Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

P-479/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužiteljice ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćniku Hrvoju Grubeši, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika Likvidacijska masa iza Rossoni Trade d.o.o., Osijek, Kapucinska 27, OIB: 34287522658, zastupani po punomoćniku Marku Lešnjakoviću, odvjetniku u Osijeku, radi priznanja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 24. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, 29. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao neosnovan u cijelosti, a koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za upis prava vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], poslovna zgrada, J.J. Strossmayera 57, površine 57 m2, 1. suvlasnički dio: 5550/10000 Etažno vlasništvo (E-1), POSLOVNI PROSTOR „A“ – koji se sastoji od skladišnog prostora od 40,00 m2, predprostora WC-a sa 2,23 m2, WC-a sa 1,68 m2, poslovni prostor A sa 35,26 m2, korisna povr. od 79,17 m2, stubište za podrum sa 4,36 m2 – ukupne površine 83,53 m2, slijedom čega je tužitelj ovlašten na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, zatražiti i postići uknjižbu istog prava vlasništva na svoje ime u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena ROSSONI TRADE d.o.o. Osijek, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti te izdati tužitelju tabularnu ispravu podobnu za prijenos prava vlasništva iste nekretnine, u roku od 15 dana.“.

II. Nalaže se tužiteljici ČO da tuženiku Likvidacijska masa iza Rossoni Trade d.o.o., Osijek, Kapucinska 27, OIB: 34287522658, isplati iznos od 1.250,00 EUR (tisućudvjestopedeseteura), u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Djelomično se odbija zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 650,00 EUR (šestopedeseteura), kao neosnovan.

IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tužiteljice ČO za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 3.962,36 EUR (tritisućedevetstošezdesetdvaeura tridesetšestcenti), kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je prijedlog za zabilježbu spora 15. prosinca 2021. povučen.

Obrazloženje

1. Tužitelj JO u tužbi je naveo kako je izvanknjižni vlasnik i posjednik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], poslovna zgrada, J.J. Strossmayera 57, površine 57 m2, 1. suvlasnički dio: 5550/10000 Etažno vlasništvo (E-1), POSLOVNI PROSTOR „A“ – koji se sastoji od skladišnog prostora od 40,00 m2, predprostora WC-a sa 2,23 m2, WC-a sa 1,68 m2, poslovni prostor A sa 35,26 m2, korisna povr. od 79,17 m2, stubište za podrum sa 4,36 m2 – ukupne površine 83,53 m2. U zemljišnoj knjizi samo formalno je upisan kao vlasnik pravni prednik tuženika Rossoni trade d.o.o. iz Osijeka. Rossoni trade d.o.o. iz Osijeka je brisan iz sudskog registra temeljem članka 70. stavka 5. Zakona o sudskim registru i to rješenjem ovog suda broj Tt-13/3074-73 od 26.10.2014. Tužitelj je stekao pravni osnov za upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi temeljem Ugovora o izuzimanju nekretnine od 06.10.20214.g. i zapisnika o izuzimanju nekretnine od 06.10.2014. i to bez naknade. Sukladno članku 6. Ugovora o izuzimanju nekretnine od 6.10.20214., pravni prednik tuženika je izdao tabularnu ispravu tužitelju podobnu za prijenos prava vlasništva, no međutim tužitelj nije u mogućnosti izvršiti upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi s obzirom da nije javnobilježnički ovjeren potpis zakonske zastupnice pravnog prednika tuženika. Tužitelj je odmah po sklapanju navedenog ugovora i zapisnika od 6.10.2014. stupio u posjed predmetne nekretnine. Predmetna nekretnina je sagrađena 2001. godine. Temeljem Poreznog rješenja od 17.11.2014., tužitelju je razrezan porez na promet predmetne nekretnine u iznosu od 23.935,06 kn, a koju poreznu obvezu je tužitelj u cijelosti podmirio. Tužitelj je 4.11.2021. pozvao tuženika na izdavanje tabularne isprave, međutim tuženik se oglušio na isti prijedlog mirnog rješenja spora. Tužitelj je stekao pravni osnov za upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu temeljem Ugovora o izuzimanju nekretnine od 6.10.20214. i zapisnika o izuzimanju nekretnine od 6.10.2014., te je putem pravnih prednika u posjedu nekretnine duže od 20 godina. S obzirom da je Rossoni trade d.o.o. prestao postojati, a da se predmetna nekretnina ima samo formalno smatrati naknadno pronađenom imovinom u smislu članka 70e. Zakona o sudskom registru, to je tužitelj pred Trgovačkim sudom u Osijeku broj R1- 80/2020 predložio provođenje likvidacije društva.

