REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1390/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nives Šimunović, u pravnoj stvari tužitelja OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Perici Brainoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., OIB: 57500462912, iz Zagreba, Ulica Stjepana Širole 4, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 12. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Perice Brainović, odvjetnika i punomoćnika tuženika ŠC, dipl.iur., dana 29. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. isplatiti tužitelju OC iznos od 2.014,69 EUR s osnova naknade imovinske štete na vozilu, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 23.ožujka 2022. godine do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od 01. siječnja 2024. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. naknaditi tužitelju OC parnični trošak, u iznosu od 2.498,71 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 29. svibnja 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

o b r a z l o ž e n j e

1. U tužbi tužitelj navodi da se dana 25. siječnja 2022. godine na dionici autoceste broj A3, na 103. kilometru i 250 metara dogodila prometna nezgoda koju je izlijetanjem na kolnik uzrokovala divljač (lisica), koja je izletjela pred osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka], marka i tip vozila „SEAT IBIZA“, proizvedena 2011. godine, u vlasništvu tužitelja. Navedena divljač (lisica) prouzročila je materijalnu štetu na vozilu tužitelja, na način da je vozač VC iz [adresa], prednjim desnim dijelom vozila udarila u divlju životinju, lisicu koja je pretrčavala kolnik. Tužitelj je kao oštećenik dana 28. siječnja 2022. godine podnio prijavu štete iz osiguranja odgovornosti kod osiguranika tuženika, Hrvatske osiguravajuće kuće d.d. (dalje: HOK d.d.), koje je odlukom od 09. veljače 2022. godine odbilo odštetni zahtjev kao neosnovan. Po prigovoru tužitelja, HOK d.d. je utvrdilo da ne postoji mogućnost korekcije odluke o pravnom osnovu. HOK d.d. je napravila izvid štete dana 03. veljače 2022. godine, te je izvršen popravak vozila kod Servis Dojkić d.o.o. za iznos od 15.179,68 kuna (2.014,69 EUR), koji iznos je tužitelj platio dana 22. ožujka 2022. godine. Obzirom da tuženik nije izvršio uplatu duga na ime štete, tužitelj tužbom potražuje isplatu iznosa od 2.014,69 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. ožujka 2022. godine do isplate. Početak tijeka kamata određen je kao dan nakon plaćanja popravka vozila (22. ožujka 2022. godine). Tužitelj predlaže usvojiti tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da su tužba i tužbeni zahtjev neuredni i nepotpuni. Tuženik ističe neosnovanost tužbenog zahtjeva smatrajući da tužitelj ne navodi pravnu osnovu iz koje proizlazi odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj. Nadalje, tuženik osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta. Tuženi navodi da se krivnja pravne osobe koja upravlja cestom odnosno koncesionara, može sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači, pa slijedom navedenog, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Ističe da do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja autoceste ili neodržavanja zaštitne žičane ograde, već zbog iznenadnog dolaska divlje životinje (lisice) na ograđeni prostor autoceste, a koje tuženik nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje poduzima temeljem zakonskih i podzakonskih propisa kojima su definirane obveze tuženika u pogledu održavanja javnih cesta. Tuženik navodi da je sukladno Pravilniku o ophodnji javnih cesta, ophodarski dnevnik dokaz da je ophodnja stvarno izvršena uredno i da nije bilo nikakvih propusta u izvršavanju ophodnje. Ističe da su radnici tuženika tijekom obavljanja očevida izvršili i pregled zaštitne žičane ograde, koja štiti pojas autoceste i to nakon štetnog događaja kojom prilikom na istoj nisu uočena oštećenja koja bi omogućavala pristup životinjama u zaštitni pojas. Nadalje, tuženik osporava i visinu naknade štete na vozilu, obzirom da je u izvidu štete navedeno da se nezgoda dogodila 21. veljače 2012. godine, i što popis dijelova za zamjenu u izvidu štete ne odgovara popisu zamijenjenih dijelova prema računu. Tuženik predlaže sudu da odbije tužbu i tužbeni zahtjev, te potražuje od tužitelja trošak parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

3. Tuženik predlaže da sud s pozivom na miješanje obavijesti osiguravajuće društvo HOK osiguranje Zagreb, Capraška ulica 6, budući s istim tuženik ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti. Međutim, HOK osiguranje se nije umiješalo u ovu parnicu unatoč pozivu suda (list 97 spisa).

