REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-380/025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić u pravnoj stvari tužiteljice DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jasminka Biloš, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika 24sata d.o.o., Zagreb, Oreškovićeva 6/H/1, OIB:78093047651, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Ladan, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. travnja 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice Jasminke Biloš, odvjetnice i zamjenika punomoćnika tuženika Pavla Krmpotića, odvjetnika, dana 29. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku 24sata d.o.o. za nakladničku djelatnost, Oreškovićeva 6H/1, 10010 Zagreb, OIB:78093047651 da tužiteljici DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi nematerijalnu štetu u iznosu od 3.318,07 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana 27. srpnja 2021. pa do isplate, određenim do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. prema stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, dok se sa preostalim zahtjevom za isplatom daljnjeg iznosa od 3.318,07 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 27. srpnja 2021. pa do isplate tužiteljica odbija.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 919,22 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 29. svibnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika dana 27.7.2021. podnijela tužbu radi naknade neimovinske štete koja joj je nastala objavom netočnih i neprovjerenih navoda negativnog i zlonamjernog sadržaja sadržanih u članku pod naslovom: DA gađala susjeda jajima? “Cijedila su se niz majicu i hlače”. Autorica spornog članka je EA, a isti je objavljen dana 26.5.2021. na elektroničkoj publikaciji 24 sata na internetskoj adresi https://www.24sata.hr/show/severina-gadala-susjeda-jajima-cijedila-su-se-niz-majicu-i hlače-764160 te u tiskanom izdanju 24 sata od 26.5.2021., na dvije stranice. U oba članka objavljene su neistinite i netočne informacije te netočne konstrukcije koje služe isključivo diskreditiranju tužiteljice, čime joj je povrijeđeno pravo osobnosti čast i ugled i dostojanstvo. Naslov članka objavljenog na elektroničkoj publikaciji 24 sata:“ DA gađala susjeda jajima? “Cijedila su se niz majicu i hlače” aludira da je nesporna činjenica da je tužiteljica gađala susjeda jajima. Na to aludira i rečenica „cijedila su se niz majicu i hlače“ što također aludira na nespornu činjenicu o posljedicama postupanja tužiteljice. Navedene informacije nisu točne ni istinite. Prosječni čitatelj već iz naslova zaključuje da je Severina susjeda gađala jajima. Većina čitatelja uglavnom i pretežito čita naslove i boldirane retke. U tekstu članka navodi se da se susjed (tužiteljice) žalio da mu je netko istrgnuo brisače na autu i da sumnja tko bi to mogao biti. Napomena da se radi o susjedu koji živi na zagrebačkom [adresa], gdje živi i tužiteljica, kao i da je tužiteljica policiji tijekom intervencije izjavila kako ne zna o kakvim jajima susjed priča, te da je ručala za stolom s obitelji, sadržajno ne ukazuje ni na sumnju susjeda da ga je ona gađala jajima niti njegovu optužbu da ga je ona gađala, a ponajmanje da je to činjenica, a što proizlazi iz upadljivog naslova. Sve navedeno objavljeno je isključivo u svrhu diskreditiranja tužiteljice.

2. U tiskanom izdanju 24 sata od 26.5.2021. na dvije stranice objavljen je tekst s velikim naslovom sadržaja „ DA susjeda gađala jajima“, u kome se tvrdi da ju je susjed optužio da ga je napala s prozora te da mu je vikala da je polu- D, da joj se više nikada ne obraća te da su mu se jaja cijedila niz hlače i majicu. U istom članku objavljeno je da je tuženik izvršio provjeru kod policije, da je policija potvrdila da je izašla na teren, ali da nisu utvrdili prekršaj. Nastavni podnaslov istog članka na drugoj stranici: “Nakon incidenta s jajima i policijom, E je s menadžerom otišla s [adresa] s koferima“, ponovo insinuira čitateljima da je tužiteljica bila sudionik i počinitelj navodnog incidenta što nije točno, a što je tuženiku bilo poznato jer je naveo da je isto provjerio u policiji i dobio obavijest da prekršaj nije počinjen. Sve navedeno objavljeno je isključivo u svrhu diskreditiranja tužiteljice u svrhu senzacionalizma i čitanosti, bez namjere o objektivnom izvještavanju javnosti što bi trebao biti interes medija.

3. Tužiteljica je, sukladno čl. 40. i 41. Zakona o medijima (NN 59/2004, 84/2011, 81/2013, 114/2022, u nastavku ZM-a) tuženiku putem punomoćnice 24.6.2021. podnijela obrazloženi zahtjev za ispravak objavljene informacije dana 26.5.2021. Tuženik nije objavio ispravak informacije niti je tužiteljica od tuženika primila ikakav odgovor ili očitovanje na zahtjev.

4. Citirani navodi iz objavljenih članaka kao i naslova netočni su i neistiniti. U vrijeme za koje navodni susjed tvrdi da ga je tužiteljica gađala jajima, bila je s više članova svoje obitelji i svojim menadžerom u svom domu na ručku. Čitanjem spornih članaka vidljivo je da se navodi ne temelje na provjerenoj i istinitoj informaciji i činjenici koja bi služila istinitom informiranju javnosti, već se iznosi niz neistinitih navoda koji služe isključivo diskreditiranju tužiteljice. Tuženik je objavio neistinite informacije unatoč činjenici da je policija demantirala saznanje o počinjenju bilo kakvog prekršaja, dakle, tuženik je postupao samo u svrhu objave senzacionalističkog članka koji će zainteresirati čitatelje i povećati prodanost što nije u skladu s profesionalnim obavljanjem novinarske struke. Tuženik inače upadljivo i fokusirano iznosi neprovjerene informacije iz privatnog života DA, do mjere da izvješćuje javnost kada ju je posjetila majka, kada menadžer, kada su joj spuštene rolete na stanu i sl., gdje je njezin suprug, prate li se na društvenim mrežama, je li ljubavi došao kraj, da se seli kod vinara, da je s vinarom bila na krstarenju i sl. Pri tome se često služe navodima: kažu susjedi oka sokolova, šuška se i sl ., kako bi se dalo povoda da se piše i o tužiteljici iznose negativni vrijednosne sudovi i insinuacije s ciljem da štete ugledu časti i dostojanstvu tužiteljice. Niti jedan ispravak informacije tuženik nikada nije objavio, niti je prestao pisati objave o tužiteljici iako je tužiteljica pokušavala to ostvariti i dobronamjernim pismom uredniku tuženika i pisanim zahtjevima za ispravak informacije .

