Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Ovr-1112/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba Opatiji, po sucu toga suda Adriani Puž, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. MZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. ŽZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Darijan Hört, odvjetnik u Opatiji, protiv protivnika osiguranja 1. EZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Draženka Buntak, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Jureško i Buntak, u Zagrebu i 2. RZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Maja Tuhtan Grgurić, odvjetnica u Opatiji, radi određivanja privremene mjere, 28. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja 1. MZ i 2. ŽZ za izdavanje privremene mjere, koja glasi:

"Na nekretnini u Opatiji, na adresi [adresa] i to zgradi izgrađenoj na grč. 428 upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] određuje se privremena mjera, te se ovlašćuje predlagatelj da temeljem čl. 347 st. 1 t. 9 Ovršnog zakona uz pomoć treće osobe potrebne struke izvrši i poduzme sve potrebne radnje za spajanje stana predlagateljice, a koji stan u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji ima oznaku: 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6) Stan na I. katu ukupne površine od 172,23 m2, sa pripadajućim podrumskim prostorijama u suterenu, koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] UZ (dvorište, spremnik, stambena zgrada, k.b. 10) od 327 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji stan je upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-6) k. o. [katastarska općina], na način da se izvrše radovi spajanja PVC odvodne cijevi kupatila unutar stana na postojeću vertikalu odvoda na stubištu zgrade, radove spajanje stana na elektroinstalacije na glavni razvodni ormar u stubištu zgrade i radove spajanja vodovodnih instalacija stana s prostorom konobe u suterenu, koja jest pripadak stana, a što su protustranke dužne trpiti. Predlagateljica je ovlaštena izvesti naznačene radove uz pomoć treće osobe i uz nadzor i asistenciju sudskog ovršitelja i po potrebi nazočnost policije radi očuvanja reda i mira. Ova privremena mjera određuje se sa trajanjem do potpunog okončanja i dovršetka navedenih radova. Predlagateljica je dužna u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja podnijeti tužbu protiv protustranaka radi činidbe da su dužni trpiti izvršenje radova na popravku odvodne cijevi.

Temeljem čl. 352 st. 3 Ovršnog zakona eventualna žalba protiv ovog rješenja ili tijek roka za žalbu ne odgađaju provedbu privremene mjere.

Nalaže se protustankama da solidarno predlagateljici namire trošak ovog postupka."

