Poslovni broj: Us I-2134/2023-31
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Vesni Maslov, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja PH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623, zastupanog po opunomoćenici ŠH (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), radi promjene omjera uzroka nastanka invalidnosti, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 29. travnja 2025. u nazočnosti tužitelja i odsutnosti tuženika, 28. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/23-01/03313387563 Urbroj: 341-99-05/3-23- 2646 od 1. kolovoza 2023.
II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Zadru, Klasa: UP/I 141-02/22-01/03313387563, Urbroj: 341-24-
05/3-22-12028 od 14. ožujka 2023.
III. Tužitelju PH, OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, priznaje se pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane 100% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, počevši od 12. siječnja 2021.
IV. Nalaže se prvostupanjskom tijelu u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donijeti rješenje o određivanju iznosa invalidske mirovine i početku isplate.
V. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćne odluke isplatiti tužitelju iznos od 510,30 eura na ime naknade troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. U pravodobnoj tužbi tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: UP/II 141-02/23-01/03313387563 Urbroj: 341-99-05/3-23-2646 od 1. kolovoza 2023. (dalje: drugostupanjsko rješenje) i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], Klasa: UP/I 141-02/22-01/03313387563, Urbroj: 341-24- 05/3-22-12028 od 14. ožujka 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje).
2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim je tužitelju, dosadašnjem korisniku invalidske mirovine priznato i dalje zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane 30% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 70% bolešću izvan tih okolnosti pravo na invalidsku mirovinu.
3. Tužitelj u tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja u bitnom navodi da u konkretnom slučaju nije postignut dovoljan stupanj vjerojatnosti da su stručno- medicinske činjenice pravilno utvrđene imajući u vidu podatke spisa predmeta, poglavito medicinsku dokumentaciju tužitelja. Navodi da u obrazloženju osporenog rješenja nisu dani razlozi zbog kojih kod tužitelja ne postoji opća nesposobnost za rad, te ističe da je od drugog relevantnog povjerenstva u okviru Ministarstva branitelja ocijenjen kao osoba sa statusom HRVI 30 % oštećenja organizma. Smatra da konkretan slučaj zahtjeva dodatni medicinski angažman neovisnog vještaka. Iz navoda tužbe proizlazi da traži donošenje odluke kojom se poništavaju osporena rješenja i donese meritorna odluka.
4. U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnom naveo da tužba nije osnovana, da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi i razlozi izneseni u tužbi da nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, odnosno iz razloga navedenih u nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda broj: 931366 od 21. srpnja 2023., a kojim je potvrđeno da kod tužitelja i nadalje postoji profesionalna nesposobnost za rad – uzrok 30 % bolest nastala u svezi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 70% bolest nastala izvan tih okolnosti. Napominje kako je navedenu ocjenu, tj. utvrđeni postotak, potvrdilo i Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti, pri Ministarstvu Hrvatskih branitelja, a sukladno članku 53. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/2017, 98/2019, 84/2021 – skraćeno: ZOHBDR). Prema članku 53. ZOHBDR-a, svaka ocjena radne sposobnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 39. ovoga Zakona, ili pravo na invalidsku mirovinu, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 30. stavaka 1. i 2. ili članka 142. ovoga Zakona, koju donosi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom propisu, prije donošenja rješenja podliježe reviziji koju obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti. Postupak vještačenja pravilno je proveden sukladno odredbama ZOHBDR-a, Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj: 67/2017, 56/2018 i 16/2022) i Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj - 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022 - skraćeno ZOMO). Slijedom navedenog, tuženik smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.
5. U sporu su održane rasprave 25. siječnja 2024. i 29. travnja 2025., a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
5.1. Na ročištu za raspravu održanom 25. siječnja 2024. tužitelj je naveo da u cijelosti ustraje u podnesenoj tužbi, te je istaknuo da je kod njega došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja. Naveo je da ustraje u dokaznom prijedlogu za provođenjem vještačenja u ovom sporu po neovisnom sudskom vještaku i to iz razloga što se ne slaže se omjerom uzroka nastanka invalidnosti u omjeru 30% uzrokovano bolešću u svezi obrane suvereniteta Republike Hrvatske, a 70% bolešću izvan tih okolnosti, te se ističe da je kod njega nesposobnost za rad uzrokovana 100% kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te u tom smislu predlaže da se vještačenje odredi po vještaku psihijatru.
6. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, pregledao je cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu, te je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. FH.
7. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.
8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.
9. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za promjenom omjera uzroka nastanka invalidnosti.
10. Među strankama nije sporno da je kod tužitelja nastala profesionalna nesposobnost za rad.
12. Sporno je među strankama je li došlo do promjene omjera uzroka nastanka profesionalne nesposobnosti za rad kod tužitelja.
13. Prema odredbi članka 39. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022; dalje: ZOMO-a) smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka je propisano da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka je propisano da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 4. istog članka je propisano da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Stavkom 5. istog članka je propisano da uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.
14. Odredbom članka 30. stavka 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji (Narodne novine, broj 121/17, 98/19 i 84/21; dalje: ZHBDR-a) propisano je da hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na invalidsku mirovinu hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata ostvaruje na temelju izvršnog rješenja o trajno utvrđenom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
16. Iz podataka spisa predmeta je razvidno da je predmetni upravni postupak pokrenut na zahtjev tužitelja dana 19. kolovoza 2020.
17. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zadru od 2. ožujka 2009. tužitelju je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad počevši od dana 6. veljače 2008., a koja je uzrokovana 30% bolešću zadobivenom sudjelovanjem u Domovinskom ratu i 70% bolešću koja je nastala izvan tih okolnost.
18. Nadalje, iz podataka spisa predmeta je razvidno da su osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje doneseni u ponovljenom postupku po presudi ovog Suda poslovni broj Us I-3304/2021-12 kojom je poništeno ranije rješenje tuženika od 10. rujna 2021. i ranije prvostupanjskog rješenje od 21. siječnja 2021. i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
19. U obrazloženju citirane sudske presude je u bitnom navedeno da je tijekom upravnog spora provedeno sudsko medicinskog vještačenja po mr. sc. Milani Varinac- Barač, dr. med., stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada, a koje vještvo sud u cijelosti prihvaća, a iz kojeg je razvidno da da kod tužitelja PH na dan 12. siječnja 2021. (kada je donesen Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku) ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu odredaba čl. 39. st. 4. ZOMO te odredaba Uredbe. Međutim sa motrišta specijaliste medicine rada iz medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela koja je priložena za vještačenje 2008. da nije razvidno koje su to druge bolesti (jer u to vrijeme tužitelj nije imao nikakvih drugih bolesti osim PTSP-a), koje bi bilo kako utjecale na njegovu radnu sposobnost. Kao specijalist medicine rada da je mišljenja da je uzrok profesionalne nesposobnosti tužitelja za rad 100% kronificirana forma PTSP-a nastala u Domovinskom ratu.
20. U tom smislu sudskom presudom dana je uputa da je u ponovljenom postupku upravno tijelo dužno ponovno odlučiti o podnesenom zahtjevu tužitelja u dijelu koji se odnosi na uzrok profesionalne nesposobnosti za rad obzirom da je sudski vještak za medicinu rada nedvojbeno utvrdio da bi profesionalna nesposobnost bila u potpunosti uzrokovana kronificiranom formom PTSP-a nastalom u Domovinskom ratu (100% uzrokovana bolešću zadobivenom sudjelovanjem u Domovinskom ratu), pridržavajući se pritom izloženih pravnih shvaćanja i primjedaba ovog Suda.
21. U ponovljenom postupku po naprijed navedenoj presudi ovog suda prvostupanjsko tijelo je pribavilo nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Područnog ureda u Splitu, Izdvojeno mjesto rada Zadar evidencijski broj vještačenja 850641 od 3. siječnja 2023. kojim je utvrđeno da kod tužitelja i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad čiji je uzrok kronificirana bolest PTSP-a 100% nastala kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
22. Potom je u skladu s odredbom članka 125. stavka 5. i članka 129. ZOMO-a obavljena revizija i Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja od 1. veljače 2023. se nije suglasno s omjerom uzroka, prema mišljenju Povjerenstva uzrok je 30% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (PTSP), a 70% bolest izvan tih okolnosti (anksiozno-depresivni sindrom težeg stupnja, visoki tlak, hipertenzija); te je u skladu s odlukom Povjerenstva, prema novom nalazu i mišljenju vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Splitu od 9. veljače 2023. usuglasilo svoj nalaz i mišljenje s nalazom i mišljenjem Povjerenstva, a temeljem kojeg nalaza i mišljenja je doneseno prvostupanjsko rješenje na koje je tužitelj izjavio žalbu.
