REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Pr-4/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi po sutkinji ovoga suda Meliti novak kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužiteljice ČCG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Željku Damjancu, odvjetniku u Požegi, protiv tuženika Promet građenje d.o.o., Požega, Industrijska 28, OIB:37123150220, zastupan po punomoćniku Domagoju Miličeviću, odvjetniku u Požegi, radi naknade štete, 20.svibnja 2025., nakon održane i dovršene glavne javne rasprave održane u nazočnosti punomoćnika stranaka, 29.svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Promet građenje d.o.o. Požega OIB: 37123159229 da plati tužiteljici ČCG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova naknade štete iznos od 5.773,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos od dana 29.svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Tužiteljica ČCG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] odbija se s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 9.927,00 EUR.

III Tuženik Promet građenje d.o.o. Požega OIB:37123159229 dužan je platiti tužiteljici ČCG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.346,25 EUR sa zakonskim zateznim kamatama na dosuđeni iznos troška koje teku od dana 29.svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ČCG podnijela je tužbu protiv tuženika Promet građenje d.o.o. radi naknade štete. U tužbi navodi da kod tuženika zaposlena na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključen 18.08.2022. godine za obavljanje poslova radnika u pogonu alu i pvc stolarija. Dana 03.02. 2023. godine radeći u prvoj smjeni na svom radnom mjestu u proizvodnoj hali tuženika pri rezanju plastičnih elementa (lamele) na radnom stroju kružne pile, pila joj je zahvatila radnu rukavicu na lijevoj ruci pri čemu je došlo do ozljede V prsta lijeve šake te tetiva, tako da je u konačnici V prst amputiran dok je IV prst uslijed ozljede tetive ostao bitno smanjeno pokretan s umanjenom snagom stiska lijeve šake. Povodom ove ozljede od strane poslodavca podnesena je prijava ozljede o radu HZZO evidentirana pod službenim evidencijskim brojem Zavoda OZ 1481 030223 7/2023. Zbog zadobivene ozljede tužiteljica je liječena ambulantno u OŽB Požegi. Liječenje tužiteljice provodilo se od ozljeđivanja 03.02.2023. pa sve do 07.11.23., što ambulantno a što provođenjem fizikalnih terapija nakon čega joj je preporučen nastavak naučenih vježbi kod kuće. Iz medicinske dokumentacije je vidljivo da je kroz cijelo vrijeme liječenja tužiteljica trpjela značajne bolove zbog čega je dana 26.04.2023. izvršena djelomična amputacija V prsta lijeve šake unatoč tome zbog daljnje bolnosti i ograničene fleksije prsta dana 29.09. 2023. izvršena je nova reamputacija tog prsta. Tijek liječenja je bio dugotrajan i kompliciran a na što ukazuje i činjenica da je tužiteljica u čak 30-ak, navrata odlazila u ambulantu, (što radi poduzimanija medicinskih tretmana previjanja što radi kontrole) te još dodatno na fizikalne terapije, praktički u prosjeku više od jednog odlaska svakog tjedna. Iz medicinske dokumentacije je nadalje također vidljivo da je bolnost bila prisutna kroz cijelo vrijeme liječenja, dakle kroz svih 9 mjeseci kroz koje vrijeme je bila i radno nesposobna i na bolovanju. Unatoč provedenom liječenju i kirurškim zahvatima u više navrata zaostala je trajna posljedica u vidu daljnjih povremenih bolova, gubitka V prsta minimalna fleksije IV prsta lijeve šake zbog ozljeda tetiva i zglobnog tkiva, tako da je korištenje lijeve šake zbog prisutnosti stalnih bolova i ograničene fleksije bitno smanjeno. Obzirom na ozljede i njezine posljedice povrijeđeno je pravo osobnosti tužiteljice koja povreda se ogleda u vidu pretrpljenih dugotrajnih bolova u sva tri stupnja intenziteta, pretrpljenog straha, duševnih bolova zbog umanjena životnih aktivnosti i naruženja vidljivog trećim osobama stalno. Kako je riječ o ozljedi za koju odgovora poslodavac po načelu tzv. objektivne odgovornosti, tužiteljica za naprijed navedenu neimovinsku štetu potražuje pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene bolove, tijekom liječenja, dakle kroz vrijeme od devet punih mjeseci, pri čemu valja imati na umu nelagodnosti tijekom liječenja (tri reamputacija višestruka previjanja i odstranjivanje šavova, dugotrajno bolovanje, preko 30 posjeta i odlazaka u ambulantu, provođenje fizioterapija i dugotrajnost trajanja rehabilitacijskog tijeka), koje nelagode uz činjenicu izrazitih konstantnih bolova je trpjela tužiteljica , ista smatra opravdanim po tom osnovu zahtijevati pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 6.000,00 €, za pretrpljeni strah koji je osjećala ne samo u trenutku ozljeđivanja već i tijekom devetomjesečnog liječenja zbog neizvjesnosti u ishod i izgledno nastupanje trajnih posljedica u iznosu od 3.000,00 €, zbog naruženosti koja je vidljiva svakodnevno trećim osobama u vidu gubitka V prsta lijeve šake i nemogućnosti kontrakcije IV prsta u iznosu od 3.000,00 € zbog umanjena životnih aktivnosti