REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1809/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Splendid d.o.o., Zagreb, Mlinovi 28, OIB: 31618014301, zastupano po punomoćnici Kristini Pavlic, odvjetnici u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja ĆR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, bez održavanja ročišta, dana 29. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja od dana 13. svibnja 2025. za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova ovog ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. Dana 13. svibnja 2025. predlagatelj osiguranja podnio je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine na način da se zabrani Privrednoj banci Zagreb d.d., Zagreb, kod koje se vodi račun protivnice osiguranja, da isplati protivnici osiguranja ili trećoj osobi po nalogu protivnice osiguranja iznos od 83.144,52 EUR-a te da se zabrani Financijskoj agenciji da po primitku zahtjeva za izravnu naplatu protivnice osiguranja temeljem presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 8567/2021 od dana 07. siječnja 2025. izda nalog Erste & Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, kod koje se vodi račun predlagatelja osiguranja, za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa predlagatelja osiguranja na račun protivnice osiguranja u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje.

2. U svom prijedlogu predlagatelj osiguranja u bitnome navodi da se pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu vodio parnični postupak između predlagatelja osiguranja i protivnice osiguranja, poslovni broj Pr-8567/2021. Predmet spora u navedenom parničnom postupku bio je zahtjev tužiteljice/protivnice osiguranja na utvrđenje nedopuštenosti otkaza Ugovora o radu od dana 02. prosinca 2009. te zahtjev na utvrđenje da radni odnos tužiteljice kod tuženika/predlagatelja osiguranja nije prestao i da se isti raskida sa danom 30. travnja 2021. kao i zahtjev za isplatom naknade štete zbog sudskog raskida u iznosu od 7.562,08 EUR sa zateznim kamatama te zahtjev za isplatom plaće uslijed nezakonitog prestanka radnog odnosa za razdoblje od 02. prosinca 2009. do sudskog raskida u iznosu od 40.424,23 EUR sa zateznim kamatama uz zahtjev za nadoknadu troškova parničnog postupka. Protivnica osiguranja je u predmetnom parničnom postupku postavila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za nalog tuženiku po osnovi otpremnine isplatu iznosa od 5.758,09 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 02. prosinca 2009. do isplate uz naknadu troška parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate. U predmetnom postupku tuženik/predlagatelj osiguranja je između ostalog istaknuo prigovor prekluzije prava na traženje sudske zaštite navodeći da su zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o otkazu i tužba tužiteljice nepravovremeni u smislu članka 126. stavka 1. i 4. Zakona o radu (Narodne novine br.38/1995, 54/1995, 65/1995, 102/1998, 17/2001, 82/2001, 114/2003, 142/2003, 123/2003, 30/2004, 68/2005, 94/2009, u nastavku: ZR). Predmetni parnični postupak pravomoćno je okončan presudom i rješenjem Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-8567/2021 od dana 07. siječnja 2025. kojom je utvrđeno da nije dopušten Otkaz ugovora o radu od 02. prosinca 2009. koji je tuženik Splendid d.o.o. (ovdje predlagatelj osiguranja) dao tužiteljici ĆR (ovdje protivnici osiguranja) te da radni odnos tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) kod tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja) nije prestao (točka I.); raskinut je Ugovor o radu sklopljen između tužiteljice ĆR (ovdje protivnice osiguranja) i tuženika Splendid d.o.o. (ovdje predlagatelja osiguranja) 20. siječnja 2006. s danom 30. travnja 2021. (točka II.); naloženo je tuženiku Splendid d.o.o. (ovdje predlagatelju osiguranja) po osnovi naknade štete zbog sudskog raskida isplatiti tužiteljici ĆR (ovdje protivnici osiguranja) iznos od 7.197,60 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 7. siječnja 2025. do isplate, u roku od 8 dana (točka III.); naloženo je tuženiku Splendid d.o.o. (ovdje predlagatelju osiguranja) po osnovi naknade plaće isplatiti tužiteljici ĆR (ovdje protivnici osiguranja) iznos od 40.424,23 EUR te zateznu kamatu (točka IV.); naloženo je