REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3132/2017-73

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Gordani Lozančić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Emer, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ivana Emera, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivice Ćosića, odvjetnika, dana 29. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 72.649,15 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka 2025.do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, plaćati tužitelju MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečnu rentu u iznosu od 99,54 EUR mjesečno počam od 09.travnja 2015. pa nadalje, koji iznosi dospijevaju svakog 5-tog u mjesecu, a odnose se na obrok za prethodni mjesec, sa zakonskim zateznim kamatama na svaki pojedini iznos od dospijeća istoga pa do isplate, po stopi koja se do 31.prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje

III Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu rente u razdoblju od 04. travnja 2025. do zaključno s 08. travnja 2025. iznosu od 16,59 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

IV Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, nadoknaditi tužitelju MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 19.550,18 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 29. svibnja 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi koju je podnio ovom sudu dana 06.11.2017. navodi da se dana 05.12.2014. dogodila prometna nezgoda u Vrbovcu, koju je uzrokovala TD na način da je upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], izletjela sa ceste te je potom naletjela na zaštitnu metalnu ogradu. U gore navedenoj nezgodi, kao suvozač u vozilu reg. oznake [registarska oznaka], tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede. Vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u kojem se kao putnik nalazio tužitelj bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod EUROHERC osiguranja d.d. Tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti, neimovinsku štetu i materijalnu štetu i to za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljene bolove, pretrpljeni strah, duševne boli zbog naruženja i tuđu pomoć i njegu za vrijeme liječenja u ukupnom iznosu od 900.000,00 kn. S obzirom na mnogobrojne i vrlo teške ozljede, tužitelj zadržava pravo konačno urediti gore navedeno potraživanje po dostavljenom nalazu i mišljenju sudskih vještaka. Tužitelj zbog karaktera ozljeda više nije u mogućnosti obavljati cijeli niz svakodnevnih aktivnosti/djelatnosti koje je isti redovito obavljao do dana štetnog događaja pa slijedom navedenog potražuje i naknadu štete u obliku rente s osnova potrebe trajne tuđe pomoći i njege i to od 04.04.2015. pa nadalje u mjesečnim iznosima od 1.500,00 kn, koji iznosi dospijevaju svakog 5-tog u mjesecu, a odnose se na prethodni mjesec. Tužitelj se zahtjevom za naknadu štete u mirnom postupku obratio tuženiku dana 06.02.2015., te je tuženik potvrdio zaprimanje zahtjeva tužitelja svojim dopisom od 27.03.2015. Tužitelj od toga dana potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos neimovinske štete i tuđe pomoći i njege, a sve sukladno čl. 12 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, te potražuje troškove postupka od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor pretežite odgovornosti na strani tužitelja iz razloga što u trenutku nastanka štetnog događaja nije pravilno koristio sigurnosni pojas, te prigovor doprinosa tužitelja zbog pristanka na vožnju s umornim vozačem TD s obzirom da je do slijetanja vozila s kolnika i posljedične štete došlo zbog toga što je navedena vozačica zaspala za volanom, pa tuženik smatra da ukupni doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja ne može biti manji od 50%. Osporava visinu zahtjeva s naslova neimovinske štete. Predlaže utvrditi da li je tužitelj pokušao ostvariti ili da li je ostvario naknadu s osnova tjelesnog oštećenja ili osobne invalidnine obzirom da se te naknade uzimaju u obzir prilikom odmjeravanja naknade s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje povezano sa smanjenjem životne aktivnosti. Osporava osnovanost zahtjeva s naslova trajne tuđe pomoći i njege. Također predlaže utvrditi da li je tužitelj pokušao ostvariti ili da li je ostvario naknadu za tuđu pomoć i njegu od nadležnog Centra za socijalnu skrb i u kojem iznosu. Osporava zatraženi tijek kamata na neimovinsku štetu jer u tom trenutku liječenje još nije bilo dovršeno. Predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa te ga obvezati da tuženiku naknadi troškove postupka.

3. Nakon izrade nalaza i mišljenje tužitelj je u podnesku od 19.03.2025. specificirao tužbeni zahtjev te potražuje iznos od 72.649,15 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.03.2015. do isplate, te potražuje rentu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 99,54 eur mjesečno i to počevši od 04.04.2015. pa nadalje sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate.

4. Tijekom postupka sud je u svrhu dokaza izvršio uvid u zapisnik o očevidu PU zagrebačke, I. PPP Zagreb, broj: 511-19-44/3-P-0080/2014 od 22.12.2014. (list 7-10 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 11-60 spisa), odštetni zahtjev (list 61- 62 spisa), odgovor tuženika od 27.03.2015. (list 63 spisa), pisanu izjavu TD od 07.07.2015. (list 75 spisa), službenu bilješku o obavijesnom razgovoru sa TD (list 77 spisa) i tužiteljem (list 78 spisa), zapisnik o saslušanju tužitelja od 08.11.2017. u postupku pred ovim sudom posl. br. Pn-44342/15 (list 79-80 spisa), fotografije tužitelja (list 87-98 spisa), fotografije i komentari na Facebook stranici tužitelja (list 99-112 spisa), nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 29.03.2017. (list 132 spisa), rješenje Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom grada Zagreba od 14.02.2019 (list 143-144 spisa), rješenje Centra za socijalnu skrb- podružnica Pešćenica od 17.12.2018. (list 145-146 spisa), provedeno je kombinirano sudsko- medicinsko prometno vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 147-149 spisa) i dr. Davoru Mayeru (list 151-153 spisa), medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Jakši Filipović-Čugura, kirurgu i dr. DD, neurologu (list 165-166 spisa), medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Domagoju Vidoviću, psihijatru (list 184-188 spisa), dopunsko pisano vještačenje po dr. Domagoju Vidoviću (list 198-199 spisa), pisano očitovanje dr. Jakše Filipović-Čugura i dr. DD od 17.01.2023. (list 242-243 spisa), usmeno očitovanje vještaka dr. Jakše Filipović-Čugura, dr. DD i dr. Domagoja Vidovića (list 312-315 spisa), proveden je dokaz saslušanjem TD (list 130 spisa), saslušanje tužitelja (list 130-131 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj: KMP-DO-13/2015 protiv TD te je izvršen uvid u preostalu dokumentaciju u spisu.