4. Tijekom postupka, provedeni su sljedeći dokazi: pregled Izvida štete od 03. veljače 2022. g, potvrde MUP-a od 16.03.2022. g, odgovora na prigovor od 30. ožujka 2022. g, računa servisa Dojkić d.o.o. od 23. veljače 2022. g, putnih radnih listova, Ophodarskog dnevnika, Dnevnik rada, zapisnika o prometnoj nesreći, službene bilješke MUP-a, fotodokumentacije, saslušanja svjedoka KC, saslušanje svjedokinje VC, prometnog vještačenja po vještaku dipl.ing. Robertu Spudiću, te potom dopunsko vještačenje u pogledu oštećenja na vozilu.

5. Nakon provedenih dokaza i ocjene istih, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu na vozilu nastalu uslijed naleta automobila na divljač (lisica), tijekom noćne vožnje autocestom.

7. Među strankama je nesporan štetni događaj i nastanak štete na vozilu tužitelja.

8. Među strankama je sporna odgovornost tuženika i uzročno-posljedična veza. Nadalje, sporna je i pasivna legitimacija tuženika, te osnovanost i visina naknade štete na vozilu.

9. Na prijedlog tuženika saslušan je svjedok KC, kao radnik tuženika (ophodar). Svjedok iskazuje da je na dan štetnog događaja, izvršena ophodnja u kojoj sam nije sudjelovao, već njegov kolega, koji je prije štetnog događaja dvaput bio u ophodnji i prošao dionicom, te nije primijetio nikakvo oštećenje niti vidljivi otvor u žičanoj ogradi. Vozilo kojim se vrši ophodnja kreće se zaustavnim trakom autoputa brzinom između 40-50 km/h. Svjedok navodi da je po dojavi, kao ophodar došao na mjesto nesreće, te se sjeća uginule lisice na cesti, te automobila koji je sudjelovao u nesreći, ali se ne sjeća oštećenja. Svjedok navodi da se sporni događaj dogodio između izlaza za Kutinu i izlaza za Popovaču. Navodi da se nesreća dogodila na 103. km, dok se izlaz za Kutinu nalazi na 105. km + 800 m, dakle nesreća se dogodila na udaljenosti od oko 3 km od izlaza. Svjedok dalje navodi da je nakon nesreće izvršena ophodnja vozilom s druge strane autoceste, dok se ne sjeća je li se nakon očevida opet vršila provjera ograde, kao niti da li je nakon očevida s djelatnicima policije išao u išao u pregled ograde. Iskaz svjedoka je djelomično prihvaćen s obzirom da se radi o zaposleniku tuženika pa je očito zainteresiran za ishod spora, a osim toga nije prihvaćen njegov iskaz da na zaštitnoj ogradi nije bilo nikakvih oštećenja, jer okolnost dolaska lisice na kolnik ukazuje na zaključak da se radilo o oštećenju ograde ili grešci u postavljanju ograde.

