Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Osijek

Poslovni broj: Pr-282/2018-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, u pravnoj stvari tužitelja ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Jadranki Čuljak - Duvnjak, odvjetnici u Osijeku, protiv tuženika Tržnica d.o.o., OIB: 30696088490, Osijek, Trg Ljudevita Gaja 5, zastupanog po odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Guljaš i Lamza u Osijeku, radi zaštite dostojanstva radnika i naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 9. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika u zamjeni Jakše Horvata, odvjetnika u Osijeku, po objavi 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da tuženik Tržnica d.o.o. Osijek, Trg Ljudevita Gaja 5, OIB: 30696088490 svojim ponašanjem i postupcima prema tužitelju ŠK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] posebno onemogućavanjem izvršenja poslova njegovog radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate, zatim ukidanjem radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate i rasporedom na radno mjesto referenta za pravne poslove, omalovažavanjem i vrijeđanjem počinio radnje uznemiravanja i povrede dostojanstva, časti i ugleda te je narušio duševno zdravlje tužitelja.

II. Nalaže se tuženiku Tržnica d.o.o. Osijek, da tužitelju ŠK, na ime otklanjanja posljedica uznemiravanja: ukidanje radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate u vremenu od 1. rujna 2018. do 31. prosinca 2021. isplati na ime naknade plaće iznos od 17.005,82 eur bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, i to:

- na iznos od 1.772,13 eur od 1. siječnja 2019. do isplate,

- na iznos od 5.092,37 eur od 1. siječnja 2020. do isplate,

- na iznos od 5.005,31 eur od 1. siječnja 2021. do isplate i

- na iznos od 5.136,01 eur od 1. siječnja 2022. do isplate, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati tužitelju iznos od 6.636,14 eur uz pripadajuću zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tuženiku Tržnica d.o.o., OIB: 30696088490, Osijek, Trg Ljudevita Gaja 5, parnične troškove u iznosu 3.806,41 euro, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 15. lipnja 2018. navodi da je kod tuženika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme na poslovima Rukovoditelja komercijalne službe i naplate, da je od strane direktora tuženika OK, koji je na toj dužnosti od 1. studenoga 2017., uznemiravan gotovo svakodnevnim vrijeđanjem i omalovažavanjem čime je povrijeđen u svome dostojanstvu i kao čovjek i kao radnik. Tužitelj je bio član uprave tuženika od 8. srpnja 2013. do 29. rujna 2017. Tužitelj je uputio 30. svibnja 2018. povjerenici tuženika za zaštitu dostojanstva radnika, ZK, Zahtjev za zaštitu dostojanstva, a ona je dopisom br. 470/18 od 5. lipnja 2018. zatražila dopunu zahtjeva na način da se određeno izjasni i pojasni na koji način direktor vrijeđa njegovo dostojanstvo, na što je 6. lipnja 2018. dostavio svoje očitovanje povjerenici, ali do danas nije obaviješten je li postupak proveden. Neke radnje uznemiravanja odnosno zlostavljanja su slijedeće:

1. Direktor tuženika je tužitelja rasporedio u Službu komercijale, naložio mu je da, pred svojih poslova, radi i dobar dio pravnih poslova, koji ne spadaju u komercijalne poslove već su poslovi Pravne službe, npr. izrada ugovora za zakup klupa, štandova i kioska, izrada teksta natječaja i njihova provedba, sklapanje tih ugovora te na sve ugovore vezane za Sajam automobila. Pokušao je na Komercijalnu prenijeti i vođenje ovršnih postupaka ali je od toga odustao. Direktor je tužitelju naložio da nedjeljom ide brojati automobile na sajmu automobila te da bez naknade radi subote na sajmu antikviteta u Tvrđi.

