Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pn-2523/2023-19

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nives Šimunović, u pravnoj stvari tužiteljice HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po odvjetniku Bruni Milinkoviću u Zagrebu, Zrnetićeva 7, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., OIB: 2694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po odvjetniku Franji-Krešimiru Šenjugu iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19. svibnja 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Brune Milinkovića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivana Glavaša, odvjetnika, dana 29. svibnja 2025. godine

    p r e s u d i o  j e

    I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužiteljici HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 6.211,23 EUR s osnova naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 13. studenog 2020.godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotna poena, od 01. siječnja 2023.g. do 29. prosinca 2023. godine po stopo koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanom za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla i natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    II Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 2.108,56 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 29. svibnja 2025. godine do isplate, određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla i natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    o b r a z l o ž e n j e

    1. U tužbi se navodi da je tužiteljica HŽ dana 22. listopada 2020. godine sudjelovala u prometnoj nezgodi u svojstvu pješaka i to prelazeći pješački prijelaz. Navodi se da je tijekom prelaženja pješačkog prijelaza na tužiteljicu uslijed neprilagođene brzine naletio NŽ, vozač motocikla registarske oznake [registarska oznaka], koji je odgovoran za predmetnu prometnu nezgodu. Pritom tužiteljica prilaže i kaznenu presudu (Općinski sud u Čakovcu, poslovni broj: 15K- 136/2021-2 od 13. srpnja 2021.) kojom je NŽ proglašen krivim za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu. Vozilo koje je prouzročilo prometnu nezgodu osigurano je po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti policom broj [broj police]. Navodi se da je tužiteljica uslijed prometne nesreće pretrpjela povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da je radi toga imala potrebu za tuđom pomoći i njegom. Vodeći računa o pretrpljenim bolovima i strahu, trajnom smanjenju životne i radne aktivnosti, te naruženosti, tužiteljica potražuje pravičnu novčanu naknadu, kao i novčanu naknadu za imovinsku štetu u iznosu od 13.000,00 EUR. U mirnom postupku tužiteljici je tuženik za nabrojene vidove štete isplatio iznos od 6.788,77 EUR (od čega na tuđu pomoć i njegu otpada 418,08 EUR), pa tužiteljica tužbom potražuje isplatu daljnjih 6.211,23 EUR sa zateznom kamatom od 13. studenoga 2020. do isplate. Početak tijeka kamata određen kao dan nakon podnošenja Odštetnog zahtjeva (12. studenoga 2020.). Tužitelj predlaže usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju tuženika, te čini nespornim sudjelovanje u prometnoj nesreći tužiteljice kao pješaka koja je zadobila tjelesne ozljede i tuženika kao vozača motocikla. Tuženik osporava odgovornost tuženika, te ističe doprinos tužiteljice za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu. Nadalje, tuženik osporava i visinu potraživanja tužiteljice, ističući da je isplaćenim iznosom tužiteljici u cijelosti naknađena šteta. Ističe se kako bolesti i stanja tužiteljice iz medicinske dokumentacije nisu u uzročnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, te da je potrebno razlučiti posljedice tjelesnih ozljeda koje je tužiteljica zadobila u prometnoj nesreći i koje trpi isključivo uslijed ozljeđivanja u toj prometnoj nesreći od posljedica ranijih bolesti i tegoba koje nisu uzročno povezane s predmetnom nesrećom. Osporava se i zatraženi tijek zateznih kamata na naknadu štete u vremenu od 13. studenog 2020. jer odštetni zahtjev nije bio potpun i dokumentiran, obzirom liječenje tužiteljice nije bilo završeno niti zdravstveno stanje stabilizirano. Tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti i potražuje naknadu parničnog troška. Naknadno, na ročištu održanom dan 19. svibnja 2025.g. tuženik je priznao odgovornost za nastanak štetnog događaja i uzročno posljedičnu vezu između ozljeda koje je tužiteljica zadobila i štetnog događaja.

    3. Tijekom postupka provedeni su sljedeći dokazi: pregled zapisnika o očevidu, kaznene presude, odštetnog zahtjeva, fotografija na kojima su vidljivi ožiljci, medicinske dokumentacije, dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Mladenu Miškulinu i dr. DŽ i saslušanje istih vještaka.