5. Objavom neistinitih i neprovjerenih navoda negativnog i zlonamjernog sadržaja tužiteljici je prouzročena nematerijalna šteta povrede prava osobnosti i to prava na privatnost, ugled, dostojanstvo i čast. Tužiteljicu se opetovanim objavama neprovjerenih i netočnih navoda diskreditira i prikazuje kao nemoralnu osobu koja napada susjede. Navodima da je tužiteljica vrijeđala susjeda da je „polu- D“ tužiteljica se neosnovano predstavlja kao osoba koja ljude diskriminira prema nacionalnoj osnovi što ne odgovara istini što teško šteti njezinom i osobnom i profesionalnom ugledu časti i dostojanstvu. Tužiteljica je pjevačica koja održava koncerte i ima publiku različite nacionalnosti i ovakve objave svakako negativno utječu na njezinu reputaciju. Neistinita informacija kako je tužiteljica vrijeđala susjeda na nacionalnoj osnovi i istog gađala jajima ne služi informiranju javnosti, već isključivo narušava ugled i čast tužiteljice. Zakon o medijima u čl. 7. st. 1. jamči svakoj osobi pravo na zaštitu privatnosti, ugleda, dostojanstva i časti, a to pravo štiti se i čl. 35. Ustava Republike Hrvatske kao temeljno osobno pravo. Objavljenim senzacionalističkim člancima kod čitatelja se može i želi izazvati pogrešan dojam da je tužiteljica konfliktna sklona ekscesima, nanošenju štete drugima, da je počinila kaznena djela i prekršajna djela, da diskriminira građane na nacionalnoj osnovi, što ne odgovara istini i vrijeđa njezin ugled i čast. Ovakvim novinarskim i uredničkim pristupom, iznošenjem paušalnih i neprovjerenih informacija, prijeđena je granica objektivnog izvješćivanja. Tužiteljica je javna ličnost i majka malodobnog djeteta te joj se objavljenim neistinitim navodima nanosi nepopravljiva šteta. Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže da sud naloži tuženiku da joj na ime naknade neimovinske štete i to povrede časti i ugleda isplati iznos od 6.636,14 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate te da joj naknadi prouzročeni parnični trošak uvećano za zateznu kamatu tekuću od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

6. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi svim navodima tužbe i postavljenom tužbenom zahtjevu, kako po pitanju osnove tako i po pitanju visine. Ističe da informacije označene kao sporne nisu podobne povrijediti pravo osobnosti, a posebno nisu takve naravi da bi opravdale isplatu novčane naknade već se eventualno može raditi o informacijama u odnosu na koje bi primjerenije bilo tražiti objavu odgovora na objavljenu informaciju. S obzirom na to da tužiteljica ne traži niti ispravak niti objavu odgovora razvidno je kako je jedini motiv ove tužbe lukrativnost, a što je zabranjeni motiv te se radi toga tužbeni zahtjev ima u cijelosti odbiti kao neosnovan. Ističe i da su informacije iznesene u spornom članku takve naravi da se povodom njih neposredno mogu primijeniti odredbe članka 21. stavka 4. ZM-a. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužiteljicu na plaćanje troškova ovog postupka.

7. Tužiteljica je ostala kod tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Navode iz odgovora na tužbu u cijelosti osporava. Posebno osporava navode tuženika da su posrijedi lukrativni razlozi tužbe, obzirom je pokušala mirnim putem tražiti ispravak neistinite objave, a koji je zahtjev tuženik u potpunosti ignorirao. U odnosu na tuženikovo pozivanje na odredbu čl. 21 st. 4. ZM-a ističe kako nije razvidno na koji se isključujući razlog pri tome tuženik poziva obzirom je iz samog članka razvidno da je autor bio upoznat sa činjenicom da je objavljena informacija netočna, odnosno nije imao valjane razloge povjerovati u točnost informacija obzirom je cijelom slučaju intervenirala policija koja je izišla na teren te odbacila optužbe. Napominje kako autor spornog članka navodi i citira izjavu susjeda tužiteljice kako mu je „netko istrgnuo brisače na autu“, te kako „sumnja tko bi to mogao biti, ali neće reći“, a prilikom kojih izjava autor spornog članka također dovodi tužiteljicu u odnos sa počinjenjem kaznenog djela opisanog u čl. 235 Kaznenog zakona. Slijedom navedenog, niti je prenesena informacija utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne, niti je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije niti je postupano u dobroj vjeri niti je proizašla iz vrijednosnih sudova autora. Policija je bila prisutna i zaključili su da do prekršaja nije došlo. Prema tome autor je znajući za netočnost informacije istu odlučio tako predstaviti javnosti.

