Poslovni broj: Pob-18/2022.-22.
Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Stalna služba u Krku
Bodulska 2/d
Krk 51500
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku, po sucu Antonu Hlača, u pravnoj stvari tužitelja: UR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ranije u postupku naveden i kao URB na adresi u [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Barbara Liebhardt, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Kazimira Ferenčića i Barbare Liebhardt iz Crikvenice, protiv tuženika: SRB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Andreja Fosin, odvjetnica u Varaždinu, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane i zaključene usmene i javne glavne rasprave 23. travnja 2025, javno objavivši 29. svibnja 2025,
p r e s u d i o j e
I.) Odbija se, tužbeni zahtjev, slijedećeg sadržaja:
“Nalaže se tuženiku da tužitelju izda tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava suvlasništva sada pok. ERB na navedenoj nekretnini u 1/2 suvlasničkog dijela, a što će u protivnom zamjeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka u roku 15 dana po pravomoćnosti presude.“
II.) Odbija se, eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, slijedećeg sadržaja:
„pa je tužitelj temeljem ove presude ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava suvlasništva sada pok. ERB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na navedenoj nekretninama u 1/2 suvlasničkog dijela. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka u roku 15 dana po pravomoćnosti presude.“
r i j e š i o j e
I.) Odbacuje se tužba, u dijelu glavnog tužbenog zahtjeva koji glasi:
„Utvrđuje se da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bračna stečevina prednika tužitelja i tuženika, sada pokojne, ERB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da udio svake od stranaka na imovini koja je bračna stečevina stranaka iznosi 1/2 suvlasničkog dijela.“
II.) Odbacuje se tužba, u dijelu eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva koji glasi:
„Utvrđuje se da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bračna stečevina prednika tužitelja, sada pokojne, ERB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i prednika tuženika, sada pok. ER iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da udio svake od stranaka na imovini koja je bračna stečevina stranaka iznosi 1/2 suvlasničkog dijela“
III.) Nalaže se tužitelju UR OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak tuženiku SRB OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 3.750,00 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
I. Navodi tužitelja
1. Podneskom predanim sudu 11. rujna 2024, tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev, izvorno istaknut u tužbi podnesenoj ovome sudu 3. prosinca 2018, predloživši da sud, po provedenom dokaznom postupku, prihvati tužbeni zahtjev, kojim će utvrditi da bi nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bila bračna stečevina pokojnih roditelja stranaka, odnosno pokojne, ERB i pokojnog SR, a slijedom čega da su tužitelj i tuženik, kao slijednici pokojnih roditelja, suvlasnici, svaki u ½ dijela, prethodno navedene nekretnine. S obzirom na navedeno, dodatno je zatraženo i da sud naloži tuženiku, kao suvlasniku u ½ dijela nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužitelju izdati tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava suvlasništva, sa imena prednice stranaka na ime tužitelja.
1.1. U prilog tužbenom zahtjevu, navedeno je da bi za vrijeme braka pokojnih roditelja stranaka, bila kupljena kuća s okućnicom na adresi [adresa], u [adresa], na području jedinice lokalne samouprave Općine Dobrinj, a koja da se nalazi izgrađena na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.
Soline i k. č. [katastarska čestica] upisanoj u z.k.uk. 5382 k. o. [katastarska općina]. Ta nekretnina, da je kupljena sredstvima stečenim radom, za vrijeme trajanja bračne zajednice, a slijedom čega se kupljena nekretnina, ima smatrati bračnom stečevinom pokojnih roditelja stranaka.
1.2. Međutim, nakon kupovine nekretnine, ista da nije uknjižena kao suvlasništvo pokojnih roditelja stranaka, već kao isključivo vlasništvo oca, sada pokojnog SR. Stoga, nakon smrti majke, u ostavinskom postupku, da nije raspravljena sporna nekretnina, obzirom da se je ista vodila uknjižena kao vlasništvo, tada još živog oca stranaka. Uvažavajući navedeno, nakon dovršetka ostavinskog postupka, tužitelj je ustao tužbom, predlažući da sud, raspravi o pitanju vlasništva kuće s okućnicom na adresi [adresa], u [adresa], na području jedinice lokalne samouprave Općine Dobrinj. Kako je isprava tužitelj bio uvjerenja da je kuća sagrađena na samo jednoj čestici, to je inicijalno u tužbenom zahtjevu navedena nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u z.k.uk. 5382 k. o. [katastarska općina]. Tijekom postupka, postati će razvidno, da je kuća sagrađena na dvije nekretnine, dakle i na k. č. [katastarska čestica] upisanoj u z.k.uk. 5382 k. o. [katastarska općina], ali i na k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kako su tijekom postupka, stranke postigle sporazum oko uređenja suvlasničkih odnosa na k. č. [katastarska čestica] upisana u z.k.uk. 5382 k. o. [katastarska općina], to je tužitelj u odnosu na navedenu nekretninu povukao tužbeni zahtjev, naknadno podneskom od 11. rujna 2024, ustrajući pri zahtjevu da se glede k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrdi da bi ista bila bračna stečevina roditelja stranaka, odnosno pokojne, ERB i SR.