5. Temeljem provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljen tužbeni zahtjev tužitelja u pretežitom dijelu osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoći i njegu, te zahtjev za trajnu tuđu pomoć i njegu koju je tužitelj pretrpio u prometna nezgodi koja se dogodila u Vrbovcu, dana 05.12.2014. i koju je uzrokovala TD na način da je upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], kojem se tužitelj nalazio kao suvozač, izletjela sa ceste te je potom naletjela na zaštitnu metalnu ogradu.

7. Iz tijeka postupka je razvidno na među parničnim strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja temeljem suputništva.

8. Sporno je da li je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja i u kojem mjeru, sporna je visina tužbenog zahtjeva s osnova neimovinske štete te tijek kamata, te je u cijelosti sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva za trajnu tuđu pomoć i njegu.

9. Uvidom u zapisnik o očevidu PU zagrebačke, I. PPP Zagreb, broj: 511-19- 44/3-P-0080/2014 od 22.12.2014. utvrđeno je da je isti sastavljen povodom prometne nesreće koja se dogodila dana 05.12.2014. u 2:00 sati u Vrbovcu, južni kolnik Državne ceste D 10 smjer Konak – Cugovec, 3. dionica, 3. km u kojoj su sudjelovali TD kao vozačica osobnog vozila VW golf reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu BD i BD kao putnik u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka]. U prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobili su BD i TD, a liječnika pomoć pružena im je u KB Dubrava. Vozačici TD u KB Dubrava uzeti su uzorci krvi radi analize na alkohol i droge. Mjesto događaja je skicirano, a nije fotografirano. Zapisnik o očevidu dostavljen je ODO u Zagrebu kao prilog kaznene prijave protiv TD.

10. Uvidom u pisanu izjavu TD od 07.07.2015. koju je dala u odjelu šteta tuženika utvrđeno je da je ista navela da je upravljanjem vozilom reg. oznake [registarska oznaka] izletjela sa ceste i to isključivo iz razloga jer je zaspala za volanom. Policiji je izjavila da je ispred nje pretrčala neka životinja (srna), a to nije istina, te je isto izjavila isključivo jer se u tom trenutku bojala reakcije svojih roditelja.

11. Uvidom u službenu bilješku PU zagrebačke, I. PPP Zagreb o obavijesnom razgovoru sa TD utvrđeno je da je navela da je kritične zgode upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], brzom cestom od Vrbovca prema Bjelovaru, s njom se u vozilu na mjestu suvozača nalazio BD vezan sigurnosnim pojasom sa spuštenim sjedalom spavajući i da je u jednom trenutku s njene lijeve strane prema desnoj strani kolnika pretrčala srna, a da je ona kako je bi udarila životinju skrenula u desno i sletjela s kolnika, nakon čega je vozilom udarila u betonski stup nadvožnjaka zaustavivši se pored ceste. Nakon toga od siline udarca desna noga joj je ostala zaglavljena između sjedala. Pokušala je izvući nogu ali nije uspjela u tome pa je ostala sjediti u tom položaju. BD je uspio otvoriti vrata te je ispao iz vozila gdje je izvadio mobitel iz hlača i nazvao svoju bivšu curu te nakon kratkog vremena prekinuo razgovor jer se baterija na mobitelu ispraznila. Nakon toga on je ostao vani nepomičan sve dok se nije razdanilo kada je jedan vozač kamiona stao i nazvao hitnu pomoć i policiju.

12. Uvidom u službenu bilješku PU zagrebačke, I. PPP Zagreb o obavijesnom razgovoru s tužiteljem utvrđeno je da se kao suvozač nalazio u osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala TD cestom prema [adresa]. Kako je toga dana bio jako umoran spavao je te je u jednom trenutku čuo jak udarac. Kada se probudio shvatio je da su sletjeli s kolnika. Osjetio je jaku bol u trbuhu, lijeva ruka mu je iskočila u ramenu, a noge nije osjećao radi čega je desnom rukom otvorio vrata te je ispao iz vozila. Neko je vrijeme ležao na zemlji, a potom je uspio izvaditi iz hlača mobitel i nazvati svoju bivšu djevojku kojoj je uspio reći da je doživio prometnu nesreću negdje između [adresa] i [adresa] nakon čega se baterija ispraznila. Kako se niti TD nije uspjela izvući iz automobila jer joj je noga bila pritisnuta ostao je ležati na zemlji i pričao s njom dok nije naišao vozač kamiona koji je nazvao hitnu pomoć koja ih je odvezala u bolnicu.

13. Uvidom u spis Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj: KMP-DO- 13/2015 protiv TD utvrđeno je da je isti pokrenut temeljem kaznene prijave protiv TD radi osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo "izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227 st. 1. i 2. Kaznenog zakon RH" jer je dana 05.12.2014. u 02:00 sati upravljala osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] desnom prometnom trakom južnog kolnika Državne ceste D 10, smjer Konak – Cugovec, 3. dionica, u smjeru istoka. Dolaskom do 3. km, nije se kretala sredinom obilježene prometne trake, već je vozilom prešla u desno, u smjeru jugoistoka, sletjevši na mekani teren s južne strane kolnika, nakon čega je donjim postrojem vozila naletjela na metalnu zaštitnu odbojnu ogradu, vlasništvo Županijske ceste Zagrebačke županije, a zatim je nastavila kretanje po mekanom terenu u istom smjeru te je prednjim više lijevim dijelom naletjela na betonski stup nadvožnjaka, na kojem nisu nastala oštećenja. Od naleta, automobil se zarotirao u desno i stražnjim desnim bočnim dijelom naletio na žičanu ogradu istog vlasnika, gdje se i zaustavio, prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera. U prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobio je putnik iz osobnog automobila [registarska oznaka] Brletić Dario i vozačica istog automobila TD, a liječnička pomoć pružena im je u KB Dubrava. U navedenom predmetu Općinsko državno odvjetništva u Koprivnici dana 20. svibnja 2015. donijelo je rješenje broj: KMP-DO-13/2015-14 da na temelju čl. 72. st. 2. Zakona o sudovima za mladež nema osnove za vođenje kaznenog postupka prema ml. pnlj. TD, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 2. KZ-a, jer vođenje postupka prema ml. pnlj. ne bi bilo svrhovito.

