REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pr-1725/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužitelja OM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 16. svibnja 2025. u prisutnosti tužitelja, zamjenice punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika dana 29. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.790,25 eur sa zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 789,75 eur sa zatraženim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 799,08 eur sa zateznim kamatama tekućim od 29. svibnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 962,50 eur sa zatraženim kamatama.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je 27. kolovoza 2023. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca Zagrebački električni tramvaj d.o.o. prilikom izlaska iz tramvaja na liniji broj 12 nakon obavljene kontrole voznih karata. Prilikom izlaska iz tramvaja krivo je zakoračio na nogostup tramvajskog stajališta Vodnikova-Savska i izvrnuo nogu. U predmetnom štetnom događaju zadobio je tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji, uslijed kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te je trpio jake bolove i strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 26. veljače 2025. predlaže sudu naložiti tuženiku na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplatiti mu iznos od 2.580,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2023. pa do isplate, uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te ističe prigovor nedostatka uzročne veze i prigovor isključive, podredno podijeljene odgovornosti. Nije sporno da je s poslodavcem tužitelja ZET d.o.o., Zagreb, u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu Policu osiguranja broj: [broj police osiguranja] kojom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Sporan je nastanak štetnog događaja, jer je prema navodima iz tužbe do predmetne ozljede došlo 27. ožujka 2023., a tužitelj se liječniku obratio 29. kolovoza 2023. Nadalje, uzrok ozljede je neoprezan izlazak iz tramvaja, jer tužitelj kao kontrolor karata prilikom izlaska nije upotrijebio niti običnu pažnju. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Prijavu ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, dokumentaciju, Policu osiguranja br. [broj police osiguranja], provedeno je medicinsko vještačenje te je saslušan tužitelj.

4. Između stranaka nije sporno da je tužitelj u vrijeme predmetnog štetnog događaja bio zaposlen kod ZET d.o.o. koje je s tuženikom imalo ugovoreno osiguranje od odgovornosti i djelatnosti po polici broj: [broj police].

5. Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu utvrđeno je da je predmetna ozljeda tužitelju priznata kao ozljeda na radu. Predmetna ozljeda dogodila se 27. kolovoza 2023. u vremenu od 14,00-14,59 sati na stajalištu tramvaja Vodnikova-Savska. Tužitelj se nakon obavljene kontrole karata u tramvaju na liniji 12 uputio prema izlazu na tramvajskom stajalištu Vodnikova-Savska te je prilikom izlaska iz tramvajskog vozila krivo zakoračio na nogostup tramvajskog stajališta i izvrnuo nogu.

6. Tužitelj je u svom iskazu naveo da se predmetna ozljeda dogodila u nedjelju popodne kada je izlazeći iz niskopodnog tramvaja broj 12 stao nogom na stajalištu u Vodnikovoj i samo propao, a desna noga mu se okrenula te je udario koljenom. Cijelom težinom tijela sjeo je na tu nogu. Bilo je lijepo vrijeme. Radio je s kolegama FM i RM. On je aparat za taj dan zadužio u 13 sati na Remizi. Nakon ulaska u tramvaj na Remizi krenuo je od zadnjih vrata prema naprijed. Ne zna točno na kojim vratima je izašao. Kolege su došli do njega, jer je sjedio na podu. Malo se odmarao, jer mu je noga utrnula. Misli da su nakon toga otišli do Trga i tamo izašli. Tek mu je kasnije počelo oticati i boljeti ga. Predmetni događaj prijavio je dispečeru tijekom dana. Medicinsku pomoć potražio je idući dan kod svoje liječnice, koja ga je uputila u Draškovićevu.

7. Sud je iskazu tužitelja poklonio vjeru, jer je isti iskazivao objektivno, uvjerljivo i sukladno Prijavi o ozljedi na radu koju je sastavio poslodavac tužitelja i u kojoj je isti evidentirao da se ozljeda dogodila u razdoblju od 14,00-14,59 sati na način kako je to u svom iskazu opisao i tužitelj. Činjenica što je tužitelj liječničku pomoć potražio dan nakon ozljeđivanja kod svoje liječnice ne umanjuje zaključak kako se tužitelj ozlijedio 27. kolovoza 2023.

8. Sukladno čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22., u daljnjem dijelu teksta: ZR-a) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

9. Člankom 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj: 71/14., 118/14., 154/14., 98/18. i 96/18., dalje u tekstu: ZZR-a) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (čl. 25. st. 2. ZZR-a).

10. Prethodno opisano postupanje tužitelja nije događaj koji je nastao zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koji njegov poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati, već predstavlja postupanje potrebno za izvršenje zadanog radnog zadatka.

11. Sukladno članku 1067. stavak 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., dalje u tekstu: ZOO-a) tuženik se može osloboditi odgovornosti pod pretpostavkom da je šteta nastala isključivo radnjom tužitelja koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti, odnosno može se osloboditi odgovornosti djelomično ako je tužitelj djelomično pridonio nastanku štete.

12. Za oslobođenje odgovornosti u smislu prethodno citiranih odredbi ZOO-a tuženik treba dokazati da su u konkretnom slučaju bila primijenjena sva pravila zaštite na radu, a da tužitelj nije primijenio dužnu pažnju.

13. Člankom 41. st. 3. ZZR-a propisano je da je poslodavac obvezan osigurati da sredstva rada u svakom trenutku budu sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da ne ugrožavaju radnike. Sukladno čl. 44. st. 1. ZZR-a poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite na radu i u vezi s radom u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

14. Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju (čl. 68. st. 1. ZZR-a). Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom, između ostalog, ako prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te ako odmah obavijesti poslodavca o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu (čl. 68. st. 2. ZZR-a).

