REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Dr. Franje Tuđmana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog GL, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 2. u svezi s člankom 229. stavka 1. točke 3. Zakona o radu i dr. ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.) iz članka 166. stavka 3. u svezi s člankom 166. stavkom 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 96/25.) i zbog prekršaja iz članka 150. stavka 3. u svezi s člankom 150. stavkom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, KLASA:116-02/21-01/2350, URBOJ: 443-02-03-21-21-8 od 9. rujna 2021.. nakon glavne i javne rasprave održane 6. ožujka 2025., 1. travnja 2025., 7. svibnja 2025. i 27. svibnja 2025. te zaključene 27. svibnja 2025. u prisutnosti, zamjenice branitelja okrivljenika i odsutnosti tužitelja i okrivljenika, 28. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. stavka 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

okrivljeni GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. G i pok.I, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju konobar, zaposlen, vlasnik obrta, sa mjesečnim primanjima u iznosu od cca 800,00 eura, loše imovinske prilike, kreditno opterećen, oženjen, otac troje djece, ranije prekršajno neosuđivan

oslobađa se optužbe

da radnici IL, rođenoj **.**.1975. godine, sa prebivalištem u [adresa], Pazigradska [adresa]), zaposlenoj na poslovima pomoćnog radnika u restoranu Ivan u [adresa], kao fizička osoba obrtnik:

1. nije u evidencijama o radnom vremenu za mjesec svibanj, lipanj i srpanj 2021. godine evidentirao rad (na kraju radnog dana) kako slijedi:

- na dane 4., 6., 11., 25. i 27. svibanj 2021. godine evidentirao je rad id 7,00 do 14,00 sati u ukupnom trajanju od 7 sati, a trebao je evidentirati rad od 7,00 do 15,00 sati u ukupnom trajanju od 8 sati,

- na dane 8., 15. i 29. svibanj 2021. godine evidentirao je rad u trajanju od 7,00 do 11,00 sati u ukupnom trajanju od 4 sati, a trebao je evidentirati rad od 7,00 do 15,00 sati u ukupnom trajanju od 8 sati,

- na dane 5., 12., 19., 26. lipnja, te 3. srpnja 2021. godine (subote) nije evidentirao rad, a trebao je evidentirati rad od 7,00 do 15,00 sati u ukupnom trajanju od 8,00 sati,

- tijekom svakog tjedna od 3.5. do 9.7.2021. godine evidentirao je rad u ukupnom trajanju od 40 sati, te od toga 0 sati prekovremenoga rada, a trebao je evidentirati rad u ukupnom trajanju od 48 sati, te od toga 8 sati prekovremenoga rada za svaki tjedan,

na koji način je postupio suprotnu članku 8. stavku 1. točki 9. i stavku 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ( NN 73/17),

da dakle, nije vodio evidenciju o radnom vremenu na propisan način,

čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. Zakona o radu,

2. nije u sjedištu optuženog ad. 1. ili na adresu radnika dostavio obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaće (u dijelu koji se odnosi na prekovremeni rad) za mjesec svibanj 2021. godine do 30. lipnja 2021. godine, za mjesec lipanj 2021. godine do 31. srpnja 2021. godine, za mjesec srpanj 2021. godine do 31. kolovoza 2021. godine,

da dakle, radniku u roku propisanom odredbom članka 93. stavka 2. Zakona o radu nije dostavio obračun iznosa dijela plaće koji je bio dužan platiti,

čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. Zakona o radu,

3. nije omogućio korištenje stanke u o najmanjem trajanju od 30 minuta za svaki dana u periodu od 1. svibnja do 9. srpnja 2021. godine (na dane kada je ista radila),

da dakle, radniku nije omogućio korištenje stanke na način i pod uvjetima propisanim zakonom (članak 73. Zakona o radu),

čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 15. i stavku 2. Zakona o radu,

II. Na temelju članka 181. stavka 1. točke 5. Prekršajnog zakona protiv okrivljenika, podaci kao gore,

odbija se optužba

da je kao fizička osoba obrtnik dana 1. svibnja 2021. godine u restoranu Ivan u [adresa], poslovima pomoćnog radnika u kuhinji zaposlio radnicu IL, rođenu **.**.1976., sa prebivalištem u [adresa] ([adresa]):

1. pri čemu sa istim radnikom prije početka njegovog rada nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, u kojem slučaju je istom radniku prije početka rada morao izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, što da nije izvršio

što dakle u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nije izdao radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 3. Zakona o radu i stavku 2. Zakona o radu,

2. pri čemu istog radnika nije prijavio na obvezno mirovinskog osiguranje za period rada od 1. do 2.5.2021. nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja u Kninu najkasnije prije početka rada,

što dakle, nije prijavio obvezno mirovinskog osiguranje radnika u propisanim rokovima,

čime da bio počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 166. stavku 1. i stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,

3. pri čemu istog radnika nije prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje za period rada od 1.5. do 2.5.2021., a koju prijavu su trebali dostaviti tijelu nadležnog zdravstvenog osiguranja najkasnije do 9. svibnja 2021.,

što, dakle, nije u roku propisanom odredbom članka 120. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, dostavio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

čime da bi počinio prekršaj opisan u članku 150. stavku 1. i stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaje koji mu se optužnim aktom stavljaju na teret, okrivljenik su se izjasnio da se ne smatra krivim.

3. Ispitan na ročištu 7. svibnja 2025. (list spisa 76-77-) okrivljenik je iskazao da nije točno i da poriče da je učinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Radnica IL da je bila zaposlena kod njega na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme na poslovima pomoćnog radnika. Nije točno da je ista počela raditi 1. svibnja 2021. s obzirom na to da je to praznik kada oni ne posluju, drugi dan da je bila nedjelja, a nedjeljom nikada ne rade te je počela raditi 3. svibnja 2021. kada je i sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme sa navedenom radnicom. Slijedom toga, da nije točno da istu radnicu nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje za period rada od 1. do 2. svibnja 2021. kao i da nije točno da istu radnicu nije prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje za period rada od 1. do 2. svibnja 2021. Koliko se sjeća, ista je radila uglavnom u jutarnjoj smjeni od 07:00 do 14:00 sati, subotom bi odradila najviše 5 sati, a većinom subote nije radile, sve kako bi uklopili da ista radi 40 sati tjedno. Kako je ona radila, tako je i vodio evidenciju o radnom vremenu te su u evidenciji o radnom vremenu evidentirani točni sati kako je radila u navedenim periodima. Nije siguran, navodi da je možda ista ponekad radila u popodnevnim smjenama, što misli da je uredno evidentirao u njezinoj evidenciji radnog vremena. Navodi da u tih tri mjeseca rada kod njega, ista dosta dana nije radila jer se jednostavno ne bi pojavila na poslu, odnosno ispričala bi nedolazak na posao zbog raznih privatnih obaveza. Navodi da je te dane kada ista nije odrađivala rad, on uredno evidentirao u evidenciji kao da ih je odradila. Radnica IL za vrijeme rada u njegovom obiteljskom ugostiteljskom objektu nikada nije radila prekovremeno, kao što ni drugi njegovi zaposleni radnici ne odrađuju prekovremeni rad, jer u slučaju potrebe za prekovremenim radom to odrađuje njegova obitelj koja je također zaposlena u njegovom ugostiteljskom objektu. S obzirom na to da radnica IL koja je radila na poslovima pomoćnog radnika u njegovom restoranu za vrijeme rada kod njega nikad nije odradila niti jedan sat prekovremenog rada nije točno da joj nije dostavio obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaće u dijelu koji se odnosi na prekovremeni rad, budući da isto nije bio dužan jer ga nije ni odrađivala. Također, da nije točno ni to da radnici IL nije omogućio korištenje stanke u najmanjem trajanju od 30 minuta za svaki dan u periodu od 1. svibnja do 9. srpnja 2021. na dane kad je ista radila budući da je ista svaki dan rada koristila stanku višekratno te u trajanju sigurno dužem od 30 minuta, ako ne i u trajanju od sat vremena. Naime, ista da je u ugostiteljskom objektu imala pravo na obrok koje pravo da je uredno koristila i konzumirala te je svakodnevno pušila i koristila pauze za pušenje više cigareta tijekom radnog vremena.

4. Sud je u dokaznom postupku u svojstvu svjedoka ispitao SL (list spisa 67-68), IL (list spisa 68-69), CL (list spisa 78), RL (list spisa 83-84), GL (list spisa 84-85) te je pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list spisa 5-7), zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list spisa 8-10), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru (list spisa 11-12), očitovanje okrivljenika (list spisa 13), ugovor o radu na određeno vrijeme (list spisa 14), prijava o počeku mirovinskog osiguranja (list spisa 15), prijava osiguranika Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (list spisa 16-17), prijava o prestanku mirovinskog osiguranja (list spisa 18), odjava osiguranika Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (list spisa 19-20), odluka o otkazu ugovora o radu (list spisa 21), potpisne liste obračuna plaće (list spisa 22-24), evidencija o radnom vremenu radnika za svibanj 2021. (list spisa 25), evidencija o radnom vremenu radnika za lipanj 2021. (list spisa 26), evidencija o radnom vremenu radnika za srpanj 2021. (list spisa 27), obračunska lista 12 (list spisa 28), obračunska lista 16 (list spisa 28-29), obračunska lista 17 (list spisa 30), obrazac JOPPD-a zajedno sa potvrdom za primanje obrasca (list spisa 31-35), obavijest (list spisa 36-38), potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/76220 od 27. svibnja 2025.

5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud nije našao dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. u svezi s člankom 229. stavkom 1. točkom 1. Zakona o radu, prekršaj iz članka 229 stavka 2. u svezi s člankom 229. stavkom 1. točkom 34. Zakona o radu i prekršaj iz članka 228. stavka 2. u svezi s člankom 228. stavkom 1. točkom 15. Zakona o radu, dok je za djela pod točkom II. točkom 1., 2. i 3. izreke utvrdio da je nastupila zastara prekršajnog progona.

6. Sud je u postupku primjenjivao odredbe Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.), Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 96/25.) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.), s obzirom na to da su ti zakoni najblaži za okrivljenika u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona te je u tom smislu ispitao i utvrdio postojanje pravnog kontinuiteta za svako pojedino djelo optuženja.

7. Člankom 229. stavkom 1. točkom 1. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba: 1. ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.).

8. Člankom 229. stavkom 1. točkom 34. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba: ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.).

9. Člankom 228. stavkom 1. točkom 15. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje stanke na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 73.).

8. Nije sporno da je radnica IL bila zaposlena kod okrivljenika kao fizičke osobe u njegovom restoranu Ivan u [adresa] na radnom mjestu pomoćnog radnika.

9. Sporno je, kada je točno okrivljenik zaposlio navedenu radnicu, je li sa radnicom prije početka njezinog rada sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, je li istu prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje za period rada od 1. do 2. svibnja 2021. nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, je li istu prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje od 1. svibnja 2021. do 2. svibnja 2021., je li za navedenu radnicu evidentirao rad u evidencijama o radnom vremenu za svibanj, lipanj i srpanj 2021. na propisan način, je li radnici dostavio obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaću u dijelu koji se odnosi na prekovremeni radi za mjesec svibanj 2021. do 30. lipnja 2021., za lipanj 2021. do 31. srpnja 2021. te za mjesec srpanj 2021. do 31. kolovoza 2021. te je li radnici IL omogućio korištenje stanke u najmanjem trajanju od 30 minuta za svaki dan u periodu od 1. svibnja do 9. srpnja 2021. (na dane kada je ista radila).

10. Sud je u postupku u svojstvu svjedoka ispitao SL (list spisa 67-68) koja je iskazala da je danas i tada bila knjigovođa GL, te mu je vodila knjigovodstveni dio posla. S obzirom na to da je od ovoga prošlo puno vremena, a ona da kao šefica knjigovodstvenog servisa ima puno klijenata, ne može se točno sjetiti svih detalja, međutim sjeća se da je radnica IL bila zaposlena kod GL u njegovom obrtu u [adresa], te da je radila vrlo kratko. Koliko se može sjetiti, njezin klijent GL nazvao ju je početkom svibnja 2021. godine te je rekao da je u subotu razgovarao sa radnicom IL te da su se dogovorili da će ista kod njega početi raditi od ponedjeljka, ali se ne sjeća točnog datuma, međutim sjeća se da je sigurno radila od početka svibnja i zaključno do kraja sedmog mjeseca odnosno do 31. srpnja 2021. Na njegov nalog da su pripremili ugovor o radu na određeno vrijeme koji je, sjetila se, sklopljen od 3. svibnja 2021. do 31. srpnja 2021. Na temelju tog ugovora o radu uredno da su podnijeli potrebne prijave nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja te nadležnom tijelu zdravstvenog osiguranja. Mora reći da joj se GL nedugo nakon što je radnica IL započela sa radom, požalio na nju da nije zadovoljan s njenim radom, da mu pravi probleme, te ju je zatražio savjet što da učini po pitanju toga. Ona da mu je savjetovala da sačeka istek ugovora s obzirom na to da je isti ionako sklopljen na određeno vrijeme, te da se na taj način u mirnom tonu raziđu, što da je on i prihvatio kao rješenje. Negdje početkom srpnja, ne sjeća se točno koji da, ponovno ju je kontaktirao te se požalio da IL ne dolazi na posao i da ne zna gdje je i što se s njom događa, jer da im ista nije posala nikakvu obavijest, niti eventualnu potvrdu o privremenoj nesposobnosti da je na bolovanju, ako i je. Kasnije da je ista dostavila doznake iz kojih je bilo razvidno da je u tom periodu do 31. srpnja 2021. bila na bolovanju. Koliko se sjeća, GL je nju kontaktirao da bi saznao gdje je i što se događa, međutim bez uspjeha budući da je ista blokirala njegov broj. Istaknula je da sa GL kao knjigovođa surađuje preko 20 godina, da je on izvrstan poslodavac, besprijekoran po pitanju urednosti i zakonitosti svog poslovanja i općenito u odnosu sa svojim zaposlenicima. Redovno isplaćuje plaće i to uglavnom do trećeg dana u mjesecu za prethodni mjesec te nikad do ovog slučaja nije čula da bi isti imao ikakvog problema sa bilo kim od svojih radnika, a mnoštvo radnika je tijekom perioda njihove suradnje radilo kod njega. Također, isti trenutno ima pet zaposlenika, on je šesti i potpuno zakonito i uredno posluje. Uredno se svakom radniku svaki mjesec dostavlja obračunska lista plaće. Ona da je ispunila ugovor o radu i predala GL. Na upit zamjenice branitelja okrivljenika iskazala je da joj da obrt okrivljenika nikad ne radi nedjeljom niti blagdanom i praznicima. Na upit zamjenice branitelja okrivljenika sjeća li se kad je radnica IL započela sa bolovanjem iskazala je da se ne može točno sjetiti, međutim da joj se čini da je to bilo početkom srpnja.

11. U svom iskazu svjedok IL (list spisa 68-69) iskazala je da je 2021. godine koliko se sjeća u petom mjesecu počela raditi u obrtu GL u [adresa] gdje da je radila par mjeseci, ne zna točno je li radila do kraja srpnja ili kolovoza s obzirom na to da je od toga prošlo više od tri i pol godine. Sklopila je i potpisala ugovor o radu sa GL za rad na poslovima kuhara. Ne sjećam se točno, ali misli da je ugovor o radu sklopila 2. ili 3. svibnja 2021., u svakom slučaju, da nije radila bez sklapanja ugovora o radu, odnosno sklopila je isti najkasnije na dan kad je zaista počela radit. Plaća joj je uredno isplaćivana, na vrijeme i to na način da joj je 4.000,00 kuna isplaćivano na tekući račun, a 1.000,00 kuna na ruke, o čemu da nema nikakvu pisanu potvrdu. Što se tiče organizacije radnog vremena, dogovorili su kako će raditi po dogovoru, odnosno u smjenskom radu i to jedan tjedan ujutro, a drugi tjedan popodne. U jutarnjim smjenama radno vrijeme da je započinjalo u 07:00 i trajalo do 15:00 sati, a u popodnevnoj smjeni započinjala je raditi od 14:00 sati do 22:00 sata, koliko se sjeća. Za vrijeme rada da nije imala, odnosno nije joj omogućeno, korištenje pauze od minimalno 30 minuta dnevno već je imala pravo koristiti otprilike 10-ak minuta za kavu i cigaretu i to od 07:30 do 07:40 ujutro. GL da nije prijavila inspektorata zbog ugovora o radu i tih prijava, već isključivo stoga što je s njim dogovorila i sklopila ugovor o radu za rad na poslovima kuhara koji rad da je na taj način obavljala prvih sedam dana, a nakon toga, uz poslove kuhara da je obavljala i poslove čišćenja, pripremanja soba, što je bilo izuzetno fizički naporno i neizdrživo. Također, prijavila ga je i zbog toga što je dolazila u sukobe sa njegovom suprugom IL koje se je miješala u dogovore između nje GL, a za njega da nema reći ništa loše jer je on bio korektan u odnosu prema njoj, ali da je radi svoje supruge IL prešutio i prekršio njihov dogovor oko toga što ću ona kod njega raditi. Dakle, da je radila sukladno radnom vremenu koji su i dogovorili, nedjeljom da se nije radilo, dok se praznikom i blagdanom radilo, jer se sjeća da je radila za Oluju 5. kolovoza 2021. kod navedenog poslodavca. Ne sjeća se da je dobivala potpisne liste obračunu plaće, a kad joj je sud na uvid predočio potpisne liste obračuna plaće za svibanj, lipanj i srpanj 2021. (list spisa 22-24), potvrdila je da je na istima njen vlastoručni potpis te da je iste ona potpisala. Koliko se sjeća, nekih dvadesetak dana bila je na bolovanju u srpnju 2021. o čemu da je uredno obavijestila poslodavca i dostavila mu izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad, a za vrijeme kojeg joj je poslodavac otkazao ugovor o radu. Navela je da joj nije poznato je li sklopila ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. Na poseban upit zamjenice branitelja okrivljenika je li tijekom radnog vremena koristila priliku da zapali više od jedne cigarete kako je iskazala, navela je da bi tijekom radnog vremena zapalila jednu do dvije cigarete u sveukupnom trajanju do 10 , maksimalno 15 minuta. Na poseban upit zamjenice branitelja okrivljenika kako je pronašla ovaj posao, navela je da je njen suprug bio vozač po Vrlici te je poznavao GL te je preko poznanstva svog supruga s njim stupila i kontakt s njim i našla se prije početka rada sa njim, te je njihovom sastanku nazočio i njen suprug i sin okrivljenika GL. Na poseban upit zamjenice branitelja okrivljenika je li odmah po otvaranju bolovanja o istom obavijestila poslodavca na način da mu je dostavila potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad iskazala je da jest.

12. U svom iskazu svjedok ŽL (list spisa 77-78) iskazala je da je zaposlena kao pomoćni kuhar kod okrivljenika u njegovom restoranu Ivan u [adresa], te se sjeća da je IL prije par godina također bila zaposlena kod njega. Međutim, nije joj poznato više od toga s obzirom na to da su uvijek radile u suprotnim smjenama, na način da kad je bila jutarnja, ona je bila popodnevna i obrnuto. Na poseban upit suda iskazala je da im je rad bio organiziran u smjenama, jutarnja smjena počinjala je u 07:00, završavala u 14:00 sati, a popodnevna je počinjala u 14:00 te završavala u 22:00 sata. Smjene su nam se izmjenjivale tjedan – tjedan, na način da smo jedan tjedna radili ujutro, drugi popodne i tako u kontinuitetu. Na poseban upit sud iskazala je da joj nije poznato da bi IL radila prekovremeno kod njenog poslodavca. Naime, nitko od radnika da ne radi prekovremeno kod njenog poslodavca, to kod njega da ne postoji. Na poseban upit suda, iskazala je da ima pravo na korištenje pauze u trajanju od 30 minuta za svaki dan rada te da joj njen poslodavac uredno omogućuje korištenje te stanke kako danas tako i tada te da joj nije poznato da bi ikome ikada bilo onemogućeno korištenje iste jer njen šef GL da uvijek ispoštuje sve zakonom propisane obveze. Na poseban upit suda iskazala je da je kod okrivljenika zaposlena sveukupno nekih otprilike pet godina sa manjim pauzama. On da je izvrstan šef, sve svoje obaveze izvršava prema njoj kao i prema svim drugim radnicima koliko joj je poznato uredno i na vrijeme te navodi da nema riječi kojima bi nahvalila njega i njegov odnos prema radnicima u restoranu. Oni da su svi kao jedna obitelj i tako funkcioniraju, jako je lijepo raditi u takvom radnom okruženju, a za što je zaslužan njihov šef, ovdje okrivljenik.

13. U svom iskazu svjedok RL, supruga okrivljenika koja je otklonila blagodat nesvjedočenja (list spisa 83-84) iskazala je da je supruga okrivljenika i zajedno s njim i njihovom obitelji ima i vodi obrt odnosno Restoran Ivan u [adresa]. Sjeća se radnice IL, ista da je neko kratko vrijeme, prije par godina, bila zaposlena na radnom mjestu pomoćnog radnika u njihovom restoranu. Radnica IL da je radila uglavnom sa njom u smjeni, a ona da uvijek radi jutarnju smjenu, ponekad je radila i u popodnevnoj smjeni. Radnica IL je itekako imala pravo na korištenje dnevnog odmora, odnosno stanke u najmanjem trajanju od 30 minuta za svaki dan koji je radila kod njih, a često da je koristila i više od toga. Naime, ista je strastveni pušač, često je odlazila zapaliti cigaretu, te je često bila i na telefonu tijekom trajanja radnog vremena. Što se tiče papirologije isto da vodi i o tome brine suprug GL. Ističe da svi njihovi radnici, a imali su ih puno tijekom 26 godina rada našeg restorana, su uvijek bili uredno prijavljeni na zdravstveno, dopunsko s urednim ugovorima o radu. Na poseban upit suda, navela je da radnica IL nikad nije radila prekovremeno. Naime, oni da u svom radu ne prakticiraju prekovremeni rad koji će odrađivati njihovi zaposlenici, već u slučaju potrebe za određivanje dodatnih sati uskači ona, muž i sin budući da je ovo obiteljski posao. Mora kazati da je IL bila jedini radnik s kojim su imali problema tijekom svih ovih godina vođenja navedenog restorana.

14. U svom iskazu svjedok GL, sin okrivljenika koji je otklonio blagodat nesvjedočenja (list spisa 84-85) iskazao je da je zaposlen kao konobar u obiteljskom restoranu Ivan njegove obitelji u [adresa]. Poznato mu je da je radnica IL radila jedan kratki period kod njih u restoranu na poslovima pomoćnog kuhara. Ista da je bila uredno prijavljena na sva propisana obvezna osiguranja u periodu u kojem je radila. On većinom radi u popodnevnoj smjeni stoga je rijetko radio u smjeni s njom, jer je ista uglavnom radila u jutarnjoj smjeni. Misli da jutarnja smjena počinje od 07:00 a završava u 15:00 sati, dok popodnevna smjena da započinje u 14:00 sati, a završava u 22:00 sata. Na poseban upit suda iskazao je da kada je radila s njim u smjeni poznato mu je da je ista koristila dnevnu stanku u trajanju čak i dužem od pola sata, vrlo često je i tijekom radnog vremena telefonirala sa partnerom, a imala je i pravo na 30 minuta dnevno za pauzu za obrok. Na poseban upit suda, iskazao je da mu je poznato da radnica IL nije radila prekovremeno, naime, nitko od njihovih radnika da ne radi prekovremeno, već ukoliko je potreba za prekovremenim radom, uskače njegov otac. Istaknuo je da kuhinja u popodnevnoj smjeni prima narudžbe do 21:00 sat te da nema potrebe za prekovremenim radom s obzirom da se od 21:00 do 22:00 sata pospremi i očisti cijela kuhinja te se uredno završi sa poslom i prije 22:00 sata.

15. Iz pročitanog zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru (list spisa 5-7) proizlazi da je svjedok IL, propisno upozorena, na zapisnik iskazala da je u restoranu Ivan u [adresa] započela s radom 1. svibnja 2021. na poslovima pomoćnog radnika u kuhinji te da do dana davanja iskaza (4. kolovoza 2021) nije sklopila ugovor o radu, niti joj je poslodavac izdao pisanu potvrdu o sklopljenom radu. Iskazala je da iako su se dogovorili da će raditi na poslovima pomoćnog radnika u kuhinji, da je radila razne poslove, kao sobarica, čistačica, radnik u kuhinji, glavni kuhar te sve poslove koji su bili potrebni. Nije joj poznato je li dobila primjerak prijava na obvezna, mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Nije joj poznato da bi joj rad bio organiziran u nejednakom trajanju, preraspodijeljenom radnom vremenu, jer da je uvijek radila 48 sati tjedno. Plaća je dogovorena u iznosu od 5.000,00 neto, i to preko 4.000,00 kuna na račun, a 1.000,00 kuna na "ruke", obračun plaće da nije dobila niti za jedan mjesec. Navela je da je dotad dobila dogovoreni iznos plaće (5.000,00 kuna) za mjesec svibanj i lipanj 2021., ali da joj nije plaćen prekovremen rad, budući da je svaki tjedan radila 8 sati prekovremeno. Nedjeljom da nije radila. Poslodavac da joj nije omogućio korištenje stanke u trajanju od 30 minuta, maksimalno da bi iskoristila 10-ak minuta da zapali 2-3- cigarete.

16. Iz očitovanja okrivljenika (list spisa 13) proizlazi da je radnica IL potpisala i dobila svoj primjerak ugovora o radu na određeno vrijeme, da je dogovorena primanja primala isključivo preko računa, dio na zaštićeni, dio na nezaštićeni dio i nikako drugačije. Da je radnica IL radila isključivo prvu smjenu, te se striktno vodilo računa da se poštuje dogovorena satnica od 40 sati tjedno, bez prekovremenih. Pravo na obrok i pauzu da je imala uz pravo na 10-tak dnevnih pauza za "zapalit cigaretu i obavit telefonske razgovore", jedino da je odbijen zahtjev radnice da dovodi dijete na posao da joj pomaže. Dana 12. srpnja radnica da šalje poruku uznemirujućeg i neistinitog sadržaja te navodi da je na bolovanju do daljnjeg, da ne planira povratak na posao te blokira njegov broj.

17. Iz ugovora o radu na određeno vrijeme (list spisa 14) razvidno je da su okrivljenik kao poslodavac i radnica IL, dana 3. svibnja 2021. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme do 31. srpnja 2021. za obavljanje poslova pomoćnog kuhara u [adresa] te da radnica započinje s radom 3. svibnja 2021. Ugovoreno je da radnici pripada osnovna bruto plaća u iznosu od 5.000,00 kuna te da će ista raditi 40 sati tjedno, radno vrijeme da će se odrediti po dogovoru, kao i korištenje tjednog odmora. Ugovor je stupio na snagu odmah.

18. Iz prijave o početku mirovinskog osiguranja (list spisa 15) razvidno je da je okrivljenik kao obveznik doprinosa HZMO-u dana 3. svibnja 2021. prijavio radnicu IL kao osiguranika na osnovi radnog odnosa na određeno vrijeme. Prijava je obrađena 4. svibnja 2021.

19. Iz prijave osiguranika Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (list spisa 16-17) razvidno je da je okrivljenik dana 3. svibnja 2021. prijavio radnicu IL kao osiguranika od 3. svibnja 2021. do 31. srpnja 2021. na radno mjesto pomoćnog kuhara.

20. Iz prijave o prestanku mirovinskog osiguranja (list spisa 18) razvidno je da je okrivljenik prijavu prestanka svojstva osiguranika za radnicu IL, a koja je stekla svojstvo osiguranika 3. svibnja 2021. sa datumom prestanka osiguranika 31. srpnja 2021., podnio 1. kolovoza 2021.

21. Iz odjave osiguranika Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (list spisa 19-20) razvidno je da je okrivljenik pri zavodu odjavio svojstvo osiguranika za radnicu IL dana 31. srpnja 2021.

22. Iz odluke o otkazu ugovora o radu od 31. srpnja 2021. (list spisa 21) razvidno je da okrivljenik kao poslodavac utvrđuje da je radnici IL istekao ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen do 31. srpnja 2021. te da isti neće produžiti jer nema potrebe za uslugama radnice.

23. Iz potpisnih lista obračuna plaće za svibanj, lipanj i srpanj 2021. proizlazi da je potpisna lista obračuna plaće za svibanj 2021. predana radnici IL **.**.2021., za lipanj 2021. 6. srpnja 2021., a za srpanj 2021. dana 6. kolovoza 2021. Iste su potpisane od strane IL, a u donjem lijevom kutu naznačen je datum 1. rujna 2021. kao datum ispisa svake potpisne liste obračuna plaće.

24. Iz evidencija o radnom vremenu radnika za svibanj, lipanj i srpanj 2021. (list spisa 25-27) razvidno je da je radnici IL u svibnju i lipnju 2021. evidentirano da je odradila 168 sati, dok joj je u srpnju evidentiran rad u trajanju od 56 sati, a 120 sati da je provela na bolovanju. Iz obračunske lista 12 (list spisa 28), obračunska lista 16 (list spisa 28-29) i obračunske liste 17 (list spisa 30), a koje su potpisane od strane radnice IL, proizlazi da je plaća radnice IL za svibanj, lipanj i srpanj 2021. obračunata u skladu s navedenim evidencijama o radnom vremenu radnice IL.

25.1. Sud nije povjerovao iskazu svjedoka IL iz više razloga. Naime, isti je kontradiktoran iskazu danom na zapisnik o inspekcijskom nadzoru 4. kolovoza 2021. u dijelu u kojem ista prilikom ispitivanja pred ovim sudom navodi da je prije početka rada odnosno najkasnije na dan kad je počela raditi, sa okrivljenikom kao poslodavcem sklopila ugovor o radu 2. ili 3. svibnja 2021. za rad na poslovima kuhara, nije znala reći radi li se o ugovora na određeno ili neodređeno vrijeme, što je suprotno sadržaju iskaza na zapisnik kako je gore reproducirano. Nadalje, prilikom ispitivanja pred ovim sudom, svjedokinja je između ostalog, navela da je kod okrivljenika radila sukladno dogovorenom radnom vremenu, da se nedjeljom nije radilo, dok da se praznikom i blagdanom radilo, jer se sjeća da je radila za Oluju u kolovozu 2021. Takav navod svjedokinje kontradiktoran je pročitanoj materijalnoj dokumentaciji u spisu odnosno odluci o otkazu ugovora o radu te prijavi o prestanku mirovinskog osiguranja (list spisa 18) i odjavom osiguranika Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (list spisa 19-20) iz kojih je razvidno kako je zadnji dan rada IL kod okrivljenika bio 31. srpnja 2021., dakle prije 5. kolovoza 2021. Nadalje, sud nije povjerovao iskazu svjedoka IL ni u dijelu da nije imala pravo na korištenje stanke u trajanju od 30 minuta koji iskaz je u tom dijelu sadržajno istovjetan iskazu koji je svjedokinja dala na zapisnik o inspekcijskom nadzoru 4. kolovoza 2021. budući da suprotno proizlazi iz iskaza svih u postupku ispitanih svjedoka. Ujedno, prilikom ocjene vjerodostojnosti iskaza svjedokinje, sud nije mogao zanemariti okolnost da je svjedokinja IL prilikom ispitivanja pred ovim sudom navela da okrivljenika GL nije prijavila inspektoratu "zbog ugovora o radu i tih prijava", već isključivo jer je s njim dogovorila i sklopila ugovor o radu za rad na poslovima kuhara koji rad da je na taj način obavljala prvih sedam dana, a nakon toga, uz poslove kuhara da je obavljala i poslove čišćenja, pripremanja soba, kao i zbog toga što je dolazila u sukobe sa njegovom suprugom IL koja da se miješala u dogovore između nje i GL. Navela je također da za okrivljenika da nema reći ništa loše jer da je on bio korektan u odnosu prema njoj, ali da je radi svoje supruge IL prešutio i prekršio njihov dogovor oko toga što ću ona kod njega raditi.

25.2. Ujedno, sud nije cijenio istinitim navode svjedokinje IL dane prilikom ispitivanja svjedoka na zapisnik o inspekcijskom nadzoru 4. kolovoza 2021. kako je svaki tjedan radila prekovremeno 8 sati, dakle 48 sati, budući da je ista, prilikom ispitivanja pred ovim sudom navela da je kod okrivljenika radila sukladno dogovorenom radnom vremenu, a iz pročitanog ugovora o radu na određeno vrijeme razvidno je da je ista s okrivljenikom dogovorila rad u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, a prilikom ispitivanja kod suda nije niti jednom navela da joj rad kod okrivljenika nije u cijelosti plaćen odnosno da bi radila prekovremeno.