14. Svjedokinja TD iskazala je da živi u [adresa] i da se predmetnog dana digla najuobičajenije ujutro, cijeli dan je bila kod kuće, pomagala je nešto majci oko okućnice, i sl. Tužitelj je došao predvečer po nju autom. Zamolila ga je da vozi njegov auto jer još nije probala te su se uputili prema Zagrebu. U Zagrebu su najprije sjeli u jedan kafić, potom su se uputili u kino, ali kako nije radilo otišli su popiti piće u drugi kafić i potom su se negdje iza ponoći otputili natrag prema [adresa]. Nije pila alkohol, a tužitelj je popio možda dva piva pa nije htio voziti. I natrag je vozila tužiteljev auto, a tužitelj ju je navodio. Znala je put ali nije bila potpuno sigurna. Čak ih je na izlasku iz Zagreba zaustavila policija radi kontrole ali je sve bilo u redu. Vozila je prema propisima. Tužitelj je bio na suvozačkom sjedalu i bio je vezan. Tužiteljevo sjedalo nije bilo položeno u ležeći položaj, nego kojih 10-20 % spuštenije od sjedala na kojem je ona sjedila, dakle još uvijek u nekoj normalnoj sjedećoj poziciji. Nije bila posebno umorna, no u jednom trenutku je sklopila oči te su sletjeli s ceste. Prije nezgode ju je tužitelj neko vrijeme navodio, a onda je prestao jer je vidjela da drijema. Ona je ionako znala put. Sletjeli su na desnu stranu ceste na travnatu površinu. Od nezgode se otvorio zračni jastuk. Bila je u šoku od nezgode i od zračnog jastuka. Bila je zato fokusirana na sebe i ne zna što se dogodilo s tužiteljem. Nakon nezgode ostala u priklještena sjedalu. Prije predmetnog događaja je dionicu [adresa] vozila kojih dva ili tri puta.

15. Tužitelj je iskazao da je predmetnog dana oko 8 sati navečer došao po svjedokinju TD u [adresa] gdje je tada živio i radio. Krenuli su prema Zagrebu. Svjedokinja je htjela probati voziti njegov auto jer je imala sličan samo stariji. Vozila je prema propisima. Iako je imala 19 godina vidio je da vozi sigurno. Po dolasku u Zagreb najprije su otišli u jedan kafić, potom se uputili prema kinu, ali kako kino nije radilo, odlučili su prošetati po centru i potom sjesti na piće u drugi kafić. On je popio možda dva piva, a svjedokinja nije pila alkohol. Negdje oko ponoći krenuli su iz Zagreba natrag prema [adresa]. Ponovno je vozila svjedokinja. Nije bila umorna, a on je bio nešto umorniji odnosno popio je dva piva pa nije htio voziti, a i radio je ujutro pa se mislio malo odmoriti. Tužiteljicu je navodio po Zagrebu jer ga nije baš poznavala. Kada su krenuli prema izlazu iz Zagreba, čak ih je zaustavila policija radi kontrole, ali je sve bilo uredno. Nastavili su dalje put. On je sjedio na suvozačkom sjedalu, bio je vezan, spustio je sjedalo samo nešto malo, ne skroz to kraja, nego par stupnjeva i lagano drijemao. U jednom ga je trenutku samo probudila prašina. Pitao je tužiteljicu i ona mu je rekla da je priklještena, a on je vidio da je skliznula sa sjedala prema komandnoj ploči. Noge su mu bile oduzete, a lijeva ruka slomljena pa je jedva mogao samo desnom rukom otvoriti vrata i ispuzati iz auta i ostao ležati kraj auta sve do jutra dok ih jedan vozač nije primijetio. Svjedokinja mu ni po čemu nije odavala dojam umorne osobe. Tuđu pomoć i njegu odmah nakon nezgode pružala mu je majka, a sastojala se od pomoći prilikom oblačenja, hranjenja, osobne higijene, odlazaka k liječniku i sl. Ta pomoć mu je bila potrebna gotovo godinu dana. Nakon toga pa sve do danas pomoć mu pruža njegova sadašnja supruga. Njegov sigurnosti pojas pukao je u naletu .Nakon nezgode ga najviše muči hod, može hodati samo 200-300 m, stepenicama se može popeti samo uz rukohvat i jako polako, stopalo mu ne funkcionira, ne može nositi teško pa iz dućana može nositi najviše jednu ili dvije namirnice. Ima dijete staro 2,5 godine (iskaz dan 11.06.2019.), za slikanje mu ga podigne supruga i on ga pridržim, ali ni to više ne može jer je sada stariji i teži. Više ne može raditi po teretnu kao što je radio. Još uvijek radi kod istog poslodavca, ali je sada prilagođeno i upravi ili na gradilištu u Dugom Selu koje je na ravnom i gdje postoji ugrađeni rukohvati baš za njega kod ulaska u vagon. Zbog toga više ne prima terenski dodatak na plaću kojeg je prije primao. Na posao se vratio 10 mjeseci nakon nezgode i od tada više ne prima taj terenski dodatak od 140,00 kn dnevno, osim ponekad kada ga netko od kolega iz usluge napiše da je negdje otišao na jedan dan. Nakon nezgode je bio na terapijama kojih 2 mjeseca, a nakon toga svake godine odlazi na terapije 3 tjedna, a prošle godine je bio i duže. Nakon proteka 10 mjeseci od nezgode više nije bilo nikakvih operacija i sl. nego samo terapije. Naknadu za osobnu invalidninu je počeo primati od siječnja 2019. Štake upotrebljava samo ponekad. Nastoji ih izbjegavati kako bi više vježbao mišiće tako niti na sud nije došao sa štakama.

16. Sud je izvršio uvid i u iskaz tužitelja kojeg je dao u predmetu koji je vođen pred ovim sudom pod posl. br. Pn-4342/15 između istih parničnih stranaka, a u kojem je tužitelj iskazivao suglasno iskazu kojeg je dao u ovom postupku.

17. Iskaz svjedokinje i iskaz tužitelja sud u svrhu dokaza prihvaća u cijelosti kao logične, životne i uvjerljive, te obzirom da su isti suglasni u svim bitnim činjenicama.