    4. Nakon provedenih dokaza i ocjene istih, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

    5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete, nastale kao posljedica ozljeda proizašlih iz predmetne prometne nesreće.

    6. Nesporno je da je došlo do prometne nesreće u kojoj je naletom motocikla kojim je upravljao osiguranik tuženika, ozlijeđena tužiteljica kao pješak. Nesporna je pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, kao i okolnost da je u mirnom postupku tužiteljici isplaćen iznos naknade štete u visini od 6.788,77 EUR (od čega na tuđu pomoć i njegu otpada 418,08 EUR). Nesporna je uzročno posljedična veza između ozljeda koje je tužiteljica pretrpjela i nastanka štetnog događaja. Nesporno je da je tuženik u kaznenom postupku proglašen krivim za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu (Presuda Općinskog suda u Čakovcu, posl.broj: 15K-136/2021-2 od 13. srpnja 2021.).

    7. Među strankama je sporna visina potraživanja tužiteljice za neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu, kao i tijek zateznih kamata na naknadu štete u vremenu od 13.11.2020. godine, jer da odštetni zahtjev nije bio potpun i dokumentiran, s obzirom da liječenje tužiteljice nije bilo završeno niti zdravstveno stanje stabilizirano.

    8. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva s osnove neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, provedeno je medicinsko vještačenje koje je povjereno vještacima dr. Mladenu Miškulinu specijalisti ortopedu, traumatologu i dr. DŽ, specijalisti psihijatru, subspecijalisti forenzičke psihijatrije.

    9. Prema nalazu i mišljenju vještaka, te prema medicinskoj dokumentaciji u spisu, utvrđeno je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila sljedeće ozljede: prijelom donjeg dijela goljenične kosti (tibije), otvorenu ranu glave, prijelom potkoljenice, uključujući nožni zglob, prijelom potkoljenice, nespecificiranog dijela, višestruki prijelom potkoljenice, prijelom lateralnog maleola, otvorenu ranu vlasišta.

    10. U svom nalazu i mišljenju vještaci su podrobno proučili i analizirali tužiteljičinu medicinsku dokumentaciju iz spisa, te se osvrnuli na svaki obavljeni pregled i specijalistički nalaz. Temeljem provedene analize, vještaci zaključuju da je tužiteljica u štetnom predmetnom događaju zadobila višestruke tjelesne ozljede i psihotraumu, kao i da postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja opisanog u tužbi i zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica. Također vještaci naglašavaju da iz dostupne medicinske dokumentacije nisu vidljive kakve druge bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu bilo kojeg vida neimovinske štete iz predmetnog štetnog događaja. Vještaci utvrđuju da su nakon provedenog adekvatnog liječenja, kod tužiteljice s ortopedsko traumatološkog motrišta zaostale trajne posljedice u vidu stanja nakon prijeloma desne potkoljenice koji je operativno zbrinut s posljedičnim ograničenjem opsega pokreta desnog gležnja u lakom stupnju, uz posljedične bolove prilikom i nakon opterećenja, te cirkulatorne promjene u vidu oteklina donjeg dijela potkoljenice i gležnja koje se također javljaju prilikom i nakon opterećenja te nakon prisilnih položaja. Navedeno umanjuje opću životnu i radnu sposobnost tužiteljice u opsegu od 10%. Zbog posttraumatskog stresnog poremećaja tužiteljica u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 5%. Ukupna ocjena smanjenja životne aktivnosti kod tužiteljice iznosi 13%, objedinjeno s kirurške i psihijatrijske strane. Liječenje tužiteljice je završeno dana 30. kolovoza 2022.g. s posljednjim pregledom kirurga. U štetnom događaju tužiteljica je doživjela primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 5 dana ukupno (ozljeda i 3 operativna zahvata te ambulantno odstranjenje K žice iz područja gležnja), srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju do tri mjeseca po stradavanju. Tužiteljica je trpjela jake fizičke bolove u trajanju od 7 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 21 dana ukupno, te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 90 dana ukupno. Vještaci navode kako je kod tužiteljice zaostalo naruženje u srednjem stupnju.