Obrazloženje

1. 1.predlagateljica osiguranja u prijedlogu za donošenje privremene mjere podnesenom 28. kolovoza 2024. navodi da je vlasnik i posjednik nekretnine, u naravi stan na I katu ukupne površine od 172,23 m2 sa pripadajućim podrumskim prostorijama u suterenu koji se nalazi u zgradi u [adresa], a koji je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji ima oznaku: 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 6) Stan na I. katu ukupne površine od 172,23 m2, sa pripadajućim podrumskim prostorijama u suterenu, koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] UZ (dvorište, spremnik, stambena zgrada, k.b. 10) od 327 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji stan je upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-6) k. o. [katastarska općina]. Protustranke su suvlasnici i suposjednici nekretnina upisanih u isti z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na istoj adresi i to: Stana u prizemlju, ulaz 1, broj stana 000,koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, 2 terase, balkona, ukupne površine 152,03 m2 sa pripadajućom drvarnicom, a protustranka pod 2. je i suvlasnik Stana u potkrovlju, ulaz 1, broj stana 000, koji se sastoji od 5 soba, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika i predsoblja ukupne površine 117.62 m2 sa pripadajuće dvije drvarnice. Predlagateljica već gotovo dvije godine vrši radove uređenja svoje nekretnine i u isu se nastoji useliti i živjeti sa svojom obitelji. Svio radovi se izvršavaju sukladno pravilima struke i po povlaštenim izvođačima radova. Protustranke su u više navrata onemogućile predlagateljicu tj., izvođača radova trgovačko društvo STELLA d.o.o. Matulji, Šmogorska cesta 51, OIB: 6511568533, da svoj stan spoji na dovod odnosno odvodnju vode kao i na brojilo struje na način da se instalacije iz stana spoje na obračunska mjesta tj cijevi koje prolaze zajedničkim dijelovima zgrade. U više navrata su protustranke bez opravdanog razloga potjerali izvođače. Posljednji puta su radovi spajanja na odvodnju i priključak struje bili dogovoreni za dan 23. srpnja 2024.g. u 9.00 sati. Na taj dan i u naznačeno vrijeme izvođač radova je pristupio na lice mjesta radi izvršenja radova. Tom prilikom protustranke su ponovno onemogućile izvođenje radova fizičkom silom spriječivši izvođača da uopće započne radove. Bila je pozvana i policija iz [adresa] koja nije mogla poduzeti nikakvu mjeru, prema očekivanju. Predlagateljica nije u mogućnosti uredno koristiti vlastitu nekretninu, te zbog toga trpi štetu. Mogla bi koristiti nekretninu jedino tako da živi u stanu bez struje i vode i tako nanosi štetu kako samom svom stanu a i tako da riskira svoje zdravlje u stanu bez vode i odvodnje. Dogovor u pravcu bilo kakvog sporazuma sa protustrankama nije moguće postići. Člankom 82. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisano je da: ''(1) Suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten je, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila: promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari; ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu, te izvođenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti; radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja; ali taj će ipak morati trpjeti ono u vezi s tuđim prepravkom čime se bitno i trajno ne povređuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi; vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugomu čija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan trpjeti tu povredu. Ako je za promjenu namjene iz stavka 1. ovoga članka potrebna dozvola vlasti, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojom uskratom. Što je u stavku 1. ovoga članka određeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako vrijedi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripadci, a ove se odredbe primjenjuju i u slučaju prijenosa sporednih dijelova koji služe jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s promjenama koje je izvršio suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; više suvlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno.'' Konačno kako bi onemogućili predlagateljicu u namjeri da se spoji na struju i odvodnju protustranke su u svojstvu odvrhovoditelja pred ovim sudom pokrenuli postupak izdavanja mjere zabrane tih radova, a koji zahtjev im je odvijen i o čemu je ovaj sud donio rješenje posl. br. Ovr-344/2023 od 29. srpnja 2024. godine. Svi dokazi u tom spisu ukazuju na zakonitost i nužnost radova koje pokušava izvesti ovdje predlagateljica, kao i na namjeru ovdje protutranaka da bezrazložno onemogućuju predlagateljicu da živi u svom stanu. Od navedenih radova apsolutno su hitni i za normalan život nužni sljedeći radovi: spajanje PVC odvodne cijevi kupatila unutar stana na postojeću vertikalu odvoda na stubištu; spajanje vodovodnih instalacija stana s prostorom konobe u suterenu; spajanje stana na elektroinstalacije na glavni razvodni ormar u stubištu, a to iz razloga jer je nemoguće živjeti u stanu bez vode i struje, a otvorene instalacije prijete možebitnom nastanku velike i teško nadoknadive štete u stanu predlagatelja. Struja i tekuća voda u stanu, kao i uredan sustav odvodnje iz stana osnova su za svaki život i naročito voda i odvodnja sigurnost i minimalne higijenske uvjete i zdravlje stanara. Predlagateljica će pokrenuti tužbom redoviti sudski postupak kojim će zatražiti da sud naloži protustrankama da trpe spajanje stana u vlasništvu Predlagateljice na odvodne cijevi i na brojilo električne energije kao i da se općenito dovrše svi radovi navedeni u točki 3. prijedloga. Međutim, zbog hitnosti potrebe za dovođenjem struje i vode u stan kao i spajanja na odvodnju i kanalizaciju, kao i redovnog i normalnog korištenja nekretnine predlagateljice i sprječavanja nastanka daljnje štete i onemogućavanja samovolje i nasilja protustranaka, predlaže se da sud donese rješenje o privremenoj mjeri.