18. Temeljem njihovih suglasnih iskaza utvrđeno je da je svjedokinja TD predmetne prilike svojevoljno odlučila voziti tužiteljevo osobno vozilo, da njezin tadašnji dan nije bio naporan, da se nije osjećala umornom niti je to tužitelj primijetio nego upravo suprotno, bila je spremana voziti i željela je voziti, te se nije radilo o relaciji koja je duga (krenuli su iz Zagreba, a prometna nesreća dogodila se Vrbovcu). Slijedom navedenog utvrđeno je da ne postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja zbog pristanka na vožnju s umornim vozačem.

19. Izjavu svjedokinje koju je dala tuženiku kao osiguratelju te policiji nakon prometne nesreće sud nije prihvatio kao objektivne i istinite u dijelu u kojem su one u suprotnosti s njezinim iskazom obzirom da je ocjenjeno da su iste prilagođene razlozima i okolnostima u kojima su dane, a radi postizanja vlastite povoljnije pozicije.

20. Na okolnost da li bi tužitelj pravilnom uporabom sigurnosnog pojasa mogao spriječiti nastanak svih zadobivenih ozljeda odnosno da li bi opseg istih bio manji provedeno je kombinirano sudskomedicinsko prometno vještačenje po vještacima dipl. ing. Berislavu Šimunoviću i dr. Davoru Mayeru.

21. Stalni sudski vještak Berislav Šimunović u pisanom nalazu i mišljenju naveo je da je tužitelj BD stradao u prometnoj nezgodi dana 05.12.2014. kao suvozač u vozilu koje je izletjelo izvan kolnika s desne strane. Tom prilikom vozilo je s prednjim lijevim dijelom naletjelo na betonski nosivi stup nadvožnjaka. Uslijed ovog naleta vozilo se odbija i zadnjim krajem rotira u desnu stranu (suprotnu od smjera kretanja kazaljke na satu) za oko 95 do 105° do zaustavnog položaja. Tom prilikom vozilo stražnjim i stražnjim desnim bočnim dijelom nalijeće i oštećuje žičanu zaštitnu ogradu. U ovom štetnom događaju vozilo je najveću promjenu brzine ostvarilo prilikom naleta prednjeg lijevog dijela na betonski stup nadvožnjaka, od oko 55 do 65 km/h. Također je naveo da je na fotografiji F-47 fotoelaborata vidljivo oštećenje sigurnosnog pojasa suvozača odnosno da je isti puknut. Oblik oštećenja ukazuje da je pojas puknuo uslijed djelovanja sile. Ovo potvrđuje i komad tkanine pojasa zaostalo na kopči sigurnosnog pojasa (vidljiv na fotografiji F-48 fotoelaborata). Prema fotografijama F-45 i F-46 fotoelaborata vidljivo je da je naslon suvozača u uspravnom položaju, neznatno pomaknut unatrag od okomitog položaja.

22. Stalni sudski vještak dr. Davor Mayer u pisanom nalazu i mišljenju naveo je da su medicinskom obradom tužitelja nakon nesreće utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze: natučenje glave s krvnim podljevom oko desnog oka, istegnuće vrata ((trzana ozljeda), višeiverni prijelom 12. prsnog i 1. slabinskog kralješka, kompresivnog tipa, s pomakom ulomaka kralješka u kanal leđne moždine i posljedičnom djelomičnom klijenti nogu, razdor tankog crijeva s posljedičnim razvojem akutnog abdomena, višeiverni prijelom središnjeg dijela lijeve nadlaktične kosti sa širenjem do donjeg kraja kosti (distalne metafize) te rana na desnoj šaci .U dinamici prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim dijelom kombiniranog vještačenja, tijelo tužitelja je u trenutku naleta vozila na stup naglo i intenzivno poletjelo prema naprijed i nešto ulijevo. Skupnim sagledavanjem prirode i rasporeda ozljeda na tijelu tužitelja te materijalnih tragova zaostalih nakon nesreće, posebice stanja sigurnosnog pojasa suvozača, slijedi da je tužitelj u trenutku nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom koji je uslijed opterećenja nalijetanjem njegova tijela (u trenutku udara vozila u betonski stup) puknuo, što je omogućilo nastavak gibanja tijela prema naprijed, da bi u nastavku (uslijed rotacije i naleta na žičanu ogradu) tijelo poletjelo udesno. U ovakvoj dinamici, tužitelj je unatoč korištenju sigurnosnog pojasa zadobio sve prethodno navedene ozljede. U spisu nema elemenata koji bi govorili u prilog tezi da tužitelj nije bio ispravno vezan pojasom. Jednako tako, položaj naslona sjedala suvozača prikazan na fotoelaboratu je u skladu sa sadržajem iskaza tužitelja u kojem on opisuje da je "nešto malo spustio naslon sjedala". Zaključno, uzrok tužiteljevu ozljeđivanju nije u njegovom načinu sjedenja niti u načinu uporabe pojasa.

23. Nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića i dr. Davora Mayera u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao objektivno, logično i izrađeno u skladu s pravilima struke, a na koji niti stranke nisu stavljale primjedbe.

24. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića i dr. Davora Mayera, uvidom u foto-elaborat koji je sastavni dio spisa Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KMP-DO-23/15, te iskaza tužitelja i svjedokinje utvrđeno je da ne postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja zbog nepravilnog korištenja sigurnosnog pojasa obzirom da je utvrđeno da je naslon tužitelja u trenutku prometne nesreće bio neznatno pomaknut unatrag od okomitog položaja te da je tužitelj bio vezan, kao i da je sigurnosni pojas puknuo zbog siline udarca.

25. Uvidom u nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektor za vještačenja, Područni ured u Zagrebu Klasa: 141-06/17-03/602 od 29.03.2017. utvrđeno je kod BD, prema Uredbi o metodologiji vještačenja NN br. 153/2014 i Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o metodologijama vještačenja NN br. 108/2015, Listi oštećenja organizma, oštećenje organizma od 100%, a od toga na donje ekstremitete 100%.

26. Uvidom u rješenje Centra za socijalnu skrb - Podružnica Pešćenica Klasa:

UP/I-551-08/18-01/136 od 17.12.2018. utvrđeno je da se MD priznaje pravo na osobnu invalidninu. Pravo se utvrđuje u slijedećim razdobljima: od 22.02.2018. do 31.03.2018. u iznosu od 250% osnovice (500,00 kn), što iznosi 1.250,00 kn mjesečno, te od 01.04.2018. u iznosu od 300% osnovice (500,00 kn), što iznosi 1.500,00 kn mjesečno.