23. U povodu žalbe tužitelja izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja tuženik u skladu s odredbom članka 133. stavka 3. ZOMO-a pribavio nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u drugostupanjskom postupku, Središnjeg ureda Zagreb, evidencijski broj vještačenja: 931366 od 21. srpnja 2023., kojim u postupku po žalbi, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i žalbene navode, Vijeće viših vještaka ne nalazi osnove za promjenom utvrđene ocjene. Postojeće promjene u zdravstvenom stanju i nadalje uvjetuju profesionalnu nesposobnost za rad, a uzrok je manjim dijelom (30%) ratni PTSP, a većim dijelom (70%) bolesti (anksiozno-depresivna simptomatologija uz sklonost somatizacijama, hipertenzija) koje nisu posljedica sudioništva u DR-u. Uzrok je utvrđen od strane Povjerenstva MHB-a koje nadležno za utvrđivanje uzroka koji je posljedica sudioništva u obrani suvereniteta RH. U obrazloženju istog je navedeno u bitnom da je tužitelju od 06.02.2008. utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, uzrok je 30% bolest u svezi sudioništva u DR i 70% bolest koja nije u svezi sa sudioništvom. U ponovnom vještačenju 2021. vijeće vještaka i vijeće viših vještaka u žalbenom postupku ostali su kod iste ocjene, te je uložena tužba Upravnom sudu. Po odluci suda od 13.06.2022., predmet je vraćen na ponovno vještačenje. Postupajući po presudi Upravnog suda vijeće vještaka je 03.01.2023. utvrdilo da i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad s uzrokom 100% bolest zadobivena u obrani suvereniteta RH. Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti MHB-a dana 01.02.20223. suglasno je s ocjenom, ali nije dalo suglasnost na uzrok. Prema odluci Povjerenstva uzrok je i dalje: 30% bolest zadobivena u obrani suvereniteta RH i 70% bolest izvan tih okolnosti. Rođen **.**.1968., po zanimanju konobar SSS, obavljao poslove konobara do 2016., ostvario oko 10 godina. Hrvatski branitelj iz DR-a, ostvario je status HRVI 30% za stalno temeljem bolesti PTSP. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je u višegodišnjem diskontinuiranom tretmanu psihijatra radi tegoba iz kruga PTSP-a i anksiozno-depresivnog, te psihosomatskog poremećaja. Od 2008-2016. ne prilaže nalaze o provedenom liječenju, koje nastavlja 2016. isključivo ambulantnim putem bez produbljivanja psihopatologije. Navode se tegobe iz kruga PTSP-a, opterećen je realitetnom problematikom uz sklonost somatizacijama. U komorbiditetu ima arterijsku hipertenziju.
24. Tuženik je, obzirom na sva prednja utvrđenja te cijeneći da su tijela stručnog vještačenja u oba stupnja suglasna da kod tužitelja i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad u omjeru uzroka 30% bolest uzrokovana sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH (ratni PTSP) i 70% bolest nastala izvan ratnih okolnosti (anksiozno- depresivna simptomatologija uz sklonost somatizacijama, hipertenzija), osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovanu.
25. S obzirom da prema članku 49. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za provođenje medicinskog vještačenja po ovlaštenom sudskom vještaku psihijatru. To stoga što je provođenje vještačenja u upravnom sporu po neovisnom i nepristranom sudskom vještaku potrebno zbog ostvarivanja procesnih načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao sastavnih elemenata prava na pravično suđenje, kako ta načela u svojoj praksi definiraju Ustavni sud Republike Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, npr. presuda u predmetu Placi protiv Italije br. 48754/11 od 21. siječnja 2014. Naime, kada tužitelj u upravnom sporu osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku, u konkretnom slučaju pravilnost ocjene omjera uzroka nastanka profesionalne nesposobnosti za rad tužitelja, jedino dokazno sredstvo kojim tužitelj može učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja od strane neovisnog sudskog vještaka. Stoga bi bez omogućavanja izvođenja dokaza vještačenjem, sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti zajamčena člankom 19. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske ostala samo na razini proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegovog ostvarenja u praksi, imajući u vidu da je za utvrđivanje medicinski odlučnih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.