2. Kada je tužitelj sve naložene radne zadatke pa i one izvan njegovog djelokruga rada uredno i pravovremeno odradio tada je direktor promijenio taktiku zlostavljanja te mu je na kolegiju održanom 10. svibnja 2018. oduzeo sve ovlasti glede provođenja tržnog reda i rukovođenja radom Odjela naplate, a koji je oduvijek bio sastavni dio Službe komercijalnih poslova i naplate. Direktor je ponizio tužitelja isključivanjem s kolegija te zabranom korištenja video nadzora u provođenju tržnog reda i oduzimanjem svih ovlasti glede Sajma automobila. Izbacio je tužitelja i iz Viber grupe koje su uz njega i pomoćnika direktora, činili i čine svi rukovoditelji službi. Pri davanju razloga zašto radi gore navedeno direktor je neistinito iznio da su Gradonačelnik i drugi zaposlenici u gradskoj upravi ljuti na tužitelja te da se on morao ispričavati i "cijeli dan rješavati političke probleme" zbog tužiteljevog maila u kojem se pozvao na gradsku upravu glede naplate korištenja klupe građanskoj inicijativi za skupljanje potpisa "za otkazivanje Istanbulske konvencije". Tužitelj je tada doista pomislio da je napravio problem Gradonačelniku i gradskoj upravi te se ispričao. Međutim, već slijedećeg dana tužitelj je od strane predsjednika Nadzornog odbora tuženika, ČK, saznao da ni Gradonačelnik, a ni bilo tko iz gradske uprave, nemaju saznanja o tužiteljevom "spornom" mailu. Dakle, direktor tuženika je obmanuo članove kolegija glede razloga "razvlačenja" tužitelja, kao i tvrdnjama da će zbog tužiteljevog maila tuženik i Grad Osijek imati direktne i indirektne štete.

3. Na kolegiju održanom 6. studenoga 2017., direktor je nazvao tužitelja i sve druge nazočne lopovima, čime je sve članove kolegija pa i tužitelja uvrijedio i ponizio.

4. Tužitelj je na jednom kasnijem kolegiju, u opuštenijoj atmosferi, direktoru rekao da nije u redu što ih je nazvao lopovima, on je to tada negirao lupanjem po stolu i vikom uz naređenje da svi napuste njegov ured.

5. Tužitelj je 30. svibnja 2018. na kolegiju pred 12 radnih kolega bio izložen vrijeđanju, omalovažavanju i zlostavljanju jer mu je tada direktor više puta rekao točnije vikao: "jeb... te izvješće", i "je.. te ego". Pri tome je udarao rukama o stol i galamio. Tužitelj je napustio kolegij jer mu je pozlilo i odmah je zatražio liječničku pomoć. Bolovanje mu je otvoreno 30. svibnja 2018.

6. Direktor tuženika je, nakon što je tužitelj podnio Zahtjev za zaštitu dostojanstva, 30. svibnja 2018. više puta izjavio, pred svjedocima, da protiv tužitelja "vodi rat do istrebljenja". Za vrijeme bolovanja direktor je dostavio 6. lipnja 2018. Nalog tužitelju da do 11. lipnja 2018. dostavi izvješće o radu uprave za razdoblje od 1.–10. mjeseca 2017. Zbog toga je tužitelj morao prekinuti bolovanje s 8. lipnja 2018.

7. Direktor tuženika je omalovažavao tužitelja i pred komitentima tuženika i pred radnim kolegama (npr. pred zakupnikom ugostiteljskog objekta na tržnici Retfala Žuljem, zatim izvođenje predstava sa rasporedom sjedenja na kolegiju i dr.). Tužitelj je više puta nazočio kolegijima tuženika na kojima je sam direktor pričao da je protiv njega podneseno pet prijava za mobing u tvrtkama gdje je ranije radio te da se više puta potukao s radnicima pa im pri tom pokazao šav na glavi koji je nastao nakon šivanja posjekotine dobivene u jednoj od tih tuča. Na kolegijima direktor vrijeđa i omalovažava često sve na njima, a to se očituje kroz direktorovo prostačenje. Iako te psovke često i nisu upućene izravno nekome od članova kolegija, ipak stvaraju osjećaj neugode, a i straha. Kod tužitelja su psovke, galama i udaranje šakama po stolu te direktorovi fizički obračuni s radnicima dodatno još stvorile strah i neugodu. Uznemiravanje kojemu je tužitelj bio izložen od strane direktora tuženika odrazilo se na njegovo zdravstveno stanje. Zbog jakog stresa pati od nesanice, razdražljiv je i depresivan, ima visoki tlak, te je u posljednjih sedam mjeseci izgubio pet kilograma težine (sa 90 na 85 kg.). Sve to veoma utječe na njegove poslovne komunikacije ali i na obiteljske i društvene odnose. Obzirom tuženik putem svoga povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika nije zaštitio tužitelja to, tužitelj predlaže sudu da donese presudu:

"I. Utvrđuje se da tuženik svojim ponašanjem i postupcima prema tužitelju posebno onemogućavanjem izvršenja poslova njegovog radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate, omalovažavanjem i vrijeđanjem počinio radnje uznemiravanja i povrede dostojanstva, časti i ugleda te je narušio duševno zdravlje tužitelja.