1.3. Nakon što je tijekom postupka preminuo otac tužitelja SR, u postupak je stupio, na pasivnoj strani, brat tužitelja, SRB, a u odnosu na kojega je tužitelj, ustrajao s tužbenim zahtjevom. U bitnome, tužitelj je i nakon smrti oca, ustrajao sa navodima kako je polovicu suvlasničkog udjela k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ka nekretnine na kojoj se nalazi sagrađena kuća na adresi [adresa], u [adresa], valjalo raspraviti kao ostavinsku imovinu pokojne majke, a slijedom čega je predloženo prihvatiti konačno uređeni tužbeni zahtjev.
II. Navodi tuženika
2. Nakon što je naredbom suca izdanom 4. prosinca 2019, naloženo tužbu proslijediti na odgovor tuženiku, tada još živući otac stranaka, SR, je u podnesku predanim sudu 16. siječnja 2020, osporio tužbene navode,
2.1 Otac tužitelja SR, je u odgovoru na tužbu od 16. siječnja 2020, osporio navode tužitelja, istaknuvši kako nekretnina oznake: k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ali niti k. č. [katastarska čestica] upisana u z.k.uk. 5382 k. o. [katastarska općina], nisu bračna stečevina, već da se radi o nekretninama, koje su kupljene ne novčanim sredstvima roditelja tužitelja ( odnosno tuženika i njegove pokojne supruge), već novcem koji je za kupnju nekretnine osigurao brat tužitelja, SRB, sada tuženik. Navedena činjenica da je bila poznata i tužitelju, i to već od trenutka kupovine kuće, a slijedom čega da tužitelj, nakon smrti majke, ERB, u ostavinskom postupku, nije niti tražio da se o kući s okućnicom na adresi [adresa], u [adresa], na području jedinice lokalne samouprave Općine Dobrinj, a koja je izgrađena na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ali i na k. č. [katastarska čestica] upisanoj u z.k.uk. 5382 k. o. [katastarska općina], raspravi kao ostavinskoj imovini, odnosno bračnoj stečevini pokojne majke. S time u svezi, tuženik je ukazao i kako je ovaj parnični postupak, iniciran nakon pravomoćnog dovršetka ostavinskog postupka iza ERB, a u kojem postupku tužitelj, nije prigovorio utvrđenom opsegu ostavinske imovine, niti je tražio upućivanje u parnicu, kako bi dokazao da je kuća s okućnicom na adresi [adresa], u [adresa], na području jedinice lokalne samouprave Općine Dobrinj, imovina pokojne ERB, s osnove bračne stečevine. Dakle, s obzirom da tužitelj, nije iznosio prigovor utvrđenoj ostavinskoj imovini, tražeći da se sporna nekretnina raspravi kao bračna stečevina pokojne ERB, tuženik je ukazao i na nedostatak postupovnih uvjeta za vođenje ovog postupka, a to jer je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, utvrđen opseg imovine pokojne ERB, a slijedom čega da tužitelj ne može naknadno, nakon dovršetka ostavinskog postupka, tražiti da sud utvrdi i da bi k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao jedna od dvije nekretnine na kojoj je izgrađena kuća, bila bračna stečevina pokojne, ERB, dakle imovina koju je trebalo raspraviti u ostavinskom postupku.
