Poslovni broj: P-5386/2019-36

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marijanu Glavašu, u pravnoj stvari tužitelja OG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojega zastupa punomoćnica Indira Kartal, odvjetnica u Zagrebu, protiv I. tuženice FG iz [adresa]., 1003-111 [adresa], II. tuženice TG iz [adresa], 1307-1275 OGS, III. tuženice ČG iz [adresa] i IV. tuženika ŠG iz [adresa]., 1003-111 [adresa], a I. i IV. tuženici zastupani po privremenom zastupniku EG, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 15. travnja 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja i privremenog zastupnika I. i IV. tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanih II. i III. tuženika, 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da FG iz [adresa]., 1003- 111 [adresa], TG iz [adresa], 1307-1275 OGS, ČG iz [adresa] i ŠG iz [adresa]., 1003-111 [adresa], ne pripada pravo na nužni dio iza pok. LG odnosno DG, sina O iz [adresa], rođenog **.**.1908., a umrlog **.**.1994., jer su namireni u nužnom dijelu za njegova života.

Nalaže se tuženicima da tužitelju nadoknade trošak postupka u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju OG naknaditi I. tuženici FG i IV. tuženiku ŠG troškove parničnog postupka u iznosu od 812,50 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je pred ovim sudom u tijeku ostavinski postupak iza pok. LG te je u istom rješenjem od 23.4.2019. postupak prekinut, a ovdje tužitelj upućen na pokretanje parničnog postupka protiv ovdje tuženika sve radi utvrđenja da tuženicima ne pripada pravo na nužni dio, jer su namireni u svom nužnom dijelu za života ostavitelja. Naime, stranke su zakonski nasljednici pokojnog ostavitelja, dok je pokojni ostavio pisanu oporuku kojom je svu svoju imovinu ostavio ovdje tužitelju. Prednica III. tuženice VG, inače kćer ostavitelja namirena je za života ostavitelja u nužnom dijelu tako da je ista na temelju darovnog ugovora od 14.12.1978. stekla obiteljsku stambenu zgradu u [adresa], upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ista nekretnina sada je u vlasništvu III. tuženice koja ju je stekla nasljeđivanjem iza pok. majke. Nadalje, pok. ostavitelj je predniku I. i IV. tuženika BG za života darovao veću količinu zlatnog nakita, odnosno i II. tuženica je za života ostavitelja isplaćena u svom nužnom dijelu novčanim iznosom. Slijedom toga, predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da tuženicima ne pripada pravo na nužni dio iza pok. ostavitelja LG, jer su namireni u tom dijelu za njegova života, sve uz naknadu troškova postupka.

2. I. i IV. tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju tužbeni zahtjev u cijelosti, dok se II. i III. tuženici nisu upustili u raspravljanje.

3. U provedenom postupku sud je izvršio uvid u spis ovoga suda O-9026/17 s rješenjem od 23.4.2019., darovni ugovor od 14.12.1978., izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], saslušan je tužitelj.

4. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14., – dalje: ZPP).

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Uvidom u ovosudno rješenje od 23.4.2019. br. O-9026/17-79 utvrđeno je da je u ostavinskom postupku iza pok. LG, sina O, iz [adresa], rođenog **.**.1908., a umrlog **.**.1994., određen prekid toga postupka, a ovdje tužitelj OG (unuk ostavitelja) upućen da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja pokrene parnični postupak protiv ovdje I. tuženice FG (snaha ostavitelja), II. tuženice TG (kćer ostavitelja), III. tuženice ČG (unuka ostavitelja) i IV. tuženika ŠG (unuk ostavitelja) i to radi utvrđenja da istima ne pripada pravo na nužni dio jer su namireni za života ostavitelja u svom nužnom dijelu.

7. Daljnjim uvidom u citirani ostavinski spis utvrđeno je i da istom prileži pisana oporuka od 22.12.1993. kojom je pokojni ostavitelj (tamo naveden kao DG) svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostavio ovdje tužitelju OG, kao i rješenje od 23.1.2017. br. O-7767/16-45 pravomoćno pod toč. I. izreke istoga gdje je utvrđeno da ostavinu pokojnog LG sačinjavaju nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 4812/29 dvorište u [adresa]. br. 23, Zagreb, površine 57,7 čhv, u A.I. te obiteljska stambena zgrada u [adresa] u [adresa], u A.II., suvlasništvo ostavitelja u ½ dijela, kao i pokretnine – novčano potraživanje prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na ime razlike i povišenja mirovine u neutvrđenom iznosu.

