REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj: Pr-1604/2024-14

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Adeli Turkalj, u pravnoj stvari tužitelja INA-Industrija nafte, d.d. Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, OIB-27759560625, zastupanog po punomoćnicima UĆ, UĆK, IĆ, IĆK, MĆK, Loreni Panežić i Tinu Stipeču odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Orehovec, Vinter, Kiš i Šimunović d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Radničkog vijeća INA-Industrija nafte, d.d. Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, zastupanog po punomoćniku Ivanu Gelenčiru, odvjetniku iz Zagreba, radi nadomještaja suglasnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. svibnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja MĆ, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika, 29. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nadomješta se suglasnost tuženika za donošenje Odluke tužitelja o poslovnom uvjetovanom otkazu Ugovora o radu broj: 210-612043/24-H od 1. travnja 2024. radniku ŠĆ zaposlenom na radnom mjestu „50763556 Vanjski koordinator radova“, sistematiziranom u organizacijskoj jedinici „50760283 Konzervacija i nadzor postrojenja Sisak“, a koja suglasnost je uskraćena očitovanjem tuženika od 4. studenog 2024.

II Nalaže se tuženiku Radničkom vijeću INA-Industrija nafte, d.d. Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, da tužitelju INA-Industrija nafte, d.d. Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, OIB- 27759560625 u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 625,00 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 15. studenog 2024. podnio tužbu ovom sudu protiv tuženika radi nadomještaja suglasnosti na namjeravanu Odluku o otkazu Ugovora o radu radniku ŠĆ. U tužbi navodi da je kao poslodavac sa ŠĆ, kao radnikom (dalje, Radnik) sklopio 1. travnja 2024. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme broj: 210- 612043/24-H, temeljem kojeg je Radnik zaposlen na radnom mjestu „50763556 Vanjski koordinator radova“, sistematiziranom u organizacijskoj jedinici „50760283 Konzervacija i nadzor postrojenja Sisak“. Nadalje navodi da uslijed organizacijskih promjena namjerava otkazati prethodno opisani Ugovor poslovno uvjetovanim otkazom.

Također navodi da s obzirom na činjenicu da je Radnik branitelj Domovinskog rata, temeljem odredbe čl. 11. Sporazuma o pravima branitelja Domovinskog rata - radnika INA, d.d. sklopljenog 6. rujna 2016., između Zajednice veterana Domovinskog rata INA Zagreb

- ZAK INA, Udruge branitelja Domovinskog rata INA - Naftaplin - KVIN, Udruge - Kluba veterana Domovinskog rata INA - Rijeka - KVDR i tužitelja (dalje, Sporazum) za donošenje odluke o otkazu Ugovora o radu potrebna je suglasnost tuženika.

Ističe da je 23. rujna 2024. donio Odluku o promjeni organizacije rada u organizacijskoj jedinici RiM (L3), sa danom primjene 1. listopada 2024., a temeljem koje je došlo smanjenja broja izvršitelja radnog mjesta Radnika, te je stoga prestala potreba za radom Radnika na navedenom radnom mjestu.

Također ističe da je u skladu s aktualnim okolnostima poslovanja te uzimajući u obzir buduće poslovne potrebe unutar pojedinih organizacijskih jedinica u društvu INA- industrija nafte, d.d., neophodno prilagođavanje poslovnih procesa, optimizacija te nova organizacija rada. Nadalje ističe da su iz navedenih razloga provedene sveobuhvatne promjene organizacije rada na razini Proizvodnje RiM (L3), Lokacija Sisak (L4) te je došlo do reorganizacije poslovnih procesa i provedena je preraspodjela zaduženja po pojedinim segmentima poslovanja.

Naglašava da je sukladno Odluci o promjeni organizacije rada u organizacijskoj jedinici RiM (L3) od 23. rujna 2024., završetkom prve faze konzervacije rafinerijskih procesa, koja je obuhvaćala otvaranje, pražnjenje, čišćenje, parenje i inertizaciju postrojenja te uklanjanje postrojenja u sklopu KP-6, smanjena potreba za brojem izvršitelja na poziciji Vanjski koordinator radova u organizacijskoj jedinici Konzervacija i nadzor postrojenja Sisak (L6), sa 14 na 10 izvršitelja.