    11. Po utvrđenju vještaka (na ročištu dana 19. svibnja 2025.g. vještaci su ispravili pogrešku iz pisanog nalaza, koja se odnosi na početak tijeka potrebe za tuđom pomoći), tuđa pomoć tijekom liječenja tužiteljici je bila potrebna: od 06. studenog 2020.g. do 15. siječnja 2021.g. u opsegu od po 2 sata dnevno, od 15. siječnja 2021.g. do 09. travnja 2021.g. u opsegu od po 1 sat dnevno, potom narednih 6 tjedana u opsegu od 2 x 2 sata tjedno.

    12. Tužiteljica ne stavlja primjedbe na veći dio nalaza i mišljenja jer smatra isti stručnim i objektivnim, a time i nesumnjivo točnim. Međutim, tužiteljica se ne slaže s dijelom gdje se prilikom odmjeravanja postotka smanjene životne aktivnosti isti „objedinjava“ a ne zbraja, jer tužiteljica smatra da kod smanjenja životne aktivnosti koji se ocrtavaju s kirurškog i psihijatrijskog aspekta ne postoji preklapanje. Stoga je predložila neposredno saslušati vještake na ročištu radi davanja razjašnjenja određenih pitanja koji će doprinijeti sveobuhvatnom shvaćanju stvari u smislu procjene pravične visine novčane naknade koja ima pripasti tužiteljici, kako bi se orijentacijski kriteriji čim preciznije primijenili na konkretne životne okolnosti.

    13. Vještaci su se očitovali na primjedbe tuženika na ročištu 19. svibnja 2025.g., te su suglasno naveli da se trajne posljedice ozljede ne mogu matematički zbrajati, već se uzima njihov ukupni utjecaj na pojedince. Iz navedenog razloga, vještaci su ostali kod svoje zajedničke ocjene koja se odnosi na oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice, odnosno smanjenje životnih aktivnosti u opsegu od 13%. Dalje su vještaci ispravili pogrešku učinjenu u pisanom nalazu kod ocjene trajanja tuđe pomoći (umjesto od 06. siječnja 2020.g. do 15. siječnja 2021.g., ispravili su: tuđa pomoć trebala je od 06. studenog 2020.g. do 15. siječnja 2021.g. u opsegu od 2 sata dnevno). Vezano za pitanje naruženosti te vidljivosti iste trećim osobama, naveli su da vještaci u pravilu to ne ocjenjuju, već sud.

    14. Po mišljenju suda, vještaci su brižljivo analizirali cjelokupnu, u spisu priležeću, medicinsku dokumentaciju i ozljede koje je tužiteljica pretrpjela predmetnom nesrećom, te su kroz dokumentaciju, anamnestički, pratili tijek liječenja i oporavka tužiteljice. Po stavu ovog suda, vještaci su udovoljili postavljenom zadatku pisanim nalazom i mišljenjem, te su se i neposredno očitovali na ročištu, odgovorivši na sva pitanja stranaka. Obzirom na navedeno, nalaz i mišljenje vještaka su izrađeni prema pravilima struke, objektivno, jasno i obrazloženo, te ih je sud u cijelosti prihvatio.

    15. Prema odredbi članka 19. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 (dalje: ZOO/05), svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Prema odredbi članka 1100. stavak 1. ZOO/05, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema odredbi članka 1100. stavka 2. ZOO/05, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    16. Sud ne prihvaća tuženikov prigovor visini tužbenog zahtjeva, jer je isti paušalan i nikakvim dokazima potkrijepljen, te iz daljnjeg razloga što nakon provedenog vještačenja, iz nalaza i mišljenja vještaka, proizlazi da je zahtjev tužiteljice ispravno odmjeren.

    17. Prilikom dosuđivanja naknade neimovinske štete, sud je posebno cijenio jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha, okolnost da je tužiteljica bila hospitalizirana i podvrgnuta operativnim zahvatima u tri navrata, uslijed čega je imala i daljnje neugodnosti i tegobe, postoperativni oporavak i fizikalnu terapiju, a naročito je cijenio okolnost trajnog smanjenja životne i radne aktivnosti tužiteljice u obimu od 13 % objedinjeno. Osim toga, uzeta je u obzir i okolnost zaostalog naruženja u srednjem stupnju, uslijed ožiljaka koji su vidljivi kod tužiteljice naročito u ljetnim mjesecima, a opisani su u nalazu i mišljenju vještaka, te su vidljivi i na fotografijama dostavljenim u spis, uz tužbu, a pri je uzeta u obzir i okolnost da se radi o osobi ženskog spola, srednje životne dobi, koja uslijed toga trpi neugodnosti.