koje se ogleda u zaostalim trajnim povremenim bolovima te značajnog ograničenja korištenja lijeve šake zbog gubitka V prsta te ograničene ekstenzije IV prsta i gubitka snage lijeve šake koje umanjenje u odnosu na ranije aktivnosti iznosi najmanje 15% pri čemu se treba imati u vidu da je tužiteljica po struci konobarica što znači da joj je obavljanje ovog posla u budućnosti praktički onemogućeno, ista smatra da joj pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.000,00 €. Stoga tužiteljica ukupno po osnovu neimovinske štete potražuje iznos od 15.000,00 €. Osim navedene neimovinske štete tužiteljica je pretrpjela i imovinsku štetu u vidu odlazaka na liječničke tretmane i fizikalne terapije, što za 30-ak odlazaka iznosi trošak od najmanje 6,00 € za svaki odlazak odnosno ukupno kroz sve vrijeme iznos ne manji od 200,00 €. Osim toga zbog ograničene mogućnosti korištenja šake lijeve ruke tijekom liječenja istoj je bila potrebna tuđa pomoć, pri obavljaju svakodnevnih poslova vezanih za odijevanje, prehranu i druge uobičajene potrebe i aktivnosti i to dnevno od najmanje 1 sata u prosjeku, koju pomoć joj je pružao suprug, pa po tom osnovu za vrijeme od 9 mjeseci ista potražuje iznos od 500,00 €, odnosno ukupno za ovaj vid štete 700,00 €. Slijedom iznesenog kako je za ovu štetu s osnova objektivne odgovornosti odgovoran poslodavac temeljem odredbi ZOO, i ZR, predlaže se da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će tuženiku naložiti da joj s osnova naknade štete isplati iznos od 15.700 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te troškove parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i postavljeni tužbeni. Priznaje činjenicu da je tužiteljica na dan 3. veljače 2023. bila u radnom odnosu kod tuženika na temelju ugovora o radu za obavljanje poslova radnog mjesta Radnik u ALU i PVC stolariji, pri čemu napominje da je tužiteljica kod tuženika na radu bila neprekidno od 22. kolovoza 2022. Ističe da je tužiteljica bila zdravstveno sposoban za obavljanje poslova konkretnog radnog mjesta te da je u potpunosti bila obučen za rad na siguran način. Napominje da je Odredbom čl. 68., st. 1. Zakona o zaštiti na radu propisano da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Temeljem odredbe čl. 68., st. 2. Zakona o zaštiti na radu postavljena je pravna pretpostavka po kojoj se smatra da radnik ne radi dužnom pažnjom kada poslove ne obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, tako da da pravilno koristi sredstva rada. Polazeći od načina opisivanja mehanizma nastanka nezgode od strane samog radnika (pila je zahvatila radnu rukavicu), evidentno je da tužitelj nije primijenio stečene vještine u obavljanju poslova sukladno zahtjevima zaštite na radu, jer prije pristupa stroju kojega je koristio nije primijenio ni minimum pažnje koju bi primijenio i prosječan čovjek, a to je da u prostor rada stroja ne ulazi vlastitim tijelom. Tuženik osporava da postoji bilo kakva potreba radnika u ALU i PVC stolariji rukom dolaziti u kontakt s oštrim dijelovima stroja. Stoga, tuženik priznaje da se povrjeđivanje na koje upućuje tužitelj dogodilo za trajanja radnog vremena i tijekom trajanja radnog odnosa tužitelja kod tuženika, ali je za povrjeđivanje isključivo odgovorna tužiteljica. Tvrdnju o isključivoj odgovornosti tužiteljice tuženik opravdava time što se sama ozljeda nije dogodila zbog posebnih zahtjeva radnog procesa. stoga, ovdje ne treba gledati specifične zahtjeve organizacije rada i samog načina izvršenja poslova koji bi doveli do ozljede radnika, već opću razinu pažnje koju primjenjuje prosječni čovjek koji bilo kakve potrebe radnog procesa rukom ulazi u područje djelovanja stroja. Normalno je i životno očekivati od svakoga da se uvjeri u sigurnost radne operacije, a radnik koji iako za to ne postoji nikakva potreba rukom ulazi u područje djelovanja pile očigledno ne radi s dužnom pažnjom. U ostalom dijelu društvo tuženika opreza radi osporava po tužitelju identificirane vidove trpljenja povreda njegovog prava osobnosti kao i visinu slijedom toga postavljenog odštetnog zahtjeva. Opreza radi, tuženik prigovara da ne postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja kojega tužitelj opisuje u tužbi i amputacije koja se zbiva u travnju, kao posljedice medicinske nebrige o izvornoj ozljedi. Slijedom svega iznesenog, tuženik predlaže da naslovni u cijelosti odbije tužitelja se postavljenim tužbenim zahtjevom.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovore o radu na određeno vrijeme od 18.kolovoza 2022. i 19.rujna 2022., u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 17.ožujka 2023., u prijavu o ozljedi na radu od 6.veljače 2023., u izvješće o privremenoj nesposobnosti i spriječenosti za rad, obavio je očevid na licu mjesta, saslušao je svjedoke ČC i EC, izvršio je uvid u Nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu PC od 31.prosinca 2024., u Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Damira Matokovića od 11.ožujka 2025., dopunski je saslušao vještake, te je izvršio uvid u sve priloge i podneske u spisu.

4. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je nedvojbeno utvrdio da su tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice po visini djelomično osnovan.

5. Na prijedlog tuženika sud je pozvao Generali osiguranje d.d. da se u ovaj postupak umiješa na strani tuženika, ali se Generali osiguranje d.d. podneskom od 11.lipnja 2024. očitovalo da nema pravni interes za miješanje u ovoj pravnoj stvari.

6. Nesporno je da je tužiteljica kod tuženika zaposlena na temelju ugovora o radu neodređeno vrijeme od 17.ožujka 2023. na radnom mjestu radnik u ALU i PVC stolariji, a da je prije toga iste poslove kod tuženika obavljala na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme od 18.kolovoza 2022. i 19.rujna 2022. te da se ozlijedila obavljajući navedene poslove na svome radnom mjestu.

7. Svjedok ČC koji je kod tuženika zaposlen kao voditelj transporta i stručnjak zaštite na radu iskazao je da nije vidio kako je tužiteljica stradala, ali mu je poznato da je stradala dok jer radila na rezanju PVC lamela na poteznoj kružnoj pili. Pila na kojoj je tužiteljica radila nalazi se u zaštitnom kućištu na stolu. Prilikom rezanja plastični element se postavi na stol na dužinu na koju se treba rezati, stave se graničnici i rezanje se radi na način da se pila uključi i povuče prema sebi i kada je se povuče izlazi kružna pila i njome se reže. Kad se ista pusti sama se vrati u svoje kućište. Zaštitna oprema su rukavice i taj posao se mora raditi s rukavicama, pila je bila ispravna. Tužiteljica je porezala lijevu ruku te pretpostavlja da je do ozljede došlo na način da je tužiteljica stavila lijevu ruku na put rezanja pile. Naime, prilikom rezanja lamele, lamela se jednom rukom drži u širini ramena i u tom slučaju ta ruka nije nadohvat pile, a drugom rukom se pila povlači da bi se odradio posao. Nije mogao odgovoriti na pitanje koje su bile dimenzije lamela i ne zna gdje su se lamele nalazile prije rezanja, jesu li bile unutra ili vani. Ne zna može li jedan radnik sam rezati lamelu dužine od 1,5 metra ili više. Misli da je maksimalna dužina lamele koju može rezati jedan radnik 1 metar. Ne zna jesu li sve lamele bile istih ili različitih dimenzija. Lamele su bile plastične i glatke te je na pitanje, ako su bile vlažne je li se posao mogao obaviti na način kao što sam ranije opisao, odgovorio je da misli da se posao mogao obaviti na siguran način jer na stroju postoje graničnici gdje se lamela stavi i vlažnost lamele ne bi trebala biti problem. Dok radnik namješta lamelu pila je u svome kućištu i s njome se ništa ne događa dok je radnik ne pokrene rukom. Dok radnik lamelu namješta pila može biti upaljena ili ugašena, ali radnik rukom ne može doći u doseg pile. Element koji se reže slobodno stoji na stolu unutar tih graničnika i radnik mora pridržati element tek kada privuče pilu kako bi rezao element. Nakon ozljede je razgovarao s tužiteljicom nakon što se ona vratila od liječnika, to je bilo tri dana nakon nesreće i tada su ispunili prijavu ozljede na radu.