25.3. Iz razloga navedenih u točki 25.1. kao i naprijed navedenog, sud nije cijenio vjerodostojnim sadržaja iskaz svjedoka IL dan prilikom ispitivanja pred tužiteljem na zapisnik o inspekcijskom nadzoru 4. kolovoza 2021.

26. Iako su kao zaposlenici odnosno srodnici (supruga, sin) okrivljenika i kao takvi zainteresirani za ishod ovog postupka, sud je iskaze drugih u postupku ispitanih svjedoka, SL, RL, GL i AL cijenio vjerodostojnima jer su isti dani uvjerljivo i detaljno, u bitnom su suglasni s pročitanom materijalnom dokumentacijom u spisu te su međusobno sukladni.

27. Sud je obranu okrivljenika cijenio logičnom i životnom. Ista je u bitnom sukladna pročitanoj materijalnoj dokumentaciji u spisu i iskazima u postupku ispitanih svjedoka - SL, RL, GL i AL te je djelomično sukladna iskazu ispitane svjedokinje IL.

28. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a s obzirom na to da okrivljenik izričito spori učin prekršaja koji mu se stavlja na teret, u nedostatku drugih dokaza, sud nije našao dokazanim da okrivljenik nije u evidencijama radnog vremena evidentirao rad radnice IL na način kako mu se to stavlja na teret. Nadalje, sud nije našao dokazanim ni to da okrivljenik nije omogućio korištenje stanke radnici IL na način kako mu se stavlja na teret kao niti to da isti nije radnici IL dostavio obračun dijela dugovane, a neisplaćene plaće (u dijelu koji se odnosi na prekovremeni rad) na način kako mu se stavlja na teret. Slijedom navedenog, nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a u nedostatku drugih dokaza, sud nije našao dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. u svezi s člankom 229. stavkom 1. točkom 1. Zakona o radu na način kako mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom te nije našao dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. u svezi s člankom 229. stavkom 1. točkom 46. Zakona o radu (utuženo kao djelo iz članka 229. stavka 2. u svezi s člankom 229. stavkom 1. točkom 34. Zakona o radu NN 98/19) te prekršaj iz članka 228. stavka 2. u svezi s člankom 228. stavkom 1. točkom 15. Zakona o radu (utuženo kao djelo iz članka 229. stavka 2. u svezi s člankom 229. stavkom 1. točkom 12. Zakona o radu NN 98/19).

29. Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.) načelo "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.

30. Kako po provedenom dokaznom postupku, a u nedostatku drugih dokaza, sud nije sa izvjesnom sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje iz točke I. izreke presude, na način kako je to činjenično opisano, to je okrivljenika na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe za učin navedenih prekršaja.

31. Sukladno članku 13. stavku 1. Prekršajnog zakona prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine.

32. Člankom 13.a Prekršajnog zakona propisano je da zastara prekršajnog progona počinje teći danom kad je prekršaj počinjen.

33. Sud je rješavajući u redovnom postupku, a pazeći po službenoj dužnosti, utvrdio da je od dana počinjenja prekršaja iz članka 229. stavku 2. u svezi s člankom 229. stavkom 1. točkom 3. Zakona o radu (točka II. 1. izreke presude) proteklo vrijeme od četiri godine, odnosno vrijeme predviđeno u članku 13. stavku 2. Prekršajnog zakona, te da je zastara prekršajnog progona za predmetno djelo prekršaja nastupila 1. svibnja 2021., da je od dana počinjenja prekršaja iz članka 166. stavka 3. u svezi sa člankom 166. stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (utuženo kao djelo iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 84/21 - (točka II. 2. izreke presude)), proteklo vrijeme od četiri godine, odnosno vrijeme predviđeno u članku 13. stavku 2. Prekršajnog zakona, te da je zastara prekršajnog progona za predmetno djelo prekršaja nastupila 1. svibnja 2021. te da je od dana počinjenja prekršaja iz članka 150. stavku 3. u svezi s člankom 150. stavkom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (točka II. 3. izreke presude), proteklo vrijeme od četiri godine, odnosno vrijeme predviđeno u članku 13. stavku 2. Prekršajnog zakona, te da je zastara prekršajnog progona za predmetno djelo prekršaja nastupila 1. svibnja 2021.

34. Člankom 181. točkom 5. Prekršajnog zakona propisano je da će se presuda kojom se odbija optužba izreći ako se prekršajni progon ne može poduzeti zbog zastare.

35. Kako je za ova prekršajna djela nastupila zastara prekršajnog progona, to je na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona u odnosu na ta djela prekršaja donesena presuda kojom se optužba odbija kao pod točkom II. izreke presude.

36. S obzirom na to da je u ovom prekršajnom predmetu donesena oslobađajuća te presuda kojom se optužba odbija, to je na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona izrečeno da troškovi ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

37. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude

Knin, 28. svibnja 2025.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. U spis