2.2. Nakon što je tijekom postupka preminuo SR, kao tuženik, u postupak je stupio brat tužitelja, SRB, a koji se je pridružio ranije iznesenim navodima iz odgovora na tužbu, koji je podnio njegov otac. U bitnome, tuženik SRB, istaknuo je kako je on osigurao novac za kupnju sporne nekretnine, a što da su znali ne samo njegovi roditelji, već i brat, ovdje tužitelj UR. S obzirom na navedeno, a kako tužitelj nije tijekom ostavinskog postupka tražio da se o kući na adresi [adresa], u [adresa], na području jedinice lokalne samouprave Općine Dobrinj, raspravi kao ostavinskoj imovini pokojne majke (stečene temeljem bračne stečevine), to je predloženo odbaciti tužbu, odnosno odbiti tužbeni zahtjev, upusti li se su u meritorno odlučivanje.
III. Tijek postupka
3. S obzirom na kontradiktorne navode stranaka, nužnim se je u ovome postupku, ukazalo provesti dokazni postupak, a slijedom čega je, pripremno ročište održano 16. veljače 2021.
3.1. Na pripremnom ročištu, raspravljeno je o dokaznim prijedlozima stranaka, činjeničnim navodima i pravnoj osnovi spora, a nakon čega je zaključen prethodni postupak te je u nastavku, na ročištu održanom 13. rujna 2021, proveden dokaz saslušanjem svjedoka, i to: NR, VR, ĆR i NRB.
3.2. S obzirom na činjenicu da je tijekom postupka preminuo tuženik VRB, postupak je, nastavljen u odnosu na njegovog slijednika (brata tužitelja), SRB. Nakon što je postupak nastavljen, održana su ročišta 11. rujna 2024, a na kojem je raspravljeno o dokaznim prijedlozima stranaka te 23. travnja 2025, a na kojem je proveden dokaz saslušanjem svjedoka DR te tužitelja i tuženika, u svojstvu stranaka. Nakon što su na ročištu održanom 23. travnja 2025, provedeni predloženi dokazi, stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, slijedom čega je odlučeno sukladno odredbi članka 304. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP-a), zaključiti ročište za glavnu raspravu, obzirom da je ovaj sud bio stava, kako je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka.
IV. Utvrđenja suda i ocjena provedenih dokaza
4. Radi razjašnjenja bitnih činjenica za ovaj postupak pročitane su sve isprave priležeće spisu te zapisnici o izvedenim dokazima pa brižljivo i savjesno ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, stav je ovoga suda da su tužbeni zahtjev, ali i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, u neosnovani, a u jednom dijelu i nepodobni za raspravljanje, jer se imaju smatrati presuđenom stvari.
4.1. Ono što između stranaka ovog postupka nije bilo sporno, to je da bi za života roditelja, ERB (majke) i VRB (oca), bila kupljena nekretnina na otoku Krku, u naravi kuća, odnosno stambena zgrada s okućnicom, u [adresa], na području jedinice lokalne samouprave Općine Dobrinj, na adresi [adresa]. Između stranaka nije bilo sporno niti da bi kuća bila sagrađena na dvije nekretnine, koje nose oznaku: k. č. [katastarska čestica]/1G i k. č. [katastarska čestica]/3G obje k. o. [katastarska općina], a slijedom čega tijekom postupka nije provođena identifikacija uz pomoć vještaka geodetske struke. Dakle, predmet spora, u naravi kuća s okućnicom, nije bila sporna između stranaka.
4.2. Također, nije sporno niti da se tuženik vodi uknjižen kao vlasnik k. č. [katastarska čestica]/3G k. o. [katastarska općina], dok se tužitelj vodi uknjižen kao vlasnik k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina]. Stranke postupka, izvršile se uknjižbu na prethodno opisan način nakon dovršetka ostavinskog postupka iza oca VRB. Iz spisu priležećeg rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog VRB, poslovni broj: O.2295/2021, UPP-OS.Ivanec- 498/201 od 8. studenoga 2021, donesenog po javnom bilježniku Nadi Šagi-Belcar iz Ivanca, kao povjereniku Općinskog suda u Varaždinu, razvidno je da bi inicijalno utužena k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina], bila raspravljena u ostavinskom postupku te da je ista, sukladno nasljedničkom sporazumu stranaka, raspoređena tužitelju. Na ročištu održanom 23. travnja 2025, stranke su potvrdile da bi nakon smrti oca, postigle sporazum oko diobe imovine, no dok je tuženik isticao, kako se dogovorom bilo uređeno zadržati suvlasništvo na kući [adresa], na području jedinice lokalne samouprave Općine Dobrinj, na adresi [adresa], i to na način da svaka stranka bude samovlasnik jedne od dvije nekretnine na kojoj je sagrađena kuća, tužitelj je ustrajao pri navodima, da bi njemu, u samovlasništvo imala pripasti i utužena k. č. [katastarska čestica]/3G k. o. [katastarska općina], a na što da se tuženik obvezao tijekom ostavinskog postupka.