8. Dakle, u ovom postupku sporno je da li su ovdje tuženici, odnosno ranije prednici I., IV. (BG) i III. tuženika (VG) za života ostavitelja LG namireni u svom nužnom dijelu te im stoga ne pripada pripada pravo na nužni dio. Teret dokazivanja činjenica iz kojih bi proizlazila osnovanost tako postavljenog zahtjeva bio je na ovdje tužitelju, a što isti prema nalazu ovoga suda ovdje nije uspio učiniti. Tako je isti u prilog svojih tvrdnji dostavio darovni ugovor od 14.12.1978. iz kojeg je razvidno su isti sklopili DG u svojstvu darovatelja i VG kao daroprimac, a predmet ugovora bila je obiteljska stambena zgrada koja se nalazi u Zagrebu, Savski Gaj, Prvi put br. 8, izgrađena na građevinskom zemljištu upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čestica br. [katastarska čestica], s trajnim korištenjem zemljišta. Iz priležećeg izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je ovdje III.tuženica (tamo navedena kao GG) sada upisana kao vlasnica te nekretnine. Tužitelj je u svom iskazu u bitnom potvrdio takvo darovanje te istakao da se ta kuća sastoji od dva stana jednake površine oko 50,00 m2, zatim da je prednik I. i IV. tuženika BG (kasnije promijenio ime u ZG) nakon smrti ostavitelja uzeo svu zlatninu koju je isti imao (zlatni obiteljski prsten, prsten pečatnjak, lančići i narukvice i sl)., odnosno ostavitelj ga je još za života često darovao zlatninom (ne sjeća se točno čime), dok je II. tuženica prilikom udaje dobila miraz koji se sastojao od namještaja i novčanog iznosa (namještaj za kuhinju, dnevni boravak i sobu, ne sjeća se točno iznosa novca).

9. Prema odredbi čl. 30. st. 1. ovdje primjenjivog Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 52/71. i 47/78. – dalje: ZON) nužni nasljednici jesu potomci umrloga, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegov bračni drug. Odredba čl. 31. st. 1. ZON-a propisuje da nužni nasljednici imaju pravo na dio ostavine kojim ostavitelj ne može raspolagati i koji se naziva nužni dio, dok odredba st. 2. istoga članka određuje da nužni dio potomaka, usvojenika i njihovi potomaka i bračnog druga iznosi jednu polovinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Prema odredbama čl. 33. ZON-a vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio utvrđuje se na sljedeći način: prvo treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sva njegova potraživanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraživanja koja su očigledno nenaplativa. Od utvrđene vrijednost dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbije se iznos dugova ostavitelja, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova sahrane ostavitelja. Tako dobivenom ostatku dodaje se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio ma na koji način nekom zakonskom nasljedniku, a i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Tome se dodaje i vrijednost darova koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova. Pri procjenjivanju dara uzima se vrijednost darovane stvari u času smrti ostavitelja, a prema njezinom stanju u vrijeme darovanja (čl. 35. ZON-a).

10. Tužitelj tijekom ovog postupka nije predložio niti priložio dokaze (npr. odgovarajuća vještačenja, isprave, saslušanje svjedoka i sl.) kojima bi se u smislu gore citiranih odredaba ZON-a mogla utvrditi vrijednost ostavine na temelju koje bi se u konkretnom slučaju izračunao nužni dio pojedinog tuženika, a posljedično tome onda moglo i utvrditi da li su isti tuženici možebitno za života pok. ostavitelja LG namireni u svom nužnom dijelu te im stoga ne bi pripadalo pravo na taj dio. Slijedom izloženoga, a odgovarajućom primjenom odredbe čl. 221.a u svezi odredbe čl. 219. st. 1. ZPP-a, valjalo je kao nedokazan i zato neosnovan odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao pod toč. I. izreke.

13. Trošak I. i IV. tuženika odnosi se na trošak zastupanja istih po privremenom zastupniku – odvjetniku i to: za sastav odgovora na tužbu - 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /„Narodne novine“, br. 138/23. - dalje Tarifa/, za pristup na ročište 1.12.2023. – 25 bodova (Tbr. 9. t. 5. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife) te za zastupanje na ročištima 2.12.2024. i 15.4.2025.

– 2 x 100 bodova = 200 bodova (Tbr. 9. t. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), sve prema vrijednosti predmeta spora od 1.327,23 EUR, što ukupno čini 325 bodova koji primjenom Tbr. 54. Tarife daju iznos od 650,00 EUR, odnosno uvećano za trošak PDV-a od 25 % iznos od 812,50 EUR. Istima nije priznat zatraženi trošak pristupa na ročište za objavu ove presude jer im nije nastao.

14. S obzirom da su gore naznačeni tuženici u cijelosti uspjeli u sporu, sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19.) odlučio da im tužitelj naknadi troškove postupka u cijelosti. Iz razloga potpunog neuspjeha u parnici odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova.

U Zagrebu 28. svibnja 2025.

SUDAC:

MARIJAN GLAVAŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud, u roku od 15 dana od dana dostave presude putem ovog suda.

DNA

tužitelju po pun.

I.i IV. tuženicima po privremenom zastupniku

II. i III. tuženicima putem zastupnika za primanje pismena