REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] R 5

Poslovni broj: Us I-590/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Velimir Leskovar, odvjetnik u Pregradi, Trg Gospe Kunagorske 15, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 29. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/203, URBROJ: 443-02-04-17-24-4 od 28. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/203, URBROJ: 443-02-04-17-24-4 od 28. ožujka 2024. u toč. 1. naređeno je pravnom sljedniku investitora i vlasniku građevine, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana (petnaest dana) od zaprimanja tog rješenja ukloni: prizemnu građevinu tlocrtnih dimenzija 4,9 x 5,4 + 3,45 x 1 , 75 m, betonskih temelja, dijelom zidana, i drvena, drvenog dvostrešnog krova (smještena južno, kojoj je dodijeljen kućni broj 262K) i prizemnicu tlocrtnih dimenzija 5,2 x 6,25 m (sa trijemom), drvene konstrukcije na betonskim temeljima, drvenog dvostrešnog krova (smještena sjeverno, kojoj je dodijeljen kućni broj 262J); obje građevine izgrađene su bez izvršne građevinske dozvole u sjeveroistočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi izvan granica građevinskog područja, u zaštićenom krajobrazu i unutar šume posebne namjene, te unutar zaštitnog obalnog pojasa uz daljnja upozorenja u toč. 2., 3. i 4. toga rješenja.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno podnio ovom sudu tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja ističući prvenstveno da je tužitelj 16. listopada 2017. nadležnom tijelu podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a koji zahtjev nije riješen. Nadalje, ističe da je osporenim rješenjem utvrđeno da su sporne građevine izgrađene unutar šume posebne namjene, no iz zemljišnoknjižnog izvatka i posjedovnog lista proizlazi da se radi o kulturama oranica i pašnjak, te je stoga nejasno od kuda suprotno utvrđenje tuženika jer isto nije vidljivo iz obrazloženja osporenog rješenja. Stoga je predloženo provesti dokaz saslušanjem tužitelja te očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje poljoprivrednog vještaka. Nadalje, u tužbi ukazuje kako iz osporenog rješenja nije vidljivo da se i druge građevine, koje nisu predmet ovog postupka, „naslanjaju“ na građevine za koje je rješenjem naređeno njihovo uklanjanje, pa se postavlja uopće pitanje izvršenja pobijanog rješenja, na koju okolnost je predloženo provesti građevinsko vještačenje. Zaključno, tužitelj ističe kako je isti samo jedan od upisanih suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako navedena nekretnina nikada nije fizički podijeljena između svih suvlasnika, a građevine koje se spominju u osporenom rješenju dijele pravnu sudbinu zemljišta, po ovako napisanom rješenju nije niti moguće provesti zakonito izvršenje istog. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se osporavano rješenje tuženika poništiti.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio tužbeni zahtjev odbiti.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu 21. svibnja 2025. sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu.

5. Radi ocjene zakonitost osporavanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud je odbio u sporu provesti dokaze predložene od strane tužitelja jer je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari sud mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u spisu predmeta upravnog postupka i ovoga spora.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka i ovog spora proizlazi da je tuženik proveo inspekcijski nadzor bespravne gradnje na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povodom kojeg je sačinjen zapisnik od 21. veljače 2024., a kojim inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da su na predmetnom zemljištu izgrađene građevine opisane kao u toč. 1. izreke osporenog rješenja. Nadalje, utvrđeno je da za predmetnu gradnju nije izdana izvršna građevinska dozvola te da je za obje građevine označene kućnim brojevima 262 J i 262 K podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od strane ovdje tužitelja. Nadalje, proizlazi da je tuženik dopisom od 22. veljače 2024. zatražio od tužitelja da se očituje o činjenicama utvrđenim na zapisnik od 21. veljače 2024., a što je tužitelj i učinio podneskom od 8. ožujka 2024. navodeći u istom kako je on vlasnik parcele i građevina na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ističući ujedno kako je za građevine podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

8. Među strankama ovog spora sporno je utječe li postupak ozakonjenja predmetnih građevina opisanih kao u toč. 1. izreke osporavanog rješenja, pokrenut prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13 i 65/17, dalje: ZPNIZ), na zakonitost rješenja tuženika o uklanjanju.

9. Prvenstveno valja navesti da je rješenje tuženika doneseno na temelju propisa kojima se uređuje gradnja i to Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) i Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/2018, 117/21, 67/23, dalje: ZDI).

10. S druge strane, prema odredbi čl. 1. ZPNIZ-a, tim Zakonom propisuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađene zgrade (ozakonjenje zgrade).

11. Odredbama čl. 42. ZPNIZ-a uređen je postupak prekida postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. Tako je u st. 1. tog članka propisano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojima se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. U st. 2. istog članka propisano je da se postupak iz st. 1. tog članka prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenja da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenu na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Odredbom st. 4. istoga članka propisano je da u slučaju da je postupak iz st. 1. tog članka završen donošenjem rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade. U st. 5. istoga članka propisano je da u slučaju da postupak iz st. 1. tog članka pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

12. Dakle, odredbe ZPNIZ-a ne odnose se na zakonitost i pravilnost rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade o čemu se rješava u upravnom postupku i ovom sporu primjenom odredbi kojima je uređeno građenje (ZG i ZDI), već se odnose na postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade i na prekid i obustavu postupka izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade.