4.2. Dakle, spornim se ukazalo, ne samo pitanje, da li bi prethodno navedena nekretnina, kuća s okućnicom na adresi [adresa], bila bračna stečevina pokojnih roditelja, već i pitanje, da li su stranke ovog postupka, nakon smrti oca dogovorili uređenje imovinsko pravnih pitanja, i to na način da je kuća s okućnicom, imala pripasti u isključivo vlasništvo tužitelju ili je ista imala biti u suvlasništvu braće, i to na način da svaki od njih, bude uknjižen kao samovlasnik jedne, od dvije nekretnine na kojima se kuća rasprostire. Konačno, a u smislu prigovora istaknutih po tuženiku, spornim se ukazalo i da li pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, iza pokojne ERB, doneseno po javnom bilježniku Nadi Šagi- Belcar, kao povjereniku Općinskog suda u Varaždinu, pod brojem: O-1254/2018, UPP/OS.Ivanec-275/2018, dana 28. kolovoza 2018, veže stranke, te da li stoga, raspravljanje o opsegu imovine pokojne majke stranaka, ima karakter presuđene stvari.
4.3. Kada je u pitanju sporna nekretnina, spisu prileže dvije isprave u svezi kupoprodaje iste, i to Predugovor o kupoprodaji od 25. listopada 1997 te Ugovor o kupoprodaji od 10. studenoga 2000. (list 63 do 67 spisa), a iz kojih je moguće utvrditi da bi kuća s okućnicom na adresi [adresa], bila kupljena od obitelji DR, kao prodavatelja. Kako to proizlazi iz iskaza saslušane svjedokinje, prodavateljice, NR sa ročišta od 13. rujna 2021, prilikom kupoprodaje kuće u [adresa], na adresi [adresa], bio je involviran, ne samo otac stranaka, VRB, već i njegovi sinovi, ovdje stranke, UR i SRB, a koji su od početka imali saznanja o namjeri kupnje nekretnine od obitelji NR. Drugim riječima, provedeni dokazi upućuju na zaključak da su ne samo tuženik, već i tužitelj, znali za kupnju nekretnine, od samih početaka, odnosno da im nije bilo nepoznato da njihov otac vodi pregovore, a u konačnici i da je realizirao pravni posao kupoprodaje. Kako to proizlazi iz iskaza ĆRB sa ročišta od 13. rujna 2021, tužitelj da je u trenutku isplate kupoprodaje cijene prodavateljima, znao, da se kuća kupuje novcem roditelja, dakle oca i majke. Štoviše, (iako su to opovrgli prodavatelji), tužitelj da je, prema riječima ĆRB, predao novčani iznos od ondašnjih 65.000,00 DEM, prodavateljici NR, kao novac koji su za kupnju, skupili roditelji, dakle i majka i otac stranaka.
4.4. Polazeći od prethodno navedenoga, slijedi logičan zaključak da je u trenutku smrti majke ERB, **.**.2018., dakle u trenutku otvaranja nasljedstva, tužitelj znao da bi kuća s okućnicom u [adresa], na adresi [adresa], odnosno prijeporna nekretnina, bila bračna stečevina roditelja, dakle i majke i oca, bez obzira na činjenicu, što se ista vodila uknjižena u cijelosti na oca. Međutim, tužitelj nije tijekom ostavinskog postupka koji je vođen iza majke prigovorio sastavu ostavinske imovine, niti je predlagao da se kao ostavinska imovina majke, s osnove bračne stečevine, na nasljednike rasporedi i određeni suvlasnički udio koji se odnosio na kuću u [adresa], na adresi [adresa].