2. 2.protivnik osiguranja RZ u odgovoru na prijedlog navodi da predlagateljica traži da ju sud ovlasti na poduzimanje radnji za spajanje njezinog stana i spremišta (E-6) u zgradi izgrađenoj na nekretnini k. č. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da se izvrše radovi spajanja PVC odvodne cijevi kupatila unutar stana na postojeću vertikalu odvoda na stubištu zgrade, radovi spajanja stana na elektroinstalacije na glavni razvodni ormar u stubištu zgrade i radovi spajanja vodovodnih instalacija stana s prostorom konobe u suterenu, a što da su protustranke dužne trpjeti, te da je predlagateljica ovlaštena izvesti radove uz pomoć treće osobe i uz nadzor i asistenciju sudskog ovršitelja i po potrebi uz nazočnost policije radi očuvanja reda i mira, te predlaže trajanje mjere do okončanja i dovršetka radova. Protustranka se protivi prijedlogu u cijelosti. Ističe se da je stan predlagateljice (na 1. katu zgrade) spojen i na vodu i na struju, pa su potpuno neistinite tvrdnje predlagateljice kako ona „riskira svoje zdravlje u stanu bez vode i struje“. Naime, stan je od strane predlagateljice kupljen unazad nekoliko godina sa svim potrebnim priključcima, pa nisu osnovane tvrdnje kako protustranke navodno priječe predlagateljici imanje urednog sustava dovoda i odvoda vode ili električne energije u svom stanu. Dapače, nedavno su u zgradi i promijenjena brojila za struju, i ta brojila za sve stanove u zgradi nalaze se nasuprot stana predlagateljice na 1. katu. Čak je predlagateljica prilikom izvođenja radova u svom spremištu dovodila kabelima struju iz svog stana za kojeg sada tvrdi da nema struje. Predlagateljicu nitko nikada nije sprječavao u poduzimanju bilo kakvih radova u njezinom stanu. No protustranka se protivi da se u zajedničkim dijelovima zgrade vrše radovi proizvoljno i samovoljno, a što predlagateljica uporno nastoji. Protustranka postavlja pitanje: Je li potrebno zadirati u zajedničke dijelove nekretnine ako stan od ranije ima sve potrebne priključke? Protustranka smatra kako to nije ni potrebno ni nužno jer se eventualne preinake mogu izvršiti u samom stanu bez da se zadire u zajedničke dijelove. Predlagateljica se poziva na čl. 82. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, no ipak ista odredba ujedno ovlašćuje svakog suvlasnika da zabrani radove u zajedničkim dijelovima zgrade ukoliko isti nisu potrebni. Posebno se protustranka protivi priključenju vodovodnih instalacija stana sa spremištem u suterenu, naime, pred ovim sudom je tijeku postupak koji se vodi radi zabrane priključenja spremišta na vodovodne instalacije pod br. Ovr-344/2023, predlagateljica nastoji nelegalno izvršiti prenamjenu istog spremišta u stan, tako je u istom prostoru napravila kupaonu, a sam je vještak u tom postupku dao mišljenje kako bi činom spajanja prostora na priključke isti prostor postao stan. Tako priključenje nelegalne kupaone u spremištu ne samo da nije potrebno već je i protuzakonito. Osporava se također da su protustranke fizičkom silom spriječile izvođača da započne radove, a o čemu postoji i policijski zapisnik od 23.7.2024. Konačno protustranka ističe da je moguće izvoditi radove koji su potrebni, a čemu se ne protivi, no da o radovima nije informiran od strane predlagateljice, isti nisu predočeni ni predstavniku zgrade niti upravitelju, da bi se moglo uopće procijeniti da li su ti radovi opravdani. Predlagateljica je upozorena od strane upravitelja zgrade o proceduri koja se ima poštivati prije poduzimanja radova u zajedničkim dijelovima zgrade, međutim, ista je umjesto toga pokrenula ovaj postupak. Predlagateljica zanemaruje činjenicu da protustranka kao suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima, kako to nalaže čl. 39. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom svega navedenog, predlaže se da sud u cijelosti odbije privremenu mjeru kao neosnovanu.