8. Svjedok NC iskazao je da je tužiteljici bio neposredno nadređeni u vrijeme kada je radila. Radila je na poteznoj pili rezanja lamela. Nije vidio kako je došlo do nesreće. Rukavice i naočale su zaštitna sredstva na radu. Tužiteljica ih je imala i pridržavala se uputa. Tužiteljica je dobar i savjestan radnik ali je bila malo brzopleta. Tužiteljica mu se toga dana kada je počela raditi nije obraćala s nikakvim primjedbama i problemima. Tužiteljica je toga dana rezala lamele koje su bile za recikliranje koje su bile dužine oko 120 cm i trebala ih je rezati po pola, ali ih je rezala na 20 cm, ali ne znam ih kojega razloga. Te lamele koje je tužiteljica rezala bile su 8 dana u hali i bile su suhe kao barut. Prije početka rada rekao je tužiteljici da lamele reže popola. Nije provjeravao je li tužiteljica namjestila graničnik za rezanje po pola jer to nije bio dužan jer onaj tko to radi mora znati da je dužan graničnike namjestiti popola. Mislim da je tužiteljica toga dana kada se ozlijedila radila do sat vremena. Ne može se sjetiti je li u tih sat vremena došao do tužiteljice vidjeti kako radi jer ima cijeli pogon. Lamele su debele oko 6 do 7 mm, a široke oko 5 do 8 cm kako koja, ali su sve bile jednako dugačke. Lamele su bile plastične i glatke i bile su lamele od roletni. Tužiteljica je kod tuženika radila oko 6 mjeseci prije nego što se ozlijedila, a na poslu rezanja lamela radila je od prvog dana u pogonu na različitim pilama. Rezanje se vrši na način da se postavi element koji se treba rezati i za to nisu nužno potrebni graničnici, tada se lijevom rukom pridržava element u širini ramena, a desnom rukom se prereže element. Tom pilom se režu drvo, plastika i aluminij. Dok radnik namješta element radnik se ne može ozlijediti jer je pila u početnom položaju, može se vrtiti i ne mora, ali se nalazi u početnom položaju i radnik ne može doći u doseg pile jer je zaštićena. Prije povlačenja pile element može sam stajati na stolu i radnik ga ne mora pridržavati, ali u trenutku povlačenja pile radnik mora pridržavati element. Isključivo radnik određuje kada će raditi i pila sama od sebe ne može ništa napraviti. Stroj ima na sebi metar tako da graničnik nije nužan .Tužiteljica se ozlijedila prilikom rezanja možda 50-og elementa .Na ovaj način bilo bi sigurno rezanje i vlažnih lamela. Vidio je rukavicu koju je tužiteljica nosila prilikom ozljede. Na njoj je bilo nekoliko kapi krvi i bila je porezana s gornje strane.

9. Na očevidu održanom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka zaštite na radu PC, tužiteljica je pokazala način na koji je radila sa strojem u trenutku ozljeđivanja, položaj svoga tijela, materijal koji je prerezivala i položaj lijeve ruke u trenutku ozljeđivanja.

10. Provedenim vještačenjem po stalnim sudskom vještaku zaštite na radu PC od 31. prosinca 2024. utvrđeno je da je u trenutku događaja tužiteljica je radila na stroju potezna kružna pila na kojem je rezala plastične lamele pri čemu joj je pila zahvatila lijevu ruku i ozlijedila je. U trenutku događaja tužiteljica je radila poslove s posebnim uvjetima rada za koje nije bila stručno osposobljena, jer je tužiteljica završila osnovnu školu, a za rad na predmetnom stroju je potrebno srednjoškolsko obrazovanje iz područja strojarstva. Poslodavac nije smio dopustiti tužiteljici da radi poslove s posebnim uvjetima rada za koje nije bila stručno osposobljena temeljem čl. 36 st. 1 Zakona o zaštiti na radu. Obzirom da u periodu osposobljavanja za rad na siguran način tužiteljica nije bila stručno osposobljena za rad na predmetnom stroju, osposobljavanje za rad na siguran način se nije smjelo provoditi. Na temelju dostavljene dokumentacije nije moguće utvrditi je li predmetni stroj u trenutku događaja imao važeći zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme, odnosno je li isti ispunjavao sigurnosno-zdravstvene zahtjeve propisane pravilima zaštite na radu.

10.1. Tuženik je predložio da sud zatraži dodatno očitovanje vještaka kako bi proveo analizu specifičnih znanja i radnih uputa koje je tužiteljica stekao kroz osposobljavanje za rad na konkretnoj pili te ocijenio jesu li ta znanja bila dostatna za sigurno obavljanje posla na dan nesreće, ocijenio ponašanje tužiteljice u kontekstu pridržavanja sigurnosnih uputa i pravila rada na pili, osobito s obzirom na trenutak kada je tužiteljica podmetnula lijevu ruku pili pokrenutom desnom rokom, jasno naveo koja bi specifična znanja iz područja formalnog obrazovanja mogla imati utjecaj na sigurnost rada, ukoliko smatra da formalno obrazovanje ima značaj u ovom slučaju, te obrazložio uzročno-posljedičnu vezu između tih znanja i nastale ozljede.