27. Uvidom u rješenje Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom grada Zagreba Klasa: UP/I-5541-06/19-01/381od 14.02.2019.utvrđeno je da se MD priznaje pravo na novčanu pomoć korisnicima doplatka za pomoć i njegu i korisnicima osobne invalidnine, u iznosu od 200,00 kn mjesečno, počevši od 01.03.2019.

28. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine potraživanja tužitelja provedeno je i medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Jakši Filipoviću-Čugura, kirurgu i dr. DD, neurologu koji su u pisanom nalazu i mišljenju naveli da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio slijedeće ozljede: puknuće tankog crijeva, prijelom lijeve nadlaktične kosti, kompresivni prijelom XII grudnog i I slabinskog kralješka, natučenje glave i reznu ranu desne šake. Ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogle su se dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno-posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena je adekvatna terapija. Po završenom liječenju zaostale su trajne posljedice po prijelomu dva kralješka s redukcijom kretnji u srednje teškom stupnju, oštećenjem oba lisna živca, lijevog praktično u cijelosti, otvaranju trbuha sa šivanjem crijeva, te tegobama s mokrenjem. Ocjena se sastoji od 5-7% otvaranje trbuha, prijelom dva kralješka 15-20%, redukcija kretnji lijevog ramena 5-7%, oštećenje lijevog lisnog živca 22-24%, oštećenje desnog lisnog živca 12-15%, poteškoće s mokrenjem 5%, odnosno ukupno 66%. Liječenje završeno 24.10.2017. Vještaci su ocijenili da je potrebno mišljenje oftamologa i psihijatra. Tužitelj je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 10 dana, srednjeg intenziteta od 10 dana, srednjeg intenziteta 25 dana i manjeg intenziteta 120 dana. Ocjenu straha potrebno je mišljenje psihijatra. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna 5 sati dnevno kroz 40 dana, 4 sata dnevno kroz 40 dana, zatim 3 sata dnevno kroz 45 dana i trajno 1 sat dnevno, za teže fizičke poslove. Naruženje postoji u srednjem stupnju vidljivo, a opisano je u nalaz vještaka.

29. Stalni sudski vještak dr. Domagoj Vidović, psihijatar u pisanom nalazu i mišljenju naveo je da je tužitelj prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji psihijatrijsku pomoć zatražio šest mjeseci nakon predmetnog događaja i to zbog nesanice, tjeskobe, straha od vožnje, straha od ljudi, a sve nakon traumatskog događaja. Tom je tom prilikom tužitelju postavljena dijagnoza posttraumatskog stresnog poremećaja in obs. Tužitelju je ordiniran anksiolitik u minimalnim dozama. Tijekom liječenja u toplicama učinjeno je psihologijsko testiranje kojim je utvrđena prisutnost poremećaja spavanja, tjeskoba, nešto sniženo raspoloženje, zabrinutost. Opisane tegobe mogu se supsumirati pod sliku poremećaja prilagodbe prolaznog psihičkog poremećaja koji nastaje kao reakcija na značajnu promjenu u životnim okolnostima, a u kliničkom smislu je karakterizirana upravo opisanim tegobama – nesanica, tjeskoba, nemir, poteškoće u funkcioniranju. Prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji te podacima dobivenim prilikom pregleda kod tužitelja je nakon štetnog događaja došlo do povrede prava osobnosti na psihičko zdravlje. Navedena povreda prava očituje se u razvoju poremećaja prilagodbe s dominantno anksiozno- depresivnom simptomatikom. Uzimajući u obzir sve navedeno kod tužitelja je prilikom štetnog događaja došlo do smanjenja životne aktivnosti do 5% i to privremeno do pregleda kod psihijatra, a navedeno smanjenje može se smatrati obuhvaćenim u smanjenju životnih aktivnosti koje su procijenjene od strane kolega kirurga i neurologa. Nema psihopatoloških elemenata koji bi ukazivali na razvoj trajnih posljedica štetnog događaja.

30. U nadopuni psihijatrijskog nalaza i mišljenja dr. Domagoj Vidović je naveo da je prilikom štetnog događaja tužitelj pretrpio primarni, intenzivan kratkotrajni strah. Uslijedio je sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od šest sati, a potom je trpio strah srednjeg intenziteta tijekom dva tjedna, potom strah slabijeg intenziteta tijekom tri tjedna. Uslijedio je period slabog, povremenog straha tijekom iduća tri mjeseca.

31. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka kirurške i neurološke struke, a na primjedbe su se vještaci pisano očitovali te su u pisanom očitovanju naveli da su mišljenja su da ne trebaju komentirati mišljenja tuženika po Orijentacijskim tablicama jer iste nije moguće primijeniti pravično s medicinskog stanovišta, te se iste i ne koriste

1 0

široko u praksi, ali čak i kada bi nalaz i mišljenje sačinili temeljem Orijentacijskih tablica invaliditet iznosi: otvaranje trbuha sa šivanje crijeva 7%, redukcija kretnji lijevog ramena 5%, redukcija kretnji nije u srednjem stupnju nego jakom 15%, parapareza je centralni poremećaj svi živaca donjih ekstremiteta, a ovdje se radi o parezi lisnog živca obostrano i ako lijevi živac 20% i desni 15%, to je 35% poteškoće s mokrenjem 5%, te i ova "računica tuženika" je 67%, gdje opet vještaci navode da Orijentacijske tablice nisu našle primjenu u svakodnevnoj sudskomedicinskoj praksi te da vještaci nikada nisu radili po njima niti su ih uzimali u obzir, osim samo kao pomoćnu literaturu. U odnosu na ocjenu bolova naveli su da je tužitelj imao dvije velike operacije, po liječničkoj dokumentaciji liječio se tri godine, te je očito da su bolni dani i strah verificirani kumulativno. Misle da dužina bolova nije jedinstvena kod svake osobe, a isto tako da uzimanjem lijekova protiv bolova bol se samo spušta na izdrživu razinu, a ne prestaje u cijelosti. Kako su naveli osobe su specifične svaka za sebe, kao i kombinacija ozljeda, tako da druga vještačenja nema smisla razmatrati, a niti uspoređivati.