3. 1.protivnik osiguranja EZ u odgovoru na prijedlog navodi da se privremenoj mjeri protivi u cijelosti, a obzirom ne ispunjava zakonom predviđene pretpostavke za njezino određivanje, kao i što se prijedlog ne temelji na činjenicama, već na proizvoljnim i netočnim navodima ovrhovoditelja. Odredbom članka 346. Ovršnog zakona propisano je: (1) Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Već i iz same zakonske odredbe razvidno je kako navodi prijedloga za određivanje privremene mjere ne ukazuju na opravdanost istoga. Prijedlog ovrhovoditelja temelji se na u cijelosti netočnoj činjenici da već gotovo dvije godine vrši radove uređenja svoje nekretnine u koju se nastoji useliti (?) sa svojom obitelji te ističe kako se svi radovi vršeni sukladno pravilima struke i po ovlaštenim izvođačima, a u čemu ih protustranke navodno onemogućavaju te ju sprečavaju u nastojanju da svoj stan spoji na odvodnju vode i na brojilo struje na cijevi koje prolaze zajedničkim dijelovima zgrade, a čime joj se nanosi nenadoknadiva šteta. Ono što ovrhovoditeljica propušta navesti je nesporna činjenica je ista stan kupila sa svim priključcima u stanu, kao i svi ostali stanovi u zgradi te je netočno da bi ista bila onemogućena u bilo kakvom korištenju svog stana i spriječena u mogućnosti da živi u svom stanu. Razlozi zbog kojih se ovrhovoditeljica nije uselila u stan su samo njoj poznati te isto može biti niz razloga kao nedostatak materijalnih sredstava i slično te ovršenik zasigurno ne može utjecati na odluku ovrhovoditeljice o brzini adaptacije. Iz navedenog jasno proizlazi kako ne postoji niti osnovi preduvjet za izdavanje privremene mjere, a to je da ovrhovoditelj učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine,a obzirom na potpuno proizvoljnu i netočnu tvrdnju da je stan bez vode i odvodnje. Pozivanje ovrhovoditelja na odredbe čl. 82. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u potpunosti je neosnovano, a obzirom na izneseno te obzirom da pokušaji ovrhovoditelja u zadiranje u zajedničke dijelove nekretnine nema opravdanja u navedenoj zakonskoj odredbi. Točno je da su ovršenici pokrenuli postupak pred Naslovnim sudom radi zabrane radova na zajedničkim dijelovima zgrade i prenamjeni podrumskog spremišta u stan koji se vodio pod brojem Ovr-344/23 i koji nije pravomoćno okončan, a koji postupak je trajao gotovo dvije godine te u kojem vremenskom periodu je koristila stan i nije pokušavala izvršiti bilo kakve radove sve do mjeseca srpnja 2024.g., a što dovoljno govori o potrebi hitnosti u postupanju i opravdanju za donošenje privremene mjere. Smatra kako s planiranim radovima u zajedničkim dijelovima nekretnine trebaju biti prethodno upoznati svi suvlasnici i mogu biti osporeni ukoliko nisu potrebni, a o konkretnim radovima i nacrtima za iste ostali suvlasnici nisu upoznati. Ovrhovoditeljica spominje radove na konobi (podrumski prostor) koji je pripadak stana te je evidentno da ista pokušava podrumski prostor prenamijeniti u stan (spajanje kupaone u spremištu nastale prenamjenom na priključke), a čemu se ovršenik u cijelosti protivi, obzirom da se isti radovi pokušavaju izvršiti bez odgovarajućih dozvola. Nije nevažno za istaknuti da je ovrhovoditeljica pokrenula cijeli niz sporova pa i kaznenih umjesto da kao jedan od suvlasnika sukladno zakonu dogovorima rješava upravljanje zajedničkim dijelovima zgrade i okućnice u svrhu normalnog suživota. Ostaje u potpunosti neobrazložena vjerojatnost i opasnost da bi bez privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U konkretnom slučaju zasigurno nisu ispunjene zakonom predviđene pretpostavke za određivanje privremene mjere, a naročito nastup nenadoknadive štete. Ujedno napominjemo da je već sam ovrhovoditelj izvijestio sud o postupku koji namjerava pokrenuti i tužbenom zahtjevu koji bi u istome bio postavljen, a koji u cijelosti konzumira predloženu privremenu mjeru pa je već i iz navedenog razloga pravno nedopuštena. Obzirom da nije ispunjen niti minimum pretpostavki decidirane zakonske odredbe koja se odnosi na mogućnosti donošenja privremene mjere to predlažemo da sud odbije podneseni prijedlog uz naknadu troškova ovog postupka.

4. Na ročištu održanom 2. listopada 2024. pristupio je i ŽZ, koji je izjavio da je u međuvremenu postao suvlasnik predmetne nekretnine koja je prije bila u vlasništvu predlagateljice i da se on pridružuje navodima predlagateljice, odnosno da je on 2. predlagatelj u ovoj pravnoj stvari.

5. U podnesku od 23. listopada 2024. predlagatelji navode da su sačinili detaljan opis svih radova po ovlaštenom izvođaču, zatim skice radova, da dostavljaju i policu odgovornosti od izvođača radova, da bi radovi se izvodili u zajedničkim dijelovima zgrade – stubištu, isključivo na teret 1. predlagateljice, te da bi se po okončanju čitava površina dovela u prvobitno stanje i sve oličilo. Predlagatelji ne traže nikakvo sudjelovanje u troškovima vezano za svoj stan i zajedničke prostore, niti od suvlasnika, niti od upravitelja, radove da bi izvodili od 7. siječnja 2025. i trajali bi maksimalno četiri tjedna.