4.5. Tužitelj je kao stranka sudjelovao u ostavinskom postupku iza majke ERB, zajedno sa pokojnim ocem VRB i bratom CR, a što je moguće utvrditi na temelju spisu priležećeg rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnom bilježniku Nadi Šagi- Belcar, kao povjereniku Općinskog suda u Varaždinu, pod brojem: O-1254/2018, UPP/OS.Ivanec-275/2018, dana 28. kolovoza 2018. Sukladno odredbi članka 232. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN), pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku. Tim rješenjem, utvrđuje se i opseg imovine koja je predmetom nasljeđivanja, slijedom čega pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ima karakter presuđene stvari za nasljednike koji su sudjelovali u ostavinskom postupku, ne samo glede njihova prava na nasljeđivanje, nego i glede opsega imovine ostavitelja, koja je bila predmet ostavinskog postupka. Stoga, u situaciji, kao u ovom slučaju, kada nasljednik, tijekom ostavinskog postupka ne predloži da se određena imovina raspravi kao ostavinska imovina ostavitelja, isti ne može naknadno, nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, ustati tužbom i tražiti da se određena imovina utvrdi imovinom ostavitelja. To je upravo tužitelj napravio, tražeći da se k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kao jedna od nekretnina na kojoj je sagrađena kuća s okućnicom u [adresa], na adresi [adresa]), utvrdi bračnom stečevinom pokojnih roditelja stranaka, odnosno pokojne, ERB i pokojnog SR, svakog u ½ dijela, a posljedično, imovinom pokojne majke tempore mortis, dakle i ostavinskom imovinom.
4.6. Druga stvar bi bila, da se radi o naknadno pronađenoj imovini, dakle imovini o kojoj tužitelj u vrijeme vođenja ostavinskog postupka nije imao saznanja ili imovini za koju je tužitelj, kao jedan od sunasljednika, iznosio prigovore, no ostavinski sud ga je propustio uputiti u parnicu. Ovaj sud je stava, kako je, a s obzirom na dovršeni ostavinski postupak iza majke (pravomoćno dovršen 11. rujna 2018), tužitelj vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju, a slijedom čega je tužbu podnesenu 3. prosinca 2018, konačno uređenu podneskom od 11. rujna 2024, valjalo odbaciti i to kako u dijelu glavnog tužbenog zahtjeva tako i eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva, kojim je zatraženo utvrđenje o tome da bi nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], bila bračna stečevina prednika tužitelja i tuženika, pokojne, ERB i pokojnog SR te da udio svake od stranaka na imovini koja je bračna stečevina stranaka iznosi 1/2 suvlasničkog dijela. Raspravljanje o tom dijelu tužbe, ima se smatrati presuđenom stvari, a što nalaže odbacivanje tužbe, a slijedom čega je odlučeno kao u točki I.) i II.) izreke rješenja, primjenom odredbe članka 288. stavak 3. ZPP-a.
4.7. Na odluku suda, nije od utjecaja tko se, u trenutku smrti majke stranaka, vodio uknjižen kao suvlasnik zemljišnih čestica na kojima je sagrađena kuća s okućnicom u [adresa], na adresi [adresa], obzirom da se o toj nekretnini, povodom traženja nasljednika, u okviru ostavinskog postupka, moglo raspraviti i kao o izvanknjižnom vlasništvu. Takvo raspravljanje nije neuobičajeno u praksi hrvatskih sudova, odnosno javnih bilježnika kao njihovih povjerenika, imajući u vidu općepoznatu činjenicu nesređenog zemljišnoknjižnog stanja. Čak i da javni bilježnik, kao povjerenik suda, nije prihvatio raspravljati o izvanknjižnoj imovini ostavitelja, na tužitelju je, kao nasljedniku pokojne majke, bilo tražiti da se o kući s okućnicom u [adresa], na adresi [adresa], raspravi u okviru ostavinskog postupka, a ne nakon pravomoćno dovršenog ostavinskog postupka, inicirati parnicu u kojoj traži, da se naknadno proširuje opseg imovine majke, kao ostaviteljice i to nekretninama, glede koji je tužitelj, imao saznanja u trenutku vođenja ostavinskog postupka.
4.8. Tužbenim zahtjevom, osim deklaracije o suvlasništvu prednika stranaka na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s osnove bračne stečevine, zatraženo je i da sud naloži tuženiku, kao zemljišnoknjižnom vlasniku, tužitelju izdati tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava suvlasništva sada pok. ERB na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/2 suvlasničkog dijela. Međutim, kako je tužba odbačena u dijelu u kojem je zatraženo utvrđenje suvlasništva ERB, s osnova bračne stečevine na nekretnini, to je ovaj dio tužbenog zahtjeva, valjao odbiti kao neosnovan, a to iz razloga, jer u postupku suvlasništvo majke stranaka na nekretnini nije moglo biti predmetom raspravljanja. Dakle, ne postoji osnova, temeljem koje se tuženiku može naložiti izdavanje tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava suvlasništva u korist pokojne majke ERB na k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/2 suvlasničkog dijela. Iz isti razloga, tužitelj nije mogao kao nasljednik ERB, steći ex lege ½ suvlasnička dijela na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je i dio eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva, postavljenog temeljem odredbe članka 130. stavak 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br.91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17: u nastavku teksta; ZVDSP), odbijen kao neosnovan.