32. Kako je tuženik ostao kod svih iznesenih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka provedeno je usmeno očitovanje vještaka. U usmenom očitovanju vještaci su naveli da su u pisanom odgovoru na prigovor tuženika od 09.01.2023. naveli sve ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom odgađaju i to pojedinačno po ozljedama. Vještaci nisu naveli da tužitelj koristi štake i invalidska kolica, nego su naveli da upotrebljava ortozu. Također naveli su da je u prvom pregledu verificirano natučenje glave, a u daljnjem tijeku je vještak neurolog valorizirao navedenu dijagnozu. Vještaci ne mogu komentirati dokumentaciju sačinjenu od strane detektivske agencije. Po upitu o ozljedama glave vještakinja neurolog je iskazala da je ista zabilježena u medicinskoj dokumentaciji na otpusnom pismu od 05.12.2014. te se kao takva prati i u daljnjem tijeku dokumentacije ( nalaz KBC Sestre Milosrdnice iz 10.12.2014.), te je kao takvo uzeto u obzir tijekom izrade vještačkog nalaza. Kao što je vidljivo iz zajedničkog vještačkog nalaza ocjena trajnih posljedica zaključena je na temelju prijeloma kralježaka, redukcije kretnji lijevog ramena, oštećenje lijevog lisnog živca, oštećenje desnog lisnog živca, poteškoće s mokrenjem te operativnog zahvata trbušne šupljine. Ozljeda mozga se u nalazu nigdje ne spominje. Nadalje na pitanje pod toč. 6 podneska tuženika koje se odnosi na period iza kojeg nema kontrolnih pregleda vještaci su naveli da isto ne mogu komentirati. Nadalje u istoj točci ponavlja se zaključak vještaka te su mišljenja da u dopisu od 09.01.2023. su obrazložili na što se odnosi smanjenje životnih aktivnosti, a trajna tuđa pomoć i njega je bila određena jedan sat dnevno za teške fizičke poslove. Na upit su odgovorili da teški fizički poslovi predstavljaju opterećenje veće od 5 kg u rukama ili duže stajanje sa istim opterećenjem i većim. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika mogu li se vještaci očitovati koje je teške poslove tužitelj obavljao prije štetnog događaja, a koje sada ne može obavljati iskazali su da je tužitelj ing. građevine i da je u pravilu ocjena trajne tuđe pomoći valorizirana s obzirom da mu je posao na gradilištu i da uvijek postoji potreba za opterećenje koje su naveli u kraćem vremenskom intervalu. Po toč. 7 podneska tuženika naveli su da Orijentacijske tablice predstavljaju jednu metodu određivanja SŽA dominantno zastupljenu u Francuskoj. Vještaci ne negiraju da postoji vrijednost tih tablica, međutim postoje i druge tablice- Pravni fakultet, tablice tečaja osposobljavanja vještaka i itd. Vještaci u predmetu kada treba odrediti smanjenje životnih aktivnosti ne mogu koristiti tablice kao da su svi ljudi istih godina, istog spola, istog psihičkog stanja, istog praga tolerancije na bol što u ovim valorizacijama nije moguće. Samo primjer gdje na gubitak prsta ili dijela prsta kod pijanista ne može se ocjenjivati kroz tablice. Nadalje, tablice predstavljaju sastavni dio ugovornog

1 1

osiguranja gdje budući osiguranik ih svjesno potpisuje. Na temelju svega prije navedenog, zasigurno mora postojati iskustvo vještaka i uzeti u obzir sve činjenice koje su specifične za ozljeđenika, a ne stavljati sve u isti kalup. Na pitanje punomoćnika tuženika je li prilikom ocjene vještaka o postotku smanjene životne aktivnosti tužitelja cijenjena dob, spol i zanimanje tužitelja i na koji način odnosno jesu li te okolnosti bile od utjecaja na davanje većih postotaka od onih predviđenih u orijentacijskim tablicama vještaci su odgovorili da opet pokušava se raditi usporedba s orijentacijskim tablicama na što su već prije odgovorili, a obaveza je vještaka da procijeni i dob i spol i zanimanje i sve parametre antropološke kod svakoga ozljeđenika kao i premorbidno stanje što je obveza svakog vještaka, a isto se ne obrazlaže u nalazu osim ako nema specifičnosti koje neuobičajeno mijenjaju nalaz vještaka. Na pitanje punomoćnika tuženika ima li takvih specifičnosti u slučaju tužitelja ili jednostavnije jesu li dob, spol i zanimanje tužitelja utjecale na davanje većih ocjena od osobe druge dobi (starije), drugog spola i drugog zanimanja, vještaci su odgovorili da kako su naveli i u predmetnom štetnom događaju iz kojeg je proizašao nalaz i mišljenje, kao i dopuna obrazloženo je za koje ozljede i njihov doprinos u ocjeni ukupnog smanjenja životne aktivnosti. Nisu navedene nikakve dodatne specifičnosti koje bi se odnosile na spol, godine i ostalo jer to bi onda bilo u nalazu i mišljenju posebno naznačeno. Pod toč. 8 podneska tuženika odgovorili su da su u naveli raspon trajnih posljedica od 64-78%, a u nalazu je objedinjena ocjena 66% te da je nalaze matematiku u svojoj ocjeni, kao to navodi tuženik. Na pitanje punomoćnika tuženika mogu li se vještaci očitovati o metodi na koju tuženik ukazuje da se koristi prilikom formiranja ukupne ocjene smanjenja životne aktivnosti, a kako je ukazano u toč. 15. i 16. podneska od 14.09.2022. odgovorili su da navedene metode smanjenja predstavljaju dio ugovornog osiguranja i ne mogu se koristiti u navedenom predmetnom štetnom događaju. Na pitanje punomoćnika tuženika mogu li se vještaci očitovati o primjeni Baltazarove metode za formiranje ukupne ocjene za smanjenje životne aktivnosti vještaci su naveli da je izračun smanjenja životne aktivnosti po Baltazarovoj formuli sastavni dio orijentacijskih tablica. Na pitanje punomoćnika tuženika mogu li dati ocjenu smanjenja životnih aktivnosti po Baltazarovoj metodi vještaci navode da mogu kao i po još mnogo drugih jednadžbi, a na pitanje mogu li to učiniti na ročištu vještaci su odgovorili da nisu dobili takav zadatak od suda. Ne postoji službena metoda odnosno zadana metoda po kojoj vještaci trebaju vještaci izraditi nalaz i mišljenje te se vještaci služe metodom znanja. Pod toč. 9. podneska tuženika vještaci su naveli da su sve ocjene boli i straha date u kumulativnome broju i da predstavljaju uobičajene ocjene iskustva liječnika koji vide takve pacijente i smatraju se uobičajeni za vrstu ozljeđivanja kao i dužinu tretmana prijeloma i operacija. Na pitanje punomoćnika tuženika dr. DD je li kod tužitelja zaostala paraliza ili pareza živca lijevog stopala i u kojem stupnju vještakinja je odgovorila da je u tužitelja evidentirano oštećenje lijevog i desnog lisnog živca koje se prati u medicinskoj dokumentaciji od 05.12.2014. sve do 12.09.2017. te je isto verificirano višekratnim fizikalnim pregledima i nalazom EMNG. U tužitelja je evidentirano oštećenje živca koje za posljedicu ima određene ispade u motorici te se kao takvo vidi kao otežano stajanje na prstima i peti i kao sniženi refleksi obostrano što je i navedeno u vještačkom nalazu iz 07.12.2020. Kod tužitelja je došlo do oštećena oba lisna živca. Prema EMNG nalazu iz 06.12.2016. vide se teške kronične neurogene promjene lijevo te desno. Na pitanje punomoćnika tuženika kada je liječenje tužitelja završeno i kada je stanje stabilizirano vještaci navode da to piše u nalazu i mišljenju, a to je 24.10.2017.Vještaci suglasno navode da u cijelosti ostaju kod pisanog nalaza i mišljenja te dopunskog pisanog očitovanja. Na pitanje punomoćnika tužitelja da li procjena smanjenja životne aktivnosti tužitelja ovisi isključivo o medicinskoj dokumentaciji ili o stručnom pregledu vještaka naveli su da je za adekvatan nalaz potreban klinički pregled što je ovdje i