8. Tužiteljica se poziva na odredbu čl. 1098. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023, u nastavku ZOO-a) kojim je propisano da tko drugom povrijedi čast, iznosi ili prenosi neistinite navode o njegovoj prošlosti, znanju, sposobnosti, ili o čemu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, i time mu prouzroči imovinsku štetu, dužan je naknaditi je. Kako je tužiteljica javna ličnost, ugled i zarada joj ovisi, između ostalog, i o javnom mijenju na koje izravno utječu mediji i način na koji je u njima portretirana. U situaciji pandemije Covid virusa te nemogućnosti nastupanja i javnog izvođenja glazbe (odnosi se na vrijeme obave spornog članka), tužiteljica je gotovo sav prihod u zadnjih godinu dana ostvarivala iz sponzorskih ugovora, čija lukrativnost uvelike ovisi upravo o njenom imidžu koji uživa kao javna ličnost. U konkretnom slučaju na teret tužiteljici se stavlja napad na drugu osobu, remećenje javnog reda i mira te oštećenje tuđe imovine, dakle počinjenje kaznenih djela bez ikakvog prethodnog saznanja o odlučnim činjenicama, o uzročnoj vezi između takozvanog počinitelja, štetne radnje i oštećenika, te unatoč činjenici da je sama policija kao tijelo ovlašteno poduzimati mjere u takvim slučajevima i procjenjivati razinu osnovane sumnje, utvrdila da nema osnova za prekršajni progon. Tužiteljica ističe i da je iznos predložene novčane kazne minimalnom s aspekta razmjernosti, kako iz počinjene štete tako i preventivne mjere, jer iako je tužiteljica svjesna da je javna ličnost, drži kako mediji u svojem izvješćivanju moraju imati granicu do koje, radi ostvarenja svojih prava (čitati: zarade na broju prodanih primjeraka ) smiju posezati u prava i slobode drugih. Objavom neistinitih i neprovjerenih navoda negativnog i zlonamjernog sadržaja tužiteljici je prouzročena nematerijalna šteta povrede prava osobnosti i to prava na privatnost, ugled, čast i dostojanstvo. Slijedom čega predlaže usvojiti tužbu u cijelosti.

9. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem zahtjeva za objavu informacije od 26.5.2021.sa povratnicom, kao i zahtjeva za objavu informacija iz prijašnjih razdoblja, sve u odnosu na ranije objavljenje članke tuženika čiji popis (ukupno 20) dostavlja, preslike naslovnice spornog članka objavljenog u tiskanom izdanju 24 sata, kao i cijelog članka sa web portala tuženika https://www.24sata.hr/show/severina-gadala- susjeda-jajima-cijedila-su-se-niz-majicu-i hlače-764160. Pročitano je izvješće MUP-a o utvrđenom činjeničnom stanju sastavljeno povodom telefonske dojave TA da ga DA gađa jajima, kao i službena zabilješka MUP-a o obavljenom razgovoru sa TA dana 4.3.2021. Saslušani su svjedoci IA, KA, TA i ČA te tužiteljica DA. Cijeneći provedene dokaze sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev u većem dijelu osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi neimovinsku štetu zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva, nastalu objavom teksta pod naslovom: “ DA gađala susjeda jajima? “Cijedila su se niz majicu i hlače” objavljenog na internet portalu tuženika https://www.24sata.hr/show/severina-gadala-susjeda-jajima-cijedila-su-se-niz- majicu-i hlače-764160 i tiskanom izdanju 24 sata od dana 26.5.2021.

11. Nije sporno da se u članku autorice EA opisuje optužba susjeda tužiteljice TA da ga je tužiteljica, dok se nalazio ispred svoje kuće i pregledavao štetu na autu koja mu je nastala trganjem brisača, iz svog stana kroz prozor gađala jajima te su mu se, tako razbijena, cijedila niz majicu i hlače. Navodi se tvrdnja susjeda da mu je tužiteljica tom prilikom vikala da je „polu D“ i da joj se više nikad ne obraća. Zbog toga je pozvao policiju koja je prilikom intervencije zabilježila da tužiteljica ne zna o čemu je riječ budući je u vrijeme u koje je susjed optužuje da je bacala jaja, ručala sa obitelji. Navodi se i da su iz policije potvrdili da su izašli na teren zbog narušavanja javnog reda i mira, ali nisu utvrdili prekršaj. U članku se dalje opisuje što je DA radila idućeg dana te se dodaje da pjevačica očekuje presudu Županijskog suda o tome s kojim će roditeljem živjeti maloljetno dijete koje ima sa srpskim poduzetnikom NA. Tužiteljica kao posebno uvredljive izdvaja tvrdnje da bi koga prozivala po nacionalnoj osnovi (vrijeđala susjeda da je polu D), a namjeru tuženika za javnim diskreditiranjem i vrijeđanjem posebno iščitava u činjenici da tuženik, unatoč policijskom izvješću iz kojeg jasno proizlazi da u njenom postupanju nema elemenata prekršaja, ipak u svom naslovu govori o navodom incidentu s [adresa] (DA gađala susjeda jajima? „Cijedila su se niz majicu i hlače“). U takvim tvrdnjama tužiteljica vidi i namjeru tuženika da ju široj javnosti prikaže kao konfliktnu osobu sklonu ekscesima i nanošenju štete drugima, posredno aludirajući i na njene roditeljske kompetencije, sve spominjući čekanje odluke Županijskog suda s kojim će roditeljem živjeti zajedničko malodobno dijete tužiteljice i NA.

12. Sporno je je li tuženik prije objave provjerio istinitost spornih informacija, postoji li širi interes javnosti za njihovu objavu, tj. pridonose li iste javnoj raspravi od općeg značaja ili tek senzacionalističko izvještavanje kojemu je cilj ostvarivanje profita. Sporno je je li tuženik postupao u dobroj vjeri ili je objavljenim informacijama svjesno i namjerno, zanemarujući pri tome pravo tužiteljice na ugled, čast, dostojanstvo, pravo na ime, kao i privatnost osobnog i obiteljskog života, naslovom, opremom i sadržajem spornog teksta povrijedio njeno pravo osobnosti. Sporno je jesu li objavljene informacije podobne utjecati na percepciju tužiteljice u javnosti i koji je njihov doseg, obzirom su objavljene i u tiskanom izdanju i putem interneta. Sporno je i opravdava li utužena visina tužbenog zahtjeva pretrpljenu štetu.