II. Nalaže se tuženiku da osigura tužitelju zaštitu od uznemiravanja i postupaka kojima se vrijeđa dostojanstvo, čast i ugled tužitelja.

III. Nalaže s tuženiku da na ime neimovinske štete isplati tužitelju iznos od 50.000,00 kn uz pripadajuću zateznu kamatu, sve u roku 8 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove uz pripadajuću zateznu kamatu, sve u roku 8 dana."

1.1. U podnesku od 16. listopada 2018. tužitelj navodi da su se radnje zlostavljanja, omalovažavanja i uznemiravanja prema njemu od strane direktora tuženika OK nastavile i nakon podnošenja tužbe u ovom radnom sporu. Dana 9. srpnja 2018. primio je: "Mišljenje i preporuku" datirano sa **.**.2018., ZK – osobe imenovane od strane poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika, u kojem se navodi da nije utvrđeno zlostavljanje i omalovažavanje (mobbing) od strane direktora koje bi bilo usmjereno isključivo prema tužitelju, dok se u točkama 2. i 3. "Mišljenja i preporuke" kontradiktorno ističe da je: "povreda dostojanstva utvrđena u slučaju psovanja na kolegiju održanom 30. svibnja 2018., zbog čega se direktor ispričava imenovanom", te nastavlja: "S obzirom na povremene verbalne ispade, gestikuliranja i podizanje tona prilikom izlaganja na kolegiju, dajem preporuku direktoru OK da se ubuduće suzdrži od takvog načina komunikacije prema svim radnicima Društva, a tako i prema radniku ŠK i s više strpljenja i uvažavanja sasluša iznošenje njihovih odgovora, primjedbi i mišljenja". Direktor se tuženiku nikada nije osobno ispričao niti je prestao s verbalnim ispadima, omalovažavanjima i uznemiravanjem što tuženik kao poslodavac i nadalje tolerira. Tuženik je protiv tužitelja pokrenuo stegovni postupak jer mu je 9. srpnja 2018. uručio: "Poziv za dostavu obrane" u kojem navodi da je tužitelj počinio težu povredu radne obveze zbog nesklapanja ugovora i fakturiranja zakupnine režijskih troškova za kiosk br. 13 na tržnici Donji grad (Osijek). Tužitelj je e-mail porukom poslanom od strane pomoćnika (zamjenika) direktora, KK, pozvan da se očituje o navodnim nepravilnostima u njegovom radu i o navodnom ranijem odlasku s radnog mjesta. Povratkom direktora s godišnjeg odmora organizirano je trodnevno "suđenje" tužitelju gdje mu se na kolegiju pokušavalo dokazati da je odgovoran za niz nepravilnosti u radu. No, sve optužbe protiv tužitelja pokazale su se neosnovanima te je direktor na kolegiju održanom 24. srpnja 2018. Izjavio: "da je jučer ĆK preuzela svu krivnju na sebe te da po tome ŠK nije za ništa kriv". Na tzv. velikom kolegiju, održanom 25. srpnja 2018., direktor je nastavio s omalovažavanjem tužitelja nastoji ga prikazati nesposobnim rukovoditeljem, iako istina konstatira: "da u Službi komercijale trajno ima problema, ispostavilo se da je bilo propusta i kada je AK bio šef iste službe." Dakle, određene probleme tužitelj je naslijedio od prethodnika koji su radili na tom radnom mjestu te ih nije tužitelj prouzročio kako mu je to direktor tuženika stalno insinuirao. Tužitelj je navodne probleme koji to zapravo i nisu jer su rješivi i bez štetnih posljedica za bilo koga, uspješno počeo rješavati, ali je u svom djelovanju zaustavljen odlukom direktora od 30. svibnja 2018., kada je iz tužiteljeve nadležnosti izuzeo veći dio poslova koji spadaju u komercijalne poslove. Na kolegiju od 25. srpnja 2018. direktor tuženika je pred svima ismijavao tužitelja zbog podizanja tužbe za zaštitu dostojanstava, sve to unatoč činjenici da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni. Kada je tužitelj započeo s iznošenjem razloga zašto je ustao s tužbom – direktor tuženika: "se ustao i izlazi s kolegija te se ispričava i govori da u nije dobro". Istovremeno kroz otvorena vrata, sluša iz susjednog ureda što tužitelj govori te se nakon završetka tužiteljevog obrazloženja vraća na kolegij. Na osobnoj razini direktor tuženika ne komunicira sa tuženikom niti ga pozdravlja. Uznemiravanje