REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] R 5

Poslovni broj: Us I-719/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja RZ, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Bruno Čohilj, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, (OIB 33706439962), Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 29. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije – Ispostava Pazin, KLASA: UP/I-362-02/24-02/200, URBROJ: 443-02-01-12-24-4 od 3. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/200, URBROJ: 443- 02-01-12-24-4 od 3. travnja 2024. tužitelju je naređeno da u roku 15 dana od zaprimanja tog rješenja ukloni poslovnu građevinu ugostiteljske namjene, tlocrtnih dimenzija cca 7,00 x 70,00 m, jedne nadzemne etaže, te sanitarni čvor maksimalnih tlocrtnih dimenzija 3,00 x 5,00 m, jedne nadzemne etaže, izgrađene bez potrebne izvršne građevinske dozvole, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na zaštićenom dijelu prirode: Park šuma Zlatni rt – Punta corrente, zaštićeno obalno područje mora, A1 zaštita: [adresa] – [adresa] u [adresa] (t. 1.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (t. 2.-4.).

2. Tužitelj u podnesenoj tužbi ističe da je očevid proveden bez sudjelovanja stranke, a u obrazloženju rješenja ne iznosi se očitovanje stranke, koje je dostavljeno tijekom postupka. Ističe da se radi o postojećoj zgradi na kojoj je tužitelj izvršio samo poboljšice, pri čemu nije koristio ciglu, beton ili sl., već samo drvenu građu. Osporava utvrđenje tuženika da je riječ o građevini koja se gradi, ističući da je ista izgrađena 2005. godine, a tužitelj je vodio i postupak legalizacije. Zaključno ističe da je pobijanim rješenjem nezakonito određen skraćen rok za izvršenje (15 dana), budući da se radi o građevinskom području. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika te da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

3. Tuženik u odgovor na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja. Ističe da je tužitelju dostavljen zapisnik o nadzoru, čime mu je omogućeno sudjelovanje i očitovanje. Također ističe da se predmetna nekretnina nalazi na posebno zaštićenom području park šume Zlatni rt, pa je zato rok za izvršenje određen u skladu čl. 115 Zakona o Državnom inspektoratu. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U sporu je održana rasprava na ročištu održanom 15. svibnja 2025., u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 36/24; dalje ZUS), koji se zakon na predmetni upravni spor primjenjuje na temelju čl. 169. st. 1. tog Zakona, u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. ZUS-a, dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje te u spisu ovoga upravnog spora. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja da se od nadležnog upravnog tijela pribavi uvjerenje o statusu nekretnine, smatrajući da sve pravno relevantne činjenice mogu utvrditi na razini izvjesnosti iz materijalne dokumentacije koja prileži spisu.

6. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz spisa upravnog postupka da je nadležni viši građevinski inspektor dana 13. veljače 2024. izvršio inspekcijski nadzor gradnje na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te utvrdio da se na predmetnim nekretninama grade građevine opisane u izreci pobijanog rješenja. Nastavno je utvrđeno da se radi o nekretninama zaštićenima kao rezervat prirodnih predjela – park šuma Zlatni rt te da su stavljene pod zaštitu države na temelju pravomoćnog rješenja tadašnjeg Zavoda za zaštitu prirode Zagreb broj: 81/5-1961 od 26. rujna 1961. Nastavno je utvrđeno da za predmetno građenje nije izdana izvršna građevinska dozvola, a da su pravomoćnim rješenjima nadležnog Upravnog odjela Grada Rovinja KLASA: UP/I-361-05/13- 01/2038, URBROJ: 2171-01-05-02-14-4 od 22. prosinca 2014. i KLASA: UP/I-361- 05/17-03/99, URBROJ: 2171-01-05-02-18-3 od 9. listopada 2018. odbijeni zahtjevi tužitelja za donošenje rješenja o izvedenom stanju za predmetne građevine. Tužitelju je predmetni zapisnik dostavljen s pozivom na očitovanje, a isti je u očitovanju od 19. ožujka 2024. potvrdio primitak zapisnika s danom 9. ožujka 2024. te predložio odgodu radi dostave očitovanja.

8. Među strankama ovoga spora nije sporno da su na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene građevine opisane u izreci pobijanog rješenja, da je tužitelj investitor tih građevina, te da za predmetne građevine nije izdano odobrenje za gradnju, dok je tužiteljev zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pravomoćno odbijen.

9. Međutim, sporno je radi li se o zahvatima na postojećim građevinama, te je li zakonito određen rok za uklanjanje od 15 dana. Također je sporno je li tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku.

10. Odredbom čl. 106. Zakona o gradnji, važećeg u vrijeme provođenja inspekcijskog nadzora ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: ZG), propisano je da se građenju građevine može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama čl. 128. -130. ZG- a, pod koje se predmetne građevine ne mogu podvesti.

11. Sukladno čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

12. Sukladno čl. 3. st. 1. t. 23. Zakona o gradnji, postojeća građevina jest ona građevina koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

13. U bitnome jednake odredbe sadržavali su i ranije važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 10/12, 55/12, 80/13, 153/13, 78/15), te Zakon o gradnji („Narodne novine“ br. 175/03, 100/04, 76/07, 101/07, 106/07, 86/08, 152/08).

14. Sukladno čl. 113. st. 1. tč. 1. Zakona o Državnom inspektoratu (NN br. 115/18, 117/21, 67/23, 155/23), u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, ukoliko se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

15. Sukladno čl. 115. Zakona o Državnom inspektoratu, iznimno od članka 114. ovoga Zakona, u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području te u rješenju o uklanjanju građevine u slučajevima iz članka 110. stavka 2., članka 111. stavka 2. i članka 113. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana (st. 1.). Posebno zaštićena područja u smislu stavka 1. ovoga članka jesu, između ostalog, i regionalni park, park-šuma, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture (st. 2.).

16. Budući da prema podacima nadležnog tijela za predmetne građevine nikada nije izdana građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt, dok je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pravomoćno odbijen, to su neosnovani navodi tužitelja da je riječ o postojećim građevinama koje je isti samo adaptirao. Također nisu relevantni navodi tužitelja kojima upire da je građevina izgrađena od drvne građe, a ne od betona i cigala, budući da materijal gradnje nije od utjecaja na definiranje pojma građevine u smislu čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji.

17. Slijedom navedenog, budući da se radi o građevinama koje su izgrađene bez potrebne izvršne građevinske dozvole, to je pobijanim rješenjem tužitelju kao nespornom investitoru (tužitelj je podnosio i zahtjeve za ozakonjenje predmetnih građevina) zakonito naloženo uklanjanje predmetnih građevina.

18. Pritom neosnovano tužitelj osporava određeni rok od 15 dana za uklanjanje predmetnih građevina, ističući da se radi o građevinskom području.

19. Naime, iz izvatka iz zemljišnih knjiga za predmetne nekretnine proizlazi da se radi o posebno zaštićenom području - području zaštićenog rezervata prirodnih predjela

– park šuma "Zlatni rt" (što je i bio razlog odbijanja zahtjeva za ozakonjenje predmetnih građevina), to je tuženik zakonito primijenio odredbu čl. 115. st. 1. i st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu te odredio da se predmetne bespravne građevine imaju ukloniti u roku od 15 dana.

20. Zaključno, Sud smatra neosnovanim i navode tužitelja da mu u postupku nije dana valjana mogućnost sudjelovanja i očitovanja.

21. Naime, iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužitelju dana 7. ožujka 2024. dostavljen zapisnik o provedenom nadzoru s pozivom na očitovanje, koje je pravo tužitelj djelomično iskoristio, obrativši se tuženiku putem opunomoćenika podneskom od 19. ožujka 2024., kojim je zatražen dodatni rok. Međutim, imajući u vidu da je tužitelj zapisnik s nadzora zaprimio 7. ožujka 2024., a da je pobijano rješenje donijeto 3. travnja 2024., to Sud smatra da je istome dana adekvatna mogućnost i dostatno vremena da dostavu svoje očitovanje. Također su neosnovani navodi tužitelja glede postojanja obveze nadležnog inspektora da tužitelja obavijesti o provođenju inspekcijskog pregleda i pozove na sudjelovanje u istome, budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

22. Stoga iznijeti navodi tužitelja nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja tuženika.

23. Imajući u vidu iznijeto nesporno činjenično stanje, te citirane odredbe Zakona o gradnji i Zakona o Državnom inspektoratu, proizlazi da je tuženik, temeljem nespornog utvrđenja da su sporne građevine izgrađene bez izvršne građevinske dozvole, pravilno i zakonito pobijanim rješenjem na temelju čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu tužitelju, kao investitoru, naložio uklanjanje istih.

24. Slijedom navedenog, budući da je pobijano rješenje tuženika na zakonu osnovano, a navodi tužitelja kojima osporava zakonitost istoga nisu osnovani, to je tužbeni zahtjev na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan te riješiti kao u izreci ove presude.

25. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a, prema kojoj tužitelju, koji nije uspio u ovome sporu, ne pripada pravo na naknadu troškova upravnog spora.

U Rijeci 29. svibnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8