tuženiku Splendid d.o.o. (ovdje predlagatelju osiguranja) naknaditi tužiteljici ĆR (ovdje protivnici osiguranja) trošak parničnog postupka u iznosu od 16.981,92 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 07. siječnja 2025. do isplate, u roku od 8 dana (točka VI.) te je odbijen zahtjev tuženika Splendid d.o.o. (ovdje predlagatelja osiguranja) za naknadu troška postupka u visini od 17.488 bodova (točka VII.) U obrazloženju presude u bitnome se navodi da je sud u predmetnom parničnom postupku utvrdio da je tužiteljica (ovdje protivnica osiguranja) dana 18. prosinca 2009. saznala da su joj povrijeđena prava iz radnog odnosa, odnosno da više nema status osigurane osobe pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, slijedom čega je 30. prosinca 2009. podnijela tuženiku (ovdje predlagatelju osiguranja) Zahtjev za ostvarenje prava, a na koji je tuženik (ovdje predlagatelj osiguranja) odgovorio dopisom od 7. siječnja 2010., dostavljenog punomoćniku tužiteljice 8. siječnja 2010. Nadalje, sud navodi da je tužiteljica (ovdje protivnica osiguranja) dana 26. veljače 2010. podnijela novi Zahtjev za ostvarenje prava navodeći da je 12. veljače 2010., kada je u ovom postupku primila odgovor na tužbu tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja) saznala da joj je radni odnos prestao Odlukom o otkazu ugovora o radu od 2. prosinca 2009. Prvostupanjski sud nadalje navodi da budući da tuženik (ovdje predlagatelj osiguranja) u Odgovoru na zahtjev za ostvarenje prava od dana 07. siječnja 2010. nije naveo da je radni odnos tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) prestao otkazom ugovora o radu, već je naveo da joj je Ugovor o radu prestao na temelju odredbe članka 103. stavka 1. točke 4. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 68/05, 94/09; dalje: ZR/95), odnosno dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, sud je povjerovao navodima tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) da do primitka Odluke o otkazu od dana 02. prosinca 2009. uz odgovor na tužbu tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja) u ovom predmetu nije imala saznanja o postojanju iste. Nadalje, sud navodi da tuženik (ovdje predlagatelj osiguranja) tijekom postupka nije dokazao da je pobijanu Odluku o otkazu dostavio tužiteljici (ovdje protivnici osiguranja) a sukladno odredbi članka 111. stavka 3. ZR/95. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da je tužba u ovom predmetu podnesena 22. siječnja 2010. te da je ista slijedom navedenog podnesena u roku propisanom odredbom članka 126. stavka 2. ZR/95. Protiv citirane prvostupanjske presude tuženik/predlagatelj osiguranja podnio je žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrede odredba parničnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ističući da je prvostupanjska presuda neustavna, nepravilna, te na zakonu neosnovana. Odlučujući o žalbi tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja), Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud presudom i rješenjem poslovni broj Gž R- 114/2025 od dana 01. travnja 2025. odbio je žalbu tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja) kao neosnovanu i potvrdio presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-8567/2021-118 od 07. siječnja 2025. Drugostupanjski sud u citiranoj presudi i rješenju u bitnome navodi da je tužiteljica (ovdje protivnica osiguranja) pravovremeno poduzimala sve dispozicije i stoga nije prekludirana u svojim pravima na sudsku zaštitu u odnosu na predmet spora te da tuženik (ovdje predlagatelj osiguranja) nije dokazao da je tužiteljica (ovdje protivnica osiguranja) odbila primitak Odluke o otkazu od dana 02. prosinca 2009. početkom prosinca 2009. u prostorijama tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja) i da je tada bila upoznata sa postojanjem i sadržajem te odluke, kako to neosnovano u žalbi ističe tuženik (ovdje predlagatelj osiguranja). Protiv presude i rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-114/2025 od dana 01. travnja 2025. tuženik/protivnik osiguranja podnio je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije, dana 9. svibnja 2025. U svom prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja nadalje navodi i obrazlaže odluke koje su prethodile pobijanoj odluci drugostupanjskog suda:

Presudom i rješenjem Općinskog radnog suda u Zagrebu od dana 20. ožujka 2012. poslovnog broja Pr-179/10-22 odbijeni su tužbeni zahtjevi tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) za sudskim raskidom radnog odnosa tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) i tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja), nalog tuženiku (ovdje predlagatelju osiguranja) za isplatu naknade štete zbog sudskog raskida i naknade plaće za razdoblje od nezakonitog prestanka radnog odnosa do sudskog raskida (stavak I izreke), odbijen je alternativni tužbeni zahtjev tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) (stavak II izreke), naloženo je tužiteljici (ovdje protivnici osiguranja) naknaditi tuženiku (ovdje protivniku osiguranja) trošak parničnog postupka (stavak III izreke) te je rješenjem odbačena tužba tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) u dijelu u kojem traži utvrđenje nedopuštenosti Otkaza od dana 02. prosinca 2009. Povodom žalbe tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) od 30. travnja 2012., rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 10. veljače 2015. poslovnog broja Gžr-968/12-2 ukinuta je citirana presuda i rješenje ovog suda te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak. Presudom i rješenjem ovog suda od 14. travnja 2016. poslovnog broja Pr-635/15-35, ispravljenih rješenjem od 13. svibnja 2016. poslovnog broja Pr-635/1539, odbijeni su tužbeni zahtjevi tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) za utvrđenje da radni odnos tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) kod tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja) nije prestao, sudskim raskidom radnog odnosa tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) i tuženika (ovdje predlagatelja osiguranja), nalog tuženiku (ovdje predlagatelju osiguranja) za isplatu naknade štete zbog sudskog raskida i naknade plaće za razdoblje od nezakonitog prestanka radnog odnosa do sudskog raskida (stavak I izreke), odbijen je alternativni tužbeni zahtjev tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) (stavak II izreke), naloženo je tužiteljici (ovdje protivnici osiguranja) naknaditi tuženiku (ovdje predlagatelju osiguranja) trošak parničnog postupka (stavak III izreke) te je rješenjem odbačena tužba tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) u dijelu u kojem traži utvrđenje nedopuštenosti Otkaza od dana 02. prosinca 2009. U presudi se u bitnom za ovaj prijedlog navodi cit." Prema mišljenju suda, tužiteljica je izgubila sudsku zaštitu na utvrđivanje odluke o otkazu nedopuštenom. Naime, činjenica da je tužiteljica odbila primiti dostavu pismena ne znači da dostava nije pravno valjana. Kako je utvrđeno da je tužiteljica s odlukom o otkazu ugovora o radu upoznata početkom prosinca 2009.g., tada je za zaključiti da i zahtjev za ostvarenje prava od dana 30. prosinca 2009. nije podnijet u roku od 15 dana od saznanja da bi tužiteljici neko pravo iz radnog odnosa moglo biti povrijeđeno. Nadalje, u tom zahtjevu se uopće ne traži utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu, a već je nesporno utvrđeno da je tužiteljica saznala za otkaz ugovora o radu, odbivši primitak, već se spominje da tužiteljica ima saznanja o otme da joj je prestao status osigurane osobe i traženje tuženiku da objasni temeljem čega. Dakle, tužiteljica u zahtjevu od 30.12.2009.g. traži da joj se osigura status osigurane osobe. Time što je tuženik odgovorio 07. siječnja 2010.g. na taj zahtjev tužiteljice ne znači da je time njezin zahtjev podnijet pravovremeno i da je tužba podnijeta pravovremeno. To iz razloga što zahtjev i tužba podnijeta dana 22. siječnja 2010.g. nisu međusobno u nikakvoj vezi, niti se tužba uopće odnosi na podnijeti zahtjev. Dakle, zahtjev od 30.12.2009.g. ne odnosi se na ovaj predmet spora (utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu), niti se sadržaj zahtjeva ne odnosi na zaštitu prava radnika u odnosu na koju je postavljen tužbeni zahtjev. Činjenica da bi tužiteljica ponovno podnijela zahtjev za zaštitu prava 26. veljače 2010.g. nije relevantna, jer je tužiteljica tada već izgubila pravo na sudsku zaštitu. Stoga je tužbu u dijelu koji se odnosi na utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu valjalo odbaciti." Rješenjem i presudom Županijskog suda u Zagrebu od dana 07. ožujka 2017. poslovnog broja Gž R- 1396/16-2 odbijena je žalba tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) te su potvrđeni prethodno citirani rješenje i presuda. Drugostupanjski