Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Ovr-704/2025.-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, OIB:54566384631, po sutkinji Renati Rački, na temelju prijedloga više sudske savjetnice specijaliste TG, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ZANATSKO-STOLARSKA RADNJA "W-J" vl. JG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Teo Ranić odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom društvu Ranić i Matić iz Rijeke, protiv ovršenice MG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Aleksandra Klarić Miloš, odvjetnica iz Zagreba, radi pravnih sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 28. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe pokrenute zahtjevom za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Marine Markioli iz Zagreba poslovni broj Ovrv-87202/2024 kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenica 14. svibnja 2025. podnosi prijedlog za donošenje rješenja kojim će sud naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Marine Markioli iz Zagreba poslovni broj Ovrv-87202/2024.
1.1. U prijedlogu navodi da nije imala nikakav odnos sa obrtom ovrhovoditelja stoga da je ovdje promašena pasivna i aktivna legitimacija. Za postupak pred Financijskom agencijom da je saznala 7. travnja 2025. prilikom provjere svog bankovnog računa. Ističe da nema saznanja da bi i kada zaprimila predmetni račun ovrhovoditelja niti rješenje o ovrsi javnog bilježnika, a da bi isto bilo pravomoćno. Obrazlaže da je zaposlena kao agentica za nekretnine u jednoj od najvećih i renomiranih agencija za nekretnine u Republici Hrvatskoj te u sklopu svog radnog mjesta svakodnevno putuje u različite dijelove kako Republike Hrvatske tako i inozemstva, stoga da često izbiva iz kuće radi poslovnih putovanja i obveza. S tim u vezi, da se jako rijetko nalazi na adresi svog prebivališta te ne prima redovno poštu niti je o ovrsi koja je predmet ovog postupka imala ikakvih saznanja. Račun ovrhovoditelja da nije nikada primila iz razloga što ne postoji međusobni odnos nje i obrta ovrhovoditelja već da postoje dogovoreni i ugovoreni uvjeti izvršenja građevinskih radova koji su ugovoreni između trgovačkog društva WBM interiors d.o.o. i LG (njezinog supruga). Njezin suprug kao investitor da ima potraživanje na ime naknade štete prema trgovačkom društvu u vlasništvu ovrhovoditelja i to radi izvođenja radova na nekretninama suprotno pravilima građevinske struke. Pored prijedloga iz izreke navodi da je podnijela prijedlog za donošenje rješenja kojem će se taj prijenos proglasiti nedopuštenom, a čime da je ispunjena pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. t. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024; dalje OZ).
1.2. Smatra da bi joj provedbom izravne naplate nastala teško nadoknadiva šteta budući da je riječ o fizičkoj osobi koja ne raspolaže značajnim financijskim sredstvima i kojoj bi se nezakonito naplatio znatan novčani iznos. Nadalje navodi da nije za očekivati da bi se u naknadnom sudskom postupku uspjela u potpunosti namiriti od ovrhovoditelja, ako i uopće bi se namirila s obzirom na tešku poslovnu situaciju ovrhovoditelja (za koju se pretpostavlja da je i razlog ove nezakonite naplate), a naročito uzimajući u obzir trajanje sudskih postupaka. Ističe da razmatra podnošenje kaznene prijave protiv ovrhovoditelja. Smatra da da bi ona provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu dok ovrhovoditelj ne bi trpio nikakvu štetu budući tražbina ne postoji.
1.3. Predlaže donošenje rješenja o odgodi sve do donošenja odluke o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim podnesenim 14. svibnja 2025.
2. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenice ih naveo da isti osporava u cijelosti te da ovršenica u prijedlogu za odgodu ovrhe ističe neosnovane tvrdnje koje nisu i ne mogu biti predmetom ovog postupka. Naglašava da ovršenica nije dokazala da bi joj provedbom ovrhe nastala teško nadoknadiva ili nenadoknadiva šteta. Smatra da činjenica što ovršenica ne vodi računa o tome gdje joj se prebivalište nalazi, ne znači istovremeno da joj se dostava pismena ne može na ispravan način izvršiti. Dodaje da navodi ovršenice o tome da se bavi posredovanjem u prodaji nekretnina ne mogu biti relevantna izlika o aktivnostima primanje ili ne primanja pismena, a posebno što osobe u Republici Hrvatskoj mogu imenovati osobe ovlaštene za zaprimanje pismena ili odrediti u MUP-u neko drugo mjesto za primitak pismena. Ističe da nije životno logički da se ovršenica poziva na nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer je taj iznos usluge ovoga obrta ovrhovoditelja upravo ona naručila od ovrhovoditelja, a da osobe koje nemaju novčana sredstva zasigurno ne naručuju i uređuju svoju stolariju i interijere na luksuzan način.
3. Temeljem odredbe čl. 210. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine ili nakon što na drugi način sazna da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje stavkom 2. istog članaka određeno je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dok se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a.
4. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je odredbom čl. 65. OZ-a, pri čemu ovršenik treba učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi to bilo potrebno radi sprječavanja nasilja, a sve uz pretpostavke koje su navedene u st. 1. toč. 1. do 10. tog članka.
4.1. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi mu provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove nadoknaditi, ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće.
5. Ocjenjujući navode ovršenice i razloge koje je navela, primjenom odredbe čl. 65. st. 2. OZ-a, pravna je ocjena ovoga suda da razlozi ovršenice za odgodom ovrhe nisu osnovani. Sama ovršenica propustila je dokazati razloge "nenadoknadive ili teško nadoknadive štete", na koju upućuje pravna norma. Navodi ovršenice da je fizička osoba koja ne raspolaže značajnim financijskim sredstvima, a da se ovrhovoditelj nalazi u teškoj poslovnoj situaciji nisu dokaz štete na koju upućuje pravna norma. Naime u suprotnom se izravna naplata ne bi mogla provoditi protiv fizičke osobe a da joj pri tome ne nastane nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Pri tome se napominje da ovršenica ima mogućnost otvoriti zaštićeni račun kojim će zaštiti primanja i naknade iz čl. 172. i 173. OZ-a, u suprotnom svaka blokada računa fizičkoj osobi bi sama po sebi predstavljala nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Pored toga ovršenica nije dokazala iz kojeg razloga ne bi mogla ishoditi povrat predmetnih sredstava za slučaj da dokaže nezakonitost naplate koju ističe kao ni navode teške poslovne situacije ovrhovoditelja. Naime, teret dokaza kod prijedloga za odgodu ovrhe leži upravo na strani ovršenika da dokaže razloge nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja mu eventualno prijeti, ili učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
5.1. Ističe se da nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenica mora učiniti vjerojatnom ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već je ovršenica bila dužna učiniti vjerojatnim da bi joj provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju ona ne bi mogla nadoknaditi ili bi pak mogla nadoknaditi uz iznimne i nerazmjerne teškoće, navođenjem u čemu bi se šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg štete. Naime šteta koju bi ovršenica pretrpjela provedbom ovrhe mora biti konkretizirana, a ne može biti izjednačena sa redovitim posljedicama ovrhe, a ovršenica za navedeno nije dala jasne i konkretne razloge.
5.2. Slijedom navedenog pozivom na čl. 65. OZ-a odlučeno je kao u izreci rješenja.
6. Napominje se da sud nije provodio predložene dokaze saslušanjem svjedoka budući se isti odnose na prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim a o kojem prijedlogu se vodi postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem Ovr- 703/2025.
Delnice, 28. svibnja 2025.
SUTKINJA:
Renata Rački
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pismenim putem u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