13. Čitanjem izvješća MUP-a, PU zagrebačka, IV policijska postaja Zagreb, Klasa NK 210- 01722-01/7149, Urbroj 511-19-30-22-2 od dana 28.7.2022. utvrđeno je da su policijski službenici dana 21.5.2021. u 13,26 postupali povodom zaprimljene dojave od strane TA navodeći da ga je na adresi u [adresa] DA gađala jajima s prozora. Obavljenim razgovorima na mjestu događaja sa tražiteljem intervencije TA i DA, uslijed kontradiktornih izjava nisu utvrđeni elementi prekršaja, kao niti kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti te su upućeni na mogućnost podnošenja optužnog prijedloga temeljem čl. 113. Prekršajnog zakona. O pruženoj intervenciji je sastavljena službena bilješka koju je sud također pročitao. U istoj se navodi da je s TA obavljen razgovor u kojem je naveo da ga je DA gađala jajima iz svog stana koji se nalazi na trećem katu stambene zgrade na adresi [adresa], dok se on nalazio ispred navedene zgrade gdje je na ulici popravljao svoj auto. Navodi da ne zna povod navedenog, između njega i DA nije bilo međusobnog svađanja ili galame koja bi narušavala javni red i mir građana, nego da mu je DA tijekom bacanja jaja s prozora rekla: “Nikad mi se više ne obraćaj. Prijavit ću te USKOK-u. Zvao si novinare. Na mjesto dojave po Vladimirovu pozivu pristupa CA koji u razgovoru navodi da je vidio kako „lete“ jaja na TA, negdje iz smjera stambene zgrade u [adresa]. CA navodi da nije vidio tko je bacao jaja niti s kojeg su kata bačena te da nije čuo nikakvu buku niti galamu. Za vrijeme navedenog se CA nalazio ispred kbr. 182 u [adresa], a koja je udaljena oko 30 – 50 m od mjesta dojave. Dolaskom na treći kat stambene zgrade u [adresa]. zatečena je DA koja u razgovoru sa policijskim službenicima navod da je iznenađena dolaskom policije, da se u stanu nalazi sa svojim bliskim prijateljima te da ručaju. Na pitanja o navodima iz dojave odgovora da nije bacala nikakva jaja te da su navodi lažni. Također je obavljen razgovor sa IA i KA koji potvrđuju Severininu priču te navode da su oko 13.00 sati ručali te da nisu ni sa kim imali problema niti je DA na koga bacala jaja. Po policijskim službenicima su ispred stambene zgrade na kbr. 180 gdje se nalazio Vladimirov auto, uočena dva ili tri razbijena kokošja jaja.

14. Saslušan u ovom postupku kao svjedok TA iznosi nešto drugačije okolnosti naprijed opisanog događaja od 21.5.2021. Navodi da je tog dana šetao svog psa, u šetnji primijetio da mu je iskrivljena antena na autu. Stoga je vratio psa kući i došao popraviti zaštekanu antenu, pretpostavlja da su je savinuli klinci. Auto mu je bio parkiran preko puta zgrade tužiteljice, uz rub ceste budući nema parkirališta. Misli da je od njene zgrade bio udaljen 15 metara. Bio je sam. Ovo popravljanje antene se dešavalo od cca 12:30 do 13:00 sati kada je počela kanada s jajima. Vidio je tužiteljicu kako baca jaja s prozora iz svog stana na trećem katu. Vidio je da je imala dvije kartonske kutije jaja pa je tako na njega doletjelo cca 20- tak jaja. Pogodila ga je u glavu, točnije u mobitel koji je držao prislonjen na uho. Kako su jaja letjela tako je on:"bežao malo sim pak tam." Tužiteljica je, dok ga je gađala jajima, svašta vikala, psovala. Fotoreporteri su sjedili u svojim autima, nisu ništa fotografirali, vjerojatno su gledali kako ga tužiteljica gađa s jajima. Nije prilazio fotoreporterima da se požali kako izgleda nakon što ga je tužiteljica gađala jajima. Počistio je mobitel i zvao policiju. To su mu sugerirali i susjedi koji su prolazili, to su bili obični ljudi koji su išli iz dućana, pretežito ženske. Došla je policija, točnije policajac i policajka koji su otišli na razgovor sa tužiteljicom. Policajka koja je došla po njegovom pozivu, a kada je provjerila kod koga ide je rekla:" T, pa to mi je frendica iz Splita." Zna da su gore bili i KA sa bakom ČA, one su došle cca 10 do 15 minuta nakon što je zvao policiju, dok je cca 45 minuta nakon toga došao i ĐA. Pričekao je da policija izađe iz zgrade i tada su mu rekli da su kod tužiteljice svi ručali i da ne znaju ništa o bilo kakvim jajima. Otišao se doma oprati jer ga je tužiteljica pogodila u hlače, cipele. Inače, ispred zgrade tužiteljice je primijetio i snimatelje koje su tamo vrlo često parkirani u svojim autima, čekaju da se tužiteljica pojavi. Misli da ih je primijetio tada kada je došao popraviti antenu na svom autu. Osobno ne poznaje nikoga od tih snimatelja, ne poznaje nikoga iz 24 sata. Od prijatelja je saznao da je o ovome što je opisao izašao članak. Prijatelji su ga zvali da mu kažu koja je faca jer je izašao u novinama, prepoznali su ga po slici pa je kupio 24 sata. Prije opisanog događaja, kao niti nakon toga, nije imao nikakvih sukoba sa tužiteljicom. O ovom događaju nije pročitao ni u kojim drugim novinarima. Nitko iz 24 sata ga nije zvao i pitao je li istina da ga je tužiteljica gađala jajima niti on ikoga iz 24 sata poznaje. Drugi dan je išao u policijsku postaju, nosio je slike na kojima se vidi da je sav u jajima. Policajci su mu rekli da te slike ne smije nikome dati i da se ne smiju objaviti u medijima. Nisu mu objasnili zašto.