26. Stalna sudska vještakinja spec. psihijatar dr. med. FH je u pisanom nalazu i mišljenju zaprimljenom pred ovim sudom 18. listopada 2024. i koji je uredno dostavljen strankama u ovom sporu, a koji je dan nakon analize spisu tuženog tijela priležeće medicinske i druge dokumentacije i navoda tužbe, te svih isprava priloženih spisu navela je da kod tužitelja PH iz dostupne medicinske dokumentacije razvidno kako je 2020. nastupilo pogoršanje i promjene u zdravstvenom stanju koje su utjecale na promjenu uzroka invalidnosti i to zbog dijagnoze Trajnih promjena osobnosti, Depresije i Somatizacijskog poremećaja. Promjena uzroka nastanka invalidnosti nastala je uslijed dijagnoze Trajnih promjena osobnosti nakon traumatskih događaja, Depresije i Somatizacijskog poremećaja koja je u vezi s traumatskim ratnim iskustvima te je zbog nje došlo do pogoršanja stanja. Ta je bolest nastala kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH te je došlo do promjene uzroka profesionalne nesposobnosti za rad od kojih je 100% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
26.1. U obrazloženju navedenog nalaza i mišljenja sudska vještakinja spec. psihijatar dr. med FH navodi da uvidom u opsežnu medicinsku dokumentaciju razvidno je da se tužitelj liječi psihijatrijski od 1993. najprije s dijagnozom Reaktivno anksiozno-depresivnog stanja uz sumnju na PTSP, i to neposredno nakon traumatičnog događaja, te je pregledan u razmaku od 6 dana kada mu je uz anksiolitik dodan i antidepresiv, a potom mjesec dana kasnije se i pod dg. PTSP. U ambulantnim nalazima od 2001.-2006. se navode dg. PTSP chr. F43.1 i Anksiozno-depresivni poremećaj F 42.1 koja je bila i prva postavljena dijagnoza kod javljanja psihijatru 1993. Hospitaliziran je u PB Ugljan 5.4.26.4.2001, zbog istih smetnji. U navedenom periodu liječen je samo anksioliticima. U periodu od 2016. do 2019. zbog inteziviranja simptoma iz kruga PTSP-a, uz anksiolitike, propisana su dva antidepresiva, uz dodavanje trećeg zbog problema s regulacijom sna. Tijekom 2020. dijagnosticiran mu je somatizacijski poremećaj uz razvijanje trajnih promjena osobnosti uslijed katastrofičnih događaja što je rezultiralo korekcijom terapije i podizanje doze antidepresiva - Calixta na 45 mg. Nalaz psihologa od 13.07.2020. govori u prilog PTSP kroničnog tijeka te sklonost somatizaciji. U 2021. uz Trajne promjene osobnosti pojavljuje se i dijagnoza depresije F 32.1. Početkom 2022. zbog progresije simptomatike osnovne bolesti, uveden je kvetiapin u sveukupnoj dnevnoj dozi od 150 mg te je tužitelj upućen u Dnevnu bolnicu. Sredinom iste godine bilježi se paranoidni trend kako su se svi urotili protiv njega te se doza kvetiapina povisuje na 300 mg. Od 12.12.2022.-10.03.2023. liječen u okviru Dnevne bolnice PB Ugljan. Nalaz iz 3.4.2023. ukazuje i dalje na prisutan paranoidni trend. Tužitelju je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad počevši od dana 6. veljače 2008., a koja je uzrokovana 30% bolešću zadobivenom sudjelovanjem u Domovinskom ratu i 70% bolešću koja je nastala izvan tih okolnosti. Prema tome kod tužitelja PH postoje smetnje iz kruga kronificiranog PTSP-a zbog čega je u ambulantnom tretmanu psihijatra od 1993., te je jednom bolnički liječen u PB Ugljan 2001., te u sklopu Dnevne bolnice PB Ugljan 2023. Obzirom da se nakon 2020. javljaju nove dijagnoze i to prvenstveno Trajne promjene osobnosti, Somatizacijski poremećaj i depresija, a 2022. i paranoidni trend može se zaključiti da je došlo do pogoršanja psihičkog stanja, a u sklopu osnovne dijagnoze PTSP-a. Tome u prilog govori i uvođenje dodatne terapije i povišenje dnevnih doza. Promjena uzroka nastanka invalidnosti nastala je uslijed dijagnoze Trajnih promjena osobnosti nakon traumatskih događaja koja je u vezi s traumatskim ratnim iskustvima te je zbog nje došlo do pogoršanja stanja. Ta je bolest nastale kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH te je došlo do promjene uzroka profesionalne nesposobnosti za rad od kojih je 100% bolest zadobivena u obrani suvereniteta RH. Iz medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela nije razvidno koje su to druge bolesti koje bi utjecale na njegovu radnu sposobnost te je mišljenja da je uzrok profesionalne nesposobnosti za rad 100 % kronificirana forma PTSP-a nastala u Domovinskom ratu. Obzirom da je iz priložene dokumentacije razvidno praćenje pogoršanja psihičkog stanja mišljenja je da nije bio potreban psihijatrijski pregled tužitelja.