i omalovažavanje tužitelja nastavljeni su donošenjem izmjena i dopuna općih akata tuženika kojima je ukinuto radno mjesto rukovoditelja Službe komercijalnih poslova i naplate. Tuženik je dopisom od 20. kolovoza 2018. obavijestio tužitelja da mu se na temelju: "Odluke Nadzornog odbora Društva, sa sjednice održane 7. kolovoza 2018." nudi sklapanje: "Ugovora o radu na radnom mjestu Referenta za pravne poslove s početkom rada po tom Ugovoru 1. rujna 2018. Početkom primjene ovog Ugovora prestaje važenje Ugovora o radu ur. broj: 87/18 od 30. siječnja 2018." Tužitelj je uložio prigovor protiv dopisa direktora kojim ga se raspoređuje na drugo, niže rangirano radno mjesto referenta za pravne poslove, u kojem ističe da je u nezakonitom postupku raspoređen na nepostojeće radno mjesto budući da izmjene i dopune općih akata nisu stupile na snagu jer iste nisu objavljene na oglasnoj ploči tuženika, što je tuženik bio dužan učiniti prema odredbi članka 26. i 27. Zakona o radu te odredbi članka 103. Pravilnika o radu. Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske – podružnica Tržnica d.o.o. Osijek, nije dao suglasnost za namjeravane izmjene Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnika o radu, držeći ih nepotrebnima i nelogičnima. Da su izmjene i dopune Pravilnika i ukidanje tužiteljevog radnog mjesta rukovoditelja Službe komercijalnih poslova i naplate nepotrebne i nelogične vidi se iz činjenice da je poslovanje tuženika organizirano u četiri službe i to: financije i računovodstvo (tri radnika), pravni i kadrovski poslovi (pet radnika), razvoj i održavanje (15 radnika), komercijalni poslovi i naplata (17 radnika). Dakle, radna mjesta rukovoditelja službe u ostalim službama nisu ukinuta, a ukinuto je samo tužiteljevo radno mjesto rukovoditelja unatoč tome što je to najbrojnija Služba i vrlo bitna za poslovanje Društva. Tuženik je odbio, kao neosnovan, prigovor tužitelja uz obrazloženje da je direktor osobno izvjesio Pravilnike na oglasnu ploču, a što je notorna neistina. Zbog raspoređivanja na drugo radno mjesto, tužitelju je i mjesečna neto plaća umanjena za 1.857,00 kuna. Direktor tuženika je tužitelja smjestio nakon rasporeda na radno mjesto referenta za pravne poslove, u najlošiji ured, u potkrovlju, s ciljem da ga dodatno uznemiri i omalovaži. Tužitelj je mail porukom, uz koju je dostavio sve bitne dokumente, o svemu što mu se događa izvijestio Nadzorni odbor tuženika i gradonačelnika [adresa] CK kao predsjednika Skupštine društva (tuženika). No, njihova reakcija zasad je izostala. Povratkom direktora s godišnjeg odmora 23. srpnja 2018. te nastavkom uznemiravanja i omalovažavanja tužitelja, tužiteljevo se zdravstveno stane pogoršalo. Zbog toga je ponovno bio na psihijatrijskom pregledu i tada mu je povećana doza dosadašnje terapije antidepresivima i tabletama za spavanje. Nakon raspoređivanja na radno mjesto referenta za pravne poslove tužitelju se ne daju gotovo nikakvi radni zadatci. Rukovoditeljica Pravne službe ZK, na kapaljku mu delegira poslove iz njegove nadležnosti. U rujnu 2018. godine je dobio četiri manja radna zadatka, a u listopadu – nijedan. Na taj način tuženik želi prikazati da je tužitelj nepotreban i nekoristan, a s krajnjim ciljem da ga se prisili da "ode iz društva" jer je to, a kako je rekao direktor tuženika: "rat do istrebljenja". Obzirom na iznijeto, tužitelj uređuje svoj tužbeni zahtjev na način da predlaže sudu da donese presudu:

"I. Utvrđuje se da tuženik svojim ponašanjem i postupcima prema tužitelju posebno onemogućavanjem izvršenja poslova njegovog radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate, zatim ukidanjem radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate te rasporedom na radno mjesto referenta za pravne poslove, omalovažavanjem i vrijeđanjem počinio radnje uznemiravanja i povrede dostojanstva, časti i ugleda te je narušio duševno zdravlje tužitelja.