Također naglašava da je predmetnoj Odluci prethodilo savjetovanje s tuženikom o organizacijskim promjenama pa tako i organizacijskim promjenama u organizacijskoj jedinici Proizvodnja unutar koje se nalazi organizacijska jedinica u kojoj je zaposlen Radnik. Također naglašava kako je na zahtjev tuženika 11. rujna 2024. održan sastanak u pogledu namjeravanih organizacijskih promjena, a na kojem je dao odgovore na sva postavljena pitanja, dok nije bilo daljnjih pitanja od strane tuženika.

Nadalje naglašava da je na radnom mjestu U smanjivao broj izvršitelja sa 14 na 10 te je proveo postupak izbora između više izvršitelja, a prilikom donošenja odluke imao je u vidu trajanje radnog odnosa Radnika, njegovu starost i obveze uzdržavanja koje ga terete te dodatne kriterije (radni učinak, vještine/kompetencije i disciplinske/stegovne mjere). Ističe da je bodujući prethodne kriterije sukladno Kolektivnom ugovoru i Pravilniku o radu INA-e, utvrđeno da je Radnik ostvario manji broj bodova u odnosu na ostale radnike na istom radnom mjestu.

Navodi da iako Zakon o radu više ne poznaje obvezu poslodavca prema kojoj je isti dužan prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu pokušati radnika zaposliti na drugom radnom mjestu, tužitelj je učinio sve što je u njegovoj moći da se I pronađe drugo radno mjesto. Pojašnjava da se radnici čija su radna mjesta obuhvaćena procesom optimizacije i reorganizacije poslovanja, od trenutka ukidanja njihovih radnih mjesta pa do prestanka radnog odnosa u društvu INA- Industrija nafte, d.d., uključuju u Internu burzu rada, te ukoliko netko od potencijalnih kandidata ima formalne uvjete predviđene raspisanim natječajem, isti se kontaktira te uključuje u selekcijski postupak. Nadalje navodi da unatoč prethodno navedenom, kao i činjenici da je dopisom od 24. listopada 2024. zatražio od tuženika suglasnost za donošenje odluke o otkazu Ugovora o radu za radnika ŠĆ, tuženik je svojim očitovanjem od 4. studenog 2023. uskratio suglasnost za donošenje planiranih odluka o otkazu u odnosu na pojedine radnike, uključujući i ŠĆ, navodeći da isti ima priznat status hrvatskog branitelja te uživa zaštitu sukladno čl. 11. Sporazuma o pravima branitelja Domovinskog rada – radnika INA, d.d. te da bi, s obzirom na to da je Radnik iskazao visoku motiviranost za nastavak radnog odnosa, Poslodavac trebao razmotriti premještaj U na drugo radno mjesto unutar INA, d.d. ili INA Grupe.

Ističe da je već iz samog obrazloženja očitovanja tuženika pri uskrati suglasnosti razvidno da je ista uskraćena bez valjanog razloga, odnosno da je ista uskraćena isključivo kako bi se Radnika, neovisno o svim okolnostima i organizacijskim promjenama koje su nastupile, do daljnjega zadržalo u radnome odnosu, a ne iz razloga što postoji sumnja da je namjera otkazivanja njegova Ugovora o radu motivirana braniteljskim statusom U. Također ističe da tuženik u svom očitovanju ne navodi niti jedan od razloga koji bi predstavljao osnovani razlog za uskratu suglasnosti na donošenje namjeravane odluke o otkazu.

Slijedom navedenog predlaže da sud nadomjesti suglasnost tuženika za donošenje Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu od 1. travnja 2024. radniku ŠĆ, a koja suglasnost je uskraćena očitovanjem tuženika od 4. studenog 2024. Također predlaže da se naloži tuženiku da mu naknadi parnični trošak sa kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da se tužitelj poziva na Odluku o promjeni organizacije rada u organizacijskoj jedinici RiM (L3) donesenu 23. rujna 2024., s danom primjene 1. listopada 2024. te da je došlo do smanjenja izvršitelja na radnom mjestu na kojem je zaposlen radnik ŠĆ te kako su navedene organizacijske promjene bile svrsishodne radi prilagođavanja poslovnih procesa, optimizacije i nove organizacije rada, a temeljem izvršenih organizacijskih i tehnoloških promjena, te promjena u načinu i organizaciji rada.