10. Saslušana je svjedokinja VC, koja je upravljala osobnim vozilom u trenutku prometne nesreće, krećući se autocestom iz Osijeka za Zagreb. Navodi da se nezgoda dogodila malo iza izlaza za Kutinu. Do nesreće je došlo tijekom noći, a sa upaljenim svjetlima vidjela je da je na kolnik ispred nje istrčala lisica. Počela je kočiti, ali lisica se „ukopala“ u mjestu i imala je dojam da je lisica krenula prema svjetlima njezinog automobila. Navodi da je na vozilu nastala šteta, te je nakon nezgode pozvala djelatnike policije koji su obavili očevid, na kojem su bili i djelatnici Hrvatskih autocesta. Navodi da joj je poznato da je na kolniku pronađena uginula lisica. Obzirom da je bilo hladno, razgovarala je s policijskim službenikom unutar vozila, pa nema saznanja jesu li policajci i djelatnici Hrvatskih autocesta vršili pregled zaštitne ograde. Nakon očevida pokušala je vozilom doći do odredišta, međutim nakon nekog vremena osjetila je kao da nešto struže po kolniku i odjednom su se upalile lampice upozorenja, pa se zaustavila i pozvala vučnu službu. Nadalje, navodi kako misli da se u trenutku nezgode kretala lijevom prometnom trakom, no u to nije sigurna. Kao brzinu kretanja navodi oko 110 km/h. Iskaz svjedoke je prihvaćen, jer je djelovao posve uvjerljivo i realno, s obzirom na okolnosti ovog štetnog događaja.

11. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, provedeno je prometno vještačenje po vještaku dipl.ing. Robertu Spudiću, na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode i utvrđenja visine štete na vozilu, potom dopunsko vještačenje u pogledu oštećenja na vozilu.

12. Prema nalazu i mišljenja vještaka od 20. srpnja 2024. g, utvrđeno je da nalet na lisicu nije bilo moguće izbjeći, uz pravovremenu reakciju vozačice osobnog automobila praćenu intenzivnim kočenjem, u trenutku stupanja lisice na kolnik, (uočavanje opasnosti). U odnosu na utvrđivanje visine štete, vještak je priznao samo iznos računa koji se odnosi na dokaz oštećenja na osobnom automobilu tužitelja, prema izvidu štete, odnosno iznos od 1.316,87 EUR, s uključenim PDV-om.

13. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u odnosu na utvrđenu visinu štete na vozilu u iznosu od 1.316,87 EUR, ističući kako Izvid štete nije dokaz štete, te predlaže da vještak dopuni nalaz i mišljenje, pritom prilažući fotografije oštećenih dijelova napravljene od strane Servis Dojkić d.o.o.

14. Dopunskim vještačenjem od 04. siječnja 2025. g, vještak je utvrdio postojanje oštećenja koja nisu opisana u Izvidu štete, a povezana su s predmetnom nesrećom, te stoga utvrđuje štetu na osobnom automobilu tužitelja u iznosu od 2.014,69 EUR s uključenim PDV-om.

15. Nakon izrade dopunskog nalaza i mišljenja, tužitelj je suglasan sa utvrđenjima vještaka u dopunskom nalazu, kako s utvrđenjem štete po osnovi, tako i po visini, to jest suglasan je s iznosom štete na vozilu od 2.014,69 EUR s uključenim PDV-om.

16. Tuženik nije prigovarao nalazu i mišljenju vještaka. Protivio se prijedlogu tužitelja da se vještak očituje u pogledu oštećenja na vozilu uzimajući u obzir fotografije koje tužitelj prilaže uz podnesak. Tuženik ističe da je tužitelj prekludiran s iznošenjem novih činjenica i dostavljanjem novih dokaza, te da iz fotografija nije niti vidljivo kada su iste sačinjene, niti tko ih je sačinio, pa se stoga protivi da se iste koriste kao dokaz u predmetnom postupku, a posebno da se na temelju istih provodi vještačenje. Nije u pravu tuženik, jer je tužitelj prije zaključenja prethodnog postupka dostavio u spis dokumentaciju iz koje je razvidna šteta na vozilu, koju vještak u prvotnom nalazu nije uzeo u obzir. Osim toga, na pripremnom ročištu je prihvaćen prijedlog tužitelja i službenim putem je zatražena dokumentacija od PU sisačko- moslavačke Postaja prometne policije Kutina koju su dostavili uz spis, a radi se o zapisniku o očevidu i CD-u na kojem je fotodokumentacija s vidljivim oštećenjima. Stoga tužitelj nije prekludiran niti se radi o isticanju novih činjenica ili novih dokaznih prijedloga.