10.2. Na ročištu održanom 17.velajče 2025. vještak PC je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja od 31.prosinca 2024..Na primjedbe tuženika očitovao se da je u trenutku događaja tužiteljica postupala protivno pravilima zaštite na radu jer je rukom ušla u radni prostor stroja. Takvo postupanje tužiteljice dovodi se u uzročno posljedičnu vezu s okolnosti da tužiteljica nije bila stručno osposobljena za rukovanje takvom vrstom stroja i nije smjela biti raspoređena na takve poslove. Preduvjet za osposobljavanje radnika za rad na siguran način je stručna osposobljenost radnika. Obzirom da tužiteljica kroz program obrazovanja nije bila stručno osposobljena za poslove koje je radila, nije se smjelo provoditi osposobljavanje tužiteljice za rad na siguran način. Kod rada na stroju s povećanim opasnostima kao što je predmetni stroj Zakon o zaštiti na radu propisuje i primjenu posebnih pravila zaštite na radu u koja između ostalog spada i završeno stručno obrazovanje. U procjeni rizika poslodavca za radno mjesto tužiteljice je također propisana zahtijevana stručna osposobljenost kao KV odgovarajućeg smjera. Adekvatno završeno stručno osposobljavanje za radno mjesto tužiteljice bi bila završena SSS, KV ili VKV strojarskog smjera. Prilikom stručnog osposobljavanja iz područja strojarstva radnici se upoznaju s načinom rada strojeva, načinom pravilnog rukovanja i održavanja strojeva, s rizicima koji im prijete prilikom rada na stroju, kao i pravilima zaštite na radu. Vještak je mišljenja da, u slučaju da je tužiteljica bila stručno osposobljena za rukovanje predmetnim strojem, ista bi kroz postupak edukacije bila upoznata s načinom rada stroja za obradu drveta/metala, te bi bila upoznata s rizicima koji joj na takvim poslovima prijete kao i pravilima zaštite na radu na predmetnom stroju. Tužiteljica je prošla postupak osposobljavanja za rad na siguran način. Međutim, obzirom da ista nije bila stručno osposobljena nije se smjelo provoditi osposobljavanje za rad na siguran način. Nije mu bio dostupan program osposobljavanje radnika za rad na siguran način, a u kojem bi bile navedene sve upute za siguran rad na predmetnom stroju. Navedenu dokumentaciju nije naknadno zatražio jer se osposobljavanje tužiteljice za rad na siguran način nije smjelo provoditi. Na očevidu je tužiteljica pokazala način na koji je došlo do ozljeđivanja, a što je prikazano na slici 9 i 10 pisanog nalaza i mišljenja. Mišljenja je da je način ozljeđivanja tužiteljice prema njezinom iskazu tehnički moguć. Ukoliko je u trenutku događaja tužiteljica lijevom rukom pridržavala materijal koji je bio mokar moglo je doći do proklizavanja ruke po istom i posljedično do ulaza ruke u radni prostor stroja. Obzirom na konstrukcijsku izvedbu predmetnog stroja lijeva ruka radnika pritišće materijal poprečno u odnosu na isti, odnosno prema naprijed gledano iz položaja tijela rukovatelja. To znači da radnik lijevom rukom potiskuje materijal prema naprijed, a desnom rukom povlači pilu prema sebi. Prema pravilima zaštite na radu radna oprema (stroj) se mora periodički pregledati i ispitati najmanje jedanput u 3 godine ili češće prema uputi proizvođača. Pregledi i ispitivanje radne opreme se provodi i nakon što na istoj dođe do ozljede radnika. U tom slučaju zabranjuje se rad na stroju na kojem je ozlijeđen radnik dok se ne izvrši njegov pregled i ispitivanje. Iz opisa događaja tužiteljice može se zaključiti da je do ozljede došlo zbog pogrešnog rukovanja sa strojem, a ne zbog tehničkog nedostatka stroja.

10.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka PC ocijenivši ga stručnim, obrazloženim i u skladu s pravilima struke, utemeljenim na očevidu i priloženoj dokumentaciji te je stoga odbio prijedlog tuženika za provođenje vještačenja po drugom vještaku, a utvrđivanje okolnosti da li radnik ima adekvatno stručno osposobljenost u odnosu na poslovne na koje je raspoređen , kako je to naveo vještak, spada u područje vještačenja iz zaštite na radu. Isto tako utvrđivanje okolnosti jesu li u trenutku događaja bili ispunjeni svi uvjeti propisani pravilima zaštite na radu također spada u područje vještačenja iz zaštite na radu. Stoga i po mišljenju suda utvrđivanjem okolnosti da u konkretnom slučaju tužiteljica nije imala adekvatnu stručno osposobljenost za poslovne koje je radila, vještak PC nije prekoračio ovlasti vještaka zaštite na radu.

