Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8
Poslovni broj: Pp-1264/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljenice A. H. i I.-okrivljenog D. P., radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/24-5/5192, Urbroj: 511-02-05-24-1. od 15.3.2024., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti I i II-okrivljenika, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 23. srpnja 2024.,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICI:
A. H., O... B., F. L. 1., državljanka Republike Hrvatske, umirovljenica, 400,00 eura, razvedena, bez djece, srednja stručna sprema, pismena, prekršajno neosuđivana,
D. P., O..., sin N. i R., r. K., rođen .... u P., s prebivalištem u B., V. 54., umirovljenik, 600,00 eura, udovac, 2 djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, prekršajno neosuđivan,
k r i v i s u
I što su dana 23. veljače 2024., u 18:00 sati, u ulici F. L. kućni broj 1 u B., nasilnički se ponašali u obitelji na način da je A. H. svog intimnog partnera D. P. udarila nogom u međunožje, ogrebla po licu i uputila mu pogrdne riječi: "jebem ti milu majku", što je kod njega izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i povrede dostojanstva, nakon čega je D. P. na svoju intimnu partnericu A. H. fizički nasrnuo, gurnuo za ramena između sjedala, te nakon što ju je na ulici izvukao iz vozila udario ju je otvorenim dlanom u predjelu obraza i uputio joj pogrdne riječi: "Majku ti jebem, sad ću te osramotiti pred tvojom kućom i susjedima", što je kod nje izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i povrede dostojanstva,
dakle, kao intimni partneri međusobnim udaranjem i vrijeđanjem nasilnički se ponašali u obitelji,
pa su time počinili prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji im se prekršaj na temelju istog propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA OD 180,00 EURA (sto osamdeset eura)- svakom.
II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude.
Ako okrivljenici u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plate izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.
Ako okrivljenici plate 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 120,00 eura (sto dvadeset eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
III Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 eura (petnaest eura) - svaki, u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenih Optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/5192, Urbroj: 511-02-05-24-1. od 15.3.2024., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenici su se očitovali o optužbi na način da su se u vezi činjeničnih navoda izjasnili kako se smatraju krivima za prekršaj stavljen im na teret.
3. Ispitana A. H. navodi da je izvjesno vrijeme i to oko 4 godine u bliskoj i intimnoj vezi sa partnerom D. P.. Kritične zgode u večernjim satima zatekli su se u automobilu u blizini njezine obiteljske kuće i obzirom da je u to vrijeme imala određenih obiteljskih problema zatražila je od intimnog partnera izvjesnu pomoć koju joj je on ponudio, a poslije napomenuo da joj ne može pomoći. To je bio nekakav životni razlog odnosno motiv zbog kojeg su došli u verbalnu prepirku i zbog psihičkog statusa u tom trenutku izgubila je strpljenje te je prva započela sa neprimjerenim ponašanjem prema intimnom partneru kojeg je udarila nogom u međunožje i ogrebala po licu te mu opsovala majku. Nakon toga joj je on uzvratio na sličan način time što ju je izvukao iz automobila i ošamario po licu i vrijeđao pogrdnim riječima tako što joj je psovao majku. Dakako da je bila u tom trenutku emotivno povrijeđena kao žena, jer ju je takvim ponašanjem intimni partner direktno uznemirio i vrijeđao njeno dostojanstvo, što je i ona učinila prethodno prema njemu. Međutim, kroz nekoliko dana situacija se potpuno primirila i stabilizirala, jer su oboje shvatili da su suviše ishitreno postupili te su se jedan drugome ispričali i pomirili, tako da su ostali i nadalje u bliskim odnosima kao i ranije. Obzirom da je ona osoba nešto starije životne dobi na izvjestan način osjeća nelagodu zbog ovog događaja i žao joj je što je tako postupila, posebno prema intimnom partneru i svakako napominje da se takvo što ubuduće neće dogoditi. Stoga djelo prekršaja priznaje, ali moli sud da kod izricanja sankcije uzme u obzir njezin obiteljski odnosno socijalni status i činjenicu da nije ranije kažnjavana za takve i slične prekršaje.