17. Nakon izrade dopunskog nalaza i mišljenje, tuženik nije imao prigovora niti primjedbi.

18. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode i utvrđenja visine štete na vozilu. Sud je prihvatio dopunu nalaza i mišljenja vještaka u pogledu oštećenja na vozilu, jer je vještak na taj način razjasnio o kojim oštećenjima vozila se zaista radi i tako utvrdio stvarnu visinu štete na vozilu. Vještak u cijelosti udovoljio postavljenom zadatku, a nalaz i mišljenje, kao i dopuna, su izrađeni u pravilima struke, objektivno, jasno i obrazloženo, pa ih je sud u cijelosti prihvatio.

19. Pregledom navedene dokumentacije, saslušanjem svjedoka i provedenim prometnim vještačenjem, utvrđena je odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj, kao i za naknadu štete na vozilu.

20. U odnosu na tuženikov prigovor odgovornosti za štetu, navodi se da sud nije našao okolnosti koje bi ukazivale na postojanje tužiteljevog doprinosa nastanku štetnog događaja. Naime, predmetna nesreća dogodila u noćnim satima. Vozačica tužiteljevog vozila, VC kretala se vozilom dopuštenom brzinom (kao brzinu kretanja navodi oko 110 km/h, što odgovara nalazu i mišljenju vještaka), na autocesti iz Osijeka za Zagreb, te nije mogla očekivati niti predvidjeti da će ispred njezinog vozila pretrčati divlja životinja (lisica). Po utvrđenju vještaka, nalet na divlju životinju (lisicu) mogao je biti izbjegnut jedino da je brzina kretanja osobnog automobila bila 60,5 km/h ili manja. Obzirom da je do predmetne nesreće došlo na autocesti, to je jasno da vozačica VC nije mogla odnosno nije smjela voziti tom brzinom, jer bi na taj način predstavljala opasnost na autocesti za druge sudionike u prometu.

21. Tuženik tvrdi da nije odgovoran jer da je poduzeo sve mjere za omogućavanje sigurnog prometa autocestom. Navodi da je iz ispisa GPS-a, odnosno ispisa o kretanju ophodarskog vozila i putnog radnog lista vidljivo da je ophodnja predmetnu dionicu autoceste u prvoj smjeni prošla tri puta, i to oko 07,50 sati, oko 11,25 sati i oko 15,50 sati, a mjesto prometne nesreće obiđeno je neposredno prije predmetne nesreće, odnosno tri sata prije nesreće, oko 19,20 sati. Navodi kako je ophodarska služba na kvalitetan način vršila kontrolu stanja kolnika, te da nisu primijećena nikakva oštećenja, a pogotovo ne oštećenja zaštitne žičane ograde.

22. Nije u pravu tuženik. Naime, u predmetnom slučaju utvrđeno je da se divlja životinja (lisica) našla na kolniku autoceste. Predmetna nesreća se dogodila na cesti A3, na području općine Kutina, između izlaza za Kutinu i izlaza za Popovaču, točnije . na 103. km + 250 m (prema Potvrdi MUP-a od 16.03.2022.g). Prema iskazu ophodara KC, izlaz za Kutinu se nalazi na 105. km + 800 m. Prema tome, prometna nezgoda se dogodila na udaljenosti od oko 3 km od izlaza, pa nije vjerojatno da bi lisica došla na kolnik na mjestu izlaza s autoceste i da bi se gotovo 3 km kretala po autocesti, prije ovog štetnog događaja.

23. Sve navedeno ukazuje na zaključak da je postojala rupa ili procjep na zaštitnoj žičanoj ogradi, kroz koju se divlja životinja (lisica) provukla, ili pak žičana ograda nije bila ispravno postavljena. Svjedok KC, ophodar, ne sjeća se je li se nakon očevida opet vršila provjera ograde, kao niti da li je nakon očevida s djelatnicima policije išao u išao u pregled ograde.