27. Na navedeni pisani nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje spec. psihijatra dr.med. FH tužitelj nije imao prigovora niti primjedbi, odnosno izjavio je da se istim potpuno slaže, dok je tuženik dana 3. siječnja 2025. dostavio podnesak u prilogu kojeg je dostavio očitovanje Središnjeg ureda, Sektora za vještačenje Zavoda od 19. prosinca 2024. U navedenom očitovanju se u bitnom iznose do sada sačinjeni nalazi i mišljenja pribavljeni tijekom upravnog postupka te navodi da Vijeće viših vještaka nije suglasno s nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje dr. med. FH. Postojeće promjene u zdravstvenom stanju tužitelja da i nadalje uvjetuju profesionalnu nesposobnost za rad u omjeru uzroka 30% bolest uzrokovana sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH (ratni PTSP) i 70% bolest nastala izvan ratnih okolnosti (anksiozno-depresivna simptomatologija uz sklonost somatizacijama, hipertenzija). Posebno se pojašnjava da u kumulativni razmjer prihvaća isključivo bolest po priznavanju i utvrđenju od strane Povjerenstva MHB-a koje je nadležno za utvrđivanja uzroka koji je posljedica sudioništva u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a to je kod tužitelja 30% bolest PTSP ratne geneze.
28. Potom je ovaj Sud zatražio pisanu dopunu nalaza i mišljenja sudske vještakinje spec., psihijatra dr. med. FH u svezi prigovora i primjedbi tuženika iz podneska od 3. siječnja 2025.
28.1. U pisanoj dopuni nalaz i mišljenja sudske vještakinje spec., psihijatra dr. med. FH od 12. ožujka 2025., a koja je uredno dostavljena strankama u ovom sporu, ista navodi da je uvidom u spis, Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje , Područne službe u Zadru od dana 2. ožujka 2009., tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad počevši od dana 6. veljače 2008., a koja je uzrokovana 30 % bolešću zadobivenom sudjelovanjem u Domovinskom ratu i 70 % bolešću koja je nastala izvan tih okolnosti. Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Split, Izdvojeno mjesto rada [adresa], evidencijski broj vještačenja: 529408 od dana 12. siječnja 2021., u kojem je navedeno da je utvrđeno da kod imenovanog i dalje postoji ista invalidnost tj. profesionalna nesposobnost za rad uzrokovana 30 % bolešću zadobivenom sudjelovanjem u Domovinskom ratu i 70 % bolešću koja je nastala izvan tih okolnosti. U nalazu i mišljenju sudsko medicinskog vještačenja provedenog po mr. sc. Milani Varinac-Barač, dr. med., stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada navodi se da sa motrišta specijaliste medicine rada iz medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela koja je priložena za vještačenje 2008., nije razvidno koje su to druge bolesti koje bi utjecale na njegovu radnu sposobnost te je mišljenja da je uzrok profesionalne nesposobnosti za rad 100 % kronificirana forma PTSP-a nastala u Domovinskom ratu. Anksiozno depresivna simptomatologija uz sklonost somatizacijama spada u komorbditetne dijagnoze u sklopu oscilirajuće simptomatike kronificiranog PTSP-a. Kao druge bolesti koje čine 70% uzroka invalidnosti navodi se visoki krvni tlak i krv u mokraći. Iz svega navedenog slijedi pitanje po kojim kriterijima, ako ne zbog PTSP-a, je tužitelj dobio mirovinu i tko ga je poslao u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad jer visoki krvni tlak i krv u mokraći nisu uvjeti za mirovinu. Navela je da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju.
29. Na pisanu dopunu nalaza i mišljenja tužitelj nije imao prigovora niti primjedbi, te je istaknuo da je suglasan s istom, dok se tuženik do zaključenja rasprave u predmetnom sporu u odnosu na istu (dopunu) nije očitovao, niti je pristupio na ročište zakazano za dan 29. travnja 2025. iako uredno pozvan.
29.1. Pisani podnesak tuženika od 30. travnja 2025. kojim se isti očituje na dopunu nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje spec. psihijatra dr. med. FH, a koji podnesak je dakle, dostavljen u spis nakon zaključenja rasprave (29. travnja 2025.) ovaj Sud nije uzeo u razmatranje prilikom donošenja odluke obzirom da se u skladu s odredbom članka 114. stavka 4. ZUS-a presuda može temeljiti samo na činjenicama i dokazima o kojima je strankama dana mogućnost izjašnjavanja.
30. U pogledu među strankama sporne činjenice u kojem omjeru je profesionalna nesposobnost za rad tužitelja uzrokovana bolešću u svezi sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu, a u kojem bolešću izvan tih okolnosti, ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje spec. psihijatra dr. med. FH, kao vjerodostojnom i objektivnom dokazu, koji je sačinjen po pravilima medicinske struke i znanosti, te sukladno najvišim medicinskim dostignućima, te su u navedenom nalazu i mišljenju, kao i dopuni istoga, izneseni medicinsko objektivni razlozi i kriteriji prema kojima je sudska vještakinja utvrdila da kod tužitelja postoji profesionalna nesposobnost za rad 100% uzrokovan bolešću u svezi sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu, te s obzirom da je sudska vještakinja osoba kojoj je povjereno vještačenje uže specijalnosti (psihijatar) u odnosu na ovlaštene vještake upravnih tijela, budući je njeno vještvo u dostatnoj mjeri u suglasju sa ostalim izvedenim pisanim dokazima i raspoloživom medicinskom dokumentacijom koja prileži spisu tuženog tijela i nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje spec. medicine rada mr. sc. Milane Varinac-Barač koji je pribavljen u prethodnom upravnom sporu u izvršenju koje presude ovog Suda su donesena ovdje osporena rješenja.
30.1. Pri tome, za navesti je da je sudska vještakinja u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 12. ožujka 2025. dodatno se očitujući u svezi prigovora tuženika u odnosu na njezin pisani nalaz i mišljenje jasno navela da je mišljenja da je uzrok profesionalne nesposobnosti za rad tužitelja 100 % kronificirana forma PTSP-a nastala u Domovinskom ratu, obrazlažući da anksiozno depresivna simptomatologija uz sklonost somatizacijama spada u komorbditetne dijagnoze u sklopu oscilirajuće simptomatike kronificiranog PTSP-a (s osnove koje bolesti tužitelj ima priznat status HRVI 30%). Navela je i to da druge bolesti koje postoje kod tužitelja su visoki krvni tlak i krv u mokraći, a koje nisu uvjeti za invalidsku mirovinu i ne uzrokuju 70 % invalidnosti.
31. U izloženom, uvažavajući okolnost da su u suprotnosti sa ostalim izvedenim pisanim dokazima, medicinskoj dokumentaciji tužitelja, nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. med. FH pribavljenom u ovom sporu, kao i nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za medicinu rada mr.sc. Milane Varinac- Barač pribavljene u prethodnom sporu, ovaj Sud ne može prihvatiti nalaze i mišljenja vijeća vještaka provedenih tijekom upravnog postupka, kao niti nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, prema kojima je kod tužitelja profesionalna nesposobnost za rad uzrokovana 30 % bolešću u svezi obrane suvereniteta Republike Hrvatske, a 70% bolešću izvan navedenih okolnosti.
32. Stoga, imajući u vidu naprijed navedeno, a budući da osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, nisu zakoniti, valjalo je, na temelju odredbe članka 117. stavka 1., poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje, te tužitelju priznati pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti rad uzrokovane 100% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske počevši od 12. siječnja 2021. (dan prvog pregleda tužitelja po predmetnom zahtjevu tužitelja i davanja mišljenja) i naložiti prvostupanjskom tijelu da donese rješenje o određivanju iznosa invalidske mirovine i početku isplatu. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama I., II, III. i IV. izreke presude.
30. S obzirom na uspjeh tužitelja u ovom sporu, valjalo je istom u skladu s odredbom članka 144. stavka 1. u svezi članka 147. ZUS-a priznati zatraženi trošak upravnog spora i trošak vještačenja u iznosu od 510,30 eura. Stoga, je odlučeno kao pod točkom V. izreke.
U Splitu 28. svibnja 2025.
S U T K I NJ A
Danijela Čipčić Buzov
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužitelju,
- tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti
- u spis.