REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 66 Ovr-1790/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja AI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Alenu Pešušiću, odvjetniku u Zajedničkom u odvjetničkom društvu Crnković i Pešušić u Zagrebu, Vlaška 77, protiv ovršenika Tisak plus d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 11A, OIB: 32497003047, zastupano po punomoćniku Ivani Stigleitner Gotovac, odvjetnici u Zagrebu, Trg kralja Tomislava 21, radi ovrhe, dana 29. svibnja 2025,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika Tisak plus d.o.o., OIB: 32497003047, za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-228/23 od 19. lipnja 2024., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troška postupka, kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-228/23 od 19. lipnja 2024., zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ) i članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a.

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenice je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr- 228/23 od 19. lipnja 2024., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).

2. Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. OZ-a, podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

3. Člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se odluka o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim donosi odgovarajućom primjenom odredaba OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

4. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik je istaknuo razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

5. U podnesku od 16. svibnja 2025. ovrhovoditelj je osporio navode ovršenika.

6. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razloge iz članka 50. stavak 1. točaka 7. OZ-a i članka 50. stavak 1. točaka 9. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga ili se o njima nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

7. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, ovrhovoditelj je osporio postojanje tog razloga, a nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a,na temelju članka 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

8. U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da je podnio prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, a da će mu provedba izravne naplate ugroziti poslovanje.

9. U podnesku od 16. svibnja 2025. ovrhovoditelj je osporio navode iznesene u ovršenikovom prijedlogu za odgodu.

10. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

11. Naime, člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

12. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

13. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

14. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

15. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a i člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

16. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

17. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično).

19. Ovršenik ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za povrat novčanih sredstava ako u postupku radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim bude utvrđeno da isti ipak nije imao pravo na namirenje tražbine, već vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da bi provedba postupka izravne naplate bila otegotna za njegovo poslovanje, međutim navedeno nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a.

20. Naime, u postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja (vjerovnika), a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za poslovanje ovršenika pravne osobe. Stoga, kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje).

21. Stoga, zauzimanje stava prema kojem se svaki negativan utjecaj prisilnog namirenja tražbine na poslovanje ovršenika smatra štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a bi primjenu instituta odgode prijenosa učinilo pravilom, a ne iznimkom, što bi imalo za posljedicu odgađanje provedbe prisilne naplate u svakom postupku prisilnog namirenja, slijedom čega je jasno da bi takav pravni stav bio rezultat pogrešnog tumačenja odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a.

22. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba postupka izravne naplate otegotna za poslovanje ovršenika, nije dostatna za primjenu instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava.

23. Stoga, budući nisu ispunjene kumulativne pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

24. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 16. svibnja 2025. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenim prijedlozima ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a (točka II. izreke rješenja).

U Zagrebu, 29. svibnja 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. spis