REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-929/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Lovačko društvo "FAZAN" Brezovica - Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Prigradska ulica III. odvojak 16, OIB: 86343139929, kojeg zastupa punomoćnica Ana Gruber, odvjetnica u Zagrebu, i umješača na strani tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon javne, glavne rasprave zaključene 12. svibnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i tuženika, s danom objave 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo „Fazan“ Brezovica – Kupinečki Kraljevec, Prigradska ulica, III. odvojak 16, Brezovica, OIB: 86343139929 isplatiti tužitelju Adriatic osiguranju d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 iznos od ukupno 434,19 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 3. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo „Fazan“ Brezovica – Kupinečki Kraljevec, Prigradska ulica, III. odvojak 16, Brezovica, OIB: 86343139929 da tužitelju Adriatic osiguranju d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.318,79 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 19. listopada 2020. u 18:45 sati, u mjestu Velika Zdenčina u Ulici hrvatske državnosti kod br. 44., došlo do prometne nesreće na način da je na kolnik istrčala divljač – srna, i pri tome udarila u desnu zadnju stranu vozila reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao ĐĐ. Na navedenom vozilu nastala je imovinska šteta. Navodi da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja motornih vozila te je tužitelj svom osiguraniku na ime imovinske štete isplatio iznos od 434,19 EUR. Nadalje, ističe da se obraćao tuženiku s regresnim zahtjevom, koji je tuženik neosnovano otklonio. Tuženik je odgovoran za štetni događaj jer prometnica na kojoj se dogodila prometna nezgoda nije bila označena prometnim znakom "divljač na cesti", odnosno nije poduzeo druge adekvatne mjere kako bi spriječio nastanak prometne nesreće. Ukazuje da je tuženik dužan voditi računa o brojnom stanju divljači koju može uzgajati u lovištu, kako divljač ne bi imala potrebu izlaziti iz lovišta, a sve uz uporabu mehaničkih, električnih, kemijskih i drugih plašila i repelenata. Slijedom iznesenog, predlaže da sud naloži tuženiku naknaditi tužitelju iznos od 434,19 EUR.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu predlaže da sud obavijesti o otpočetnoj parnici Croatia osiguranje d.d. Ne spori nastanak štetnog događaja. Spori uzrok štete. Ističe da divljač nije pronađena zbog čega nije moguće utvrditi radi li se o divljači ili domaćoj životinji. Čak i u slučaju da se radi o divljoj životinji, tužitelj osporava uzročno- posljedičnu vezu. Navodi da je zabranjeno ustanovljene lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Poziva se na čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu.

3. Croatia osiguranje d.d. je podneskom od 19. listopada 2023. (list 132. spisa) prijavila miješanje zbog čega je sud dopustio miješanje Croatia osiguranje d.d. na strani tuženika raspravnim rješenjem od 12. ožujka 2024. (list 140. spisa).

4. Tijekom postupka sud je pročitao dopis tužitelja od 17. ožujka 2023. (listovi 5. i 6. spisa), potvrdu MUP-a, PU zagrebačka, Policijska postaja Jastrebarsko br. 511-19- 39/06-O-55-2/2020 od 17. prosinca 2020. (listovi 9. i 10. spisa), prijavu štete iz kasko osiguranja cestovnih vozila (listovi 11. i 12. spisa), razgledao fotografije (listovi 13. – 18. spisa), pročitao zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 19., 162. spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 20. spisa), izvid štete (listovi 21. – 24. spisa), zahtjev za naknadu štete (listovi 25. – 26. spisa), prometnu dozvolu (listovi 27. i 28. spisa), vozačku dozvolu (listovi 29. i 30. spisa), obračun djelomične štete (list 31. spisa), račun Autoremetinec d.d. i potvrdom o njegovom plaćanju (listovi 32. – 34. spisa), obračun štete (list 35. spisa), uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (listovi 36. – 62. spisa), policu osiguranja (list 75. spisa), izjava tuženika od 26. lipnja 2023. (list 78. spisa), odluka o ustanovljenu zajedničkih otvorenih lovišta od 7. svibnja 2018. (listovi 79. – 87. spisa), ponude osiguranja i privitak ponudi (listovi 133. – 135. spisa), zapisnik o obavljenom lovu (listovi 153. i 154. spisa), službenu bilješku MUP-a, Policijske uprave zagrebačke, PP Jastrebarsko br. 511-19-39/06-O-55-1/2020 od 19. listopada 2020. (listovi 160. i 161. spisa), fotodokumentaciju očevida prometne nesreće (listovi 163. – 172. spisa), saslušao svjedoka ĐĐ (list 176. spisa), pročitao nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka za prometne nezgode i procjenu motornih vozila Pere Todorovića, dipl. ing. strojarstva od 24. siječnja 2025. (listovi 195. – 201. spisa),

