način svojim ponašanjem teško štetio ugledu policije, pa mu je zakonito i pravilno izrečena propisana kazna.

29. Sud ocjenjuje da je u postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, te da su na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene mjerodavne odredbe propisa, te da nisu počinjene povrede postupka, pa je osporeno rješenje zakonito. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje, ZUS-a), odbiti tužbeni zahtjev tj. odlučiti kao u izreci presude.

30. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. st. 1. ZUS-a, kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi svoje troškove, ako zakonom nije drukčije propisano, radi čega je zahtjev za naknadom troška, valjalo odbiti iz razloga jer je tužiteljev zahtjev odbijen, pa je slijedom navedenog riješeno kao u izreci pod točkom II. izreke.

U Splitu 29. svibnja 2025.

S U D A C

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 126. st. 1. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje presude (čl.126.st.6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja, Marijo Vuković, Split, Put Brodarice 6/III i Odvjetničkom društvu Mioč & Bakić d.o.o., Split, Velebitska 75,

- tuženiku MUP, Uprava za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel Drugostupanjskog disciplinskog sudovanja, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33,

- u spis.