sud u navedenoj odluci u bitnome navodi da je tužiteljica (ovdje protivnica osiguranja) izgubila pravo na sudsku zaštitu na utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu. Presudom i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od dana 22. listopada 2019. poslovnog broja Revr 444/2017-2 revizija tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) je djelomično odbijena, a djelomično odbačena. U citiranoj presudi i rješenju se u bitnom za ovaj prijedlog navodi cit." U odnosu na zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti otkaza spornim se ukazalo je li tužiteljica prekludirana u traženju sudske zaštite s obzirom na tuženikove tvrdnje da je propustila pravovremeno po primitku odluke o otkazu poslodavcu, tuženiku, podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Prvostupanjski je sud utvrdio da je tužiteljica odbila primitak Odluke o otkazu od 2. prosinca 2009. početkom toga mjeseca i da je tada upoznata s njenim sadržajem, a zahtjev za zaštitu prava da je podnijela tek 26. veljače 2010., a prethodno da je (22. siječnja 2010.) podnijela predmetnu tužbu. Ocijenio je i da se zahtjev upućen tuženiku 30. prosinca 2009. ne odnosi na predmet spora, odnosno da se njime ne traži zaštita prava u odnosu na predmetnu Odluku o otkazu. Stoga je zaključak prvostupanjskoga suda da je zbog proteka roka iz čl. 126. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 30/04, 137/04, 68/05, dalje ZR) tužiteljica izgubila pravo na sudsku zaštitu u odnosu na zahtjev za utvrđenje odluke o otkazu nedopuštenom te je tužbu odbacio kao nedopuštenu. Kod takvoga stanja stvari, nižestupanjski su sudovi ocijenili neosnovanima i ostale prvopostavljene zahtjeve, s obrazloženjem da je pretpostavka njihove osnovanosti prethodno utvrđenje nedopuštenosti otkaza. Prema utvrđenju da tužiteljica nije pretrpjela ozljedu na radu niti je oboljela od profesionalne bolesti koja bi bila u uzročnoj vezi s radom odbijen je, primjenom odredbe čl. 79. ZR, i eventualno kumulirani zahtjev za isplatu otpremnine u dvostrukom iznosu u odnosu na onaj koji je tužiteljici isplaćen. Iznoseći u reviziji materijalnopravne prigovore, tužiteljica pobija pravilnost primjene zakonskih odredaba na koje su se nižestupanjski pozvali isključivo uklapajući njihovu primjenu u činjenice kako ih ona vidi utvrđenima, a protivno činjeničnom stanju koje je utvrdio prvostupanjski, i kao takvo prihvatio drugostupanjski sud te i u tom dijelu, nedopušteno, ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Stoga ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnoga prava nije ostvaren." Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 18. veljače 2021. poslovnog broja U-III-64/2020 usvojena je ustavna tužbe tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja), ukinute su odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Županijskog suda u Zagrebu i Općinskog radnog suda u Zagrebu te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak. Prema ocjeni Ustavnog suda sudovi su u radnom sporu nedostatno argumentirali bitne zaključke i nekritički prihvatili temeljni poslodavčev prigovor tužiteljičinog "zakašnjelog" osporavanja odluke o otkazu koji je doveo do proteka prekluzivnog roka za tužbu u radnom sporu, ignorirajući pritom okolnost - da je na zahtjev za ostvarivanje prava od dana 30. prosinca 2009. poslodavac odgovorio dopisom takvog sadržaja koji implicira da prethodnog otkaza od 2. prosinca 2009. nije ni bilo (jer bi ga u suprotnom u tom pisanom odgovoru sasvim sigurno apostrofirao) već da je radni odnos prestao bez volje poslodavca, ex lege - samim rješenjem o invalidskoj mirovini. U ponovljenom postupku donesene su prethodno spomenute presuda i rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-8567/2021 od dana 07. siječnja 2025. te presuda i rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-114/2025 od 01. travnja 2025. Imajući u vidu da tužiteljica (ovdje protivnica osiguranja) suprotno shvaćanju Ustavnog suda da je radni odnos prestao bez volje poslodavca, ex lege - samim rješenjem o invalidskoj mirovini, u ponovljenom postupku ustraje kod tužbenog zahtjeva na utvrđenje nedopuštenosti otkaza Ugovora o radu od dana 2. prosinca 2009., kao i u svijetlu činjenice da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci od dana 22. listopada 2019. poslovnog broja Revr 444/2017-2 kojom je revizija tužiteljice (ovdje protivnice osiguranja) djelomično odbijena, a djelomično odbačena, potvrdio shvaćanja izražena u presudi i rješenju Općinskog radnog suda u Zagrebu od 