1 2

učinjeno. Na pitanje punomoćnika tužitelja da li su vještaci kod procjene smanjenja životne aktivnosti sušto zbrojili pojedine postotke smanjenja životne aktivnosti ili su ukupni postotak umanjili vještaci su iskazali da su objedinjenu ocjenu donijeli bez matematičkih formula zbrajanja i oduzimanja samo na temelju medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda. Na pitanje punomoćnika tužitelja pod pretpostavkom da je na fotografiji koja prileži podnesku tužitelja od 11.02.2023. da li bi vještaci temeljem istih potencijalno mijenjali svoj nalaz i mišljenje vještaci navode da fotografija apsolutno ne predstavlja nikakvu mogućnost na temelju koje bi se moglo nešto zaključiti, čak i video-veza koja se koristi kod nekih nepokretnih pacijenata na sudu postaje upitna. Na pitanje punomoćnika tuženika da li je stanje utvrđeno prilikom pregleda tužitelja od strane vještaka podudarno onome iz priložene medicinske dokumentacije ili je pregledom utvrđeno lošije stanje vještaci odgovaraju da stanje koje je utvrđeno u nalazu i mišljenju vještaka je stanje po završetku liječenja i ono je zasigurno bolje od trenutka ozljeđivanja u kojem bi da su vještačili po njemačkim uvjetima smanjenje životne aktivnosti bilo 100%, a onda bi se smanjivao kako bi napredovala terapija i njezini učinci. Na pitanje punomoćnika tuženika da li je stanje tužitelja koje proizlazi iz završnih liječničkih nalaza podudarno stanjem koje su vještaci utvrdili prilikom pregleda tužitelja vještaci su naveli da su nalaz i mišljenje napravili na temelju medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda te da nisu imali zadatak ocjenjivati posebno medicinsku dokumentaciju, a posebno klinički pregled tužitelja koji bi uobičajeno trebao slijediti navode i opservacije iz medicinske dokumentacije jer da nije tako vještaci bi morali navesti da postoji disparitet u nekom dijelu medicinske dokumentacije.

33. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Jakše Filipovića-Čugure, kirurga, dr. DD, neurologa i dr. Domagoja Vidovića, psihijatra, njihovo dopunsko očitovanje i usmeno očitovanje vještaka kirurga i neurologa u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao objektivno, logično i izrađeno u skladu s pravilima medicinske znanosti i iskustva, te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu i temeljem pregleda tužitelja te obzirom da su vještaci u usmenom očitovanju detaljno, logično i stručno odgovorili na sva pitanja i primjedbe tuženika.

34. S obzirom na navedeno sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem obnove vještačenja po drugim vještacima kirurške i neurološke specijalnosti.

35. Sud u svrhu dokaza nije prihvatio nalaz i mišljenje liječnika cenzora tuženika dr. RD od **.**.2018. i dr. ID od 15.09.2021., te nalaz i mišljenje Hrvatskog društva za medicinska vještačenja, Hrvatski liječnički zbor od 03.04.2025. jer su ista izrađena izvan sudskog postupka po narudžbi tuženika po vještacima koji nisu određeni od strane suda niti je zadatak vještacima određen od strane suda, a prvo dvoje i radi za tuženika iz čega proizlazi osnovana sumnja u njihovu pristranost te nije razvodno temeljem koje medicinske dokumentacije su vještaci izradili nalaz i mišljenje i da li su pregledali tužitelja.

36. Sud u svrhu dokaza nije cijenio niti izvješće privatnog detektiva GD te fotografije izrađene po istom, kao niti fotografije i komentare na Facebook stranici tužitelja koje je tuženik dostavio u spis predmeta ocjenjujući ih neadekvatnima za utvrđivanje bilo koje relevantne činjenice u ovom postupku te obzirom da su sve činjenice u postupku utvrđene temeljem provedenih i ocijenjenih doka.

1 3

37. Temeljem provedenih dokaza utvrđena je uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužitelja, , te je utvrđeno da je zadobivanjem ozljeda u ovom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje čime je tužitelju nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi sa čl. 1046. ZOO).

38. Utvrđena težina povrede i sve okolnosti u ovom slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO. U ovom slučaju radi se o kumulaciji više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

39. Uzimajući u obzir vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, neugodnosti koje je tužitelj trpio tijekom liječenja (operacije, hospitalizacija, hod sa dvije štake, erektilna disfunkcija i intkontinencija, fizikalne terapije, uzimanje lijekova protiv bolova, trajno nošenje ortoze), trajanje i intenzitet straha, postotak smanjenja životne aktivnosti (66%), stupanj naruženja, dob tužitelja u vrijeme štetnog događaja (26 godina), te zanimanje tužitelja (dipl. ing. građevinarstva) temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, a primjenom čl. 223. ZPP, tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od zatraženih 71.005,75 eur.