15. Opisani iskaz svjedoka TA sud ocjenjuje u većem dijelu neiskrenim i neistinitim jer navedeno ne odgovora sadržaju naprijed opisanog policijskog zapisnika, ali niti sadržaju spornog teksta. Ne podudaraju se istaknute okolnosti mjesta nastanka po svjedoku opisanog incidenta (ispred zgrade tužiteljice ili preko puta zgrade gdje mu je bilo parkirano osobno vozilo), prisutnost trećih osoba (CA ili susjedi koji su prolazili, „…obični ljudi koji su išli iz dućana, pretežito ženske“, fotoreporteri koji su sjedili u svojim automobilima parkiranim ispred zgrade tužiteljice), osobe koja je bacala jaja (CA nije vidio tko je bacao jaja niti s kojeg su kata bačena), količina bačenih jaja (dvije kutije tj. 20-tak jaja kojima je tužiteljica pogodila TA u glavu, točnije mobitel koji je držao prislonjen na uho ili dva-tri razbijena jaja koja je uočila policija na podu), je li bilo kakve galame (CA nije čuo nikakvu buku niti galamu, dok svjedok TA tvrdi da je tužiteljica svašta vikala i psovala). Pregledom dostavljenih ispisa spornog članka sud nije uočio niti fotografiju muške osobe (svjedok iskazuje da su ga prijatelji prepoznali po objavljenoj slici u 24 sata pa je zbog toga i kupio te novine). U MUP-u nije evidentirano niti da bi im se TA obratio i dan nakon obavljene intervencije, dakle 22.5.2021. pa se i taj dio iskaza ocjenjuje neistinitim.

16. Svjedok IA u svom iskazu ističe da su u spornom članku navedene neistine, o čemu ima neposrednih saznanja budući je bio kod DA kada se opisani događaj desio. Tako opisuje dolazak policije na vrata stana tužiteljice, kao i sadržaj razgovora policije sa tužiteljicom koji je također osobno slušao. Zna da su rekli tužiteljici da se radi o prijavi susjeda Vlade da je bacala jaja s prozora, a koji su navodi neistiniti. Ističe i da su policajci, nakon što su obavili razgovor s tužiteljicom, zvali centralu, opisali o čemu se radi, rekli da više nemaju što utvrditi i da odlaze. Dan nakon opisanog, 24 sata objavljuje sporni članak. U njemu su navedene neistinite, neprovjerene informacije budući nitko nije od tužiteljice, njega, njenog PR tražio bilo kakvu izjavu. Neistina je da je DA bacala jaja, posebno je van svake pameti da je vrijeđala susjeda da je polu D. Predmetni navodi tužiteljici čine štetu budući su članak prenijeli i mediji u Srbiji i Bosni, gdje tužiteljica nastupa i gdje su ljudi srpske nacionalnosti koji ne prihvaćaju takav izričaj. Kod tužiteljice vrijedi upravo sve suprotno budući joj je muž D, otac djeteta je D, sadašnji producent. Međutim, ovakvim se navodima stvara atmosfera koja za tužiteljicu može biti potencijalno opasna kada radi na tim područjima. Članak su prenijeli mediji koji nisu bez veze i to Blic, Dnevnik.ba. Šteta je tim veća jer je DA u jednom intervju rekla da ne želi raditi s osobom koja negira genocid u Srebernici pa ju se nakon ovog članka naziva mrziteljicom I, a što nema nikakve veze s njom. Neki od medija koji su tužiteljicu nazvali mrziteljicu I su Kurir i novinarka GA, zatim srpski Telegraf, portal se zove Republika.rs, a bilo je još portala koji su to pisali kojih se sada ne može sjetiti. Sve se to dešava u vrijeme kada Županijski sud u Splitu odlučuje o tome s kime će živjeti njeno dijete. Na taj se način vrši pritisak, DA se u javnosti predstavlja kao nestabilnom osobom koja na nekoga baca jaja. Ističe i da novinarke tuženika ĆA i EA i inače objavljuju članke u kojima iznose neistine vezane za tužiteljicu, ali i za njega, zbog čega je protiv njih i osobno pokrenuo radi naknade štete u kojem je utvrđeno da su pisale neistine. Također moram reći kako sam mišljenja da je upravo susjed K osoba s kojom te novinarke kontaktiraju.

17. Spornog je dana dolasku policije u stan tužiteljice svjedočila i KA koja je sa majkom tužiteljice u stanu tužiteljice kuhala ručak na koji su, iz studija, došli tužiteljica i IA. Sjeća se da je došao jedan mlađi policajac koji je rekao da je došao po prijavi susjeda da su na njega bačena jaja, da ih je bacala tužiteljica. Ne može se sjetiti je li sa tim policajcem bilo još koji policajac li policajka. Svi su razgovarali sa policajcem, nitko o tome ništa nije znao. Podigli su rolete, pogledali na cestu i vidjeli susjeda K, bio je sam, s nekim je razgovarao na telefon. Toga susjeda, nažalost, dobro zna budući stalno parkira auto ispred njihove zgrade, stalno s nekim glasno razgovara budući je polugluh, opisuje što tužiteljica radi, kamo ide, tko joj dolazi, svojim komentarima bude nepristojan. Pročitala je sporni članak. Bila je sa tužiteljicom kada ga je i ona pročitala i zna da se zbog njega osjećala loše jer se o njoj stvara slika nasilne, agresivne osobe. Zna da su članak prenijeli i neki srpski i bosanski portali, ne može se sjetiti njihovih naziva. Misli da tužiteljici takvi članci štete u sporu oko djeteta jer se stvara slika nasilne, konfliktne osobe.