    18. S obzirom na navedene okolnosti, tužiteljici pripada pravo na naknadu daljnje neimovinske štete u iznosu od 5.625,31 EUR, s obzirom da je prije podnošenja tužbe, tužiteljici isplaćen nesporni dio naknade štete (u iznosu od 6.788,77 EUR, od čega je za neimovinsku štetu bio isplaćen iznos od 6.370,69 EUR, a za tuđu pomoć iznos od 418,08 EUR).

    19. Prilikom određivanja naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, utvrđena je potreba tužiteljice za tuđom pomoći i njegom, vodeći se u cijelosti prihvaćenim nalazom i mišljenjem, kao i usmenim iskazom vještaka.

    20. Visina sata tuđe pomoći i njege odmjerava se u visini cijene sata NKV radnika na području prebivališta tužiteljice. Obzirom na navedeno, sud procjenjuje visinu cijene sata od 4,00 EUR kao adekvatnu i primjerenu. Obzirom na navedeno, tužiteljici za tuđu pomoć i njegu pripada naknada u visini od 1.004,00 EUR, umanjena za iznos od 418,08 EUR isplaćen u mirnom postupku, pa joj je ovom presudom dosuđen iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u visini od 585,92 EUR.

    21. Zakonska zatezna kamata na iznos neimovinske štetu od 5.625,31 EUR teče od dana od podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku. Isto je propisano odredbom članka 1103. stavak 1. ZOO/05 prema kojem obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom da je tužiteljica kao datum naznačila prvi idući dan nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, zakonska zatezna kamata teče od dana 13. studenoga 2020. do isplate, po stopi do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotna poena, od 01. siječnja 2023.g. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanom za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla i natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

    22. Temeljem članka 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23), zakonske zatezne kamate na iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 585,92 EUR, također teku od dana

    13. studenog 2020. godine do isplate.

    23. U pogledu tuženikovog prigovora da tužiteljica nema pravo na zateznu kamatu za razdoblje prije nego što joj se zdravstveno stanje stabiliziralo, navodi se da je već u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva tuženik raspolagao dostatnom medicinskom dokumentacijom na temelju koje je mogao isplatiti tužiteljici naknadu štete, što je djelomično i učinio isplativši joj nesporni dio.

    24. Kako je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovom sudskom predmetu, to je sud tužiteljici priznao trošak sudskog postupka po čl. 154. stavak 1. i čl. 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

    25. Troškovi tužiteljice obuhvaćaju: sastav odštetnog zahtjeva - 100 bodova po Tbr 32. 1. OT, sastav tužbe - 100 bodova po Tbr 7. 1. OT, sastav podneska od 07. svibnja 2024.g. - 100 bodova po Tbr 8. 1. OT, pristup na ročište 16. svibnja 2024.g. - 100 bodova po Tbr 9.1. OT, sastav podneska od 4. studenog 2024.g. - 100 bodova po Tbr 8. 1. OT, pristup na ročište 19. svibnja 2025.g - 100 bodova po Tbr 9. 1. OT, što je ukupno 600 bodova, odnosno 1.200,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, to jest iznos od 1.500,00 EUR. Sud je tužiteljici priznao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 54,28 EUR, trošak predujma vještačenja u iznosu od 400,00 EUR, predujam pristupa vještaka na ročište u iznosu od 100,00 EUR, pristojbu za presudu u iznosu od 54,28 EUR, što je ukupno iznos od 2.108,56 EUR.

    26. Temeljem članka 151. stavak 3. Zakona o parničnom postupku, tužiteljica ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na parnični po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla i natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

    U Zagrebu, 29. svibnja 2025. godine

    Sudac

    Nives Šimunović

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

    Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    DNA:

    - punomoćniku tužitelja

    - punomoćniku tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.