1.1. Podneskom od 15. prosinca 2021., punomoćnik tužitelja je uredio tužbeni zahtjev i prijedlog za zabilježbu spora, na način da je umjesto riječi: sa imena tuženika, naznačio sa imena ROSONI TRADE d.o.o. Osijek.

1.2. Podneskom od 3. veljače 2022. tužitelj je povukao prijedlog za zabilježbu spora, te je ovaj sud riješio kao u izreci rješenja.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan. Iz podneska i ranije tužbe koju je dobio na uvid, a nije uz poziv za davanje odgovora na tužbu, tuženik razvidno je da tužitelj traži upis prava vlasništva u zemljišne knjige jer da je navodno sklopio kupoprodajni ugovor o kupnji nekretnine sa tužiteljem dana 6.10.2014 koji nije ovjeren potpisom 2014. godine, te traži da se utvrdi da je ovjeren tek u ispravljenom tužbenom zahtjevu od 15.12.2021 godine, a sve sukladno članku 57. Zakona o zemljišnim knjigama kojim je propisano da će se Uknjižba dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom. Vezano za tužitelja koji je pravna osoba, utvrđeno je Zakonom o zemljišnim knjigama da će se smatrat da je potpis osobe koja je kao tijelo pravne osobe raspolagala nekretninom na ispravi propisno ovjerovljen i kad je u trenutku ovjere ovlaštena za potpisivanje takvih isprava. Međutim, obzirom da nema ovjerovljenog potpisa tužitelj tek nakon 2014. godine od navodnog sklapanja ugovora o izuzimanju nekretnine se sjetio da ugovor nije ovjeren, pa obzirom da nema ovjerovljenog potpisa traži da se utvrdi da je potpis ovjerovljen. Interesantno da tužitelj tek prvi put u 2021. godini spominje da postoji nekakav ugovor o kupoprodaji – izuzimanju, kojeg nije ovjerio i proveo, iako je od vremena sklapanja ugovora do podnošenja tužbe i navoda o činjenici da nije ovjeren po javnom bilježniku prošlo više od osam godina iz čega se da izluči određeni zaključak da tužitelj hoće nešto steći u postupku likvidacije društva što mu zakonski ne pripada, već je nekretnina sastavni dio likvidacijske mase. Dakako da tuženik po iskazanom punomoćniku osporava da bi bilo propusta kod sastava ugovora jer da su stranke imale volju one bi izvršili ovjeru potpisa a što kako je prednje narečeno nisu učinile, već to traže nakon što je proteklo osam godina od sastava traže da se utvrdi da je stečeno vlasništvo bez ovjere potpisa zbog čega se nije moglo steći pravo vlasništva jer istome nije bio cilj stjecanja vlasništva u dobroj vjeri. Stjecanje prava vlasništva na temelju valjanog pravnog posla na temelju se stječe na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva kojim prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom. Pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku a što uključuje i ovjera potpisa prodavatelja.

2.1. Podneskom od 9. prosinca 2024. punomoćnik tužitelja je izvijestio ovaj sud o tome kako je tužitelj JO preminuo **.**.2024., te je predložio prekid ovog postupka, a nakon čega je sud donio rješenje 9. siječnja 2025., broj P-1159/2021-27, kojim je odredio prekid postupka sve do preuzimanja parnice nasljednika tužitelja umjesto tužitelja. Rješenjem ovog suda od 11. veljače 2025., broj P-1159/2021-29, nastavljen je postupak prekinut naprijed navedenim rješenjem, s obzirom da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Vedrana Borića od 28. siječnja 2025., brojO-3046/2024-4 (stranice 93-95 spisa), nasljednicom iza pokojnog tužitelja proglašena ČO, supruga pokojnog ostavitelja, koja je i preuzela ovaj postupak.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao cjelokupnu materijalnu dokumentaciju koja prilježe spisu i to građevnu dozvolu (stranice 5-8 spisa), ugovor o izuzimanju nekretnina (stranice 9-13 spisa), zapisnik o izuzimanju (stranica 14 spisa), dopis odvjetnika Hrvoja Grubeše u Osijeku od 4.11.2021. (stranica 15 spisa), izvadak iz sudskog registra (stranica 16 spisa i stranica 20 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (stranica 17 spisa i stranice 30-31 spisa), porezno rješenje od 17.11.2014. (stranice 18-19 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Osijeku od 21. listopada 2020., broj R1- 80/2020-6 uz potvrdu pravomoćnosti (stranice 21-25 spisa), vlasnički list (izvadak iz zemljišne knjige – stranica 33 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra (stranice 48-50 spisa). Izvršen je uvid u spis Trgovačkog suda u Osijeku broj St-524/2019. Saslušani su zakonska zastupnica tuženika ČOĐ, svjedokinja ČO (sada tužiteljica) i raniji tužitelj JO.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan je u cijelosti.

5. Predmet spora je utvrđenje da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] temeljem ugovor o izuzimanju nekretnine od 6.10.2014. i zapisnika o izuzimanju nekretnine, i to bez naknade.

6. U postupku je nesporno da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisan pravni prednik tuženika Rosoni trade d.o.o.

7. Među strankama je sporno postoji li valjani pravni osnov tužitelja za upis prava vlasništva, odnosno je li ugovor o izuzimanju nekretnine sačinjen u dobroj vjeri, sukladno načelu savjesnosti i poštenja, te ima li navedeni ugovor pravne nedostatke zbog koje nije dopušteno da se usvoji tužbeni zahtjev.

8. Radi utvrđenja spornih činjenica, na raspravi je saslušan raniji tužitelj JO koji je iskazao kako je trgovačko društvo Rossoni Trade d.o.o. kupilo 1998. godine pola kuće u [adresa] za iznos od 30.000,00 DEM. Ističe kako je navedeni novac kupljen kreditom koji je podiglo trg. društvo. Zapravo se tu radilo o staroj kući koju je srušio, a njegov cilj je bila kupnja tog placa na kojem je gradio on osobno objekt, poslovni prostor koji se sastoji od suterena, prizemlja, kata i potkrovlja, a navedeni objekt se gradio novcem koje je trg. društvo Rossoni Trade d.o.o. podiglo u iznosu od tadašnjih 100.000,0 DEM, te mojim novcima, novcima kojeg su mi dali moji roditelji i roditelji moje supruge, tadašnje direktorice trg. društva. Posebno iskazuje kako mu je njegova punica tada dala 15.000,00 DEM za izgradnju navedenog objekta, a budući da je u to vrijeme ona prodala svoju kuću. Nadalje, ističe kako je on bio vlasnik trg. društva Rossoni Trade d.o.o., a njegova supruga direktorica. Firma je propala budući da nije bilo posla, te kako ja nisam prenosio vlasništvo, 2020. godine sam otišao kod pravnika kojeg sam ja angažirao da mi sastavi ugovor o izuzimanju nekretnina, te sam nakon par dana što je isti sastavljen, otišao kod javnog bilježnika ovjeriti svoj potpis. Potom ističe da je datum na ugovoru stavljen 2014. godine budući da je u to vrijeme predmetno trg. društvo počelo propadati. Ističe nadalje kako se točno ne sjeća kada je plaćen porez na promet nekretnina, a ne sjeća se niti imena kod kojeg je odvjetnika otišao da mu sastavi predmetni ugovor. Nadalje ističe kako je još uvijek u posjedu predmetne nekretnine. Nadalje iskazuje kako je on prvotno bio u dugovima, a budući da je imao kredit kod Slavonske banke te kako isti nije mogao uredno otplaćivati, kat i potkrovlje je pretvorio u stanu koji su zbog toga i prodani, te on nakon toga nije bio više dužan. Osim ugovora, nije sačinjavao nikakav drugi dokument, međutim nakon što je tužitelju predočen sa stranice 15 spisa zapisnik, isti je iskazao kako je to potpis na tom dokumentu i da se prisjeća kako je sastavljen tada uz ugovor i predmetni zapisnik, a iskazuje kako se prvotno nije sjetio da je sastavljen i poseban dokument. Nadalje, iskazuje kako su zapisnik i ugovor o izuzimanju nekretnina sastavljeni u isto vrijeme, svega je par dana bilo razlika između sastavljanja ugovora i zapisnika, te da je zapisnik sastavio kasnije i da je platio porez na njega. Iskazuje kako je par godina poslije, otprilike 4 godine, sastavak ugovora otišao kod javnog bilježnika ovjeriti predmetni ugovor. Potom iskazuje kako je za navedenu nekretninu platio porez u iznosu od 28.000,00 kuna, a platio je i novce trg. društvu Rossoni Trade d.o.o. u iznosu od 2.500,00 kuna, međutim isti se iznosi na ime troškova brisanja zaloga. Nadalje, iskazuje kako je od svojih novaca za predmetnu nekretninu platio jedino za porez i više ništa nije platio, međutim uložio je svojih novaca u izgradnju iste. Nadalje, iskazuje kako je on 1943. godište te je ove godine bio na operaciji žuči, dok je došlo do komplikacija, te mu je sada utvrđen i karcinom koji trenutno liječi. Poreznoj upravi je prijavio porez, međutim ne sjeća se točno što je donio, zna da je priložio ono što su oni tražili, a ističe kako je platio porez u iznosu od 28.000,00 kuna i misli kako je 2016. godine osobno podmirio iznos poreza. Nadalje, iskazuje kako je kao razlog zašto je zapisnik, odnosno ugovor o izuzimanju nekretnine, sastavljen 2014. godine, ističe kako je razlog tome bio kraj poslovanja trg. društva. U vrijeme plaćanja, odnosno prijave poreza na promet nekretnina, trgovačko društvo Rossoni Trade d.o.o. nije imalo nikakav dug.

8.1. Sud je ovakav iskaz tužitelja u cijelosti prihvatio, osim u odnosu na točan tijek datuma sklapanja ugovora, budući da se u konkretnom slučaju radi o osobi starije životne dobi, te ista nije niti mogla skroz točno iskazivati koje je godine što točno bilo, međutim navedeno je utvrđeno uvidom u predmetnu dokumentaciju u spisu.

9. Saslušana na raspravi, zakonska zastupnica tuženika ČOĐ iskazala je kako joj je tužitelj osobno pristupio u njezin tadašnji odvjetnički ured, a iz razloga jer trg. društvo koje je brisano 2014. godine i to iz razloga po članku 70. Zakona o sudskom registru, te je zatražio podatke na način o rješavanju pitanja vlasništva, a budući da je imovina koja se odnosi na predmetnu nekretninu i dalje u vlasništvu trg. društva koje je brisano. 22.8.2019. ista je predložila trgovačkom sudu nastavak stečajnog postupka, odnosno da se isti po naknadnoj diobi po članku 133. Stečajnog zakona i Stečajnom zakonu izvrši podjela imovine. Navedeno je trgovački sud odbio svojim rješenjem broj St-524/2019 od 14.2.2020., a iz razloga jer trg. društvo nikada nije bilo u stečaju niti je brisano zbog zaključenja stečaja, već je brisano po članku 70. Zakona o sudskom registru. Nadalje, određen je nastavak postupka zbog naknadno pronađene imovine po članku 70E Zakona o sudskom registru a temeljem njezinog prijedloga nakon što je bilo pravomoćan raniji prijedlog za naknadnu diobu. Trgovački sud u Osijeku je udovoljio tom prijedlogu svojim rješenjem broj R1-80/2020, te je određena istim rješenjem likvidacija nad imovinom brisanog društva i istim rješenjem je ista imenovana likvidatorom 21.10.2020. Nadalje, ističe kako nema uvida u poslovne knjige niti bilance društva, a budući da ni samo trg. društvo nije ispunjavalo svoju obvezu predaje financijskih izvješća, te je iz tog razloga i brisano. Ističe kako je utvrdila uredno povijesno zk. stanje kako je tužitelj osobno podnosio zahtjeve za upis prava vlasništva pod brojevima Z-10912/2019, Z-14056/2020 i Z-14479/2020, za koje ima original. Nakon što je imenovana za likvidatora, obratila se javnom bilježniku radi poziva vjerovnicima i objave oglasa, a kako bi izvršila postupak likvidacije nad imovinom društva i koji oglas je objavljen u sudskom registru 15.2.2021. 27.7.2021. Republika Hrvatska je prijavila svoju tražbinu prema trg. društvu u iznosu od 59.686,95 kuna. Nadalje, ističe kako je nakon toga predložila prodaju imovine po pravilima ovršnog postupka, te je Trgovački sud u Osijeku poslao zahtjev poreznoj upravi radi procjene imovine, međutim dalje se nije išlo u postupanje, a sve budući da je tužitelj pokrenuo ovaj postupak pri ovom sudu. Nadalje iskazuje kako je kao likvidator dostavljala uredno izvješća i to kako trgovačkom sudu, tako i županijskom državnom odvjetništvu. Nadalje iskazuje kako je uvidom u predmetni ugovor vidljivo kako se radi o ugovoru kojim je kao datum zaključenja navedeno 6.10.2014., dok je ovjera potpisa tužitelja kod javnog bilježnika napravljena 30.6.2021., a potom 19.7.2021. je izvršena ovjera potpisa od strane ČO.

9.1. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz zakonske zastupnice tuženika, međutim za napomenuti je kako ista zapravo nema saznanja (a niti je mogla imati, jer tada nije bila zastupnica tuženika) o ugovoru o izuzimanju nekretnine i zapisnika o izuzimanju, već samo o razdoblju kada je određena likvidacija brisanog društva, te razdoblju koji je slijedio neposredno prije samog postupka.

10. Saslušana na raspravi, svjedokinja (sada tužiteljica) ČO iskazala je kako je bila direktor trgovačkog društva Rossoni Trade d.o.o. do njegovog zatvaranja, međutim ne zna do kada je to točno bilo. Ističe kako se trg. društvo bavilo pravljenjem tendi, te da je novcem tog trg. društvu kupljena predmetna nekretnina. Nadalje iskazuje kako se ne sjeća kada je sačinjavan ugovor o izuzimanju nekretnina, međutim sjeća se da ga je ona sačinila zajedno s tužiteljem, ali se ne sjeća sadržaja istoga. Nadalje, iskazuje kako 2021. godine je išla kod javnog bilježnika ovjeriti svoj potpis na predmetnog ugovoru, a radi uknjižbe u zemljišne knjige. Potom iskazuje kako je JO u posjedu predmetne nekretnine i to po izgradnji iste pa do dan danas, ističe kako ga je prvotno ona pustila kao direktor trg. društva u tu nekretninu i od tada je isti u njegovom posjedu. Za sastav ugovora o izuzimanju nekretnina, odnosno cilj njegov i namjera, bilo je da se stekne predmetna nekretnina, a nadalje iskazuje kako zna da je isti platio za predmetnu nekretninu, međutim ne zna točno što.

10.1. Na upit punomoćnika tužitelja je li tužitelj platio porez na predmetnoj nekretnini, svjedokinja je iskazala kako jest. Platio je na račun trgovačkog društva za predmetnu nekretninu, međutim ne zna niti koliko ni kada je platio. Nije joj poznato da nakon brisanja društva da ne može zastupati trgovačko društvo. Ističe kako je razlog zaključenja ugovora o izuzimanju nekretnina uknjižba prava vlasništva na ime tužitelja, te ističe kako ne zna zašto je još 2014. godine, a kada je naveden dan sačinjavanja ugovora, nije pokušana uknjižba prava vlasništva predmetnog ugovora. Nije joj poznata činjenica da li je predmetna nekretnina bila upisana u poslovnim ispravama društva, a ističe kako je to bilo prije više godina te joj to zato nije niti poznato. Ima problema s pamćenjem budući da je ista 1948. godište, a prije 4 godine je imala i moždani udar.

10.2. Navedeni iskaz svjedokinje ČO sud je u djelomično cijenio istinitim, pa tako u dijelu da istoj nije bila poznata činjenica je li predmetna nekretnina bila upisana u poslovnim knjigama društva, te da ne zna razlog zašto se nije uknjižila nekretnina 2014., odnosno kako se ista ne sjeća sadržaja ugovora o izuzimanju nekretnine. Naime, radi se o osobi starije životne dobi i ista je iskazala kako je imala moždani udar prije 4 godine i očito je kako ista valjano i potpuno iznositi sve činjenice, pa je navedeno sud utvrđivao uvidom u predmetne isprave u spisu.

11. Iz građevne dozvole (stranice 5-8 spisa) proizlazi kako je trgovačkom društvu Rosoni-trade d.o.o. izdana građevinska dozvola radi izgradnje poslovne građevine – trgovine i parkirališta.

12. Iz ugovora o izuzimanju nekretnina (stranice 9-13 spisa) proizlazi kako ROSSONI TRADE d.o.o. i JO uređuju međusobne pravne odnose u svezi izuzimanja nekretnine na način da društvo Rossoni trade d.o.o. nekretninu koja se odnosi na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] predaje, a JO stječe i preuzima istu. Ugovor je sklopljen 6. listopada 2014., a ovjeren kod Javnog bilježnika Anamarije Kokić 30. lipnja 2021.

13. Iz zapisnika o izuzimanju (stranica 14 spisa) proizlazi kako je istoga dana kada je i sklopljen ugovor o izuzimanju nekretnine sačinjen i zapisnik u kojemu je navedeno kako nekretnina u vlasništvu Rossoni trade d.o.o. izuzima iz njegove imovine i prelazi u vlasništvo JO iz [adresa].

14. Iz dopisa odvjetnika Hrvoja Grubeše u Osijeku od 4.11.2021. (stranica 15 spisa) proizlazi kako je zakonskoj zastupnici tuženika dostavljen dopis kojim traži izdavanje tabularne isprave, a radi prijenosa prava vlasništva u zemljišnim knjigama predmetne nekretnine.

15. Iz izvatka iz sudskog registra (stranica 16 spisa i stranica 20 spisa) proizlazi kako je u sudski registar upisan pravni oblik likvidacijske mase pod nazivom likvidacijska masa iz ROSSONI TRADE d.o.o., temeljem rješenja Trgovačkog suda u Osijeku broj R1-80/2020-6 od 21.10.2021. Iz izvatka iz sudskog registra sa stranice 20 spisa proizlazi kako je Trgovački sud u Osijeku brisao ROSSONI TRADE d.o.o. rješenjem Tt-13/3074-73 od 23.10.2014.

16. Iz izvatka iz zemljišne knjige (stranica 17 spisa i stranice 30-31 spisa) proizlazi kako je za predmetnu nekretninu kao vlasnik upisa u cijelosti (1/1) ROSSONI TRADE d.o.o.

17. Iz poreznog rješenja od 17.11.2014. (stranice 18-19 spisa) proizlazi kako je poreznom obvezniku JO utvrđen poreza na promet nekretnina u iznosu od 23.935,06 kuna na temelju zapisnika o izuzimanju, a sve u odnosu na predmetnu nekretninu.

18. Iz rješenja Trgovačkog suda u Osijeku od 21. listopada 2020., broj R1-80/2020-6 uz potvrdu pravomoćnosti (stranice 21-25 spisa) proizlazi kako je odlučeno da se provodi likvidacija nad imovinom brisanog subjekta upisa ROSSONI TRADE d.o.o.

19. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra (stranice 48-50 spisa) proizlazi kako je ROSSONI TRADE d.o.o. brisano po članku 70. Zakona o sudskom registru, da je njegov jedini član društva raniji tužitelj OO, te da su osobe ovlaštene za zastupanje bile ČO (sada tužiteljica) i OO (raniji tužitelj).

20. Iz izvršenog uvida u spis Trgovačkog suda u Osijeku broj St-524/2019 proizlazi kako je podnijet prijedlog za nastavak postupka zbog naknadno pronađene imovine, a koji prijedlog je pravomoćno odbijen.

21. Dakle, s obzirom na izloženo, a na temelju analize svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka (članak 8. ZPP), sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan.

22. Odredbom članka 115. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je kako ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12.-dalje u tekstu: ZV) je propisano na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom. Člankom 119. stavkom 1. ZV je propisano vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije, dok je stavkom 2. propisano odredbe ovog Zakona o stjecanju vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju i ne promjene i prestanak vlasništva na temelju pravnih poslova. Člankom 479. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11. – dalje u tekstu: ZOO) je propisano ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. Člankom 5. ZOO-a je propisano sudionici obveznih odnosa dužni su surađivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. Člankom 322. stavkom 1. ZOO-a je propisano ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

23. Sud je u ovom postupku utvrdio kako je predmetnu nekretninu steklo trgovačko društvo ROSSONI TRADE d.o.o., da je navedenom društvu izdana građevinska dozvola da kao investitor može izgraditi poslovnu građevinu, da je isto navedenu građevinu i izgradilo (većim dijelom novce toga društva, ali i dijelom novca osnivača i vlasnika društva KO). Nadalje je utvrđeno kako je trgovačko društvo prestalo poslovati, kao i da je isto imalo dugove (navedeno je utvrđeno saslušanjem zakonske zastupnice tuženika, koja je iskaza kako je Republika Hrvatska prijavila svoju tražbinu prema trgovačkom društvu u iznosu od 59.686,95 kuna). Trgovačko društvo je potom brisano temeljem članka 70. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“ broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11. i 148/13. -dalje u tekstu: ZSR), a koje članak navodi kada će trgovački sud po službenoj dužnosti provesti postupak brisanja trgovačkog društva, a navedeno društvo će sud po službenoj dužnosti brisati ukoliko u roku od šest mjeseci ne učini vjerojatnim da isti ima imovinu. Društvo je obrisano 23.10.2014., a ugovor o izuzimanju nekretnine je sklopljen 6.10.2014.

24. Uvidom u sudski registar za predmetno trgovačko društvo sud je nadalje utvrdio kako je u konkretnom slučaju Trgovački sud u Osijeku svojim rješenjem broj Tt- 13/3074-1 od 30.7.2013. po službenoj dužnosti pokrenuo postupak brisanja društva iz sudskog registra, temeljem članka 70. ZR-a.

25. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje kako je u trenutku sklapanja ugovora o izuzimanju nekretnine od 6.10.2014. član uprave-direktor društva ČO, inače sada tužiteljica, znala da u trenutku sklapanja ugovora nad trgovačkim društvom ROSSONI TRADE d.o.o. je pokrenut postupak brisanja društva po službenoj dužnosti, da navedeno društvo ima dugova, te da nije iz navedenog razloga niti prijavila imovinu kako bi se proveo postupak brisanja društva.

26. Nakon brisanja društva iz sudskog registra raniji tužitelj JO je potom pokušao više puta uknjižiti svoje vlasništvo temeljem predmetnog ugovor, a koje uknjižbe su bile odbijene, te, nakon što je određen nastavak postupka zbog naknadno pronađene imovine i kada je 2021. prijavljena tražbina prema trgovačkom društvu ROSSONI TRADE d.o.o. pokrenut je ovaj postupak.

27. Kod ovakvo utvrđenog činjeničnog stanja sud je zaključio kako je predmetni ugovor o izuzimanju nekretnine od 6.10.2014. i zapisnik o izuzimanju ništetan, odnosno isti je suprotan načelu savjesnosti i poštenja, sukladno članku 4. ZOO-a. Naime, sud je utvrdio kako je predmetni ugovor sklopljen u listopadu 2014., a navedeno je utvrđeno uvidom u porezno rješenje od 17. studenog 2014., u kojem rješenju se navodi navedeni ugovor, međutim isti je poduzet na štetu vjerovnika trgovačkog društva ROSSONI TRADE d.o.o.

28. Naime, iz iskaza ranijeg tužitelja JO sud je utvrdio kako je isti rekao da je imao kredit kod Slavonske banke d.d., te kako je on bio u dugovima te isti nije mogao uredno otplaćivati pa je zbog toga kat i potkrovlje morao prodati, međutim uvidom u zemljišne knjige za predmetnu česticu sud je utvrdio kako se zapravo radilo o kreditu kod Slavonske banke d.d. koje je imalo trgovačko društvo ROSSONI TRADE d.o.o., a ne raniji tužitelj JO, pa sud stoga zaključuje kako je trgovačko društvo bilo u financijskim problemima, a tužiteljica i raniji tužitelj su željeli izbjeći plaćanje vjerovnicima i zadržati nekretninu na način da istu sa imena i vlasništva trgovačkog društva ROSSONI TRADE d.o.o. prenesu na svoje ime. U takvoj situaciji ugovor o izuzimanju nekretnine, koji je zapravo po svojoj biti ugovor o darovanju, je suprotan načelu savjesnosti i poštenja, te je isti stoga ništetan.

29. Također postupajući na ovaj način isti je zapravo onemogućio pokretanje stečajnog postupka, pa samim time niti vjerovnici nisu mogli koristiti institut pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, sukladno odredbama Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/15., 104/17. – dalje u tekstu: SZ). Stoga je na ovakav način onemogućavao iste u naplati svoje tražbine (koja je očito postojala u vrijeme donošenja odluke o brisanju predmetnog trgovačkog društva). Također uvidom u sudski registar i javno dostupni, za trgovačko ROSSONI TRADE d.o.o., MBS 030034265, OIB 65007401113, i to u dostupnu zbirku isprava, vidljivo je kako je i 2011. pokrenut isti postupak radi brisanja društva, međutim na temelju dostavljeni podataka od strane Republike Hrvatske, Ministarstva financija vidljivo je bilo kako to društvo ima imovinu (nekretninu), pa je navedeni postupak i obustavljen, stoga sud zaključuje kako je tužiteljica ČO, u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora, navedenu radnju i radila radi izbjegavanja plaćanja tražbine vjerovnicima, pa je zbog toga zaključno i raniji tužitelj, JO, prijavljivao porez za navedenu nekretninu, a sve u cilju izbjegavanja plaćanja tražbine vjerovniku i onemogućavanja istoga da se koristi sredstvima sukladno odredbama stečajnog zakona.

30. Stoga i u odnosu na činjenicu da je raniji tužitelj JO platio porez na promet nekretnina, valja istaknuti kako je Zakonom o porezu na promet nekretnina navedeno da obveza plaćanja poreza nastaje u trenutku sklapanja ugovora, pa stoga činjenica je li navedena nekretnina provedena u zemljišnim knjigama, odnosno je li navedeni ugovor podoban za upis nije od utjecaja na obvezu plaćanja poreza, pa je za istaknuti kako činjenica da je plaćen porez ne povlači za sobom i zaključak da je nekretnina stečena sukladno zakonu, odnosno da je ugovor temeljem kojega se želi steći neka nekretnina pravno i valjan.

31. Također u odnosu na činjenicu kako navedeni ugovor nije javnobilježnički ovjeren u trenutku njegova sklapanja, pa da zbog toga pravni posao nije valjan (navodi navedeni u odgovoru na tužbu) navedeni prigovor nije osnovan. Naime, sukladno članku 115. stavku 3. ZV-a za valjanost pravnog posla isti treba biti sklopljen u pisanom obliku, a što i jesti (jednaka odredba je propisana člankom 482. stavkom 1. ZOO-a). Činjenica da je naknadno ovjeren potpis na predmetnom ugovoru od strane ČO (kao ranije zastupnice pravnog prednika tuženika) nije od utjecaja niti na sam ugovor a niti na njegovu valjanost, budući da je očito kako je temeljem navedenog ugovora, raniji tužitelj JO, pokušavao uknjižiti vlasništvo predmetne nekretnine na svoje ime, međutim bezuspješno, a to upravo iz razloga jer u trenutku ovjere potpisa ČO, ista nije imala ovlast zastupati trgovačko društvo, niti je mogla raspolagati navedenom nekretninom.

32. U odnosu na navod ranijeg tužitelja IO kako je u navedenu nekretninu ulagao i svoj novac, valja istaći kako je predmet ovog tužbenog zahtjeva da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za upis prava vlasništva, pa je i tijekom cijelog postupka, sukladno članku 2. stavku 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. -dalje u tekstu: ZPP) raspravljano o istom, te se u tom pogledu niti protivna strana nije očitovala, a niti je sud mogao valjano utvrditi navedenu činjenicu je li moguće i u kojem obliku stjecanje prava vlasništva građenjem.

33. Također činjenica da su isti u posjedu navedene nekretnine ovome sudu nije od utjecaja, budući da je nekretnina stečena ugovorom iz 2014. godine, predmetni postupak je pokrenut 2021., pa samim time nije niti protekao minimalno propisani zakonski rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (članak 159. stavak 2. ZV-a), pa time sud nije niti mogao utvrđivati radi li se o zakonitom, istinitom i poštenom posjedniku. Isto tako valja napomenuti kako su i svjedokinja (sada tužiteljica) ČO i raniji tužitelj JO iskazali kako je predmetna nekretnina kupljena sredstvima trgovačkog društva (kreditom), a također je JO iskazao kako je trgovačko društvo podignulo i kredit u iznosu od 100.000,00 DEM radi gradnje objekta, a da je i dio novca on osobno ulagao (što njegovog novca, što dio novca putem pozajmice).

34. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, valjalo je stoga iz gore obrazloženih razloga, a temeljem članka 322. stavak 1. ZOO, odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice, te presuditi kao u izreci ove presude.

35. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP, a uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, naloženo je tužiteljici naknaditi trošak tuženiku prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23. - u daljnjem tekstu: Tarifa) i to za sastav odgovora na tužbu u visini od 100 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, za sastav obrazloženog podneska od 4.5.2023. u visini od 100 bodova sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, te za zastupanja na ročištima od 25.4.2023., 17.10.2024. i 24.4.2025., za svako u visini od 100 bodova sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sve uvećano za PDV 25%, što ukupno iznosi 1.250,00 eura. Slijedom iznijetoga odlučeno je kao u točci II. izreke ove presude.

36. Tuženik je djelomično odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka i to sa zahtjevom za pristup na ročište od19.1.2023. u iznosu od 200,00 eura, uvećano za PDV, budući da je uvidom u predmetni zapisnik navedeno kako tuženik na isto nije niti pristupio, te je donijeto i rješenje da će se rasprava održati u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tuženika. Također je i tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu troška sudske pristojbe za odgovor na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 400,00 eura, budući da se pristojba na odgovor na tužbu plaća sukladno uspjehu u sporu, dok je u obvezi plaćanja pristojbe na presudu tužitelj, a ne tuženik, te je stoga za iznos od 650,00 eura djelomično odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka i odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.

37. Tužiteljica je u cijelosti odbijena za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 3.962,36 eura, budući je ista u cijelosti izgubila parnicu, sukladno članku 154. stavku 1. ZPP, te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke ove presude.

38. Slijedom svega iznijetoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Osijek, 29. svibnja 2025.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužiteljice

2. Punomoćniku tuženika