REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Gž Ovr-123/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ŠE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Rajku Radeliću, odvjetniku iz Koprivnice, protiv ovršenice UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Meliti Ranilović-Ferenc, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ranilović-Ferenc, Ranilović i Ferenc Kovačić iz Koprivnice, radi ovrhe na računu, rješavajući žalbu ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici od 14. travnja 2025., poslovni broj: Ovr-222/2025-5., 29. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenice UE kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Koprivnici od 14. travnja 2025., poslovni broj: Ovr-222/2025-5.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"Odbija se prijedlog ovršenice UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodu ovrhe koja se vodi povodom izravne naplate tražbine ovrhovoditelja ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na računu ovršenice."
2. Protiv citiranog rješenja prvostupanjskog suda ovršenica je pravovremeno podnijela žalbu navodeći kako je zaključak prvostupanjskog suda neosnovan i potpuno neutemeljen, jer je ovršenica u svom prijedlogu priložila pismeni dokaz da je ovrhovoditelju prema Potvrdi od 11. srpnja 2023. do tog datuma otplatila ukupno 5.080,14 eura, a za ostatak potraživanja ovrhovoditelja je predložila dokaze da je i ostatak potraživanja ovrhovoditelju otplatila, zbog čega mu ne duguje ništa, pa je potpuno jasno i logično da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ističe kako ju je sud svojim rješenjem od 14. travnja 2025. uputio na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i ona je pokrenula tu parnicu o čemu prilaže dokaz. Osim toga, u predmetu poslovni broj: Ovr-145/2021 sud je usvojio prijedlog ovršenice Republike Hrvatske za odgodu ovrhe i proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, iako ovršenica u svom prijedlogu nije navela da bi daljnjim prijenosom sredstava na račun ovrhovoditelja za nju nastupila nenadoknadiva šteta, pa se postavlja pitanje kako je isti sud i isti sudac u identičnoj situaciji donio različita rješenja. Dalje u žalbi navodi, budući je podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ispunili su se uvjeti iz članka 65. stavka 5. Ovršnog zakona, pa smatra da nije trebala niti treba posebno navoditi niti dokazivati nastanak buduće štete u slučaju daljnje provedbe ovrhe, jer se u slučaju tužbe ta činjenica ne mora posebno dokazivati. Predlaže da se njezina žalba uvaži, te da se pobijano rješenje preinači na način da se usvoji prijedlog za zapljenu i prijenos novčanih sredstava ovrhovoditelju.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu odluku utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11
– pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP), u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a i članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 dalje u tekstu: OZ), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a u žalbi nije ukazano na druge povrede postupka.
6. U konkretnom slučaju riječ je o postupku izravne naplate na temelju bjanko zadužnice broj OV-1142/2019 od 5. ožujka 2019., koji postupak je pokrenut zahtjevom ovrhovoditelja za izravnu naplatu radi naplate duga u iznosu od 11.945,05 eura, kako to proizlazi iz prijedloga ovršenice kojim je zatraženo donošenje rješenja o odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u smislu članka 210. OZ- a.
7. Prvostupanjski sud je prijedlog ovršenice dostavio ovrhovoditelju na očitovanje, te je nakon zaprimljenog očitovanja ovrhovoditelja donio pobijano rješenje u kojem navodi da je prijedlog ovršenice neosnovan, jer se ovršenica u svom prijedlogu nije pozvala na činjenicu da su ispunjeni uvjeti iz članka 61. OZ-a, odnosno da nije navela niti jedan uvjet iz članka 61. stavka 1. točka 1. do 8. OZ-a kojega je potrebno kumulativno ispuniti, niti je objasnila kakvu bi to nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu pretrpjela, zbog čega je smatrao da je prijedlog ovršenice neosnovan.
8. Prvostupanjski sud se pogrešno pozvao na odredbe članka 61. OZ-a, jer člankom 61. OZ-a nije regulirano pitanje odgode ovrhe (pljenidbe i prijenosa) na prijedlog ovršenika, zbog čega je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.
9. Međutim, unatoč pogrešnoj primjeni materijalnog prava, trebalo je donijeti istu odluku, odnosno i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda prijedlog ovršenice nije osnovan.
10. Naime, člankom 210. OZ-a regulirana su pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, te je stavkom 1. određeno da nakon što ovršenik primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprava iz članka 209. stavka 1. OZ-a (između ostalih i zadužnice), ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se naložiti agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.
10.1. Stavkom 2. članka 210. OZ-a propisano je pak da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi.
10.2. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je člankom 65. OZ-a kojim je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:
1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,
11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
11. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da ovršenica nije dokazala da su ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe, jer osim što navodi da se ovrha provodi radi namirenja tražbine od 11.945,05 eura/90.000,00 kuna, ne navodi iz kojih razloga bi pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Osim toga, pravilno prvostupanjski sud navodi da se ovršenica u prijedlogu za odgodu ne poziva na niti jedan razlog iz točaka 1. do 12. (prvostupanjski sud pogrešno navodi 1. do 8.) stavka 1. članka 65. OZ-a. Ovršenica i u žalbi ustraje u tvrdnji da je "sama činjenica što je predložila dokaze da je ostatak potraživanja ovrhovoditelju otplatila zbog čega mu ne duguje ništa, dovoljan dokaz da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu." Pod dokazima ovršenica očito smatra svoje činjenične navode o navodnoj prodaji frizerskog inventara od strane ovrhovoditelja po pretpostavljenoj cijeni od najmanje 13.272,28 eura/100.000,00 kuna, a za koji iznos smatra da joj pripada u ½, a što se, po ocjeni ovog suda, ne može smatrati dokazom u smislu nastupa nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete.
12. U odnosu na činjenične navode ovršenice kako je prvostupanjski sud u predmetu poslovni broj: Ovr-145/2021 usvojio prijedlog ovršenice Republike Hrvatske za odgodu i proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, iako ovršenica u tom predmetu nije navela da bi daljnjim prijenosom sredstava za nju nastupila nenadoknadiva šteta, valja navesti da isto ne utječe na pravilnosti i zakonitost pobijanog rješenja, jer predmet ovog žalbenog postupka nije činjenično stanje u ovršnom predmetu poslovni broj: Ovr- 145/2021., koji nema veze sa strankama u ovom postupku.
13. U odnosu na žalbeni navod kako je ovršenica podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, valja navesti da prilikom podnošenja prijedloga za izdavanje rješenja o odgodi pljenidbe i prijenosa još uvijek nije bila podnesena tužba, budući je prvostupanjski sud tek svojim Zaključkom od 14. travnja 2025., poslovni broj: Ovr- 222/2025-6 uputio ovršenicu na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe u ovom predmetu nedopuštenom, pa je i ovaj žalbeni navod neosnovan. Osim toga, a i bez obzira na to je li ili nije pokrenuta parnica, i dalje nije ispunjen kumulativni uvjet vezano uz vjerojatnost nastupa nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
14. Zbog svega navedenog, a temeljem članka 381. u vezi s člankom 368. stavak 2. i članka 380. točka 2. ZPP-a, a sve u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 29. svibnja 2025.
Sutkinja
Draženka Ilak