Naglašava da tužitelj priloženim dokazima ne dokazuje ni vjerojatnost u tužbi iznesenih navoda jer ako se pogleda predmetna Odluka o organizacijskim promjenama jedina realna „promjena“ je otpuštanje Radnika koji predstavlja tehnološki višak uslijed navodnih organizacijskih promjena.

Smatra da tužitelj realno nije implementirao nikakve promjene u tehnologiju svojih poslovnih procesa nego se predmetna Odluka o promjeni organizacije rada donijela jedino i isključivo kako bi postojao temelj za otkazivanje Ugovora o radu predmetnog Radnika, i to iz diskriminatornih razloga zbog činjenice da je Radnik branitelj Domovinskog rata, te da realnih ušteda ili promjena organizacije rada nije niti bilo.

Naglašava da tužitelj u tužbi navodi da se radi o smanjenju broja izvršitelja na radnom mjestu, te se poziva (i dostavlja) nekakvo bodovanje radnika na predmetnom radnom mjestu, s time da se iz liste bodovanja može razaznati kako mlađi radnici koji nisu branitelji ostaju na radu, dok se Radnik koji je branitelj iz Domovinskog rata proglašava tehnološkim viškom, a što sve potvrđuje tuženikovu tezu kako je Radnik diskriminiran. Ističe da se nije suglasio i usprotivio se kako donošenju Odluke o organizacijskim promjenama, tako i namjeravanoj odluci o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu U iz razloga što mu tužitelj nije dostavio sve potrebne informacije i isprave u pogledu utvrđivanja viška radnika i otkazivanja Ugovora o radu Radniku iz poslovno uvjetovanih razloga.

Također ističe da prvenstveno nije odgovoreno na pitanja: na koji način su unaprijeđeni poslovni procesi i povećana efikasnost promjenama u organizaciji i tehnologiji rada? I uopće o kakvim se konkretno promjenama radi, osim o otpuštanju radnika? Naglašava da tužitelj dugi niz godina isključivo samo mijenja nazive radnih mjesta i otpušta „starije“ radnike, dok istovremeno svake godine zapošljava velik broj novih radnika te u zadnjih deset godina najmanje jednom godišnje donosi odluke o reorganizaciji i kolektivnom višku radnika, dok istovremeno svake godine raspisuje natječaje za nova radna mjesta i zapošljava nove mlađe radnike.

Slijedom navedenog jasno je kako nije imao opravdanih razloga dati svoju suglasnost na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, obzirom da se šikanira i otpušta starije radnike i radnike posebnih kategorija (invalidi i Hrvatski branitelji), uz istovremeno zapošljavanje mlađih kategorija radnika. Naglašava kako tužitelj uopće nije dokazao da bi primijenio bilo kakve kriterije prilikom otkazivanja ugovora o radu između radnika koji su ostali na radu kod tužitelja, radnika koji su utvrđeni kao višak i konačno radnika kojim je ugovor o radu otkazan/namjerava se otkazati te smatra da tužitelj nije poštivao odredbe Zakona o radu koje su prisilne naravi, te da postupak prije otkazivanja predmetnog Ugovora o radu nije proveden zakonito.

Također naglašava da tužitelj uopće nije niti pokušao pronaći mogućnost zapošljavanja U unutar svoje organizacije rada - na drugim radnim mjestima, niti ga dodatno obrazovati i osposobiti, obzirom da I nije ponudio niti jedno drugo radno mjesto, a niti mu je ponudio mogućnost dodatnog obrazovanja ili osposobljavanja. Ističe da kod tužitelja i trgovačkih društava iz INA Grupe postoji preko 5.000 radnih mjesta, da se bave brojnim različitim djelatnostima, da se rad na području svih djelatnosti izvršava kako u tuzemstvu, tako i u inozemstvu, pa se postavlja pitanje je li tužitelj zaista poduzeo sve što je u njegovoj moći da pronađe drugo radno mjesto I, te je li zaista kod tužitelja prestala potreba za njegovim radom.

Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev, te tužitelja obvezati na nadoknadu troškova postupka.

3. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u Ugovor o radu od 1. travnja 2024. (str. 7 spisa), Sporazum o pravima branitelja Domovinskog rata – radnika INA, d.d. od 6. rujna 2016. (str. 8-16 spisa), dopis tužitelja upućen tuženiku vezano za savjetovanje o namjeravanim organizacijskim promjenama i promjenama organizacije rada u INA, d.d. od 6. rujna 2024. (str. 17-23 spisa), Odluku tužitelja o promjeni organizacije rada od 1. listopada 2024. (str. 24-25 spisa), zapisnik sa sastanka održanog 11. rujna 2024. (str. 26-28 spisa), očitovanje tuženika od 16. rujna 2024. (str. 29 spisa), odgovor tužitelja od 17. rujna 2024. na očitovanje tuženika od 16. rujna 2024. (str. 30-31 spisa), namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu ŠĆ (str. 32 spisa), podatke o provedenom bodovanju radnika zbog smanjenja broja izvršitelja na određenim radnim mjestima (str. 33 i 74 i 77 spisa), očitovanje tuženika od 4. studenog 2024. (str. 34-35 spisa), Pravilnik o radu tužitelja od 1. srpnja 2023. (str. 36-90 spisa), Kolektivni ugovor za INA, d.d. sa dodacima (str. 91-142 spisa), dokument pod nazivom „Upravljanje internom burzom rada u društvima INA Grupe " od 4. srpnja 2017. (str. 143- 151 spisa) i dopis tuženika od 24. listopada 2024. vezano za savjetovanje, suodlučivanje o namjeravanim odlukama o otkazu za 13 radnika iz organizacijske jedinice Proizvodnja RiM (str. 152-153 spisa).

4. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja i tuženika za saslušanjem predloženih svjedoka kao i zz tuženika jer su nepotrebni za rješenje ove pravne stvari te bi provođenje istih bilo relevantno jedino u sporu radi utvrđivanja nedopuštenosti odluke o otkazu Ugovora o radu ŠĆ. U konkretnom slučaju radi se o sporu radi nadomještaja suglasnosti na namjeravanu odluku o otkazu ŠĆ te se u istom utvrđuje je li suglasnost opravdano uskraćena, a ne je li otkaz dopušten.

5. Na temelju ovako provedenog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja kao poslodavca radi nadomještaja suglasnosti na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu ŠĆ, a koja suglasnost je uskraćena od strane tuženika.

7. Među parničnim strankama nije sporno da je ŠĆ, radnik tužitelja zaposlen na radnom mjestu Vanjski koordinator radova sistematiziranom u organizacijskoj jedinici Konzervacija i nadzor postrojenja Sisak, a što proizlazi i iz Ugovora o radu sklopljenog između tužitelja i radnika ŠĆ od 1. travnja 2024. te da ŠĆ ima status branitelja Domovinskog rata i da se na njega primjenjuju odredbe Sporazuma o pravima branitelja Domovinskog rata – radnika INA, d.d. od 6. rujna 2016.

8. Među parničnim strankama je sporno je li tuženik osnovano uskratio suglasnost na namjeravanu odluku o otkazu Ugovora o radu radniku ŠĆ koji sukladno Sporazumu o pravima branitelja Domovinskog rata – radnika INA d.d. uživa zaštitu.

9. Tužba je u ovom predmetu podnesena u roku propisanom odredbom čl. 151.st.4. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje ZR) kojom je propisano ako radničko vijeće uskrati suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku 15 dana od dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka. Naime, tuženik je svoje očitovanje kojim uskraćuje suglasnost na namjeravanu odluku o otkazu radniku ŠĆ donio dana 4. studenog 2024., a kako je tužitelj tužbu podnio dana 15. studenog 2024. ista je pravovremena.