11.Tuženik, kao poslodavac tužiteljice odgovara tužiteljici za nastalu štetu po objektivnoj odgovornosti, imajući u vidu odredbu čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19 , 151/22 i 64/23, dalje ZR) i odredbu čl.25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, dalje: ZZR) kojom odredbom je određeno da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava, što znači da se poslodavac može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala uslijed više sile, radnjom treće osobe ili radnika koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, sukladno odredbi čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 5/05.,41/08., 125/11., 78/15., 29/18. ,126/21, 114/22 i 156/22 dalje: ZOO), dok se prema st. 3. iste odredbe tuženik može djelomično osloboditi odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio šteti.

12. Povedenim vještačenjem po vještaku zaštite na radu utvrđeno da je tužiteljica stradala obavljajući poslove s posebnim uvjetima rada koje poslove mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu: dobi života, spola, stručnih sposobnosti (stručna osposobljenost za rukovanje određenom vrstom strojeva ili uređaja), zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti . Tužiteljica je stradala radeći na stroju potezna kružna pila, za koje poslove su bile potrebne posebne stručne sposobnosti. Prema dostupnim podacima tužiteljica je završila osnovnu školu. Prema čl. 13 Zakona o ZNR kod poslova s posebnim uvjetima rada kod kojih se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, dodatno se primjenjuju posebna pravila zaštite na radu koja se, između ostalog, odnose i na zahtjeve glede završenog stručnog obrazovanja . Stručno osposobljavanje/obrazovanje podrazumijeva osposobljavanje radnika za pravilno korištenje sredstava rada/radne opreme, te pravilno izvođenje radnih operacija, a provodi se školovanjem radnika u ustanovama za obrazovanje (srednjoškolsko obrazovanje, programi osposobljavanja, prekvalifikacija). U konkretnom slučaju adekvatno završeno stručno obrazovanje za rad na predmetnom stroju bi bila završena SSS, KV ili VKV strojarskog smjera. Tužiteljica sa završenom osnovnom školom bez stručnog zvanja po pitanju stručnih sposobnosti ne ispunjava uvjete za poslove koje je radila. Prema čl. 36 st. 1 Zakona o zaštiti na radu poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava propisane uvjete za te poslove. Poslodavac nije smio dopustiti tužiteljici da radi poslove s posebnim uvjetima rada za koje nije bila stručno osposobljena temeljem čl. 36 st. 1 Zakona o zaštiti na radu. Osim toga tuženika nije dostavio zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme koji je bio važeći u trenutku događaja. Dostavio zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme za predmetni stroj od 20.03.2024., odnosno oko 2 godine nakon događaja. Na temelju dostavljene dokumentacije nije moguće utvrditi je li predmetni stroj u trenutku događaja imao važeći zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme, odnosno je li isti ispunjavao sigurnosno-zdravstvene zahtjeve propisane pravilima zaštite na radu.

13. Budući je provedenim postupkom nedvojbeno utvrđeno da je tužiteljica stradala na svome radnom mjestu prilikom obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada za koji nije bila stručno osposobljena te stoga iste poslove nije smjela raditi, a osim toga tuženi nije dokazao niti da je stroj na kojemu je tužiteljica stradala ispunjavao sigurnosno- zdravstvene zahtjeve propisane pravilima zaštite na radu, nedvojbena je odgovornost tuženika za nastalu štetu.