5. Sud je, također, pročitao i sudsku praksu, koja djeluje snagom svoje pravne argumentacije, pa tako presudu Vrhovnog suda RH posl. br. Rev-2070/1992-2 od 16. prosinca 1992. (listovi 93. i 94. spisa), presudu Županijskog suda u Varaždinu, posl. br. Gž-168/2002-2 od 15. veljače 2005. (listovi 95. – 97. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-5681/2021-3 od 1. rujna 2022. (listovi 98. - 101. spisa), rješenje Ustavnog suda RH U-4249/2018 od 18. lipnja 2019. (listovi 105. – 111. spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. br. P-1097/21 od 4. svibnja 2023. (listovi 112. – 120. spisa), br. P-2260/20 od 6. lipnja 2023. (listovi 121. – 129. spisa).

6. Raspravnim rješenjem od 12. svibnja 2025. (list 112. spisa) sud je dobio preostale predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi donošenja meritorne odluke. Tako je sud odbio prijedlog za provođenje veterinarskog vještačenja jer je činjenično stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke.

7. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022. i 114/2022. - dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao osiguravatelja oštećenika, za naknadom imovinske štete u iznosu od 434,19 EUR, koja je nastala na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] zbog izlijetanja divljači (srne).

9. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, činjenica da je vlasnik vozila reg. oznaka [registarska oznaka] imao s tužiteljem zaključenu policu kasko osiguranja, činjenica da je tužitelj svom osiguraniku isplatio osigurninu u visini naknade štete od 434,19 EUR i to 3. prosinca 2021. te visina.

10. Između stranaka sporna je pasivna legitimacija i osnov.

11. Iz potvrde MUP-a PU zagrebačke, PP Jastrebarsko od 17. prosinca 2020. (listovi 9. i 10. spisa) proizlazi da se prometna nezgoda dogodila u naseljenom mjestu u kojem je ograničenje brzine 50 km/h, da policija nije utvrdila kršenje prometnih propisa od strane vozača ĐĐ, da nema postavljenih znakova opasnosti, da se divljač – srna udaljila s mjesta prometne nezgode i da vozač ĐĐ nije bio pod utjecajem alkohola.

12. Iz izjave predsjednika tuženika IĐ od 26. lipnja 2023. (list 78. spisa) proizlazi da nije bio planiran, a niti je provođen lov na prostoru lovišta tuženika 19. listopada 2020. Izjava nije ovjerena pred javnim bilježnikom.

13. Uvidom u zapisnik o obavljenom lovu br. 77417 od 13. listopada 2020. (list 153. spisa) proizlazi da je na taj dan obavljen lov divljači i to lisice i čaglja. Iz zapisnika je vidljivo da je osmotrena divljač – srna. Ovdje valja navesti da se štetni događaj dogodio 19. listopada 2020. dok iz zapisnika o obavljenom lovu od 13. listopada 2020. proizlazi da su djelatnici tuženika uočili na svojem lovištu divljač – srnu samo nekoliko dana prije štetnog događaja.

14. Iz zapisnika o obavljenom lovu br. 77418 od 25. listopada 2020. (list 154. spisa) proizlazi da je obavljen na taj dan lov divlje srne, čaglja i lisice, a da su osmotrene još divlje svinje, šest srna i čagljevi. Dakle, i iz zapisnika sačinjenog nekoliko dana nakon štetnog događaja proizlazi da je tuženik na svom lovištu opazio šest srna.

15. Iz službene bilješke MUP-a, PU zagrebačke, PP Jastrebarsko od 19. listopada 2020. (listovi 160. i 161. spisa) vidljivo je da su policijski djelatnici naveli da je srna istrčala na kolnik i udarila u automobil, da nema prometnog znaka "divljač na cesti" te da se divljač udaljila s mjesta događaja. S vozila je izuzeta dlaka i pakirana u papirnati omot.