10. Odredbom čl. 11. st.1. Sporazuma o pravima branitelja Domovinskog rata – radnika INA, d.d. od 6. rujna 2016. propisano je da se tužitelj obvezuje da neće radnicima, kojima je, sukladno odredbama posebnih zakona priznat status Hrvatskih branitelja i koji su dokaz o tome dostavili INI, bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća Ina, d.d. otkazivati ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih razloga pod uvjetom da:

- su sudjelovali u obrani suvereniteta RH prije 15. siječnja 1992. ili imaju 22 i više godina radnog staža u INI,

- da nije riječ o otkazu s ponudom izmijenjenog Ugovora o radu,

- da prava u pogledu otkaza Ugovora o radu nisu predmetom zaštite temeljem drugih odredbi Kolektivnog ugovora ili zakona.

Nadalje st. 2. istog članka propisano je da se postupak ishođenja prethodne suglasnosti iz prethodnog članka provodi na isti način kao i za druge radnike za koje je potrebna prethodna suglasnost radničkog vijeća na otkaz Ugovora o radu primjenjujući odredbe Zakona o radu o suodlučivanju s radničkim vijećem.

11. Iz dopisa tužitelja od 6. rujna 2024. proizlazi da sukladno obvezi iz Zakona o radu poziva tuženika na savjetovanje vezano za namjeravane organizacijske promjene u OJ Rafinerije i Marketinga i OJ Usluge kupcima i maloprodaja te promjene organizacije rada u OJ Rafinerije i Marketing, s planiranim datumom primjene 1. listopada 2024.

12. Iz Zapisnika sa sastanka od 11. rujna 2024. proizlazi da je na dnevnom redu savjetovanje o namjeravanoj odluci o promjeni organizacije rada – proizvodnja RiM, Lokacija Sisak s primjenom od 1. listopada 2024. te se utvrđuje da je poslodavac 6. rujna 2024. pokrenuo postupak savjetovanja namjeravanih organizacijskih promjena i promjene organizacije rada u INA, d.d.: Rafinerije i marketing i Usluge kupcima i maloprodaje, te da je u procesu savjetovanja radničko vijeće zatražilo sastanak s predstavnicima poslodavca te je 10. rujna 2024. dostavilo dodatna pitanja na koje su pruženi odgovori na ovom sastanku. Također se konstatira da je poslodavac dodatno obrazložio predmet savjetovanja i pružio odgovore na sva pitanja radničkog vijeća te nema dodatnih pitanja radničkog vijeća u predmetnom postupku savjetovanja.

13. Iz očitovanja radničkog vijeća od 16. rujna 2024. proizlazi da isto nije suglasno i protivi se donošenju Odluke o promjeni organizacije rada u organizacijskoj jedinici Rafinerije i marketing.

U obrazloženju navedenog očitovanja se navodi da bez obzira na obrazloženje poslodavca i njegovu namjeru povećanja učinkovitosti, radničkom vijeću nisu prihvatljive promjene organizacije rada koje će rezultirati donošenjem odluka o poslovno uvjetovanim otkazima ugovora o radu te smatraju da će radnici kojima poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu, a s obzirom na dob i specifičnu vrstu poslova koje su godinama obavljali, teško pronaći posao na tržištu rada te smatraju da bi im poslodavac trebao ponuditi radna mjesta koja odgovaraju njihovom znanju i vještinama unutar kompanije.

14. Iz odgovora tužitelja (poslodavca) na gore navedeno očitovanje radničkog vijeća od 17. rujna 2024. proizlazi da je u odnosu na trenutne okolnosti poslovanja te uzimajući u obzir buduće poslovne potrebe, nužno prilagođavanje poslovnih procesa, optimizacija te nova organizacija rada na razini proizvodnje RiM (L3), Lokacija Sisak (L4) te ističe da je poslodavac odgovoran u skladu sa zakonom organizirati poslovne procese radi ostvarenja uspješnih poslovnih rezultata. Također navodi da podsjeća radničko vijeće da je u INA Grupi uspostavljen institut interne burze rada i da će radnici za čijim radom više neće postojati potreba biti uključeni u internu burzu sukladno propisanoj proceduri te će imati mogućnost biti upućeni u selekcijski proces za raspored na druga upražnjena odgovarajuća radna mjesta unutar INA grupe.

