Poslovni broj: Us I-2228/2024-8

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužiteljice DEV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jeličić&Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Luetić&Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi utvrđivanja građevne čestice, nakon javne rasprave zaključene 30. travnja 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja CE, odvjetničke vježbenice u OD Jeličić&Partneri d.o.o. Split, opunomoćenika zainteresirane osobe FE, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-350-05/23-08/113, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 5. srpnja 2024.

II. Nalaže se tužiteljici da zainteresiranoj osobi naknadi troškove ovog spora u ukupnom iznosu od 1.250,00 (slovima: tisuću dvjesto pedeset) eura u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima, dok se za više zatraženi trošak zahtjev zainteresirane osobe odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-350-05/23-08/113, URBROJ: 531- 03-4-24-2 od 5. srpnja 2024. odbijena je žalba DEV, ovdje tužiteljice, izjavljena protiv rješenja o utvrđivanju građevne čestice Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo, Odsjek za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-350-05/20-05/000016, URBROJ: 2181-1- 10-3/4-23-0014 od 22. kolovoza 2023., kojim je povodom zahtjeva DE, ovdje zainteresirane osobe, utvrđeno kako građevnu česticu postojeće stambene građevine čini dio kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (sud. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), kako je to prikazano na izvodu iz katastarskog plana koji čini sastavni dio tog rješenja.