14. Kako bi utvrdio visinu štete sud je proveo vještačenje po medicinskom vještaku doc.dr.sc. Damiru Matokoviću dr.med, spec. ortopedu koji je u svom nalazu i mišljenju od 11.ožujka 2025. navo daje tužiteljica 3.veljače 2023. zadobila ozljede gnječno- razderotinsku ranu petog prsta lijeve ruke te je pregledana na OHBP OŽ bolnice u [adresa] i nakon radiološke obrade, pregleda kirurga i obrade rane učinjene artrodeze zgloba između srednjeg i zadnjeg članka petog prsta upućena je na daljnje liječenje u kućnu njegu. Slijedile su kontrole i brojna previjanja u traumatološkoj ambulanti. Kao rana nije cijelila i imala je bolove, učinjena je amputacija zadnja dva članka petog prsta lijeve ruke. Slijedile su kontrole u traumatološkoj ambulanti i kod fizijatra. Ambulantno je provodila brojne fizikalne terapije. Liječenje je završeno početkom studenog 2023. Zadobivene ozlijede su teške tjelesne ozlijede te su u uzročno posljedičnoj vezi s nezgodom koju je tužiteljica imala 3.veljače 2023. Nakon pregleda tužiteljice i njenog zdravstvenog kartona vještak ej utvrdio ad ej tužiteljica trpjela bolove sva tri stupnja intenziteta. Bolove jakog intenziteta trpjela je tijekom 5 dana, bolove srednjeg intenziteta 2 tjedna te bolove slabog intenziteta tijekom 2 mjeseca. Pretrpjela je primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, a s sekundarni strah trpjela je tijekom liječenja radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja. Trpjela je sekundarni strah jakog intenziteta tijekom 3 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i slabog 2 tjedna. Zbog prirode ozlijede morala je mirovati i rasteretiti ruku. Zbog toga joj je trebala tuđa njega i pomoć u smanjenom opsegu u trajanju 2-3 sata dnevno tijekom2 mjeseca. Nakon završenog liječenja vidljiv je nedostatak 2/3 petog prsta lijeve ruke radi čega je prisutna naruženost lakog stupnja. Nakon završenog liječenja zaostala je smanjena pokretljivost između četvrte i pete kosti zapešća i prvog članka četvrtog i petog prsta lijeve šake. Šaku ne formira u potpunosti. Smanjena je motorna snaga lijeve šake. Otežano je obavljanje kućanskih poslova, poslova u kuhinji, održavanje domaćinstva, pospremanje i sl. Otežano je nošenje i podizanje tereta, obavljanje poslova u vrtu i sl. Povremeno ima bolove nakon fizičkih aktivnosti i kod promjene vremena. Zbog navedenoga, uzimajući u obzir zdravstveno stanje tužiteljice prije nezgode, posljedice zaostale nakon završetka liječenja, kao i životnu dob, kod tužiteljice je, po mišljenu vještaka došlo do povrede prava osobnosti, prva na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno tužiteljica trpi duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti od 3%.

14.1. Na primjedbe tuženika iz podneska od 25.ožujka 2025. medicinski vještak se očitovao na ročištu održnom20.svibnaj 2025. te je na upit jeli ozljeda koju je tužiteljica zadobila 3.veljače 2023.godine imala karakteristike koje u pravilu dovode do amputacije odgovorio da je mehanizam nastanka ozljede takav da je došlo do ozljede tetive (rastrgnuća) i ozljede kosti odnosno samog zgloba između srednjeg i zadnjeg članka petog prsta. Karakter tih ozljeda nije u smislu ravnih reznih rubova rane već se radi o trganju tkiva i takve ozljede u pravilu nemaju dobar ishod za liječenje. Osim toga lokalizacija same ozljede je u području šake gdje su najveće komplikacije. Na pitanje je li se prema medicinskoj dokumentaciji razvila infekcija ili druga komplikacija koja je dovela do pogoršanja stanja odgovorio je da prema medicinskoj dokumentaciji u više navrata se opisuje crvenilo uz šavnu liniju, odnosno znakovi upale oko rane čega je tužiteljica prolongirano trošila antibiotike. Na upit je li pogoršanje posljedica propusta u liječenju ili postupanje same tužiteljice odgovorio je da je liječenje bilo prema pravilima struke i da se tužiteljica pridržavala svih uputa koje su joj dane. Na upit je li amputacija mogla biti izbjegnuta pravilnim postupanjem u fazi liječenja odgovorio je da je do amputacije došlo zbog karaktera samih ozljeda i da tijekom liječenja nisu propušteni medicinski postupci prema vrsti ozljede. Na upit može li se amputacija smatrati neposrednom posljedicom radne ozljede ili sekundarnom komplikacijom izvan kontrole poslodavca odgovorio je da je ona posljedica radne ozljede. Na upit o točnom datumu kada je izvršena amputacija zadnja dva članka 5.prsta lijeve ruke kao i o vremenskom razmaku između dana ozljeđivanja i dana amputacije odgovorio je da je neposredno nakon zadobivanja ozljede učinjena primarna obrada rane 3.veljače 2023.godine. S obzirom na mehanizam nastanka ozljede rana je pravilno tretirana i provedeni su svi medicinski postupci koji se rade u slučaju takovih ozljeda. Kako je tijekom liječenja došlo do infekcije, a i rendgenska slika nije pokazala zadovoljavajući odnos zglobnih tijela između srednjeg i zadnjeg članka ( na rendgenskoj slici vidljiva subluksacija) bilo je neophodno učiniti amputaciju u visini zgloba između srednjeg i zadnjeg članka 5.prsta lijeve ruke. amputacija je učinjena 26.travnja 2023.godine. U daljnjem tijeku liječenja bolesnica je obavljala brojne fizikalne terapije koje su sastavni dio liječenja, ali usprkos brojnim fizikalnim terapijama zaostala je kontraktura srednjeg članka, a i bio je izuzetno osjetljiv i bolan bataljak na mjestu amputacije. Zbog toga je učinjena dodatna pretraga u smislu EMNG pretrage koja je bila uredna. kako brojen fizikalne terapije nisu pomogle u smanjenju bolova, a i dalje je bila prisutna kontraktura srednjeg članka indiciran je još jedan operativni zahvat u smislu reamputacije srednjeg članka 5.prsta što je i učinjeno 29.rujna 2023. Vještak zaključuje da su svi ovi zahvati bili u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom koju je tužiteljica zadobila 3.veljače 2023.