15. Iz Odluke o promjeni organizacije rada od 1. listopada 2024. proizlazi da je u organizacijskoj jedinici Konzervacija i nadzor postrojenja Sisak smanjena potreba za brojem izvršitelja na poziciji Vanjski koordinator radova te se smanjuje broj izvršitelja na navedenom radnom mjestu s 14 na 10 izvršitelja.

16. Iz Pravilnika o radu tužitelja od 1. srpnja 2023. (čl.118. st. 2. toč. 1.i 2.), kao i iz važećeg Kolektivnog ugovora za INA, d.d. (čl. 114.) proizlazi da je propisano da će se u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza, a kada je potrebno provoditi izbor između više izvršitelja na pojedinom radnom mjestu (unutar iste najmanje organizacijske jedinice i/ili lokacije rada) voditi računa o slijedećim kriterijima u ukupnosti pri određivanju koji radnik ima prednost u zadržavanju radnog mjesta. Nadalje, propisani su Zakonski kriteriji (trajanje radnog odnosa kod poslodavca, starost radnika i obveze uzdržavanja koje terete radnika) te bodovi predviđeni za svaki pojedini zakonski kriterij i Dodatni kriteriji (radni učinak, vještine/kompetencije i disciplinske/stegovne mjere) te bodovi predviđeni za svaki od navedenih dodatnih kriterija.

17. Iz podataka o provedenom bodovanju radnika zbog smanjenja broja izvršitelja na određenim radnim mjestima (Tablica - str. 174-177 spisa) proizlazi da je tužitelj izvršio bodovanje radnika zaposlenih na radnom mjestu Vanjski koordinator radova u organizacijskoj jedinici Konzervacija i nadzor postrojenja Sisak (radno mjesto ŠĆ) sukladno zakonskim i dodatnim kriterijima te da je ŠĆ ostvario ukupno 13 bodova, kao i radnik NĆ, s time da je radnik FĆ imao 10 bodova, a radnik VĆ 14 bodova.

Kako je na gore navedenom radnom mjestu i u navedenoj organizacijskoj jedinici došlo do smanjenja broja izvršitelja sa 14 na 10 radnika, radnik ŠĆ je radnik koji po broju ostvarenih bodova ulazi u grupu radnika koji su ostvarili najmanje bodova, te mu stoga tužitelj namjerava otkazati Ugovor o radu kao i naprijed navedenim radnicima (SĆ, FĆ i VĆ).

18. Iz namjeravane odluke o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu proizlazi da se radniku ŠĆ otkazuje Ugovor o radu od 1. travnja 2024. i svaki eventualni pripadajući aneks zbog poslovno uvjetovanih, organizacijskih razloga te da isti ima pravo na otkazni rok koji počinje teći od dana dostave ove odluke te da nije dužan dolaziti na posao za vrijeme otkaznog roka, a za to vrijeme pripada mu naknada plaće kao i sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Također je navedeno da radnik ima pravo na otpremninu koja će se isplatiti u roku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. U obrazloženju navedene odluke tužitelj navodi da je u cilju optimizacije i unapređenja poslovnih procesa i povećanja efikasnosti 23. rujna 2024. donio Odluku o promjeni organizacije rada u Proizvodnji RiM s datumom primjene 1. listopada 2024., s time da je prije donošenja predmetne Odluke proveo postupak savjetovanja s radničkim vijećem INA d.d.

Nadalje se navodi da je uslijed navedenih promjena organizacije rada smanjen broj izvršitelja na radnom mjestu Vanjski koordinator radova u organizacijskoj jedinici Konzervacija i nadzor postrojenja Sisak (L6) te je stoga prestala potreba za radom Radnika na navedenom radnom mjestu.