14. travnja 2016. posl. br. Pr-635/15-35, kao i rješenju i presudi Županijskog suda u Zagrebu od dana 07. ožujka 2017. posl. br. Gž R-1396/16-2, u kojim je sud zauzao stav da je tužiteljica (ovdje protivnica osiguranja) prekludirana u traženju sudske zaštite s obzirom na tuženikove tvrdnje da je propustila pravovremeno po primitku odluke o otkazu poslodavcu, tuženiku (ovdje predlagatelju osiguranja) podnijeti zahtjev za zaštitu prava, predlagatelj osiguranja kao tuženik drži da je legitimno očekivati da će Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatiti njegov prijedlog za dopuštanje revizije, kao i da povodom revizije neće odstupiti od shvaćanja zauzetog u odluci od dana 22. listopada 2019. poslovnog broja Revr 444/2017-2. U konkretnom slučaju protivnica osiguranja raspolaže pravomoćnom ovršnom ispravom, presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 8567/2021-118 od dana 07. siječnja 2025., potvrđenom presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R 114/2025 od dana 01. travnja 2025. na temelju koje je ovlaštena na podnošenje zahtjeva za izravnu naplatu. Međutim, predlagatelj osiguranja je protiv navedene drugostupanjske presude podnio prijedlog za dopuštenje revizije koji, u smislu članka 384. Zakona o parničnom postupku, kao niti revizija ne zadržava ovrhu po presudi protiv koje je podnesen. Ukoliko protivnica osiguranja realizira naplatu temeljem ovršne isprave - presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 8567/2021-118 od dana 07. siječnja 2025., potvrđene presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R 114/2025 od dana 01. travnja 2025., postoji ozbiljna i konkretna opasnost da, u slučaju da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati prijedlog za dopuštenje revizije, a posljedično i reviziju predlagatelja osiguranja te postupi u skladu s odredbom članka 391. 7. stavka ZPP-a i odluči u njegovu korist – naplaćeni iznos neće biti moguće vratiti jer bi protivnica osiguranja mogla onemogućiti, odnosno znatno otežati naplatu potraživanja predlagatelja osiguranja time što bi mogla otuđiti, prikriti ili na drugi način raspolagati sredstvima s računa prenesenim s računa predlagatelja osiguranja na račun protivnice predlagatelja, tako da budu nedostupna za povrat. S tim u vezi predlagatelj osiguranja smatra da je učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine za povrat iznosa od 83.144,52 EUR, koja se sastoji od glavnice u iznosu od 47.621,83 EUR, zakonskih zateznih kamata obračunatih na dan 12. svibnja 2025. u iznosu od 18.540,77 EUR te dosuđenih troškova parničnog postupka u iznosu od 16.981,92 EUR. Postoji subjektivna opasnost da će protivnica osiguranja učiniti povrat nemogućim obzirom protivnica osiguranja nema nekretnina na području Republike Hrvatske, obzirom je protivnica osiguranja u razdoblju od 03. prosinca 2009. do 04. kolovoza 2020. bila isključivo korisnica invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, dok je u razdoblju od 05. kolovoza 2020. do 31. siječnja 2022. bila osigurana po osnovi radnog odnosa (prijava na 2 sata) te je bila i korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kao i obzirom protivnica osiguranja ima otvoren zaštićen račun, što upućuje na zaključak da je račun protivnice predlagatelja blokiran zbog dugovanja. Sve navedeno upućuje na stvarnu mogućnost da bi naplaćeni iznos, u slučaju preinačenja presude po reviziji, bio nepovratno izgubljen, čime bi se onemogućila ili znatno otežala naplata tražbine predlagatelja osiguranja s osnova stjecanja bez osnove. Stoga predlagatelj osiguranja predlaže sudu, radi osiguranja njegove novčane tražbine prema protivnici osiguranja u iznosu od 83.144,52 EUR-a, kao i radi osiguranja troškova ovog postupka osiguranja u iznosu koji odredi sud svojom odlukom, odrediti privremenu mjeru tako što se zabranjuje Privrednoj banci Zagreb d.d., Zagreb, kod koje se vodi račun protivnice osiguranja, da isplati protivnici osiguranja ili trećoj osobi po nalogu protivnice osiguranja iznos za koji je određena privremena mjera, te tako što se zabranjuje Financijskoj agenciji da po primitku zahtjeva za izravnu naplatu protivnice osiguranja na temelju ovršne isprave - presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 8567/2021 od dana 07. siječnja 2025., izda nalog Erste & Steiermärkische Bank d. d., koja vodi račun predlagatelja osiguranja, za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa predlagatelja osiguranja na račun protivnice osiguranja, u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje.

3. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnice osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj samog prijedloga i priložena dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta.

4. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere nije osnovan.

5. Članak 344. stavak 1. OZ-a određuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

6. U tom smislu, da bi sud prihvatio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine kao osnovan, predlagatelj osiguranja mora dokazati kumulativno postojanje dviju pretpostavki: vjerojatnost postojanja tražbine prema protivniku osiguranja te vjerojatnost opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

7. Podnošenjem prijedloga za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude (presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-114/2025 od dana 01. travnja 2025.), jer predlagatelj osiguranja smatra kako su revizijski razlozi ispunjeni, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine. U ovoj fazi postupka, odnosno u trenutku donošenja ove odluke, neizvjesno je da li će predlagatelju osiguranja biti dopušteno podnošenje revizije, a potom i da li će uspjeti sa svojom revizijom (u slučaju da mu bude dopušteno podnošenje revizije) pa je, posljedično tome, i neizvjesna tražbina predlagatelja osiguranja radi čijeg osiguranja predlaže odrediti privremenu mjeru. Čak štoviše, iz pravomoćne i ovršne presude i rješenja Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-8567/2021 od dana 07. siječnja 2025., potvrđene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 114/2025 od dana 01. travnja 2025., proizlazi da je protivnica osiguranja ta koja ima tražbinu prema predlagatelju osiguranja. Slijedom navedenog, prema stavu ovog suda, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine pa time nije ispunjena niti prva pretpostavka da bi sud odredio privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine.

8. U odnosu na prijedlog predlagatelja osiguranja da sud odredi privremenu mjeru na način da se zabrani Financijskoj agenciji da po primitku zahtjeva za izravnu naplatu protivnice osiguranja na temelju ovršne isprave - presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-8567/2021 od dana 07. siječnja 2025., izda nalog Erste & Steiermärkische Bank d. d., koja vodi račun predlagatelja osiguranja, za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa predlagatelja osiguranja na račun protivnice osiguranja, u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje, valja reći slijedeće; U slučaju da protivnica osiguranja, sukladno odredbama čl. 209. OZ-a, podnese Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-8567/2021 od dana 07. siječnja 2025., predlagatelju osiguranja stoji na raspolaganju pravno sredstvo zaštite predviđeno odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a, a to je prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, čime se postiže ista svrha koju predlagatelj osiguranja želi ostvariti predlaganjem navedene privremene mjere.

9. Prema stavu ovog suda, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a što je druga pretpostavka za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine. Naime, opasnost iz stavka 1. članka 344. OZ-a predlagatelj osiguranja obrazlaže time što protivnica osiguranja nije vlasnica nekretnina na području Republike Hrvatske, što je korisnica invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad te time što ima otvoren zaštićeni račun, a što upućuje na zaključak da je račun protivnice osiguranja blokiran zbog dugovanja. Međutim, sama činjenica da protivnica osiguranja nije vlasnica nekretnina na području Republike Hrvatske, da je korisnica invalidske mirovine te da ima otvoren zaštićeni račun, ne povlači za sobom zaključak da postoji opasnost da će bez takve mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne navodi niti dokazuje koje radnje je protivnica osiguranja do sada poduzela pa da bi time učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

10. Slijedom navedenog, kako u konkretnom slučaju nije ispunjena niti jedna pretpostavka za određivanje privremene mjere propisana odredbom čl. 344. OZ-a, valjalo je odbiti prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere kao neosnovan te odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

11. Predlagatelj osiguranja zatražio je naknadu troškova postupka i to trošak sastava prijedloga za određivanje privremene mjere.

Članak 14. stavak 4. OZ-a propisuje da je protivnik osiguranja dužan predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za osiguranje.

S obzirom da je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere odbijen kao neosnovan, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 4. OZ-a te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 29. svibnja 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica Ivana Protulipac

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po pun.

2. spis

Z/ kal.30 dana