II. Nalaže se tuženiku da osigura tužitelju zaštitu od uznemiravanja i postupaka kojima se vrijeđa dostojanstvo, čast i ugled tužitelja i da otkloni sve posljedice uznemiravanja a napose ukidanje radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate te da mu naknadi razliku plaće odnosno naknade plaće od 1.857,00 kuna mjesečno počevši od 1. rujna 2018. pa do povratka na rad radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate, uz pripadajuću zateznu kamatu, sve u roku 8 dana.

III. Nalaže se tuženiku da na ime neimovinske štete isplati tužitelju iznos od 50.000,00 kn uz pripadajuću zateznu kamatu, sve u roku 8 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove uz pripadajuću zateznu kamatu, sve u roku 8 dana.“

1.2. U podnesku od 8. studenoga 2022. tužitelj navodi da je u međuvremenu došlo do izmijenjenih okolnosti, na način da su imenovanjem nove uprave društva - direktorice krajem kolovoza 2021. godine ispravljene sve posljedice mobbinga prema tužitelju te se on već 1. rujna 2021., imenuje, kao povjerljivu osobu „službenikom za zaštitu osobnih podataka u trgovačkom društvu Tržnica d.o.o. Osijek“. Nakon toga nova uprava društva – direktorica pokrenula je i postupak izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta kojim ponovno ustrojava radno mjesto rukovoditelja Službe komercijalnih poslova i naplate, a koje je u kolovozu 2018. godine ukinuo bivši direktor (OK) kako bi degradirao, omalovažio i ponizio tužitelja. Na temelju toga novog Pravilnika, direktorica tuženika 27. prosinca 2021., sklapa s tužiteljem novi ugovor o radu kojim ispravlja nepravdu i raspoređuje ga, počevši od 1. siječnja 2022., na novo/staro radno mjesto „rukovoditelja Službe komercijalnih poslova i naplate“. Gore navedenim se potvrđuje da je tužitelj upravo zbog mobbinga bio raspoređen od 1. rujna 2018., na radno mjesto referenta za pravne poslove. Na tom radnom mjestu tužitelj je radio sve do 31. prosinca 2021., dakle, punih 40 mjeseci, sa znatno umanjenom plaćom.

1.3. U podnesku od 9. listopada 2023. tužitelj iznosi da nema primjedbi na nalaz stalnog sudskog vještaka Dajane Vuković na okolnost razlike plaće / naknade plaće za period od 1. rujna 2018. do 31. prosinca 2021. pa predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu:

"I. Utvrđuje se da tuženik Tržnica d.o.o. Osijek, Trg Ljudevita Gaja 5, OIB: 30696088490 svojim ponašanjem i postupcima prema tužitelju ŠK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] posebno onemogućavanjem izvršenja poslova njegovog radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate, zatim ukidanjem radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate i rasporedom na radno mjesto referenta za pravne poslove, omalovažavanjem i vrijeđanjem počinio radnje uznemiravanja i povrede dostojanstva, časti i ugleda te je narušio duševno zdravlje tužitelja.

II. Nalaže se tuženiku Tržnica d.o.o. Osijek, da tužitelju ŠK, na ime otklanjanja posljedica uznemiravanja: ukidanje radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate u vremenu od 1. rujna 2018. do 31. prosinca 2021. isplati tužitelju na ime naknade plaće iznos od 17.301,78 eur bruto sa sve to zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, i to:

- na iznos od 2.068,09 eur od 1. siječnja 2019. do isplate,

- na iznos od 5.092,37 eur od 1. siječnja 2020. do isplate,

- na iznos od 5.005,31 eur od 1. siječnja 2021. do isplate i

- na iznos od 5.136,01 eur od 1. siječnja 2022. do isplate, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati tužitelju iznos od 6.636,14 eur uz pripadajuću zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

1.4. Na ročištu 9. svibnja 2025. tužitelj sukladno dopuni nalaza i mišljenja uređuje točku 2. tužbenog zahtjeva od 9. listopada 2023. na način da umjesto iznosa 17.301,78 eur potražuje ukupan iznos od 17.005,82 eur, odnosno mijenja iznos od 2.068,09 eur u iznos od 1.772,13 eur sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom prema izmjenama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu tužbeni zahtjev osporava u cijelosti, kako osnovu tako i visinu. Ne spori da je tužitelj u radnom odnosu kod tuženika. Neistiniti su navodi tužitelja da je od 1. studenog 2017. uznemiravan od strane direktora tuženika te kako mu je povrijeđeno dostojanstvo. Direktor tuženika ophodio se s tužiteljem za sve vrijeme trajanja radnog odnosa profesionalno i u skladu s ustaljenim normama ponašanja, uobičajenim hrvatskim vokabularom te ni na koji način nije uznemiravao tužitelja. Direktor tuženika je tužitelja u nekoliko navrata unaprjeđivao, naime zatekao je tužitelja na radnom mjestu referenta za pravne i kadrovske poslove, 1. prosinca 2017. tužitelj je prvi put unaprijeđen na radno mjesto voditelja odjela komercijale, 1. veljače 2018. tužitelj je drugi puta unaprjeđen na radno mjesto rukovoditelja komercijalne službe i naplate, pa nije jasno kako je direktor tuženika unaprjeđujući uznemiravao tužitelja.

Od samog početka međusobnog odnosa direktor tuženika je, kad je to bilo opravdano, hvalio postupke tužitelja i prihvaćao njegove inicijative te profesionalno surađivao s tužiteljem. To je vidljivo iz zapisnika od **.**.2017. " ŠK naglašava da je djelatnicima davao opomene pred otkaz, no direktor mu ukazuje da je ispravno učinio ali da se i dalje nastavilo s nedopuštenim radnjama (...) Direktor navodi da je tržnica najbolja tvrtka u koju je došao raditi i da je u mandatu ŠK posao vrhunski odrađen (...) Prihvaća se prijedlog ŠK da se kolegiji nadalje održavaju sa početkom u 8 sati". Iz zapisnika od 7. studenog 2017. "Direktor postavlja pitanje da li je potrebno nastaviti poslovni odnos i produžiti ugovor, ŠK odgovara (...) smatra potrebnim da se tržnica reklamira (...) direktor navodi da je propaganda potrebna te da će se ugovor sa Gradskim radiom produžiti"; "Direktor navodi da je uočio da u večernjim satima na tržnici ima previše rasvjete te da istu treba reducirati. ŠK na isto kazuje da je rasvjeta u sadašnjoj mjeri potrebna obzirom se na taj način sprečavaju provale (...) sa navedenim su se direktor i ostali nazočni složili." Iz zapisnika od 8. studenoga 2017. "Direktor napominje da vjeruje da će AK i ŠK kvalitetno odraditi problem sa naplatnicima, te da UK treba biti što više na terenu odnosno konstantno nadzirati naplatnike." Iz zapisnika od 13. studenog 2017. "Direktor ističe da je ovo izvrstan rezultat obzirom da se kontrola naplatnika provodi kratak period (...) AK i ŠK su u obvezi i nadalje kontrolirati naplatnike"; " ŠK predlaže da se na ulaz auto tržnice postavi video nadzor (...) direktor prihvaća prijedlog (...) Na istaknuti prigovor ŠK o negativnim stranama premještanja naplatne kućice na auto tržnici, direktor zahtijeva da se ista vrati na lokaciju sa koje je premještena." Iz zapisnika od 22. studenog 2017. "U odnosu na analizu ŠK direktor donosi odluku da se odustaje od godišnje naplate klupa." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK (...) prijedlog je da Tržnica preuzme organizaciju istoga (...) direktor podržava navedeni prijedlog." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK slijedom navedenog ističe prijedlog (...) realizira prvotno pri održavanju zelenog četvrtka (...) Direktor odobrava navedeni prijedlog." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK se slaže da bi u kiosku prema Radićevoj to bilo zanimljivo (...) direktor se slaže s predloženim." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK predlaže da se Unikom d.o.o. pošalje dopis (...) direktor se slaže sa istim." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK predlaže da se postavi nekakva folija (...) direktor prihvaća prijedlog." Iz zapisnika od 19. veljače 2018. "direktor zahvaljuje ŠK na tome što je u nedjelju bio na sajmu automobila." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK (...) predlaže da se (...) direktor usvaja prijedlog"; " ŠK iznosi da je pripremio formu dopisa (...) direktor pohvaljuje te je zadovoljan ovakvim poslovnim potezom." Iz zapisnika od 5. ožujka 2018. "Direktor moli ŠK da i njega kontaktira u vezi dugovanja"; " ŠK predlaže (...) direktoru se svidio prijedlog, podržava isto"; " ŠK predlaže (...) direktor usvaja prijedlog ŠK." Iz zapisnika od 16. ožujka 2018. "Direktor (...) pohvaljuje ŠK za isto što je kontaktirao zakupnika i pozvao iste na sastanak u prostorije društva." Iz zapisnik od 4. travnja 2018. "Direktor se zahvaljuje ŠK na tekstu koji je napravio za reklamu za prodaju ..." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK u tom slučaju predlaže (...) direktor se slaže sa predloženim i pohvaljuje ideju." Iz zapisnika od 9. travnja 2018. "Direktor iznosi da je zadovoljan organizacijom i odrađenim poslovima na sajmu antikviteta i sajmu automobila"; " ŠK predlaže (...) direktor se slaže." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK predlaže da se izlagačima produži besplatno izlaganje (...) direktor se slaže s predloženim." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK predlaže da se ide samo sa okomitom crtom (...) direktor prihvaća prijedlog." Iz zapisnika od **.**.2018. " ŠK navodi da je do sada svima davano odobrenje. Direktor odobrava isto"; " ŠK navodi da (...) direktor odobrava." Slijedom navedenog razvidno je kako se direktor tuženika za tuženi period na primjeren i profesionalan način razgovarao sa tužiteljem, te na niti jedan način nije uznemiravao ili povrijedio dostojanstvo tužitelja.

Bilo je i situacija kada je direktor tuženika opravdano upozoravao tužitelja na njegove propuste u radu. Sva upozorenja bila su opravdana i izrečena tužitelju na profesionalan način i u skladu sa prihvaćenim normama ponašanja. Navedeno je vidljivo iz zapisnika od 7. studenog 2017. "Napominje da su svi djelatnici izvršili traženu obvezu izuzev ŠK te da je od imenovanog zatražio da to izvrši". Iz zapisnika od 7. veljače 2018. "Direktor - predlaže bolju zajedničku suradnju službe komercijale i pravne službe". Iz zapisnika od 27. veljače 2018. "Direktor moli ŠK da aktivno vodi kontrolu naplate.“ Iz zapisnika od 5. ožujka 2018. „Direktor da je jučer na sajmu automobila zatekao ponovno parkirana dva vozila oko poslovnog prostora ... te zabranjuje navedeno. Moli ŠK da napravi pismeni dopis u vidu opomene". Iz zapisnika od 3. travnja 2018. "Direktor sa velikim nezadovoljstvom navodi da je vidio naplatnike nakon radnog vremena u petak kako sjede na terasi foruma 2 (...) gdje isti piju pivo". Iz zapisnika od 16. travnja 2018. "Direktor nije zadovoljan otežanim ulaskom na sajam automobila koji je posjetio u nedjelju 15. travnja 2018." Iz zapisnika od 3. svibnja 2018. "Direktor ponovno moli ŠK i UK da mu napišu tržni red i proceduru rada na sajmu automobila." Slijedom navedenog razvidno je kako se direktor tuženika profesionalno odnosio prema tužitelju te na niti jedan način nije uznemiravao ili povrijedio dostojanstvo tužitelja. Nesporno je da je tužitelj 30. svibnja 2018. uputio zahtjev za zaštitu dostojanstva, ali nije točna tvrdnja tužitelja kako do podnošenja tužbe 15. lipnja 2018. zahtjev tužitelja nije riješen. Povjerenik za zaštitu dostojanstva proveo je postupak u skladu sa Zakonom te je donio pravovremeno mišljenje o istom 8. lipnja 2018. Tuženik je tužitelju pokušao uručiti predmetno mišljenje, međutim bezuspješno. Direktor tuženika nije naložio tužitelju da pored svojih poslova obavlja i dobar dio pravnih poslova koji podrazumijevaju izradu ugovora za zakup, te izradu tekstova natječaja i njihovu provedbu kao i na sklapanje tih ugovora. Poslove izrade ugovora za zakup i izradu tekstova natječaja obavljala je pravna služba tuženika dok je služba komercijale popunjavala ugovore jer se radi o tipskim ugovorima na kojima se mijenja ime, prezime, iznos i broj lokala. Navedeno je vidljivo iz zapisnika s kolegija od 14. prosinca 2017. "Razgovori s klijentima, pripreme ugovora o zakupu se provode u službi komercijale, a nakon provedenog će uslijediti izrada ugovora u pravnoj službi ..." Također, posao se na navedeni način počeo obavljati u službi komercijale znatno prije nego što je tužitelj počeo raditi u službi, pa je tako navedene poslove preuzeo tadašnji rukovoditelj službe AK. Navedeno je vidljivo iz zapisnika od **.**.2017. " AK će preuzeti ugovore o zakupu iz pravne službe (...) pripremati predmete za utuženje, ovrhu, naplatu, te isto tako sklapati ugovore o nagodbi (...) potrebno je postići samostalnost komercijale jer je to osnovna djelatnost društva". Određeni poslovi na koje se tužitelj poziva, poput sklapanja ugovora i provedbe natječaja, nalaze u opisu poslova radnog mjesta rukovoditelja službe komercijale.