40. Cijeneći nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeni obim tuđe pomoći, sud je utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć druge osobe u obimu od ukupno 495 sati (40 dana po 2 sati = 200 sati, 40 dana po 4 sata = 160 sati i 34 dana po 3 sata = 135 sati, odnosno ukupno 495 sati ), s time da tužitelju pripada naknada za tuđu pomoć i njegu i onda kada je ta pomoć pružana besplatno od strane ukućana. Visina te naknade dosuđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je ta pomoć pružana bila sposobna pružiti takvu vrstu usluge, a ukoliko takva osoba ne postoji, visina te naknade dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni suda. Imajući u vidu navedeno, tužitelju temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO, a u vezi s odredbom čl. 223. ZPP, po ovoj osnovi pripada iznos od 1.643,40 eur jer cijena sata tuđe pomoći koja je tužitelju bila potrebna, a prema prilikama i standardima troškova života iznosi po ocjeni ovog suda ne manje 3,32 eur po satu (3,32 eur x 495 sati = 56,00 eur).

41. Dakle, sud je utvrdio da tužitelju pripada cjelokupni utuženi iznos od 72.649,15 eur ( 71.005,75 eur + 1.643,40 eur).

42. Kako u parnici radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravljene može umanjivati pravična novčana naknada neimovinske štete zbog ostvarenih prava oštećenika po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi, slijedom čega nema mjesta bilo kakvom uračunavanju u nominalnom iznosu i odbijanju primanja po osnovi socijalne skrbi, niti se činjenica ostvarivanja takvih prihoda prilikom odmjeravanja visine štete zbog povrede prava osobnosti treba uzeti u obzir, sud je prigovor tuženika da se navedeni iznosi uzmu obzir ocijenio neosnovanim te je utvrđeni iznos tužitelju dosudio u cijelosti.

43. Odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan bez odgađanja, a najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti oštećenoj osobi pisanu odluku o odštetnom zahtjevu i to:

1 4

- obrazloženu ponudu za naknadu štete, kada odgovornost odgovornom osiguratelju nije sporna i kada je utvrdio visinu štete ili

- utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva, kada je odgovornom osiguratelju sporna odgovornost ili kada visinu štete nije u potpunosti utvrdio. Odredbom stavka 5. istog članka propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete iz obrazložene ponude odnosno nesporni iznos naknade štete iz utemeljenog odgovora kao predujam u roku od 15 dana od dana slanja obrazložene ponude ili utemeljenog odgovora, a najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva. U stavku 6. čl. 12. ZSPC propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete, u roku iz st. 5. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

44. Slijedom navedenog sud je tužitelju dosudio zakonsku zateznu kamatu na dosuđenu naknadu neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 72.649,15 eur, sukladno njegovom zahtjevu, počevši 27.03. 2015. do isplate, jer je tuženik toga dana pao u zakašnjenje obzirom da je tužitelj odštetni zahtjev tuženiku podnio najkasnije 18.02.2015. (dopis tuženika od 27.03.2015).

45. Odredbom čl. 1088. st. 1. ZOO propisano je da u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada se određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme.

46. Odredbom čl. 1095. st. 2. ZOO propisano je da, ako ozlijeđeni zbog potpune , ili djelomične nesposobnosti za rad gubi na zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvoja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

47. Nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno da je tužitelju potrebna trajna tuđa pomoć u obimu od 1 sata dnevno za teže fizičke poslove. Kako je sukladno naprijed obrazloženom sud cijenu sata nestručne tuđe pomoći utvrdio u iznosu od 3,32 eur, utvrđeno je da tužitelju mjesečno po ovoj osnovi pripada iznos od 99,60 eru, ali obzirom da je sud vezan zahtjevima stanaka (čl. 2. ZPP), a tužitelj mjesečnu rentu u iznosu od 99,54 eru, sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 5-og u mjesecu za protekli mjesec do isplate, kako to zahtjeva tužitelj. Kako je tužitelj stradao dana 05.12.2014. te kako su vještaci u nalazu u mišljenju utvrdili potrebu za tuđom pomoći i njegom u većem trajanju u prvih 125 dana, sud je tužitelju rentu dosudio nakon toga, tj. počevši od 09.04.2015. pa nadalje, slijedom čega je tužitelj odbijen sa zahtjevom za isplatu rente za razdoblje od 04.04.2015. do zaključno 08.04.2015. te je odlučeno kao u izreci.

48. Tužitelju je zakonska zatezna kamata dosuđena po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.

49. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23) u skladu s dostavljenim troškovnikom te trema vrijednosti predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (78.621,55 eur).

1 5

50. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva 592 boda (Tbr. 32), za sastav tužbe 592 boda, za sastav podnesaka od 14.05.2018., 19.11.2019., 15.01.2021., 15.10.2021. i 08.12.2022., svaki po 592 boda (Tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 24.07.2019., 14.04.2021. i 10.02.2023., svaki po 25 bodova (Tbr. 8/4), za pristup na ročišta 14.05.2018., 28.11.2024. i 13.03.2025., svako po 50 bodova (Tbr. 9/5), te za zastupanje na ročištima 11.06.2019., 14.10.2020., 04.04.2022., 13.06.2022. i 15.04.2025., svako po 592 boda (Tbr. 9/1), dakle ukupno 7329 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25% ukupno iznosi 18.322,50 eur.

51. Navedenom trošku pribrojen je trošak predujma radi provođenja medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 eur i 165,90 eur i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 663,61 eur, pa ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 19.550,18 eur.

52. Tužitelju nije dosuđen trošak sastava podneska od 31.05.2023. zatraženih 1.184,00 eur uvećano za PDV obzirom da isti prema ocjeni ovog suda nije bio potreban radi vođenja postupka.

53. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP, a odluka o visini kamatne stope temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

54. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 29. svibnja 2025.

Sudac:

Gordana Lozančić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste koja se podnosi pismeno ovom sudu u 3 primjerka, a o kojoj odlučuje županijski sud. Ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika