Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: R1-73/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Lidiji Krašek, u izvanparničnom predmetu predlagateljice MK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Korušić, Hrg i Vukalović, iz Varaždina, protiv protustranke HK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Kseniji Borček-Ptiček, odvjetnici iz Varaždina, radi uređenja međe, radi uređenja međe, dana 28. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I/ Uređuje se međa između nekretnine predlagateljice MK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća za odmor i voćnjak i nekretnine protustranke HK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća, vinograd i voćnjak tako da ide pravcem označenim slovima G-H-I-J-K skice mjerničkog vještaka Bojana Škvorca od 3. srpnja 2024. te međa između nekretnina predlagateljice MK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], čkbr. [katastarska čestica], a koje u naravi predstavljaju jednu cjelinu te su u naravi isto voćnjak i red vinograda i nekretnine protustranke HK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], čkbr. [katastarska čestica] tako da ide pravcem označenim slovima A-B-C-D-E-F skice mjerničkog vještaka Bojana Škvorca od 3. srpnja 2024., a koje sve nekretnine su ležeće u k. o. [katastarska općina], temeljem pravične ocjene suda.

II/ Utvrđuje se da postoje sporne površine označene slovima u skici mjerničkog vještaka Bojana Škvorca od 3. srpnja 2024. i to A1-B1-D-C3-C2-B2-A-A1 od 12 m2, E-F2-F1-E od 10 m2 i G1-H1-I-H2-G2-G1 od 29 m2.

III/ Upućuju se stranke da u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti ovog rješenja mogu pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja vlasništva na spornim površinama.

IV/ Nalaže se protustranci HK da predlagateljici MK isplati na ime troškova ovog postupka iznos od 324,51 euro (tristo dvadeset i četiri eura i pedeset i jedan cent), a to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovome sudu radi uređenja međe protiv protustranke u kojoj navodi da je posjednica čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok je protustranka vlasnik i posjednik čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim da između njihovih nekretnina ne postoje vidljive međašne oznake te je i međa sporna te stoga radi izbjegavanja sukoba i sporova zbog međe je pokrenula ovaj postupak i predložila da sud temeljem čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uredi među između nekretnina stranaka.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je priznala posjed i vlasništvo predmetnih nekretnina te navela da međa između nekretnina stranaka nije bila sporna do 12. svibnja 2021., a kada je upravo predlagateljica izvršila čin smetanja. Do tada je posjed nekretnina bio vršen na miran i nesmetan način, a to po prednicima stranaka, a i sam protustranka se nalazio u posjedu još od 1975. Do navedenog čina smetanja je postojala međa između nekretnina stranaka prema skici izmjere ovlaštenog mjernika dipl. ing. DK od 22. ožujka 1975. Nadalje protustranka navodi da je tijekom 2019. vršena nova izmjera, a za što je njegova majka saznala tek 2021. te nije sudjelovala u toj izmjeri i smatra da je tada ta izmjera izvršena na protupravan način, slijedom čega smatra da sadašnje stanje u katastarskom operatu nije istinito niti zakonito. Slijedom navedenog se i protustranka suglasio sa prijedlogom za uređenje međe.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je prije svega proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog sudskog vještaka Bojana Škvorca.

4. Na licu mjesta sud je utvrdio da su nekretnine stranaka, a koje su predmetom ovog postupka i to predlagateljičine u naravi pašnjak sa jednim redom vinograda s tim da se predlagateljičine nekretnine nalaze sa obje strane nekretnine protustranke koja je u naravi vinograd i voćnjak i to onoj koja je sjevernije je sagrađena kuća za odmor kao i na nekretnini protustranke koja se nalazi između dviju nekretnina predlagateljice to znači da se nekretnine predlagateljice nalaze sjeverno i južno u odnosu na nekretninu protustranke. Sa zapadne strane nekretnina stranaka prolazi asfaltirana cesta koja inače prolazi kroz mjesto Falinić Breg tako da su i ove kuće za odmor smještene u tom zapadnom dijelu nekretnina stranaka, a koje potom imaju pad prema istoku tako da im se sa istočne strane nalazi drugi dio ceste koja prolazi kroz Falinić Breg. Što se tiče međa prisutna predlagateljica je izjavila da su međe između njihovih nekretnine utvrđene prilikom izmjere 2019., dok protustranka to osporava sukladno svojim navodima iz odgovora na prijedlog. Također je utvrđeno da je sa zapadne strane sjevernije nekretnine predlagateljice (čkbr. [katastarska čestica]) zatečena i ograda od žičanog pletiva, a koja je postavljena upravo po protustranci, ali predlagateljica je tvrdila da ta ograda nije postavljena po međi iz 2019. već je zauzela i dio njezine nekretnine, a isto tako je u dijelu gdje se nalazi navedena ograda i jasno vidljiv posjed stranaka, to tim više što predlagateljica nije reagirala na eventualno zadiranje protustranke u njezinu nekretninu postavljanjem ograde. Osim toga nekretnina predlagateljice čkbr. [katastarska čestica] je tijekom očevida bila pokošena te je na taj način bila jasno vidljiva granica posjeda stranaka jer je nekretnina protustranke u naravi vinograd. No i na navedenom dijelu od sredine međe je također došlo do spora između stranaka za predmetnu među jer je predlagatelj tvrdio da bi međa trebala ići više prema sjeveru u odnosu na među kako je to pokazivala predlagateljica s tim da je naveo da i on također održava dio za koji smatra da pripada njegovoj nekretnini, a nalazi se uz sjeverni red vinograda njegove nekretnine čkbr. [katastarska čestica]. Sa druge strane nekretnine protustranke se nalazi druga nekretnina predlagateljice i to čkbr. [katastarska čestica], a gdje se uz nekretninu protustranke proteže naprijed navedeni jedan red vinograda za koji je jasno vidljivo da pripada upravo nekretnini predlagateljice jer je različit u odnosu na vinograd protustranke. U navedenom dijelu ustvari nije bilo niti spora između stranaka o njihovoj međi i to između čkbr. [katastarska čestica] (protustranka) i čkbr. [katastarska čestica] (predlagateljica). Međutim je postojao spor u krajnjem zapadnom i krajnjem istočnom dijelu tih nekretnina, a u kojim dijelovima nema vidljivih granica posjeda jer na tim dijelovima ne postoji vinograd nego u istočnom dijelu postoji travnati dio s tim da je tek u jednom dijelu, a nastavno na vinograd protustranke zatečena drvena građa koja predstavlja dio stupova nekadašnje drvene ograde, a osim toga su zatečeni i drveni stol te klupica kao i voćnjak te vrt, što je nedvojbeno u posjedu protustranke, ali nema nikakve vidljive granice u tom dijelu prema nekretnini predlagateljice čkbr. [katastarska čestica], ali isto tako niti prema nekretnini predlagateljice čkbr. [katastarska čestica]. Također je utvrđeno postojanje i sporne površine u zapadnom dijelu između čkbr. [katastarska čestica] s tim da protustranka u tom dijelu ima ustvari kolni ulaz na svoju nekretninu dok predlagateljica u tom dijelu nema vinograd već u tom dijelu i završava naprijed opisani red vinograda na toj nekretnini. Međutim zapadno od završetka reda se nalazi i djelomično zid na koji se nadovezuje kolni ulaz nekretnine protustranke. No bilo je sporno između stranaka tko održava dio predmetnih nekretnina oko navedenog kolnog ulaza odnosno krajnjeg zapadnog završetka nekretnine predlagateljice računajući od reda vinograda pa do ceste koja prelazi uz nekretnine stranaka na tom dijelu. To iz razloga što na tom dijelu nije bila vidljiva nikakva granica između posjeda, a to bez obzira na postojeći kolni ulazi koji je ustvari djelomično zahvaćao dio nekretnine koja se nalazi krajnje zapadno u odnosu na red vinograda predlagateljice i za koji je predlagateljica tvrdila da upravo taj dio ona održava, a da predlagatelj koristi kolni ulaz praktično tek do međe kako je utvrđena 2019. iako je protustranka tvrdio da on posjeduje veći dio toga, a to tako da ustvari bi njegov posjed bio južnije u odnosu na pokazivanje predlagateljice.

5. Iz navedenog proizlazi da su stranke ipak djelomično pokazivale i identičnu među između svojih nekretnina, a to pogotovo na potezima označenim na skici mjerničkog vještaka D-E (čkbr. [katastarska čestica]) te na potezu K-J-I (čkbr. [katastarska čestica]), dok u preostalom dijelu međašnih linija su stranke iznosile oprečne tvrdnje, a na licu mjesta u tom dijelu nije bilo moguće utvrditi niti posjed stranaka osim kako je to naznačeno. To iz razloga što se vinograd protustranke ne proteže duž cijele dužine njegove nekretnine te u dijelovima gdje nema više vinograda odnosno gdje se nalaze kuće stranaka nije bilo moguće utvrditi posjed stranaka. Ista stvar je i sa ovim krajnjim zapadnim dijelom nekretnina stranaka, a to protustrankine čkbr. [katastarska čestica] te predlagateljičinih čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] gdje se nakon završetka vinograda ustvari nekretnina spušta prema javnoj cesti i tu je u naravi obraštena različitim raslinjem i gdje također nije vidljiva točna granica o posjedu, a to naročito u dijelu gdje započinje kolni pristup sa ceste na nekretninu protustranke. Ujedno se u tom dijelu nalazi i nekretnina predlagateljice čkbr. [katastarska čestica] koja se ustvari nalazi između zapadnog dijela nekretnine predlagateljice čkbr. [katastarska čestica] i javne ceste, ali u naravi izgleda kao dio čkbr. [katastarska čestica]. Zbog nemogućnosti suda da na licu mjesta utvrdi posljednji mirni posjed između nekretnina stranaka, a imajući u vidu oprečne tvrdnje stranaka o liniji posjedovanja to je sud u ovom predmetu uredio među između nekretnina stranaka temeljem pravične ocjene suda.

6. Tu moramo navesti da je mjernički vještak na licu mjesta pokazao među koja se nalazi u katastru između obje nekretnine i to je linja označena slovima A1-B1-D-E- F1 (između čkbr. [katastarska čestica] te 1731) i slovima G1-H1-I-J-K1 (između čkbr. [katastarska čestica]). Navedenu liniju je pokazala i predlagateljica dok je protustranka pokazao drugu liniju i to označenu slovima A-B2-C2-C3-D-E-F2 (između čkbr. [katastarska čestica]) te slovima G2-H2-J-K (između čkbr. [katastarska čestica]). Imajući u vidu različito pokazivanje stranaka kao i nemogućnost utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda sud je kako je već prethodno rečeno urediti među temeljem pravične ocjene suda, a to sukladno odredbi iz čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09

90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 (pročišćeni tekst) - dalje ZV). Naime prema odredbi iz čl. 103. st. 1. ZV-a, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među. Nadalje odredbom iz čl. 103. st. 2. ZV-a je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Konačno odredbom iz čl. 103. st. 3. ZV-a je propisano da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. ovoga čl., sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni. Iz gore navedenog proizlazi da stranke nisu niti pristale na uređenje međe prema katastarskom operatu, a što je već jasno naznačeno i u odgovoru na prijedlog, a jasno je da nisu postigle sporazum. Stoga je prema pravičnoj ocjeni suda međa konačno uređena na način da ide polovicom spornih površina koje su nastale po pokazivanju međašnih linije stranaka time da je u ovom slučaju dakle kao međašna linija predlagateljice uzeta linija iz katastra, a kao međašna linja protustranke linija kako ju je pokazao na licu mjesta. Na taj način su nastale određene sporne površine kako je to naznačeno u nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka, a radilo se dakle o tri sporne površine koje su posebno naznačene u toč. II/ izreke ovog rješenja. Dakle budući je sud uredio među temeljem pravične ocjene to je ujedno i uputio stranke sukladno odredbi iz čl. 103. st. 6. ZV-a da mogu u parničnom postupku utvrđivati vlasništvo na predmetnim nekretninama sukladno svojim tvrdnjama, a to u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ove odluke.

7. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka smatrajući da je isti dao svoj nalaz i mišljenje temeljem svog stručnog znanja i iskustva a osim toga isti se temeljio i na pokazivanju samih stranaka, ali i identifikacijom katastarske linije između nekretnine stranaka kako je to vještaku dao nalog i sud na licu mjesta. Konačno na takav nalaz i mišljenje nije bilo niti primjedbi od strane stranaka koje su cijelo vrijeme bile i prisutne prilikom premjera od strane suda.

8. Obzirom na iznijeto riješeno je kao u izreci.

9. Što se tiče troškova ovog postupka isti se temelje na odredbi iz paragrafa 283 st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku a koji se i primjenjuje u ovom predmetu temeljem odredbe iz čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine 73/91) Naime na očevidu je bilo nedvojbeno utvrđeno da je ovaj postupak uređenja međe između nekretnina stranaka bio nužan i potreban jer nedvojbeno postoji spor oko međe između nekretnina stranaka. Stoga je sud i obvezao protustranku na naknadu polovice troškova predlagateljici s tim da je predlagateljici priznao sljedeće troškove: za sudsku pristojbu na prijedlog u iznosu od 19,91 euro, za sudsku pristojbu na rješenje u iznosu od 79,63 eura te troškove sudskog očevida uključujući i trošak sudskog vještaka u iznosu od 549,48 eura. Dakle predlagateljici je ukupno priznat trošak od 649,02 eura, a kako je ista zatražila trošak to je i protustranka obvezan na naknadu tih troškova u ½ dijela tj. u iznosu od 324,51 euro, kako je to naznačeno u izreci pod točkom IV/ izreke ovog rješenja.

U Varaždinu 28. svibnja 2025.

Sutkinja

Lidija Krašek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u tri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1/ OD M, H i D, [adresa] (za predlagatelja)-uz nalaz i mišljenje od 2.9.2024.

2/ Odvjetnica Ksenija Borček-Ptiček, Varaždin (za protustranku)-uz nalaz i mišljenje od 2.9.2024.