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena 18. rujna 2024. pod gornjim poslovnim brojem, tužiteljica u bitnom prigovara kako obrazloženje pobijanog rješenja nije sastavljeno u smislu odredbe članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP). Nadalje, stiče kako je u provedenom postupku pozvana izvršiti uvid u spis predmeta, ali osim te procesne radnje kako joj nije omogućeno sudjelovati u postupku u smislu odredbe članka 52. ZUP-a, dok se s obzirom na njeno očitovanje, u konkretnom slučaju trebao provesti ispitni postupak prema odredbi članka 51. ZUP-a. Nadalje ističe kako je nakon obavljenog uvida u spis od 16. svibnja 2022. utvrdila kako podnositelj zahtjeva, ovdje zainteresirana osoba, osim rješenja o izvedenom stanju i geodetskog snimka izvedenog stanja, nije dostavio druge potrebne isprave i dokaze, da bi se njegovom zahtjevu udovoljilo na zakonit način i u zakonito provedenom postupku. Nadalje, ističe kako s obzirom na činjenicu da je čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u njezinom suvlasništvu i suposjedu za ¼ dijela, svaka izmjena na toj nekretnini zahtjeva suglasnost svih suvlasnika budući da se radi o izvanrednom upravljanju stvari sukladno odredbi članka 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje ZV); kako je navedena nekretnina neodvojivo povezana s kat. čest. zem. [katastarska čestica] te služi za pristup i redovno korištenje te posebne čestice koja odgovara čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice, koja u naravi predstavlja stambenu zgradu; kako katastarsko i zemljišnoknjižno stanje nisu usklađeni jer da u površinu kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], osim čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ulazi i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]; kako su se prednici tužiteljice protivili bespravnoj gradnji zainteresirane osobe i nisu prihvaćali gradnju na zemljištu u suvlasništvu stranaka, pa je zainteresirana osoba nesavjestan graditelj i samovlasno je zauzeo dio nekretnine čime je premašio ovlaštenja upravljanja nekretninom u suvlasništvu; kako se predmetnim zahtjevom pokušava se izmijeniti status nekretnine u pogledu oblika i površine postojeće nekretnine formiranjem nove čestice na površini postojeće građevinske parcele, a time se nedvojbeno zadire u vlasništvo odnosno suvlasnička prava stranke koja u ovom slučaju ima vlasništvo u omjeru od ¼ dijela u odnosu na cjelinu nekretnine, sukladno upisu u zemljišnoj knjizi i upisu u katastru. Tužiteljica dalje ističe kako u konkretnom slučaju nema osnove za primjenu odredbe članka 157. stavak 1. i stavak 2. točka 5. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), jer da sama činjenica da se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu sama po sebi nije dostatna osnova za usvajanje zahtjeva, osobito kada se eventualno usvajanje tog zahtjeva izravno tiče prava drugih suvlasnika. Mišljenja je kako se ne može dati prvenstvo formiranja građevinske parcele u korist bespravno izgrađenog objekta koji je naknado legaliziran, u odnosu na objekt koji je legalno izgrađen temeljem odgovarajuće dozvole u situaciji kada na zemljištu na kojem se formira građevinska čestica postoje stvarna prava trećih osoba, kao u ovom slučaju, te je u tom slučaju jedino moguće građevinsku parcelu formirati na posebnom dijelu nekretnine koji u naravi predstavlja zemljište ispod zgrade. Pri tome ukazuje na činjenicu kako se legalizacijom bespravno izgrađenog objekta ne utječe na vlasnička prava na tom objektu i zemljištu na kojem je objekt izgrađen sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, dok se prema odredbama ZV-a bespravnom izgradnjom, dogradnjom ili nadogradnjom ne može stjecati pravo vlasništva na tom dijelu nekretnine pa je postavljen i prigovor pravnog interesa podnositelja zahtjeva ili aktivne legitimacije za ovakav zahtjev sukladno odredbi članka 158. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju, koji prigovor kako tuženik nije valjano obrazložio u osporenom rješenju. Mišljenja je kako u konkretnom slučaju ne postoji obveza niti osnova za utvrđivanje zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine, osobito ne u površini i obliku kako je to postavljeno u ovom zahtjevu; kako na osnovi prostornog plana nije moguće urediti građevnu česticu obzirom da je ta čestica već uređena za legalno izgrađeni objekt koji ima građevinsku dozvolu, s jedne strane, a s druge strane premašen je najveći dozvoljeni kis (koeficijent iskoristivosti), a što kako je dodatni razlog koji onemogućava usvajanje zahtjeva; kako nisu obrazložena niti postoje razlozi za usvajanje zahtjeva sukladno pravilima struke jer bi se usvajanjem zahtjeva grubo povrijedila vlasnička prava, ali i funkcionalnost postojeće legalno izgrađene građevine; kako bi se cijepanjem građevinske čestice u postupku donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice grubo povrijedila vlasnička prava iz ZV-a koja su kao temeljno ljudsko pravo zajamčena odredbom članka 48. stavak 1. Ustava RH i članka 1. uz Protokol broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudski prava i temeljnih sloboda, te prava na pravično odlučivanje kao temeljnim ljudskim pravom zajamčenog odredbom članka 6. Konvencije i članka 29. stavak 9. Ustava RH; kako javnopravno tijelo, kada nema suglasnosti svih suvlasnika o formiranju građevinske parcele na nekretnini u suvlasništvu više stranaka, nije nadležno niti može arbitrirati o pravima koja se tiču stvarnih prava na nekretnini, a što da se osporenim odlukama ostvarilo. Tužiteljica dalje ističe kako iz osporenog rješenja, odnosno prvostupanjskog rješenja, nije jasno kako i na koji način je utvrđena građevinska parcela, odnosno koji kriterij je primijenjen u konkretnoj upravnoj stvari. Također, da je izostalo obrazloženje kakav je utjecaj predloženog formiranja građevne čestice na mogućnost uporabe zgrade u vlasništvu tužiteljice. Poziva se na stajalište tuženika izneseno u rješenju KLASA: UP/II- 35005/19-08/246 od 28.veljače 2020., koje kako je podudarno s naprijed iznijetim. Zaključno, ističe kako nije omogućeno izjašnjavanje u provedenom postupku, nije proveden niti se pristupilo provođenju ispitnog postupka, a na koji način se onemogućava pravo stranke da zaštiti prava u upravnom postupku. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Sud je u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) rješenjem od 31. listopada 2024. pozvao DE, da kao zainteresirana osoba sudjeluje u sporu, te se očituje na navode iz tužbe tužitelja, koji se u odgovoru na tužbu od 4. prosinca 2024. usprotivio tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti, jer da upravna rješenja sadrže detaljna obrazloženja o svim odlučnim činjenicama, kao i pravnu osnovu, a zbog čega je predmetna tužba u cijelosti neosnovana.