16. Sud je saslušao i vozača ĐĐ na glavnoj raspravi 20. lipnja 2024. (list 176. spisa) koji je naveo da mu je iz suprotnog smjera dolazio kamion zbog čeg je usporio, a kako se radilo o uskoj cesti. Bio je koncentriran na taj kamion i divljač nije vidio. Čuo je udar u stražnju, desnu, bočnu stranu vozila. Prvo je mislio da mu je pukla guma. Nakon udara izašao je iz vozila i na udaljenosti od 60 – 80 m vidio je srnu. Đ je otišla u desno, od kuda je i došla. Naveo je da ima dosta godina i da živi u mjestu gdje ima životinja i da zna kako izgleda srna. Objasnio je da srna na svom stražnjem dijelu ima bijeli krug, odnosno drugačiju boju krzna od ostatka tijela, a kakvu je imala i životinja koja ga je udarila. Na automobilu je ostalo krvi i dlake. Vozio je 40 km/h i vidljivost je bila dobra. Prije nego što je usporio zbog kamiona vozilo je 50 – 60 km/h. Na toj dionici ceste nema prometnog znaka "divljač na ceste". Njemu s desne strane od kuda je i došla srna nalazi se livada.

17. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ĐĐ jer je iskazivao životno, logično, uvjerljivo, a posebice stoga što je iskazivao sukladno ispravama u spisu te prometnom nalazu i mišljenju.

18. Radi utvrđenja dinamike štetnog događaja sud je prove prometno vještačenje po vještaku Peri Todoroviću koji je sačinio nalaz i mišljenje od 24. siječnja 2025. (listovi 195. – 200. spisa).

19. Iz nalaza i mišljenja vidljivo je da je vještak utvrdio da je divljač naletjela na stražnji, desni bok vozila. Divljač se vozilu približila s desne strane. Nema prometnog znaka "divljač na cesti". Tehničkim putem nije moguće utvrditi brzinu vozila u trenutku naleta. Vještak je zaključio da s obzirom na širinu i stanje kolnika brzina od 40 km/h, koju je naveo svjedok ĐĐ, je realna. Svjedok ĐĐ ne bi nalet izbjegao pri brzini većoj od 15 km/h. Pritom svjedok nije imao objektivnu mogućnost vidjeti divljač na cesti.

20. Nalaz i mišljenje od 24. siječnja 2025. sud je prihvatio kao stručan i obrazložen dok stranke nisu imali prigovor na navedeni nalaz i mišljenje zbog čega sud nije pozivao prometnog vještaka na glavnu raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja (čl. 492.c st. 3. ZPP-a).

21. Slijedom iznesenog sud je ocjenom svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, utvrdio da je vozaču ĐĐ, koji je upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] istrčala divljač – srna na cestu te udarila u njegovo vozilo i to bočni stražnji desni dio vozila. Sud je utvrdio da se radi o divljači jer je takav zaključak izveo iz svih isprava u spisu, prometnim vještačenjem a posebice saslušanjem vozača ĐĐ koji je detaljno i uvjerljivo objasnio kakva je divljač srna, kako izgleda, kakve specifične druge i na kojem dijelu tijela ima te je na dva različita pitanja odgovorio na jednak način, a to je udaljenost na kojoj je vidio divljač. Zbog navedenog, sud nije ni provodio veterinarsko vještačenje, posebice stoga što je vrijednost predmeta spora u konkretnom predmetu 434,19 EUR dok bi samo stručno vještačenje došlo i više od ovoga iznosa (čl. 10. st. 1. ZPP-a).

22. Prema čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 99/2018, 32/2019, – dalje u tekstu: ZL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova

23. Nadalje, a s obzirom na to da između stranaka nije sporno da se šteta dogodila izvan lovišta, odnosno nelovnom području, konkretno na cesti, pa čak i u naseljenom mjestu, to prema stavu ove sutkinje ne dolazi do primjene specijalne odredbe iz čl. 80. st. 6. t. 2. ZL-a.