15. S obzirom da se predmetni štetni događaj dogodio za vrijeme obavljanja redovitih radnih zadataka tužitelja, i to dok je nakon provedene kontrole karata izlazio iz tramvaja na tramvajsko stajalište, tuženik je bio dužan osigurati da taj prostor bude siguran za prolaz, a što je u konkretnom slučaju izostalo, jer se tužitelju na predmetnom stajalištu noga izvrnula. S druge, pak, strane tužitelj predmetne zgode nije postupao dužnom pažnjom, budući je izlazio iz niskopodnog tramvaja te nije bilo zapreke da pozorno pregleda mjesto na koje treba zagaziti.

16. Slijedom navedenog, tužitelj je sukladno čl. 1106. u svezi s čl. 1092. ZOO- a suodgovoran nastanku štete u omjeru od 30%, dok je u ostalih 70% odgovornost tuženika koja je objektivna.

17. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dr. Žarka Rašića od 11. veljače 2025. utvrđeno je da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio uganuće lijevog gležanjskog zgloba. Nakon štetnog događaja pregledan je od kirurga kojom prilikom je učinjena rtg obrada – bez prijeloma. Provodio je fizikalnu terapiju po fizijatru. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 7 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 30 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv.primarni strah (tj.strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jakog intenziteta i kratkotrajan. Sekundarni strah (tj.strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 15 dana. U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio uganuće lijevog gležanjskog zgloba. Navedena ozljeda lijevog gležanjskog zgloba dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2%, koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti lijevog gležanjskog zgloba u terminalnim pokretima, te bolnosti lijevog gležanjskog zgloba kod dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama, hoda po neravnom terenu. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Liječenje je završilo tj. stanje se stabiliziralo nakon zadnje kontrole fizijatra 23. listopada 2023.

18. Navedenom nalazu i mišljenju stranke nisu prigovarale, te ga je i ovaj sud prihvatio kao stručan i objektivan.

19. Prema mišljenju ovog suda, a na temelju provedenih dokaza, sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05. i 41/08., dalje u tekstu: ZOO-a) čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

20.Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti kako slijedi:

- utvrđena jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih boli opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 1.000,00 eur,

- utvrđeni intenzitet i opseg pretrpljenog straha opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 900,00 eur,

- stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužitelja u opsegu od 2%, koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti lijevog gležanjskog zgloba u terminalnim pokretima, te bolnosti lijevog gležanjskog zgloba kod dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama, hoda po neravnom terenu opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 500,00 eur.

21. Sukladno navedenom, tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu radi pretrpljene neimovinske štete u iznosu od 2.400,00 eur.

22. Budući je utvrđena suodgovornost tužitelja u omjeru od 30% navedeni iznos razmjerno je umanjen, pa istom s naslova neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.680,00 eur.

23. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da je liječenje tužitelja prema nalazu i mišljenju završeno 23. listopada 2023., dakle prije podnošenja Odštetnog zahtjeva 3. studenog 2023. istom su zatezne kamate na iznos od 1.680,00 eur dosuđene od 3. studenog 2023. pa do isplate.

24. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužitelju za 45 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Stranke su na ročištu 16. svibnja 2025. učinili nespornom cijenu sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 3,50 eur, slijedom čega, tužitelju, a nakon uračunavanja doprinosa odgovornosti od 30%, pripada pravo na tu naknadu u iznosu od 110,25 eur.

25. Troškovi tuđe pomoći i njege predstavljaju imovinsku nenovčanu štetu, na koju oštećeniku pripada pravo na zatezne kamate od dana njezinog nastanka (čl. 1086. ZOO-a), odnosno vrijeme kada je ta pomoć pružena, pa tužitelj na iznos od 110,25 eur ima pravo na zatezne kamate tekuće od podnošenja Odštetnog zahtjeva od 3. studenog 2023. pa do isplate.

26. Slijedom svega navedenog, tužitelju je na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći i njege valjalo dosuditi iznos od 1.790,25 eur sa zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2023. pa do isplate, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

27. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom štete u iznosu od 789,75 eur sa zatraženim kamatama nije osnovan, pa je isti odbijen kao pod točkom II. izreke presude.

28. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a. Sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

29. Tužitelju su kao potrebni dosuđeni troškovi sastava Odštetnog zahtjeva (100 bodova prema Tbr. 32/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23., dalje u tekstu: OT/23/), sastava tužbe (100 bodova prema Tbr. 7/1 OT/23), sastava podneska od 26. veljače 2024. (100 bodova prema Tbr. 8/1. OT/23) te pristupa na ročište 19. lipnja 2024., 16. travnja 2025. i 16. svibnja 2025. (po 100 bodova prema Tbr. 9/1 OT/23), što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25% iznosi 1.500,00 eur.

30. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 25. lipnja 2024., jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a.

31. S obzirom na navedeno, a imajući u vidu da je tužitelj uspio u sporu u omjeru od 70%, a tuženik u omjeru od 30%, a uvažavajući odredbu čl. 154. st. 2. ZPP-a prema kojoj se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, sud je ocijenio da je tuženik dužan tužitelju u omjeru od 40% naknaditi troškove, a što iznosi 600,00 eur. Navedenom iznosu valjalo je pribrojati troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eur, slijedom čega je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 799,08 eur sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

32. Zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 962,50 eur sa zatraženim kamatama, odbijen je kao pod točkom IV. izreke.

33. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 29. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. tuženiku