Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2996/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Andree Boras- Ivanišević predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Borisa Mimice člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasmina Tot Solina, odvjetnica iz Varaždina, protiv 1. tuženice ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tuženice HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženice TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Tihomir Rožmarić, odvjetnik iz Varaždina, radi sprečavanja štetnih imisija, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-144/2021-51 od 29. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 29. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-144/2021-51 od 29. kolovoza 2024.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se podnesak (dopuna žalbe) tužiteljice od 3. veljače 2025., kao nepravovremen.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se naloži tuženicama da na nekretnini u svom vlasništvu upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel Varaždin, i to čk.br. [katastarska čestica] površine 757 m2, u naravi livada u [adresa]. upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] poduzmu radnje kojima će spriječiti i otkloniti uzrok nekontroliranog otjecanja otpadnih voda i smrada s te nekretnine na nekretninu u suvlasništvu tužiteljice, upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel Varaždin, i to čk.br. [katastarska čestica] površine 757 m2, u naravi kuća površine 97 m2, dvorište površine 500 m2 i livada površine 160 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da ubuduće propuštaju činiti na svojoj nekretnini radnje kojima bi se uzrokovale prekomjerne imisije u vidu nekontroliranog otjecanja otpadnih voda i smrada, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, kao i da solidarno naknade troškove postupka tužiteljici (točka I. izreke). Nadaljeje tom presudom obvezana tužiteljica da naknadi tuženicama troškove postupka u iznosu od 2.137,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. kolovoza 2024. do isplate, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Protiv presude žali se tužiteljica zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje, prema odredbi članka 354. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječe same sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude sa sadržajem izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužiteljice utemeljen na institutu zaštite od štetnih utjecaja – imisija koji je usmjeren na nalaganje poduzimanja radnji tuženicama, kojim radnjama bi se spriječilo nekontrolirano otjecanje otpadnih voda i prekomjerno širenje smrada s nekretnine tuženica na nekretninu tužiteljice.

5. Pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je donio pobijanu odluku kojom je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, i to nakon što je utvrdio sljedeće:

- da je tužiteljica suvlasnica čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvorište i livada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u ¼ dijela,

- da su tuženice suvlasnice čkbr. [katastarska čestica] u naravi livada, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 1. tuženica u 4/6 dijela, a 2. tuženica i 3. tuženica svaka u 1/6 dijela time da je u stvarnosti predmetna nekretnina u naravi kuća s gospodarskim zgradama i dvorište te da se u navedenoj kući nalazi i frizerski salon u vlasništvu 2. tuženice,

- da se predmetne nekretnine nalaze u [adresa] u [adresa] koja se inače penje uzbrdo od istoka prema zapadu tako da je nekretnina tužiteljice najniža u odnosu na ostale nekretnine, a ujedno da nekretnina tužiteljice ima i izlaz na [adresa] tako da ustvari se formalno i vodi kao dio upravo te ulice, a koja se nalazi s istočne strane, dok se [adresa] nalazi sa sjeverne strane,

- da se na nekretnini tuženica nalazi i septička jama koja ima tri otvora i da je septička jama smještena prema nekretnini tužiteljice,

- da se uz nekretnine stranaka, a prema cesti koja predstavlja [adresa] nalazi i odvodni kanal i to duž cijele ulice, koji služi za odvodnju oborinskih voda iz svih domaćinstava (nekretnina),

- da su tuženice u svibnju 2024. izvršile spajanje svoje nekretnine na kanalizacijsku mrežu kao prve u susjedstvu,

- da su tuženice redovito čistile i praznile svoju septičku jamu koja se nalazi bliže međi s nekretninom tužiteljice,

- da tužiteljica do prije nekoliko godina nije niti imala primjedbi na eventualno utjecanje i ispuštanje otpadnih voda iz septičke jame tuženica te da je tužiteljica u svom iskazu navela da se ustvari vršilo redovito čišćenje septičke jame za vrijeme života supruga 1. tuženica odnosno oca 2. i 3. tuženica, dok da se s tim prestalo nakon njegove smrti kada su ustvari započele po njezinom mišljenju štetne imisije,

- da se prije pokretanja ovog postupka uređivala odvodnja oborinske i otpadne vode u navedenoj ulici s tim da je to konačno riješeno upravo tijekom postupka postavljanjem kanalizacijske mreže,

- da uviđajem na licu mjesta nije utvrđeno nikakvo prelijevanje otpadnih voda iz te septičke jame tuženica u zemlju a niti prema odvodnom kanalu uz cestu tj. [adresa],

- da iz nekoliko nalaza sanitarne inspekcije i nalaza tvrtke Varkom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti što se tiče zbrinjavanja otpadnih voda,

- da je septička jama bila nepropusna.