4. Ispitani D. P. navodi da se kritične zgode nasilnički ponašao prema svojoj intimnoj partnerici A. H. sa kojom je u vezi oko 4 godine. P. dana u popodnevnim satima bio je u svom osobnom automobilu zajedno sa intimnom partnericom A. koju je dovezao do njene kuće. Nakon kraćeg razgovora inzistirao je da ona napusti automobil, što je ona izrijekom odbila i u tom je trenutku izgubio strpljenje te ju je želio prisilno odnosno fizičkom silom izvući iz automobila i to je učinio. Dok se na taj način ophodio prema njoj, ona je njega udarila nogom u međunožje i ogrebla rukom po licu te mu opsovala majku, zbog čega je na potpuno identičan način reagirao time što ju je ošamario po licu i uputio iste pogrdne riječi koje je ona njemu uputila. Dakako da ga je uznemirilo takvo vrijeđanje od strane intimne partnerice, kod čega naglašava da između njih nije bilo vike i galame kojima bi uznemiravali druge osobe koje su se mogle nalaziti u blizini. Međutim, u vrlo kratkom roku A. H. i on su nastavili komunikaciju i shvatili da su oboje pogriješili te su se ispričali jedan drugome za opisano ponašanje i time su ostali i dalje u bliskim odnosima. Stoga se radilo o izoliranom događaju koji se više neće ponoviti i žao mu je što je postupio tako prema osobi sa kojom je u bliskim odnosima te time prekršaj priznaje u cijelosti.
5. Na temelju priznanja okrivljenika, sud je sa sigurnošću utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj opisan u izreci ove presude koji im se stavlja na teret, pa su proglašeni krivima te im je blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.
6. U postupku nije bilo sporno da su okrivljenici počinili prekršaje opisan u izreci presude, jer su se izjasnili da se smatraju krivima za navedeni prekršaj te su potom izričito i jasno obrani opisali svoje protupravno ponašanje i priznali prekršaj.
7. Time nalazimo da su okrivljenici postupali nasilno jedno prema drugome, jer je upućivanje prostih odnosno vulgarnih riječi uvredljivog sadržaja jasan vid psihičkog nasilja kod kojeg se na strani osobe kojoj se riječi upućuju lako izaziva osjećaj uznemirenosti ili povrede dostojanstva, što je ovdje i bio slučaj, a takve negativne emocije nikako ne smije izazivati jedan član obitelji u odnosu na drugog, kao što su supružnici. Isto tako međusobni fizički napad teži je čin nasilja koji se ničime ne može opravdati. U svakom slučaju prema tvrdnjama samih okrivljenika nalazimo da su ioni u vrijeme događaja i dalje bili intimni partneri, zbog čega se na njih i odnosi odredba članka 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
8. Kako postoji izričito i priznanje okrivljenika za prekršaj stavljen im na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnosi isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajne evidencije iz kojih je razvidno da okrivljenici nisu kažnjavani za bilo koju vrstu prekršaja.
9. Zbog naprijed navedenih razloga, sud nalazi da su oboje okrivljenika u subjektivnom i objektivnom smislu ispunili su biće djela prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa su oglašeni krivima, te im je izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.
10. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje oboje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja te činjenica da imaju kao umirovljenici niža mjesečna primanja dok nisu ulagali posebnu upornost u izvršenju djela i iznimno su kritični za svoj postupak, uslijed čega nema realne osnove očekivati da bi mogli ponoviti takvo asocijalno ponašanje, time da do sada nisu kažnjavani za bilo koju vrstu prekršaja. Stoga uzevši u obzir način na koji su izražavali nasilni čin te njihov socijalni status, bilo je uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne, tako da su izrečene kazne bez sumnje primjerene i dostatne za njihovu resocijalizaciju i buduće adekvatno ponašanje u užoj socijalnoj sredini, pa se s razlogom očekuje postizanje zakonske svrhe kažnjavanja u svakom smislu.
11. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenici u roku koji im je određen u presudi mogu platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne, u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak moraju platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.
12. Okrivljenici su na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužni platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer ostvaruju redovna mjesečna primanja i mogu platiti naznačeni iznos troškova postupka bez da time ugrožavaju svoju egzistenciju.
U Bjelovaru, 23. srpnja 2024.
Zapisničar SUDAC
Andrea Hudoletnjak v.r. Ratko Laban v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenici i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
- Okrivljenicima I i II,
- Podnositelju Optužnog prijedloga
- po pravomoćnosti
- Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Bjelovar
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik
ANDREA HUDOLETNJAK