U obrazloženju se također navodi da s obzirom da je na radnom mjestu Radnika smanjivao broj izvršitelja sa 14 na 10, bilo je potrebno provesti izbor između više izvršitelja, a poslodavac je pri odlučivanju o otkazu imao u vidu trajanje radnog odnosa radnika, njegovu starost i obveze uzdržavanja koje ga terete, te dodatne kriterije: radni učinak, vještine/kompetencije i disciplinske/stegovne mjere. Ističe se da je vodeći računa o navedenim kriterijima i bodujući ih sukladno Kolektivnom ugovoru Ine i Pravilniku o radu, poslodavac odredio koji radnik ima prednost u zadržavanju radnog mjesta te je u tom smislu Radnik ostvario manji broj bodova u odnosu na ostale radnike na istom radnom mjestu.

19. Iz dopisa tužitelja od 24. listopada 2024. proizlazi da se obratio tuženiku radi savjetovanja, suodlučivanja o namjeravanim odlukama o poslovno uvjetovanim otkazima Ugovora o radu za 13 radnika iz organizacijske jedinice RiM te podatke o istima dostavlja u tabeli koja je sastavni dio dopisa. U istome se navodi da su razlog otkazivanja promjene organizacije rada u Proizvodnji RiM, s datumom primjene 1. listopada 2024., a obrazložene radničkom vijeću tijekom savjetovanja predmetnih promjena, kao i u tekstu obrazloženja namjeravanih Odluka čije nacrte dostavljaju u prilogu ovog dopisa. U tabeli je radnik ŠĆ naveden pod rednim br. 5.

20. Iz očitovanja tuženika od 4. studenog 2024. proizlazi da nije suglasno i protivi se donošenju Odluka o poslovno uvjetovanim otkazima Ugovora o radu između ostalih radnika i radniku ŠĆ navodeći da isti ima priznat status hrvatskog branitelja te uživa zaštitu sukladno čl.11. Sporazuma o pravima branitelja Domovinskog rata - radnika INA, d.d. te s obzirom da je iskazao visoku motiviranost za nastavak radnog odnosa, smatra da bi poslodavac trebao razmotriti premještaj radnika na drugo radno mjesto unutar INA, d.d. ili INA Grupe.

21. U postupku nadomještaja suglasnosti u kojemu su stranke poslodavac koji namjerava otkazati ugovor o radu i radničko vijeće koje je uskratilo suglasnost, sud nije ovlašten odlučivati o zakonitosti namjeravane odluke o otkazu, odnosno utvrđivati postojanje opravdanog razloga za otkaz iznad razine vjerojatnosti njegovog postojanja, već se zadatak suda svodi na utvrđenje je li poslodavac namjerava određenom radniku otkazati Ugovor o radu iz razloga koji su zakonom propisani kao dopušteni razlozi za otkaz, je li postoji osnovana sumnja da takvi razlozi postoje i jesu li razlozi zbog kojih je radničko vijeće uskratilo suglasnost na otkaz opravdani.

22. S obzirom da iz prijedloga Odluke o otkazu Ugovora o radu proizlazi da tužitelj radniku ŠĆ, zaposlenom na na radnom mjestu Vanjski koordinator radova sistematiziranom u organizacijskoj jedinici Konzervacija i nadzor postrojenja Sisak (L6) namjerava otkazati Ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga jer je zbog promjena organizacije rada smanjen broj izvršitelja na njegovom radnom mjestu sa 14 na 10 izvršitelja, s time da je poslodavac proveo postupak bodovanja svih 14 radnika uzimajući u obzir i zakonske kriterije te dodatne kriterije, sud je mišljenja da tužitelj namjerava radniku ŠĆ otkazati Ugovor o radu iz zakonom dopuštenog razloga, a to je prestanak potrebe za njegovim radom zbog smanjenja broja izvršitelja na njegovom radnom mjestu uslijed organizacijskih promjena.