18. Sud ocjenjuje iskaze svjedoka IA i AA iskrenim i vjerodostojnim budući od prvog dana tj. naprijed opisane policijske intervencije, dosljedno i uvjerljivo opisuju sporni događaj kojem su osobno prisustvovali.

19. Svjedokinja ČA (ranije Č) je u vrijeme objave spornog članka bila dio dežurnog tima tuženika, provjeravala je informacije koje su joj novinari davali. Dežurni tim je zadužen za rad na tome kada cijela redakcija nije na okupu, to je u pravilu vikendom. Ne sjeća se od koga su sve dobili objavljene informacije budući imaju izvore sa kojima stalno surađuju i koje štite, ali i izvore koji im se javljaju samo ponekad, kada se nešto desi što misle da bi bilo zanimljivo. Tim izvorima vjeruju ako utvrde da su informacije točne. Utvrdili su istinitost svih informacija objavljenih u spornom članku. Napamet ne zna koje su to informacije, morala bi pogledati članak. Ne sjeća se tko je odabrao naslov niti opremu teksta. Ukoliko je EA potpisana kao autorica članka to znači da su njene informacije prihvatili kao relevantne jer su ih uspjeli potvrditi. Istinitost informacija vjerojatno provjeravaju kolege, možda ih je provjeravala i sama, ne sjeća se jer je prošlo dosta vremena. Sjeća se da su poslali službeni mail policiji i imali neslužbeni kontakt telefonom. Zna da policija nije mogla sastaviti službenu bilješku. Rekli su da ih je pozvao stariji gospodin, zvao je i još jedan susjed, sve iz razloga jer je stariji gospodin tvrdio da ga je DA gađala jajima. Rekli su da su izašli na mjesto događaja, da je kod DA bio ručak, da je taj stariji gospodin stajao u svom dvorištu sam i da su pronašli ljuske jajeta. Sa policijom je sve to provjeravala dežurna novinarka za provjeru informacija. Prije objave informacija su kontaktirali odvjetnika tužiteljice za kojeg se sada ne može sjetiti kako se zove, ćelavi je čovjek, kontaktirali su njenog menadžera i voditelja PR-a. Od DA nemaju direktan broj jer nisu dovoljno relevantni. Objava informacije je bila od javnog interesa jer je tužiteljica javno lice koja u javnosti komentira druge ljude i događaje, stoga je bitno javnosti dati sve informacije o toj osobi, osim toga to je pitanje i zanimljivo, moguć prekršajni postupak, nije često da se čuje da je susjed susjeda optužio da ga je drugi gađao jajima.

20. Iskaz svjedokinje ČA je površan, neuvjerljiv, u dijelovima i suprotan naprijed opisanom iskazu svjedoka TA i policijskom izvješću na kojima se obavljene informacije navodno temelje, kao i iskazu svjedoka IA koji je sud prihvatio kao iskren (zvao ih je stariji gospodin, navodno i još jedan susjed, stariji gospodin je stajao u svom dvorištu, pronašli su ljuske jajeta, sve su provjerili sa policijom, a istinitost objavljenih informacija su posredno provjerili i sa tužiteljicom, kontaktirajući njenog odvjetnika, ćelavog čovjeka, menadžera i PR-a).

21. Sud je kao svjedokinju odredio saslušati i autoricu spornog članka EA, no ista se nije odazivala pozivima suda pa se iz razloga ekonomičnosti postupka odustalo od provođenja tog dokaza. Pri tome sud cijeni da bi upravo sama autorica članka koji potpisuje imala interesa pred sudom objasniti kako je prosudila istinitost objavljenih informacija te je li i na koji način istražila objavljenje činjenice, na koji je način i zašto procijenila da su iste od javnog interesa te je li prilikom njihove objave uvažavala čast, ugled i dostojanstvo osobe o kojoj piše, a što bi sve, sukladno Kodeksu novinarske etike, trebala biti načela od kojih novinari u svom izvještavanju ne odustaju. U protivnom je svrha njihovog izvještavanja, a to je posebno primjenjivo i u konkretnom slučaju u kojem se piše o javnoj osobi, popularnoj pjevačici, senzacionalističko, usmjereno ostvarivanju profita i zabavljanju javnosti željne takvih površnih vijesti koje će dalje prokomentirati, uz dozu čuđenja i, potencijalno, poruge i/ili osude. Dokazivanje točnosti objavljenih informacija i postupanje novinara u dobroj vjeri te javnom interesu pretpostavke su i za ekskulpiranje nakladnika za štetu nastalu objavljenom informacijom, sve sukladno čl. 21 st. 4 ZM-a na koji se poziva sam tuženik. Navedeno tuženik na kojem je teret dokazivanja u ovom postupku nije uspio.