24. U skladu s odredbom članka 81. Zakona o cestama, tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava.

25. Odredbom članka 13. Pravilnika o održavanju cesta, propisuje se da se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju i poslovi redovitog održavanja prometne signalizacije i opreme.

26. Odredba članka 50. stavka 1. Zakona o cestama, propisuje da se za štetu trećim osobama koja je nastala na javnoj cesti zbog naleta na divljač, odgovara po osnovi krivnje. Riječ je o presumiranoj krivnji tuženika, te je na tuženiku teret dokaza da u konkretnom slučaju ne odgovara za nastalu štetu.

27. Tuženik u ovom slučaju nije dokazao da ne odgovara za nastalu štetu, već je prema rezultatima svih provedenih dokaza utvrđeno da radi propusta u održavanju zaštitne ograde upravo tuženik odgovara za štetu koju je tužitelj pretrpio.

28. U predmetnom slučaju se radi o imovinskoj šteti na automobilu tužitelja, koja šteta iznosi 2.014,69 EUR s uključenim PDV-om, pa je sud prihvatio u cijelosti tužbeni zahtjev i dosudio tužitelju zatraženi iznos naknade imovinske štete u iznosu od 2.014,69 EUR.

29. Tuženik je u zakašnjenju s ispunjenjem svoje novčane obveze, pa je dužan platiti i zateznu kamatu. Zakonska zatezna kamata na iznos imovinske štete od 2.014,69 EUR teče od dana kada je takva šteta nastala. Obzirom da je tužitelj kao početak tijeka kamata naznačio prvi dan nakon plaćanja računa za popravak automobila, to se kao početak tijeka kamata uzima dan 23. ožujka 2022. godine. Dakle, kamata teče od dana 23. ožujka 2022. godine do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od 01. siječnja 2024. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

30. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u ovom postupku, to je sud tužitelju priznao i trošak parničnog postupka po čl. 154. stavak 1. i čl. 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT), po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

31. Troškovi tužitelja obuhvaćaju: sastav tužbe – 100 bodova po Tbr. 7. 1. OT, sastav podneska od 18.05.2022.g. – 25 bodova po Tbr. 8. 4. OT, sastav podneska od 19.12.2022.g. – 100 bodova po Tbr. 8 1. OT, sastav podneska od 22.01.2024.g. - 25 bodova po Tbr. 8.4. OT, sastav podneska od 27.09.2024.g. – 100 bodova po Tbr. 8.

1. OT, sastav podneska od 06.02.2025.g. – 100 bodova po Tbr. 8. 1. OT, pristup na ročište 23.01.2023.g. – 100 bodova po Tbr. 9. 1. OT, pristup na ročište 6.11.2023.g – 100 bodova po Tbr. 9. 1. OT, pristup na ročište 15.01.2024.g. – 100 bodova po Tbr. 9.

1. OT, pristup na ročište 04.11.2024.g. – 100 bodova po Tbr. 9 1. OT, pristup na ročište 12.05.2025.g. – 100 bodova po Tbr. 9. 1. OT, pristup na ročište za objavu presude - 50 bodova, što čini ukupno 1050 bodova, odnosno 2.100,00 EUR. Sud je tužitelju priznao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,63 EUR, sudske pristojbe na presudu u visini od 66,63 EUR, te trošak vještačenja u iznosu od 265,45 EUR. Slijedom navedenog, sud je tužitelju priznao trošak sudskog postupka u ukupnom iznosu od 2.498,71 EUR.

32. Temeljem članka 151. stavak 3. Zakona o parničnom postupku, tužitelj ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na parnični trošak koja teče od dana presuđenja, dakle od 29. svibnja 2025.g. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, 29. svibnja 2025. godine

Sudac

Nives Šimunović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun.

- tuženiku po pun.