6. Na temelju tako provedenoga dokaznog postupka prvostupanjski je sud smatrao da su tuženice redovito vršile čišćenje i pražnjenje svoje septičke jame pa da nije bilo nekontroliranog ispuštanja njihovih otpadnih voda u odvodni kanal uz cestu odnosno na nekretninu tužiteljice, kao i da je stanje tužiteljičine gospodarske zgrade posljedica prvenstveno samog položaja zgrade i ostalih građevina (ograda) te biljki (čempresi) na toj nekretnini. Stoga je taj sud zaključio da ne postoje štetne imisije prema nekretnini tužiteljice s nekretnine tuženica, a posebno u okolnosti da su se tuženice priključile na kanalizacijsku mrežu, pa je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

7. Prema odredbi članka 110. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) nitko se ne smije služiti niti koristiti nekretninu na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredba posebnog Zakona (prekomjerne posredne imisije), dok prema stavku 2. tog članka vlasnici nekretnina koji su izloženi prekomjernim posrednim imisijama su ovlašteni od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije.

7.1. U smislu odredbe članka 110. stavka 4. ZV-a vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnog temelja uznemirava u svezi nepotrebnih imisija pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta.

8. U svojoj žalbi tužiteljica ističe da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da su tuženice redovito praznile septičku jamu jer da iz stanja proizlazi da se otpadne vode izlijevaju na njenu nekretninu s nekretnine tuženica.

9. Neosnovano žaliteljica navodi da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio izvedene dokaze odnosno da je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbi parničnog postupka jer je po ocjeni ovog suda taj sud pravilnom primjenom odredbe članka 8. ZPP-a ocijenio sve provedene dokaze i pravilno utvrdio činjeničnog stanja.

10. Naime, pretpostavka za prihvaćanje tužbenog zahtjeva na zabranu prekomjernih štetnih imisija je utvrđenje postojanja prekomjernih imisija u smislu odredbe članka 110. stavka 1. ZV-a. Granice preko koje se ne moraju trpjeti štetni utjecaji određuju se po nekoliko kriterija pri čemu je osnovni način odašiljanje samih štetnih imisija. Po načinu odašiljanja imisije se dijele na neposredne ili direktne i posredne ili indirektne. Neposredne imisije su, u pravilu, zabranjene, a dopuštene su jedino ako postoji pravni temelj za takvo ponašanje u smislu članka 110. stavka 4. ZV-a. Posredne su imisije pak one koje na tuđu nekretninu dospiju bez izravnog utjecaja onog s čije nekretnine dolaze, dakle, prirodnim silama ili slučajem. O dopuštenosti posrednih imisija treba procjenjivati po kriterijima prekomjernosti, štete koju prouzrokuju ili posebnih ciljeva, što je ovdje slučaj.

11. U konkretnom slučaju tužiteljica je na okolnost utvrđenja postojanja prekomjernih imisija predložila izvođenje dokaza vještačenjem uz uviđaj na licu mjesta. Upravo iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje utvrđeni su eventualni razlozi vlage na nekretnini tužiteljice, a koji ne potječu iz eventualnog ispuštanja iz septičke jame tuženica. Isto tako, iz stanja spisa proizlazi da su saslušani svjedoci naveli da se na nekretnini tužiteljice u vrijeme njihovog dolaska osjećao neugodan miris, s tim da je svjedok IZ naveo da iz svih obiteljskih kuća u [adresa] u odvodni kanal teče sadržaj septičkih jama. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da su tuženice vršile čišćenje i pražnjenje septičke jame, a što je povremeno bio i predmet nadležnih inspekcija, ako i da su se tuženice spojile na kanalizacijsku mrežu u postupku aglomeracije pa nadalje ne koriste septičku jamu.

11.1. Prvostupanjski sud nije prihvatio izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku poljoprivredne struke nego je na temelju ocjene iskaza saslušanih svjedoka, priložene dokumentacije i nalaza i mišljenja vještakinje građevinske struke zaključio da su tuženice poduzimale radnje radi čišćenja i pražnjenja septičke jame.