22. Tužiteljica DA je na početku svog iskaza istaknula da su EA i ĆA dulje vrijeme u 24sata o njoj svašta pisale i tako godinama. Ova tužba je, barem tako misli, utjecala na to da s takvim tekstovima prestanu u 24 sata. Doduše, EA sada piše za Slobodnu Dalmaciju, tamo i dalje piše svakakve neistinite informacije o njoj, pretežno prenoseći ih iz srpskih medija. Shvaća da je javna osoba, ali nije javni WC. Stoga je odlučila da je dosta sa takvim člancima, ne samo zato što su objavljene neistine nego zato što bi se sa takvim objavama nastavilo da nešto nije učinila. Također mora reći kako ima saznanja da su EA i ĆA povezane i surađuju sa njenim bivšim partnerom, sve kako bi je ocrnili u medijima. To je posebno bilo aktualno 2021. kada se pred Županijskim sudom u Splitu donosila odluka o skrbi nad njihovim zajedničkim maloljetnim djetetom. Tako i objava ovog članka iz svibnja 2021. vremenski koincidira sa ročištem koje je pred Županijskim sudom u Splitu bilo određeno za srpanj 2021. Što se tiče navoda samog članka, objavljene su neistine. Slušala je iskaz TA, to što je opisao da se desilo nije istina. Istina je da je toga dana došla sa snimanja, njen menadžer ju je ostavio pred ulaznim vratima dok se parkirao, potom je došao u stan u kojem su njena majka i AA već kuhale ručak. Čekali su još dvoje prijatelja. Kada je netko pozvonio na vrata mislila je da su oni, međutim bila je policija. Došli su policajac i policajka, a dodaje i da nema prijateljicu koja je policajka. Opisali su zbog čega su došli. Bila je iznenađena jer ništa od navedenog nije istina i nije se dogodilo. Nakon razgovora sa policijom je pitala ostale ukućane jesu li vidjeli TA, IA joj je odgovorio da ga je vidio kada je parkirao auto. Tada je njena nećakinja KA digla kuhinjske rolete, sa tog se prozora gleda na cestu, nije vidjela nikoga. Ističe i da su rolete na njenom kuhinjskom prozoru koji gleda na cestu uvijek spuštene budući je otac njenog djeteta kupio kuću preko puta kuće u kojoj se nalazi njen stan, ima postavljenu širokopojasnu kameru i zato ona, iz razloga privatnosti, ima spuštene rolete. Njen stan je na trećem katu. Sa TA nikada nije imala sukoba, zaista vjeruje da su ga EA i ĆA iskoristile za potrebe ovog članka. Posebno ju zasmetalo i to što se u članku navodi da ga nazvala polu N, To nikako nije istina niti bi tako razgovarala posebno kada se uzme u obzir da je otac njenog djeteta D, da je bila udata za C i da je tako i njeno dijete polu D. Osim toga i sam K je rekao da nisu imali nikakvih sukoba. Dodaje i da joj je susjeda kasnije rekla da su TA zezala djeca, drže ga "kvartovskim redikulom". Također je u razgovoru sa susjedom saznala da je TA završio u zatvorskoj bolnici, mahao je jednom susjedom pištoljem. Kada je sporni članak objavljen je bila u šoku, a kada je vidjela tko je potpisnik odmah je znala o čemu se radi. EA prije objave ovog članka, kao niti prije objave bilo kojeg članka kojeg piše o njoj, nije kontaktirala iako je mogla, ako ne nju onda njenog menadžera, njenu odvjetnicu. Ponovno naglašava da je nakon objave spornog članka koji je izašao neposredno prije održavanja ročišta koje joj je bilo izuzetno važno, odlučila da je dosta toga da se o njoj pišu neistine. Te se informacije brzo šire, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori. Prikazuje ju se kao osobu koja na druge baca jaja, ne zna što radi, a takve objave stoje i danas. Pogodilo ju je što je ispod spornog članka vidjela i čitala svakakve ružne komentare. U vrijeme objave spornog članka nije imala muškog ćelavog odvjetnika. Odvjetnik Dario Budimir bi odgovarao tom opisu, no on joj je bio punomoćnik do 2018., poslije njega kratki period ŽA, a od 2019. ju u svim postupcima zastupa Jasminka Biloš. Te okolnosti tuženiku nisu mogle ostati nepoznate jer je sve bilo javno objavljeno u medijima. Od tuženika je tražila ispravak informacije, ispravak nije objavljen. Nije tužila EA zbog klevete. Nije sudskim putem tražila objavu ispravka niti je tražila uklanjanje spornog članka. Taj je članak otišao u brojne zemlje, to je kao jastuk od perja.

23. Iskaz tužiteljice je uvjerljiv i po ocjeni ovog suda iskren. Prihvaća se tvrdnja da su objavljeni navodi o bacanju jaja na susjeda i izvikivanju uvreda po nacionalnoj osnovi neistiniti i objavljeni isključivo sa svrhom stvaranja negativnog dojma javnosti o osobi tužiteljice (o tome da bi susjedu izvikivala da je polu D ne iskazuje niti svjedok TA niti je isto zabilježeno u policijskom izvješću u kojem je istaknuto i da prisutni CA nije čuo nikakvu buku ili galamu). Sud kao uvjerljive prihvaća sve istaknute argumente tužiteljice kako je navedeno loše utjecalo na percepciju javnosti o njoj i to ne samo u Republici Hrvatskoj već i u susjednim državama (Bosna i Hercegovina, Srbija) u kojoj također ima svoju publiku, a do kojih je vijest došla ili zato što su je prenijeli drugi mediji ili zahvaljujući činjenici da je tekst objavljen na internetu putem kojeg se informacije šire trenutno („…kao jastuk od perja“) i mogu doseći globalnu publiku te ostaju objavljene i kad prestanu biti aktualne (čime je osobi o kojoj se piše onemogućeno i tzv. pravo na zaborav). Istaknuti razlozi zbog kojih je, svjesna da je javna osoba i da svojim djelovanjem budi zanimanje javnosti, ipak odlučila podnijeti ovu tužbu (dosta joj je neistina koje tuženik o njoj piše, a za što dostavlja izlist članaka u odnosu na koje je tražila da se sa takvim izvještavanjem prestane, a što tuženik ne osporava), legitimni su i opravdani, tim više što je sud utvrdio da je riječ o senzacionalističkom izvještavanju koje nema niti može imati istu zaštitu kao profesionalno novinarstvo.