5. U sporu je održana rasprava 30. travnja 2025., čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Stranke su popisale trošak prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 138/23 dalje Tarifa) i to zamjenica opunomoćenika tužitelja trošak na ime sastava tužbe i zastupanja na raspravi 30. travnja 2025., od po 500 bodova, ukupno 1000 bodova (1 bod=2,00 eura), sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, a opunomoćenik zainteresirane osobe je popisao trošak davanja odgovora na tužbu i trošak zastupanja na raspravi na raspravi 30. travnja 2025., od po 500 bodova, ukupno 1000 bodova (1 bod=2,00 eura), sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika, tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženog tijela, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. ZUS-a nije izvodio, budući da je činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku dostatno za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari.

8. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je zahtjev DE, ovdje zainteresirane osobe, za utvrđivanje građevne čestice za postojeću zgradu izgrađenu na kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]), sve K. O. [katastarska općina], koji je pred prvostupanjskim tijelom zaprimljen 28. siječnja 2020., pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

10. Odredbom članka 157. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je da se ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevinska čestice, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Stavkom 2. citirane zakonske odredbe propisano je kako se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište za redovnu uporabu građevine: 1. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina, 2. ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica [katastarska čestica]. ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom, 4. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine, 5. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

11. Odredbom članka 158. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je kako se zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže preslika katastarskog plana na kojoj se određuju oblik i veličina građevne čestice te dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća. Prema stavku 2. te zakonske odredbe rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se po zahtjevu vlasnika zemljišta, vlasnika građevine, investitora građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes.

12. Odredbom članka 159. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je kako se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.

13. Prema podacima priloženim u spisu upravnog postupka proizlazi kako je u provedenom postupku utvrđeno kako je zainteresirana osoba u spis priložila zakonom propisanu dokumentaciju, kao i da se radi o situaciji propisanoj odredbom članka 157. stavak 2. točka 5. Zakona o prostornom uređenju.

14. Nadalje u provedenom postupku je utvrđeno:

‑ kako zainteresirana osoba ima pravni interes (ista je suvlasnik za ¼ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], na koju okolnost je priložen zemljišnoknjižni izvadak);

‑ kako je građevina za koju traži izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice postojeća, jer je za istu od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Splita, Odsjek za graditeljstvo, izdano rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I 361-03/13-04/07364, URBROJ: 2181/01-03-02/14-15-0011 od 29. lipnja 2015., kojim je ozakonjena završena, manje zahtjevna, poluugrađena, stambena zgrada, građevinske (bruto) površine 123,52 m2, ukupne visine 5,84 m, katnosti E=Pr+1 (prizemlje i kat pod kosim krovom) s ukupno jednom (dvoetažnom) stambenom jedinicom; na području gradskog kotara [adresa], izgrađena na kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], prikazana na geodetskoj snimci izvedenog stanja, broj: 410/13 od 17. siječnja 2014., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije CEV, dip.ing.geod. iz NIVELIR d.o.o. Split i na snimci izvedenog stanja, broj T.D. 269/13-L od listopada 2013., koju je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva NE, mag.ing.aedif. iz A.G.E.S. d.o.o. Solin, te koje čine sastavni dio rješenja o izvedenom stanju;

‑ kako se predložena građevna čestica nalazi u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Splita (Službeni glasnik grada Splita, broj 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14 i 55/14- pročišćeni tekst) u zoni mješovite namjene „M1-pretežito stambena“, u visoko konsolidiranom području oznake „1.2. - Zaštita, uređivanje i dogradnja povijesne baštine“ te unutar Kulturno-povijesne cijeline Grada Splita – Zona „B“, za koju vrijede opća i posebna pravila navedena u članku 51. odredbi za provođenje GUP-a Splita.

15. Odredbom članka 51. GUP-a je određeno kako se za novu gradnju, rekonstrukcije i zamjene građevina kig, E, kis, udaljenost građevine od međe i drugi parametri, određuju posebnim uvjetima i uz suglasnost nadležne službe zaštite kulturne baštine.