Na upit punomoćnika tuženika što uzrokuje upalni proces koji je doveo do prve amputacije odgovorio je da je sam karakter i mehanizam ozljeda često praćen komplikacijama i da je to dovelo do same infekcije, a onda posljedično i do potrebe za amputacijom.

14.2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka budući smatra da je isti dan savjesno i u skladu s pravilima struke te je na istome utemeljio svoju odluku.

15. Ocjenjujući visinu štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova koje je tužiteljica trpjela, sud je u skladu sa sudskom praksom za takav subjektivan osjećaj kao što su fizički bolovi zaključio da bi odgovarajuća novčana naknada za iste bio iznos od 2.000,00 EUR.S obzirom na karakter, intenzitet i trajanje straha kojega je tužiteljica trpjela sud je zaključio je odgovarajuća novčana naknada za isti iznos od 1.500,00 EUR. S osnova duševnih bolova zbog umanjenja životnih aktivnosti, a uzimajući mišljenje vještaka da kod tužitelja invaliditet iznosi 3% te jačinu, trajanje posljedica, dob i zanimanje tužiteljice, isto opravdava dosudu naknade u iznosu od 500,00 EUR. Budući da iz nalaza medicinskog vještaka proizlazi da je kod tužiteljice zaostala naruženost laka naruženost sud je s toga osnova dosudio iznos od 1.000,00 EUR jer se radi o gubitku 2/3 petog prsta lijeve ruke. Po mišljenju vještaka tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć 2 do 3 sati dnevno i to kroz 2 mjeseca te joj je stoga sud s toga osnova na ime naknade štete dosudio iznos od 720,00 EUR (3x60x4=720,00 EUR).

16. Iz priložene medicinske dokumentacije nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica zbog predmetne ozljede bila na pregledu u OŽB Požega najmanje 33 puta, a iz podataka o cijeni javnog prijevoza koji Slavonija Bus obavlja u [adresa] proizlazi da cijena vozne karte iznosi 0,80 EUR te je stoga, za troškove prijevoza na preglede i terapije sud tužiteljici dosudio iznos od 53,00 EUR.

17. Prema tome tužiteljica ima pravo na naknadu imovinske i neimovinske štete u iznosu od ukupno 5.773,00 EUR, te je stoga tuženiku, na temelju članka 1.100. i 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05.,41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22 i 156/22 dalje: ZOO), naložio da tužiteljici plati navedeni iznos dok je tužiteljicu odbio sa zahtjevom za isplatom iznosa iznad dosuđenog.

18. Tužiteljica je tražila na ime naknade štete isplatu iznosa od ukupno 15.700,00 EUR, a sud joj je dosudio iznos od ukupno 5.773,00 EUR, što znači da je tužiteljica uspjela s oko 37% tužbenog zahtjeva pa joj stoga pripada i 37% troškova parničnog postupka (tužitelj 100%+37%=137%:2=68,5%, tuženik 0%+63%=63%:2=31,5%, 68,5%-31,5%=37%) na temelju odredbe članka 154.stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08., 57/11.; 148/11., 25/13., 89/14. - OUSRH i 70/19., 80/22 i 114/22 dalje: ZPP).

18.1. Tužiteljičini troškovi iznose ukupno 5.890,00 EUR, a odnose se na sastav tužbe (500,00 EUR), sastav podnesaka od 5.travnja 2024., 21.siječnja 2025., i 20.ožujka 2025. (3x500,00 EUR), zastupanje na 2 pripremna ročišta (2x250,00 EUR) i 3 ročišta za glavnu raspravu (3x500,00 EUR), očevid (500,00 EUR), sve s PDV-om (1.125,00 EUR). Od navedenog iznosa troškova tužitelju pripada 37%, odnosno pripada joj 2.081,25 EUR te joj pripada i iznos od 265,00 EUR na ime troška za medicinsko vještačenje, odnosno na ime troškova parničnog postupka tuženik je dužan tužiteljici platiti iznos od ukupno 2.346,25 EUR.

19. Zbog svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

Požega, 29.svibnja 2025.

Sutkinja:

Melita Novak

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Željko Damjanac, odvjetnik, Požega

2. Domagoj Miličević, odvjetnik, Požega