4.7. Prilikom donošenja ove odluke, sud je imao u vidu navode stranaka, o tome da bi tijekom ostavinskog postupka iza pokojnog oca, VRB, postigli sporazum, temeljem kojeg su uredili svoje međusobne odnose na većem broju nekretnina. Međutim, spornim se ukazala, a kao što je već navedeno, upravo utužena k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za koju je tužitelj tvrdio da je isto bila predmetom dogovora, dok je tuženik to osporio. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog VRB, poslovni broj: O.2295/2021, UPP-OS.Ivanec- 498/201 od 8. studenoga 2021, donesenog po javnom bilježniku Nadi Šagi-Belcar iz Ivanca, kao povjereniku Općinskog suda u Varaždinu, ali i zapisnik sastavljen povodom ostavinske rasprave 8. studenoga 2021, razvidno je da bi u tom rješenju, bila spomenuta samo k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina], no ne i sporna k. č. br. [katastarska čestica]/3G k. o. [katastarska općina]. S obzirom da oko navodnih dogovora stranaka tijekom ostavinskog postupka, osim onoga što proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju i zapisnika, ne postoje druge isprave, a niti su stranke na tu okolnost predlagale provođenje daljnjih dokaza, to ovaj sud nije utvrdio osnovanim, postojanje obveze tuženika, izdati tabularnu ispravu tuženiku, a u svezi prijenosa prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica]/3G upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
V. Troškovi postupka
5. Prilikom odlučivanja o trošku postupka, ovaj sud primijenio je odredbu članka 154. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 155. istog Zakona, imajući u vidu zahtjev za nadoknadu troška kojeg je punomoćnica tuženika podnijela sudu na ročištu održanom 23. travnja 2025. i utvrđenu vrijednost predmeta spora, inicijalno u iznosu od 300.000,00 HRK, sada u iznosu od 39.816,84 EUR.
5.1. Primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23), tuženiku je kao osnovan, priznat trošak sastava obrazloženih podneska od 26. lipnja 2023, 3. siječnja 2024, u vrijednosti od 500 bodova za svaki, prema Tbr.8 t.1. Tarife. Pored sastava obrazloženih podnesaka, tuženiku je priznato i pravo na nadoknadu troška za zastupanje na ročištu održanom 23. travnja 2025, u iznosu od 500 bodova, prema Tbr. 9. t.1. Tarife.
5.2. Uvažavajući navedeno, tuženiku je valjalo dosuditi s osnove zastupanja po punomoćniku odvjetniku, nadoknadu troška u vrijednosti od 1500 bodova. Kako vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR, to tuženiku pripada pravo na naknadu iznosa od 3.000,00 EUR s osnova zastupanja po kvalificiranom punomoćniku (1500 bodova x 2,00 EUR = 3.000,00 EUR). Navedeni iznos, priznatog parničnog troška, valjalo je dalje uvećati za iznos PDV-a o 25%, prema Tbr. 46 Tarife, dakle za iznos od 750,00 EUR, slijedom čega tuženiku, pripada pravo na naknadu iznosa od 3.750,00 EUR, pa je odlučeno kao u točki III.) izreke rješenja.
5.3. Odluka o naknadi troškova u vidu sudske pristojbe za odgovor na tužbu, biti će donesena naknadno, za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici, obzirom da obveza plaćanja sudske pristojbe za odgovor na tužbu, nastaje po pravomoćnom dovršetku postupka, a sve sukladno odredbi članka 4. točka 4. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18 i 51/23, dalje: ZSP).
Krk, 29. svibnja 2025.
S u d a c:
Anton Hlača
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud. U slučaju podnošenja žalbe, u trenutku predaje iste, za stranku koja podnosi žalbu, nastaje obveza plaćanja sudske pristojbe, sukladno odredbi članka 4. stavak 1. točka 1. ZSP-a.