24. Navedeno stoga jer odredba čl. 80. st. 6. t. 2. ZL-a uređuje štete koje se dogode isključivo na lovištu i koje su nastale zbog provođenja lova (dok ova šteta nije nastala u lovištu, već na cesti, te nije nastala provođenjem lova).

25. Međutim, prema odredbi iz čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

26. Stav je ove sutkinje da divljač i to u konkretnom predmetu srna na cesti predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe iz čl. 1064. ZOO-a. Navedeno posebice stoga jer je u ovom predmetu srna iznenada iskočila na cestu te udarila u vozilo koje se kretalo predmetnom dionicom ceste. Pritom srna nije udarila u prednji dio vozila već u stražnji desni bočni dio vozila dok je prometnim vještačenjem i saslušanjem vozača utvrđeno da vozač nije mogao vidjeti srnu prije samog sudara.

27. Stoga je valjalo, kao neosnovan, otkloniti prigovor promašene pasivne legitimacije.

28. Naime, prema odredbi iz čl. 1. ZL-a tim Zakonom se uređuje gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova (st. 2.). Poslovi iz st. 2. toga čl. imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore (st. 3.).

29. Pritom cilj navedenog Zakona je propisan čl. 4. ZL-a i to je osigurati održivo gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost, čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

30. Prema čl. 7. t. 11. ZL-a lovnogospodarski planovi su lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije.

31. Prema čl. 7. t. 12. ZL-a lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju toga Zakona.

32. Prema čl. 43. st. 1. ZL-a pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana.

33. Prema čl. 44. st. 1. ZL-a lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima.

34. Prema čl. 52. ZL-a uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima.

35. Tumačenjem prethodno navedenih odredbi ZL-a proizlazi da, iako je divljač u vlasništvu Republike Hrvatske, lovoovlaštenik, u konkretnom predmetu tuženi je ovlašten i dužan gospodariti divljači, odnosno ima sva prava i sve dužnosti vezane uz zaštitu i uzgoj populacije divljači. Ukratko, lovoovlaštenik izvršava prava i dužnosti vlasnika divljači.

36. Prema odredbi iz čl. 1067. st. 1. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Ujedno, prema čl. 1067. st. 2. ZOO-a vlasnik stvari se oslobađa odgovornosti iako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Također, prema odredbi iz čl. 1067. st. 3. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenih djelomično pridonio nastanku štete. U ovoj pravnoj stvari tuženik, kao i umješač na strani tuženika, sukladno odredbi iz čl. 219. st. 1. ZPP-a, nisu dokazali da šteta potječe od nekog uzroka koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe kao i da je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

37. S obzirom na to da je sud utvrdio da postoji osnov dok visina štete i datum isplate osigurnine između stranaka nije sporan, to je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev na platež iznos od 434,19 EUR, a na navedeni iznos glavnice dosuditi zatezne kamate na temelju odredbe iz čl. 963. ZOO-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

38. Tako i Visoki trgovački sud RH u presudu posl. br. Pž-774/2025-2 od 7. travnja 2025.

39. Stoga je valjalo odlučiti kao u t. I. izreke.

40. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. - dalje u tekstu: Tarife).

41. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 100,00 EUR temeljem Tbr. 7.1. Tarife, trošak sastava podnesaka od 5. rujna 2023. i 20. lipnja 2024., za svaki u iznosu od 100,00 EUR na temelju Tbr. 81. Tarife, kao i troškove zastupanja, po punomoćniku, na ročištima 12. ožujka 2024., 25. travnja 2024., 20. lipnja 2024. i 12. svibnja 2025., za svako u iznosu od 100,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV(25 %). Također, tužitelju je valjalo priznati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 EUR i presudu u iznosu od 26,54 EUR, kao i trošak svjedoka u iznosu od 3,98 EUR. Nadalje, tužitelju je valjalo priznati i troškove prometnog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.318,79 EUR, a na troškove dosudi zatezne kamate počev od presuđenja do isplate po odredbi iz čl. 151. st. 3. ZPP-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima, zbog čega je odlučeno kao u točki II. izreke.

U Zagrebu 28. svibnja 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

1. tužitelju, po pun., nalog za sudsku pristojbu na presudu 26.54 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. umješaču na strani tuženika

4. kal. 30 dana