Tu treba naglasiti da je tužitelj u cilju optimizacije i unapređenja poslovnih procesa i povećanja efikasnosti 23. rujna 2024. donio Odluku o promjeni organizacije rada u Proizvodnji RiM s datumom primjene 1. listopada 2024., s time da je prije donošenja predmetne Odluke proveo postupak savjetovanja s tuženikom, te na prijedlog tuženika održan sastanak 11. rujna 2024. na kojemu je tužitelj dodatno obrazložio predmet savjetovanja i dao odgovore na sva pitanja tuženika. Nadalje treba naglasiti da tuženik u svom očitovanju na namjeravanu odluku o otkazu radniku ŠĆ nije tražio dodatnu dokumentaciju ili održavanje sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja. Stoga je sud navode tuženika da mu tužitelj nije dostavio sve potrebne informacije i isprave u pogledu utvrđivanja viška radnika i otkazivanja Ugovora o radu radniku ŠĆ ocijenio neosnovanim.

Prema ocjeni ovog suda smanjenje opsega poslova na pojedinom radnom mjestu i posljedično tome smanjenje broja izvršitelja na tom radnom mjestu može predstavljati opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, a je li navedene činjenice u konkretnom slučaju doista predstavljaju opravdani razlog za otkaz, utvrditi će sud u postupku radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ukoliko radnik ŠĆ takav postupak pokrene.

23. S obzirom na organizacijske promjene kod tužitelja i njegovo autonomno pravo da poslovanje organizira na način koji smatra najpovoljnijim, a što uključuje i samostalno odlučivanje o ustroju i raspredu radnih mjesta, broju izvršitelja pojedinog radnog mjesta, ukidanju pojedinog radnog mjesta, sud smatra da postoji vjerojatnost ostvarenja razloga za poslovno uvjetovani otkaz Ugovora o radu radniku ŠĆ.

24. Nadalje, tu treba naglasiti da Zakon o radu više ne predviđa obvezu poslodavca kod poslovno uvjetovanog otkaza radnika obrazovati ili osposobiti za rad na drugom radnom mjestu, niti obvezu da ga pokuša zaposliti na drugom radnom mjestu. Stoga su irelevantni navodi tuženika da tužitelj nije pokušao pronaći mogućnost zapošljavanja radnika ŠĆ na drugim radnim mjestima niti mu je ponudio mogućnost dodatnog obrazovanja ili osposobljavanja.

25. Okolnosti koje je radničko vijeće u očitovanju od 4. studenog 2024. navelo kao razlog uskrate suglasnosti na namjeravanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu radniku ŠĆ (da je hrvatski branitelj koji uživa zaštitu i s obzirom da je iskazao visoku motiviranost za nastavak radnog odnosa, smatra da bi tužitelj trebao razmotriti premještaj na neko drugo radno mjesto) ne predstavljaju opravdane razloge za uskratu suglasnosti. Naime, radničko vijeće može uskratiti suglasnost na namjeravanu odluku o otkazu ukoliko poslodavac namjerava određenom radniku otkazati Ugovor o radu iz razloga koji nisu Zakonom o radu propisani kao dopušteni razlozi za otkaz.

Po mišljenju ovog suda tužitelj namjerava otkazati Ugovor o radu ŠĆ iz zakonom dopuštenog razloga za otkaz, a postojanje toga razloga tužitelj je učinio vjerojatnim.

S obzirom na navedeno sud je zaključio da je tuženik (radničko vijeće) 4. studenog 2024. neosnovano uskratio suglasnost na namjeravanu Odluku o otkazu ŠĆ.

26. Slijedom navedenog, sud je sukladno odredbi čl. 151. st.4. ZR-a, presudom nadomjestio suglasnost radničkog vijeća na namjeravanu Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu ŠĆ.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. st.1. ZPP-a, a u svezi s čl.155. ZPP-a.

28. Trošak je odmjeren temeljem važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika razmjerno vrijednosti predmeta spora i u okviru zahtjeva za naknadu troškova.

29. Trošak tužitelja sastoji se od troška jednokratne nagrade za cjelokupni prvostupanjski postupak bez obzira na broj radnji koji je proveden u visini od 500, 00 eur (Tbr. 7/2). Tužitelju je dosuđen i PDV od 25% u iznosu od 125,00 eur pa mu je na ime parničnog troška dosuđen iznos od 625,00 eur.

30. Sud je tužitelju priznao zatraženu kamatu na parnični trošak sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 29. ZOO-a.

31. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 29. svibnja 2025.

Sudac:

Adela Turkalj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku