Posl. br. R1-156/2018-63
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice AB iz [adresa], 78 B Pennlake Drive, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju kao punomoćnik zastupa Ivo Juričko, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Juričko & Partneri iz Splita, protiv protustranke VB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg kao punomoćnik zastupa Nikola Prižmić, odvjetnik u Blatu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedenog postupka, dana 29. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
1. Suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak, Stani, Stratinčica, upisane površine od 7075 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], koja postoji između predlagateljice, upisane za 1/2 dijela, i protustranke, upisane za 1/2 dijela, razvrgava se geometrijskom diobom na način da:
a) predlagateljici AB iz [adresa], 78 B Pennlake Drive, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime njene 1/2 dijela, pripadne u vlasništvo zapadni dio kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak, Stani, Stratinčica, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], stvarne površine od 3373 m2, a koji dio je precizno prikazan na Skici iz mjeseca lipnja 2019., koju je izradio dipl. ing. geod. SB iz tvrtke Gauss d.o.o. Split, i označen je točkama 1, 2, 3, 4, 91, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 104, 14, 15, 117, 116, 103, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 80, 81, 82, 96, 95, 94, 93, 92, 105, 106, 107, 108, 109, 110 i 1, a koja skica je sastavni dio ovog rješenja.
b) protustranci VB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime njegove 1/2 dijela, pripadne u vlasništvo istočni dio kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak, Stani, Stratinčica, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], stvarne površine od 3373 m2, a koji dio je precizno prikazan na Skici iz mjeseca lipnja 2019., koju je izradio dipl. ing. geod. SB iz tvrtke Gauss d.o.o. Split, i označen je točkama 26, 30, 115, 32, 34, 36, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 116, 117, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25 i 26, a koja skica je sastavni dio ovog rješenja.
P o s l . b r . R
1 - 1 5 6 / 2 0 1 8 -
6 3
2. Stranke se ovlašćuju označene i opisane dijelove nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak, Stani, Stratinčica, upisane površine od 7075 m2, a stvarne površine 6746 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a nakon što prethodno kod nadležnog ureda za katastar i geodetske poslove svoje dijelove izdvoje u zasebne nekretnine, novoformirane nekretnine u zemljišnim knjigama suda u cijelosti upisati na svoja imena.
3. Nalaže se predlagateljici AB iz [adresa], 78 B Pennlake Drive, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike u vrijednosti dijelova nekretnine naknaditi protustranci VB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.615,68 €, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. U prijedlogu za diobu suvlasničke zajednice predlagateljica navodi da je zajedno sa protustrankom stvarna suvlasnica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], pri čemu su stranke suvlasnice ove nekretnine na jednake dijelove. Predmetna nekretnina na svojoj jugozapadnoj strani graniči sa nekretninom označenom kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je u isključivom vlasništvu predlagateljice. Kako predlagateljici više ne odgovora suvlasnička zajednica na predmetnoj nekretnini, to je ista pozvala protustranku na mirno razvrgnuće suvlasničke zajednice, a na koje pozive se protustranka oglušila. Obzirom na navedeno, predlagateljica predlaže da sud nakon provedenog postupka razvrgne suvlasničku zajednicu na nekretnini u vlasništvu stranaka, i to geometrijskom diobom, na način da ovu nekretninu podijeli na dva jednaka dijela pri čemu predlaže da zapadni dio nekretnine pripadne predlagateljici obzirom da isti graniči s nekretninom koja je u vlasništvu predlagateljice, a da istočni dio ove nekretnine pripadne protustranci.
1.1. Protustranka u svom odgovoru na prijedlog, kojeg je podnijela putem svog punomoćnika, navodi da su točni navodi predlagateljice o postojanju suvlasničke zajednice na nekretnini koja je predmetom diobe te o veličini suvlasničkog dijela svake od stranaka. Nadalje ističe kako je suglasan sa razvrgnućem suvlasničke zajednice geometrijskom diobom te predlaže da predlagateljica u spis dostavi skicu prijedloga za diobu uz mogućnost sklapanja sudske nagodbe.
1.2. U ovakvim svojim navodima stranke su u bitnom ustrajale tijekom čitavog postupka, time što je predlagateljica predlagala geometrijsku diobu predmetne nekretnine na njen zapadni i istočni dio, a protustranka geometrijsku diobu na njen sjeverni i južni dio, uz napomenu kako je tijekom postupka postojala mogućnost da stranke sklope sudsku nagodbu o načinu razvrgnuća, što u konačnosti nije uspjelo, kao i mogućnost da jedna stranka od druge otkupi njen suvlasnički, dio što također u konačnosti nije uspjelo budući da ni jedna stranka svoj dio nije htjela prodati protivnoj strani.
2. Tijekom postupka provedeni su dokazi uvidom u isprave koje su priložene u spisu i to: zk izvadak za predmetnu nekretninu od 25. srpnja 2018., zk izvadak za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] od 25. srpnja 2018., izvoda iz katastarskog plana od 26. srpnja 2018., dopisa punomoćnika predlagateljice upućenog protustranci od 3. travnja 2011., prijavnog lista za zemljišnu knjigu od 1. srpnja 2023. zajedno sa prilozima, zk izvatka P o s l . b r . R
1 - 1 5 6 / 2 0 1 8 -
6 3
za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 17. svibnja 2020. te je proveden uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka u svrhu precizne identifikacije predmetne nekretnine te izrade mogućih prijedloga diobe, te uz sudjelovanje poljoprivrednog vještaka, a sa svrhom procjene tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmetom diobe i njenih posebnih dijelova.
3.1. Predmet ovog postupka je zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak, Stani, Stratinčica, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], upisane površine u zemljišnoj knjizi od 7075 m2, a koja nekretnina je identificirana prilikom uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka koji je održan 5. lipnja 2019. Nakon što je mjernik vještak identificirao predmetnu nekretninu, isti je u svom nalazu i mišljenju od 19. lipnja 2019. naveo kako predmetna nekretnina u stvarnosti nema površinu upisanu u zemljišnim knjigama, već na terenu ima stvarnu površinu od 6746 m2. Kako se radi o odstupanju u površini koje je manje od 5% prema staroj grafičkoj izmjeri u usporedbi sa stvarnim stanjem na terenu, to vještak navodi kako je ovakvo odstupanje površine po Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u granicama dozvoljenog, a iz kojeg razloga je u svom prijedlogu diobe u obzir uzimao stvarnu površinu predmetne nekretnine. Nadalje, mjernik vještak je uz svoj pisani nalaz i mišljenje dostavio skicu diobe iz mjeseca lipnja 2019. (list 19 spisa), a kojom je predmetnu nekretninu podijelio na njen sjeverni i južni dio, pri čemu su oba dijela nekretnine imali identičnu površinu. Nakon što je ovakav nalaz i mišljenje dostavljen na očitovanje punomoćnicima stranaka, punomoćnik predlagateljice usprotivio se ovakvom načinu diobe navodeći da isti ne odgovara njegovom prijedlogu te da je ovakav način diobe zemljišta nelogičan i neživotan, budući se zemljište sastoji od ukupno 26 terasa pa bi ovakvim način diobe bile stvorene ukupno 52 terase, a što bi otežalo obradu zemljišta. Nadalje, naveo je da bi u slučaju ovakve diobe nekretnine granica između dijelova nekretnine koji bi pripali svakoj od stranaka bila dužine 160 m što je nepraktično i neekonomično, pa je stoga predložio da sud naloži vještaku izradu novog prijedloga podjele, a u kojem će prikazati podjelu predmetne nekretnine na njen istočni i zapadni dio. Punomoćnik protustranke prihvatio je ovakav prijedlog mjernika vještaka te ujedno predložio da sjeverni dio nekretnine pripadne protustranci, a ovo iz razloga što od ranije protustranka na dijelu ovog dijela nekretnine u obradi drži maslinik, kao i iz razloga što sjeverni dio nekretnine u svom zapadnom međašu upire na nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je u isključivom vlasništvu protustranke. Nakon što je pregledom zk izvatka za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno da ista ne predstavlja vlasništvo protustranke, sud je prihvatio prijedlog punomoćnika predlagateljice te naložio mjerniku vještaku da izradi novu skicu prijedloga diobe, a na kojoj će prikazati podjelu predmetne nekretnine na njen zapadni i istočni dio. Mjernik vještak udovoljio je ovom traženju suda na način što je 16. prosinca 2019. u spis dostavio novu skicu lica mjesta, također iz mjeseca lipnja 2019. (list 33 spisa). Nakon što je ova skica lica mjesta dostavljena na očitovanje punomoćnicima stranaka, punomoćnik predlagateljice načelno na istu nije imao prigovora, osim što je predložio da se predlagateljici dodijeli zapadni dio nekretnine, dok je punomoćnik protustranke prigovorio ovakvom načinu podjele navodeći da će na ovakav način predlagateljica dobiti vrjedniju nekretninu. Stoga je sud u nastavku postupka i prihvatio prijedloge stranaka da se izvrši uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje poljoprivrednog vještaka, a čiji će zadatak biti izvršiti procjenu vrijednosti dijelova nekretnine po diobi na sjeverni i na južni dio, po diobi na zapadni i na istočni dio te ujedno predložiti koji je od načina diobe povoljniji i svrsishodniji.
3.2. U svom Procjembenom elaboratu od 29. prosinca 2020. stalni sudski vještak za poljoprivredu i procjenu vrijednosti poljoprivrednog zemljišta dipl. ing. agr. BB P o s l . b r . R
1 - 1 5 6 / 2 0 1 8 -
6 3
navodi kako je predmetna čestica zemlje po katastarski upisanoj kulturi voćnjak, a koji se nalazi istočno od kolne ceste prema brdu sa blagim usponom. Prema katastarskim operatima ova nekretnina ima upisanu površinu od 7075 m2 od čega je katastarska kultura pašnjak iskazana u površini od 6198 m2, a katastarska kultura voćnjak u površini od 877 m2. Budući da prema nalazu mjernika vještaka stvarna površina čestice iznosi 6746 m2, to je vještak u procjeni koristio baš tu površinu. Nadalje, ističe kako je nekretnina većim dijelom prekrivena kulturom masline različitog habitusa i godina sadnje, a manjim dijelom prekrivena je makijom česvine, planike i drugog samoniklog raslinja sa nekoliko zapuštenih i osušenih stabala badema. Obzirom na navedeno, vještak je cijelu nekretninu procijenio kao voćnjak. Nadalje, iz njegovog elaborata vidljivo je kako je predmetna nekretnina zbog nagiba terena formirana po principu terasa, takozvanih ograda, a ove ograde položene su u smjeru sjever-jug. Nakon što je vještak proučio sve dostupne podatke ukupnu vrijednost predmetne nekretnine procijenio je na iznos od 46.343,68 € (odnosno tada 349.176,52 kn). Vezano na predloženi način diobe na istočni i zapadni dio nekretnine navodi kako bi se u slučaju takvog načina diobe na istočnom dijelu nekretnine našlo 16 stabala masline u 18 ograda, dok bi se na zapadnom dijelu nekretnine našlo 19 stabala masline u 9 ograda. Kada bi se ova nekretnina podijelila na sjeverni i južni dio, tada bi se na sjevernom dijelu nekretnine našlo 29 stabala maslina, a na južnom dijelu nekretnine 6 stabala maslina, međutim ukoliko bi se prihvatio ovakav način podijele tada bi sve ograde zapravo trebalo podijeliti među strankama. U slučaju podjele na istočni i zapadni dio nekretnine vrijednost istočnog dijela nekretnine sa pripadajućom kulturom iznosila bi ukupno 21.889,27 € (od čega vrijednost zemljišta 17.960,68 €, a vrijednost kulture 3.928,59 €), a vrijednost zapadnog dijela nekretnine zajedno sa pripadajućom kulturom iznosila bi 24.454,41 € (od čega vrijednost zemljišta 17.960,68 €, a vrijednost kulture 6.493,72 €), stoga bi izjednačavanje vrijednosti oba dijela nekretnine bilo moguće na način da se od zapadnog dijela nekretnine oduzme površina od 241 m2 i ista površina pripoji istočnom dijelu nekretnine. Na ovakav način izjednačila bi se vrijednost oba dijela nekretnine, ali bi tada istočni dio nekretnine površinom bio veći od zapadnog dijela za 241 m2. U slučaju diobe nekretnine na njen sjeverni i južni dio vrijednost sjevernog dijela nekretnine zajedno sa pripadajućom kulturom iznosila bi ukupno 26.341,59 € (od čega vrijednost zemljišta 17.960,76 €, a vrijednost kulture 8.380,83 €), dok bi vrijednost južnog dijela nekretnine zajedno sa pripadajućom kulturom iznosila ukupno 20.002,09 € (od čega vrijednost zemljišta 17.960,68 €, a vrijednost kulture 2.041,41 €). Razlika u vrijednosti između sjevernog i južnog dijela nekretnine mogla bi se izjednačiti ako bi se od sjevernog dijela nekretnine oduzela površina od 595,3 m2, te ista dodala južnom dijelu nekretnine, a u kojem slučaju bi južni dio nekretnine od njenog sjevernog dijela površinom bio veći za 595,3 m2. Prema mišljenju poljoprivrednog vještaka dioba nekretnine na njen sjeverni i južni dio je nerealna i nelogična i to iz razloga što bi se stavljanjem zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje znatno povećali troškovi obrade zbog velikog broja usitnjenih čestica. Stoga je prema mišljenju ovog vještaka jedino prihvatljiva dioba predmetne nekretnine na njen zapadni i istočni dio. Nakon što je ovaj Procjembeni elaborat dostavljen na očitovanje punomoćnicima stranaka, punomoćnik predlagateljice naveo je kako na isti nema nikakvih primjedbi te ponovno predložio diobu nekretnine na njen istočni i zapadni dio, time da je zapadni dio nekretnine potrebno dodijeli u vlasništvo predlagateljici. Punomoćnik protustranke u svom podnesku od 24. svibnja 2021. naveo je da prihvaća učinjeno vještačenje kao i mišljenje vještaka u vezi sa načinom diobe, ali je unatoč tome u nastavku postupka ponovno tražio da se nekretnina podijeli na njen sjeverni i južni dio. Kako stranke nisu imale prigovora na Procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu i procjenu vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, to sud ovog vještaka nije niti pozivao radi davanja iskaza na ročištu, već je njegovom Procjembenom elaboratu poklonio P o s l . b r . R
1 - 1 5 6 / 2 0 1 8 -
6 3
vjeru u cijelosti, a ovo iz razloga što je isti životan, logičan i uvjerljiv te u cijelosti izrađen prema zakonu i pravilima struke.