16. Iz navedene podzakonske odredbe proizlazi da GUP-om Grada Splita nije propisana minimalna površina građevne čestice, udaljenost građevine od međe i drugi parametri koji se odnose na oblik i veličinu građevne čestice, već se sve određuje prema uvjetima nadležne službe zaštite kulturne baštine, slijedom čega je u provedenom postupku pribavljeno očitavanje Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu KLASA: 612-08/21-01/2561, URBROJ: 532-05-02-15/10-21-2 od 29. studenoga 2021. o utvrđivanju građevne čestice za stambenu zgradu izgrađenu na južnom dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica] (sud. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa]. U očitovanju se navodi kako se predmetna građevina nalazi unutar Zone "B" zaštićene kulturno- povijesne cjeline Splita, zaštićene rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske Klasa: Up/I-612-08/08-06/0275, Urbroj: 532-04-01-04/11-13-17 od 15. svibnja 2013., a predložena građevne čestica kako je u skladu sa sustavom mjera zaštite u Zoni "B".

17. Nadalje, u provedenom postupku je omogućeno strankama da izvrše uvid u spis predmeta, nakon čega je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje kojim je utvrđeno kako građevnu česticu postojeće stambene građevine čini dio kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (sud. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), u obliku i veličini kako je to prikazano na izvodu iz katastarskog plana koji čini sastavni dio tog rješenja, površine 88 m2.

18. Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja, kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o utvrđivanju građevne čestice, ističe kako je u konkretnom slučaju, građevna čestica utvrđena sukladno odredbi članka 51. GUP-a Grada Splita, te je ista u skladu sa sustavom mjera zaštite u zoni B.

19. Sud je suglasan s iznijetim obrazloženjem tuženika u cijelosti, budući da su i prema ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju, ostvarene pretpostavke za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice u skladu sa važećim prostornim planom, dok prigovori tužiteljice nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda.

20. Naime, suprotno navodima tužbe, obrazloženje rješenja sadrži utvrđeno činjenično stanje i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza, pravne propise i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na rješenje kakvo je dano u dispozitivu, kao i ocjenu žalbenih navoda (članak 98. stavak 5. ZUP-a).

21. Također, iz spisa predmeta je razvidno kako je tužiteljici pružena mogućnost očitovati se o činjenicama važnim za rješavanje ove upravne stvari, dok pitanje vlasništva navedene nekretnine nije pravno odlučno za rješavanje ove upravne stvari. Ovo stoga što su za rješavanje konkretne upravne stvari mjerodavni propisi iz prostornog uređenja, pa rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo čestice (sada i zakonom propisano). Međutim, o eventualnim povredama vlasničkih prava tužiteljica zaštitu može tražiti pred redovnim sudom.

22. Zaključno, tužiteljici je za istaći kako je iz prijedloga građevne čestice (ABCDEFA), izrađenog od PODLOGA d.o.o. Solin, te geodetskog snimka izvedenog stanja, broj: 410/13 od 7. siječnja 2014., kojeg je izradio ovlašteni inženjer geodezije CEV, dip.ing.geod. iz NIVELIR d.o.o. Split i snimke izvedenog stanja, broj T.D. 269/13-L od listopada 2013., koju je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva NE, mag.ing.aedif. iz A.G.E.S. d.o.o. Solin, koji su sastavni dijelovi izvedenog stanja, razvidno kako građevna čestica upravo čini zemljište ispod ozakonjene građevine, te zemljište ispod natkrivenog prolaza i uređenog terena (poviše kojeg se nalazi balkon).

23. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje kakvo je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

24. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

25. Odredbom članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora, te obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 3. te zakonske odredbe propisano je kako se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

26. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

27. Kako je tužiteljica izgubila spor u cijelosti, to je u skladu s naprijed navedenim zakonskim odredbama, te Tbr. 27., 46. i 54. Tarife, zainteresiranoj osobi priznat kao opravdan zatraženi i popisani trošak na ime zastupanja a raspravi od 500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.000,00 eura, te uvećano za vrijednost PDV od 25% daje iznos od 1.250,00 eura. Nadalje, kako je sud u obvezi utvrditi koji se troškovi smatraju opravdanim, sud je zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška za sastav odgovora na tužbu odbio, jer taj podnesak, kao procesna radnja, s obzirom da ne sadrži nikakve činjenične odnosno pravne navode, po ocjeni ovog suda nije bio potreban za donošenje odluke u ovoj stvari. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

U Splitu, 28. svibnja 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. DEV iz [adresa], zastupana po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Jeličić&Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa]

2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14

3. DE iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Luetić&Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa]

4. u spis