13. Stoga navod tužitelja da je pred nadležnim upravnim tijelom u tijeku postupak ozakonjenja predmetnih građevina nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer to ne utječe na zakonitost rješenja o uklanjanju, već može imati utjecaja samo na izvršenje rješenja o uklanjanju. Za ovaj upravni postupak i spor relevantno je jesu li građevine opisa kao u izreci osporavanog rješenja zakonito ili nezakonito izgrađene.

14. Dakle, činjenica možebitnog naknadnog ozakonjenja građevina nema utjecaja na zakonitost rješenja tuženika o uklanjanju, ali ima za posljedicu da neće niti doći do uklanjanja ako gradnja, nakon izdavanja rješenja o uklanjanju, naknadno bude ozakonjena u skladu s odredbama ZPNIZ-a.

15. Stoga, kako tužitelj niti ne spori da za građenje predmetnih građevina ne posjeduje odgovarajući akt za gradnju to je tužitelju osporavanim rješenjem pravilno naređeno uklanjanje istih. Naime, prema odredbi čl. 106. ZG-a građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128.-130. ZG-a.

16. Nastavno, utvrđenje je ovog suda da je upravni postupak proveden pravilno i zakonito u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) i ZDI-a. Naime, u svezi istaknutih povreda odredaba upravnog postupka koje se odnose na odredbu 30. st. 1. ZUP-a valja reći da su takvi navodi ocijenjeni neosnovanima. Ovo iz razloga što iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku budući da ga je tuženik dopisom od 22. veljače 2024. pozvao da se očituje o inspekcijskom nadzoru na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a o čemu se tužitelj očitovao podneskom. Što se pak tiče navoda tužitelja da ostali suvlasnici navedene neparcelirane čestice nisu pozvani na očitovanje u upravnom postupku, valja reći kako tužitelj u okviru ovog upravnog spora ne može štititi prava ostalih možebitnih sudionika u postupku. Tužitelj može s možebitnim uspjehom isticati samo navode koji se tiču povrede njegovih prava.

17. Nastavno na prethodno izneseno, a vezano za istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tužitelju se ukazuje na odredbu čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a, kojom je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Sukladno istoj odredbi pravilno i zakonito su tužitelju, kako jednom od suvlasnika čestice na kojoj je izgrađeno više drugih nekretnina koje su predmetom drugih inspekcijskih postupaka, naređene odgovarajuće inspekcijske mjere, neovisno o postojanju više suvlasnika iste čestice. Naime, za zakonitost rješenja o uklanjanju nije nužno da istim budu obuhvaćeni svi suvlasnici jer se u inspekcijskim predmetima suvlasnici nekretnine ne smatraju nužnim suparnicima u pravnom smislu tog pojma. Stoga su i navodi o nemogućnosti izvršenja rješenja neosnovani. Ovdje zaključno valja reći kako u smislu odredbe odredbu čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a, kao i činjenice da je upravo tužitelj sam sebe legitimirao kao vlasnika nekretnina koje su predmetom rješenja o uklanjanju (podneskom od 8. ožujka 2024.) te da je ujedno isti za navedene nekretnine podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, sud nalazi da je tuženik pravilno upravo tužitelja legitimirao kao obveznika postupanja po rješenju.

18. U upravnom postupku pribavljena je dokumentacija Općine Medulin, Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša vezano za podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine označene kućnim brojevima 262 J i 262 K iz koje je razvidno, kao i iz fotodokumentacije priležeće zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 21. veljače 2024., kako tužitelj neosnovano postavlja upitnim mogućnost izvršenja rješenja. Naime, iz citiranih isprava proizlazi da se građevine koje su predmetom izvršenja ne naslanjaju na druge građevine koje nisu predmetom izvršenja.

19. Zaključno, tužitelj neosnovano ukazuje kako iz obrazloženja rješenja nije razvidan temelj utvrđenja činjenice da se zemljište oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar šume posebne namjene, u značajnom krajobrazu označenom kao osobito vrijedan krajobraz te unutar zaštitnog obalnog područja koje obuhvaća pojas kopna od 1000 m i mora od 300 m. Naime, u obrazloženju rješenja je jasno i nedvosmisleno navedeno kako je navedeno utvrđeno uvidom u Prostorni plan uređenja Općine Medulin (Službene novine broj: 2/074, 5/11, 89/16, 8/18, 8/21 i 1/22).

20. Slijedom svega navedenog, budući da je osporavano rješenje tuženika ocijenjeno zakonitim, to je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te riješiti kao u izreci ove presude.

U Rijeci 29. svibnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Velimiru Leskovaru, odvjetnik u Pregradi, Trg Gospe Kunagorske 15,

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8