24. U članku 35. Ustava Republike Hrvatske ( NN br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014) je propisano da se svakom jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. U članku 38. st. 1. Ustava je propisano da se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa (st.2). Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji (st. 3).

25. Ustavno pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti temeljem članka 16. stavku 1., ali samo ako je ograničenje propisano zakonom, i to radi zaštite slobode i prava drugih ljudi te pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske jest i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja u članku 10. propisuje da svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj članak ne sprečava države da podvrgnu režimu dozvola ustanove koje obavljaju djelatnosti radija ili televizije te kinematografsku djelatnost. U stavku 2. citiranog članka Konvencije propisano je da kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti. Članak 8. Konvencije jamči pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života te propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (st. 1 ).

26. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti Jamstvo štovanja ugleda i časti moguće je ograničiti naprijed opisanim pravom na slobodu izražavanja misli, slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa. S tim u vezi valja se pozvati i na čl. 21. st. 4 ZM-a koji definira razmjernost tog ograničenja tj. propisuje pretpostavke kada se nakladnik može osloboditi od štetne odgovornosti a to je, između ostalog, ako je informacija kojom je šteta učinjena prenesene iz akta tijela sudbene vlasti te utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu tih informacija i ako je postupano u dobroj vjeri. Ono ne vrijedi za svaku osobu jednako budući je u čl. 7 st. 2 ZM propisano da pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti nemaju osobe koje obavljaju javnu službu u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja.

27. Između sukobljenih prava propisanih čl. 35. i čl. 38. Ustava te čl. 8. i čl. 10. Konvencije je potrebno nadalje provesti test razmjernosti. Isti se provodi u tri koraka u kojima je potrebno utvrditi postojanje pretpostavki koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi se ograničilo pravo na izražavanje mišljenja i vrijednosnog suda, a to su da ograničenje mora biti propisano zakonom, da ono mora slijediti legitiman cilj i da mora biti nužno u demokratskom društvu. Sud je, kako to pojašnjava u točci 23. ovog obrazloženja, proveo taj test i posebno cijenio je li provjerena istinitost objavljenih informacija (nije utvrđeno), jesu li iste objavljenje u dobroj vjeri (nije utvrđeno), je li postojao opravdani interes javnost za obaju istih (nije utvrđeno), je li tužiteljici omogućeno dati odgovor na sporne objave (nije utvrđeno). Stoga ne postoje razlozi zbog kojih bi sud oslobodio nakladnika od odgovornosti za naknadu štete budući se spornom članku iznose neprovjerene i/ili neistinite informacije bez ikakve društvene vrijednosti, slijedom čega sud prihvaća argument tužiteljice da je jedina svrha istog da ju se diskreditira i prikaže kao nemoralnu osobu koja napada svoje susjede i da takvom objavom tuženik ostvari zaradu.

28. Naknada neimovinske štete za povredu ugleda i časti se priznaje onda kada je ta povreda izuzetno teška i kada su realne manifestacije kod oštećenoga tako očite da se jasno iskazuju kao povreda časti i ugleda posljedično izazvana objavljenom informacijom. Prema čl. 1100. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti, sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Na tužiteljici je teret dokaza postojanja pretpostavki za odgovornost za štetu.

29. Tužiteljica je dokazale sve naprijed opisane pretpostavke, no sud ocjenjuje da je zatražena naknada u iznosu od 6.636,14 EUR previsoka za ovaj vid štete. To iz razloga jer je tužiteljica ipak javna osoba, da je navikla da svojim postupanjem pobuđuje interes javnosti, da se o njoj piše i da ju se prati, da i sama ima mogućnost obratiti se javnosti i ponuditi joj svoje viđenje bilo koje objavljenje informacije, a zbog čega sve ipak uživa manji stupanj zaštite no koja druga, javnosti nepoznata osoba. Slijedom navedenog, sud je stava da se tužiteljici pruža satisfakcija i sa niže dosuđenom naknadom, sve kako je određeno u točci I. izreke ove presude kojom je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljicu štetu u iznosu od 3.318,07 EUR, dok je sa dijelom zahtjeva za isplatom daljnjeg iznosa od 3.318,07 EUR tužiteljica odbijena jer je isti, obzirom na naprijed istaknute okolnosti, previsoko postavljen. Zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos novčane naknade je određena od dana podnošenja tužbe, 27.7.2021. temeljem čl. 1103 ZOO-a.

30. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154 st. 5 ZPP-a i čl. 155 ZPP-a. Tužiteljica je u cijelosti uspjela sa osnovom tužbenog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspjela u omjeru od 50 % pa je omjer uspjeha tužiteljice 75 %, a omjer uspjeha tuženik 25 %. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela), utvrđen je uspjeh tužiteljice u omjeru od 50 %. Troškovi koji su tužiteljici bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), zastupanje na ročištima održanim 7.7.2022., 15.3.2023., 14.12.2023., 13.1.2025. i 15.4.2025. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9.t.1). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 300,00 EUR, trošak tužiteljice iznosi 1.500,00 EUR. Obzirom na priznati omjer uspješnosti od 50%, tužiteljici pripada pravo na naknadu troška od 750,00 EUR. Navedenom trošku treba dodati plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 56,41 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 112,81 EUR pa ukupni trošak tužiteljice iznosi 919,22 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 29.5.2025. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

U Zagrebu 29. svibnja 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo na žalbu koju mogu podnijeti ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pisano, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužiteljice uz rj o sudskoj pristojbi na presudu

2. Pun. tuženika