12. I po ocjeni ovog suda pravilno je prvostupanjski sud zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o štetnim imisijama, dok navodi tužiteljice koje ponavlja sada u žalbi, nisu usmjereni na utvrđivanje prekomjernosti štetnih imisija. Naime, tužiteljica u svojoj žalbi opetovano ukazuje na nedostatke septičke jame koju su koristile tuženice što bi bio razlog vlažnost tla njene nekretnine, pri čemu iz tih okolnosti konkretnog slučaja ne proizlazi da bi se radilo o prekomjernim štetnim imisijama koje su onemogućile tužiteljicu u uobičajenom korištenju svoje nekretnine. Sve da se i radilo o povremenom izlijevanjem iz septičke jame tuženica, to iz izvedenih dokaza ne ukazuje da se radilo o takvim prekomjernim štetnim imisijama koje su onemogućavale tužiteljicu u njenom uobičajenom korištenju nekretnine, posebice u okolnostima da je cijelom dužinom ulice odvodni kanal u koji su se izlijevale septičke jame duž cijele ulice, s tim da je tužiteljica na dnu te ulice.

13. Dakle, iz provedenih dokaza i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da tužiteljica nije dokazala postojanje prekomjernih štetnih imisija te je s pravom prvostupanjski sud pobijanom presudom odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan uz pravilnu primjenu materijalnog prava u smislu odredbe članka 110. ZV-a.

13.1. I po ocjeni ovog suda pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog za provođenje dokaza ispitivanjem kakvoće tla nekretnine u dijelu iza gospodarske zgrade tužiteljice jer prekomjerne štetne imisije ne bi bile utvrđene provođenjem tog dokaza, pa se ne radi o situaciji u kojoj se odluka o tužbenom zahtjevu temelji na okolnosti koja zapravo nikad nije bila utvrđena niti ju je tužiteljica mogla dokazivati, što bi bilo protivno zahtjevima jednakosti oružja i prava na pristup sudu (u tom smislu i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022.), kako to pogrešno smatra tužiteljica. Naime, u situaciji kada iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi prekomjernost štetnih imisija, što se prvostupanjski sud osobno uvjerio uviđajem na licu mjesta, tada ni iz daljnjeg provođenja vještačenja ispitivanjem dijela tla nekretnine tužiteljice ne bi bilo razvidno da su te imisije prekomjerne u vezi namjene kakva je primjerena toj nekretnini, što je prvostupanjski sud pravilno ocijenio.

14. U konkretnoj situaciji tužiteljica na kojoj je teret dokaza, i prema mišljenju ovoga suda nije dokazala s obzirom na rezultate dokaznog postupka, a niti jedan provedeni dokaz upućuje da se radi o prekomjernim imisijama, pa je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 110. stavka 1. i 2. ZV-a, dok u odnosu na zahtjev da se naloži tuženicama poduzimanje mjera da se takvo eventualno stanje spriječi ubuduće za navesti je da je priključivanjem na kanalizacijsku mrežu otklonjeno korištenje septičke jame, što i sama tužiteljica potvrđuje.

15. Isto tako, neosnovano tužiteljica u svojoj žalbi ističe kako prvostupanjski sud nije pozvao sudsku vještakinju po prigovoru tužiteljice na nalaz i mišljenje jer je sudska vještakinja dala pisano očitovanje na primjedbe tužiteljice, pa propust suda da pozove vještakinju da svoj nalaz i mišljenje iznese i usmeno na ročištu ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a koja bi bila ili mogla biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke., u okolnostima kada je tužbeni zahtjev odbijen jer nije utvrđeno postojanje štetnih imisija. što je ranije obrazloženo.

16. Cijeneći sadržaj navedenih zakonskih odredbi i činjenično stanje koje je utvrdio prvostupanjski sud, a koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud s obzirom na to da tužiteljica takve zaključke nije uspjela dovesti u ozbiljnu dvojbu ni svojom žalbom, prvostupanjski je sud, i po pravnom shvaćanju ovoga drugostupanjskog suda, pravilno raspravio i utvrdio odlučne činjenice prema dokazima koje su stranke tijekom postupka predložile, što ukazuje da je pravilno odbio tužbeni zahtjev.

17. Ostali žalbeni navodi tužiteljice predstavljaju iznošenje vlastite ocjene predmeta spora suprotnih pravilnim zaključcima prvostupanjskog suda koji je dao jasna obrazloženja utemeljena na izvedenim dokazima i na pravilima o teretu dokaza, pa nisu od značaja za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.

18. Zbog iznesenog, po ocjeni ovoga suda, žalba tužiteljice je neosnovana tako da ju je trebalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako u odluci o glavnim zahtjevima, tako i u odluci o troškovima, koji su kako po osnovi tako i po visini pravilno odmjereni.

19. Zaprimljeni dopis (dopuna žalbe) tužiteljice od 3. veljače 2025. trebalo je sukladno odredbi članka 358. stavka 1. ZPP-a odbaciti jer je dostavljen po proteku zakonskog roka.

20. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a i odredbe članka 358. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci, ove odluke.

Split, 29. svibnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Andrea Boras-Ivanišević