6. Protivnik osiguranja EZ u podnesku od 7, studenog 2024. dostavlja očitovanje – dopis upravitelja stambene zgrade u [adresa], te navodi da ukazuje da su radovi predviđeni tek za početak 2025., što da ukazuje na opravdanost navoda ove protustranke.

7. U očitovanju na ovaj podnesak predlagatelji 25. studenog 2024. ponovno ponavljaju da ne potražuju nikakve troškove i da smatraju da protustranka odugovlači postupak.

8. U podnesku od 14. siječnja 2025. predlagatelji navodi da je taj dan izvođač radova pokušao započeti radove, ali da su ih onemogućili protustranke.

9. Protustranka EZ se u podnesku od 31. siječnja 2025. očituje na podnesak predlagatelja, potvrđuje da su započeti bili radovi 14. siječnja 2025., da se nisu poštivale procedure. Smatra da su ti radovi zabranjeni Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24). I nadalje smatra da radovi koji su predviđeni su takve prirode da ne opravdavaju donošenje privremene mjere.

10. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju dostavljenu po strankama i to izvadak iz zemljišne knjige, dopis upravitelja stambene zgrade na adresi [adresa], opisa svih planiranih radova sa skicama radova, police osiguranja od odgovornosti izvođača radova.

11. Sud zaključuje da o prijedlogu valja odlučiti na način kao u izreci. Smatra da bi postojale pretpostavke iz čl. 346 st. 1 i čl. 347 Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje OZ-a) da valja učiniti vjerojatnim postojanje nenovčana tražbine predlagatelja, zatim da predlagatelj treba učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, time što bi promijenio postojeće stanje, odnosno da učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

12. U prijedlogu za donošenje privremene mjere predlagatelji nisu točno označili tražbinu čije osiguranje se traži, predloženo je prijedlogom izvođenje radova bez navođenja točnih radnji koje bi se trebale izvesti. Osnovano protivnici osiguranja upiru i da mjera kakva je predložena ustvari je takva da bi ostvarila cijelu tražbinu predlagatelja, pa onda ne bi postojao niti interes za vođenje postupka na koji bi rješenjem o osiguranju bili upućeni predlagatelji. Sud smatra da nije potrebno u ovom postupku provoditi daljnje dokaze, jer je već i do sada iz navoda samih stranaka i priložene dokumentacije razvidno da se ne postoje uvjeti za donošenje privremene mjere, odnosno da nije učinjena vjerojatnom niti tražbina, a niti opasnost da bi bez mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje, odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. Osim toga napominje se da je i sama predložena mjera proturječna sebi u prvom dijelu gdje se predlaže da se ovlasti predlagatelje da se izvrše radovi radi spajanja, a u drugom dijelu se navodi da će predlagatelji podnijeti tužbu radi činidbe da su dužni trpjeti izvršenje radova na popravku odvodne cijevi.

14. Nadalje, iz samih navoda predlagatelja za zaključiti je da se ne radi o hitnoći, već da su predlagatelji očito tijekom izvođenja radova, koji traju dvije godine prije podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere, došli u fazu završnih radova i naišli na problem sa protustrankama, zbog čega ne mogu završiti radove. Sa takvim zahtjevom za dovršetak radova mogu uvijek pokrenuti redovni parnični postupak. Ni iz čega ne proizlazi da predlagatelji imaju hitnu potrebu useliti u stan, odnosno namjeru da žive u njemu.

15. Prijedlog za donošenje privremene mjere podnesen je u kolovozu 2024., a tijekom postupka izjavljuju da bi radove izvodili u siječnju 2025. kroz četiri tjedna, pa je već iz istog razvidno da se ne radi o hitnim i nužnim radovima. Isto tako da bi ova mjera služila za dovršetak radova na nekretnini predlagatelja, ukazuje i prijedlog da se privremena mjera odredi sa trajanjem do potpunog okončanja i dovršetka radova. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Opatiji 28. svibnja 2025.

S u d a c

Adriana Puž

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a za Županijski sud.

Dna:

Pun. predlagatelja osiguranja, uz rješenje o pristojbi na prijedlog i rješenje u iznosu od 53,09 EUR

Pun. 1. protivnika osiguranja

Pun. 2. protivnika osiguranja