3.3. Obzirom na sve naprijed navedeno, a posebno cijeneći mišljenje stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu i procjenu vrijednosti poljoprivrednog zemljišta, sud je odlučio da je najsvrsishodnije predmetnu nekretninu podijeliti na njen istočni i zapadni dio, a ovo i iz razloga što je ovakvom diobom predmetne nekretnine razlika u vrijednosti dijelova manja nego u slučaju da bi se nekretnina podijelila na sjeverni i južni dio, pa je stoga u nastavku postupka još trebalo odlučiti kojoj će od stranaka pripasti koji dio nekretnine. Kako stranke o tome nisu mogle postići sporazum, a ovo iz razloga što je punomoćnik protustranke i nadalje predlagao diobu na sjeverni i južni dio, sud je odlučio da zapadni dio nekretnine pripadne predlagateljici, a istočni dio protustranci. Ovakva odluka donesena je iz razloga što je predlagateljica vlasnica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], a koja se nalazi u neposrednom međašu sa zapadnim dijelom predmetne nekretnine, pa predlagateljica na zapadni dio nekretnine može pristupati preko nekretnine koja je u njenom vlasništvu, a na koju dolazi direktno sa javne ceste označene kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. S druge pak strane, protustranka više nije vlasnica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je to sada treća osoba, pa je stoga protustranci dodijeljen istočni dio predmetne nekretnine, a na kojeg može slobodno pristupati sa javne ceste označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi u međašu sa istočnim dijelom predmetne nekretnine. Stoga sud smatra da je upravo ovakva podjela predmetne nekretnine među strankama najsvrsishodnija jer u slučaju da je predlagateljici dodijeljen istočni dio nekretnine, a protustranci zapadni dio nekretnine, tada bi radi pristupa protustranke na zapadni dio nekretnine preko dijela nekretnine koji bi pripao u vlasništvo predlagateljici, ili eventualno preko njene nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], trebalo osnovati pravo stvarne služnosti puta, a što bi dodatno umanjilo vrijednost nekretnine.
4. Prema čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno. Prema čl. 50. st. 1. istog zakona sud kad provodi razvrgnuće je u prvom redu vezan strogim zakonskim odredbama, a potrebno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako sud glede načina razvrgnuća nije vezan u smislu odredbe st. 1. ovog članka, onda će djeljive pokretne stvari podijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njenim dijelovima ako je to nužno za upotrebu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Tek ako dioba nekretnine geometrijski nije moguća bez da se znatno umanji njena vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos novca podijelit će se strankama razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Kako je geometrijska dioba predmetne nekretnine moguća bez da se znatno umanji njena vrijednost, i to prema mišljenju poljoprivrednog vještaka upravo na njen zapadni i istočni dio, to je riješeno je kao u točkama 1. i 2. izreke ovog rješenja.
5. Odluka o troškovima postupka, sadržana u točki 3. izreke ovog rješenja, temelji se na odredbi Paragrafa 20. Zakona o izvanparničnom postupku iz 1934. (a kojeg je u nazočnom slučaju temeljem odredbe čl. 119. Zakon o izvanparničnom postupku (NN 59/2023) potrebno primijeniti), a nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi i troškovi uviđaja i vještačenja. S obzirom da je troškove za P o s l . b r . R
1 - 1 5 6 / 2 0 1 8 -
6 3
vještačenja i uviđaje na licu mjesta podmirila u cijelosti predlagateljica (u iznosu od 1.525,37 €, dok će neutrošeni iznos od 1,24 € biti vraćen predlagateljici posebnim rješenjem računovodstva ovog suda), da će predlagateljica biti u obvezi podmiriti troškove sudske pristojbe za prijedlog u iznosu od 185,78 € kn te da će biti u obvezi podmiriti i sudsku pristojbu na ovo rješenje u iznosu od 185,78 € (a što će joj sud naložiti posebnim rješenjima u skladu sa procijenjenom vrijednosti dijela nekretnine koji pripada protustranci), to ukupan (nužni) trošak ovog postupka iznosi 1.896,93 €. Sud smatra kako je obzirom na sve okolnosti ovog postupka, kao i obzirom na to da je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina zapravo u interesu obje stranke, da je protustranka u obvezi isplatiti predlagateljici 1/2 dijela nužnih troškova ovog postupka, dakle iznos od 948,46 €, dok troškovi zastupanja ne predstavljaju nužan trošak i snosi ga svaki zastupani za sebe. Nadalje, a kako razlika u vrijednosti zemljišta koje je pripalo predlagateljici u odnosu na zemljište koje je pripalo protustranci iznosi 2.565,14 €, to bi predlagateljica upravo ovaj iznos na ime razlike u vrijednosti zemljišta bila u obvezi isplatiti protustranci. Stoga je sud prebio međusobna potraživanja stranaka te je odlučeno da predlagateljica ima isplatiti protustranci iznos od 1.615,68 €, sve kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja.
U Korčuli, 29. svibnja 2025.
S u d a c:
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