Direktor tuženika je naložio tužitelju da u nedjelju ide u kontrolu rada naplatnika na auto tržnici što obuhvaća i posao prebrojavanja auta, što je tužitelj odbio. Tužitelj nije htio odraditi cijeli radni dan na tržnici već je predlagao da nakon mise obiđe tržnicu. Poslovi kontrole naplatnika na auto tržnici stavljeni su u nadležnost voditelja službe komercijale prije nego što je tužitelj postao voditelj službe. Navedeno je vidljivo iz zapisnika sa kolegija održanog **.**.2017. "(...) AK od sada nedjeljom raditi na auto – tržnici (...) sve dok se postojeća situacija glede nelegalnog ulazaka vozilima na auto – tržnicu ne riješi (...)" Kontrolu rada i prebrojavanje auta na tržnici obavljao je i sam direktor, pomoćnik direktora, drugi voditelji službi te svi ostali radnici iz zgrade uprave tuženika, pa tužitelj navedenim poslom nije bio niti diskriminiran niti uznemiravan niti mu je povrijeđeno dostojanstvo. Navedeno je vidljivo iz zapisnika sa kolegija od 6. studenog 2017.: "... Direktor otvara kolegij izvješćem da je **.**.2017. sa RK i UK proveo na auto tržnici u kontroli naplate (...) UK se obvezuje da će nedjeljom stajati na ulazu i obavljati naplatu (...) FK (...) navodi da je davno brojao vozila na tržnici (...) Direktor predlaže da i BK zajedno s njim obiđe auto tržnicu i prebroji vozila koja se tamo nalaze ..." Iz zapisnika sa kolegija od 7. studenog 2017.: "... Direktor navodi da je potrebna intenzivna kontrola naplatnika te da će u dane 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 18, 19 studenog (...) uz naplatnike posao nadzirati djelatnik iz uprave. Direktor nalaže da ŠK i AK povremeno i sami kontroliraju naplatnike." Iz zapisnika sa kolegija od 22. studenog 2017.: "(...) Direktor ističe da će dana 25.11. i 26.11. rad naplatnika kontrolirati UK, AK, ŽK i ĆK (...)" Iz navedenog je vidljivo kako su svi radnici, voditelji službi, pomoćnik direktora i sam direktor povremeno kontrolirali rad na tržnici te brojali aute. Navedena kontrola rada tržnice uvedena je zbog utvrđenih nepravilnosti u radu auto – tržnice i ogromnih gubitaka u poslovanju tuženika čega je i sam tužitelj bio svjestan te je navedene kontrole pozdravio, međutim odbio izvršiti. " ŠK navodi da pozdravlja program naplate i da problem oko toga postoji godinama i nada se da će isti ovakvom akcijom riješiti. Navodi da do njegovog dolaska na mjesto direktora 2013. godine nitko nije bio opomenut."

Tužitelj prenaglašava i konstruira kada navodi kako mu je bilo naloženo da radi subote bez naknade. Tužitelju nije bilo naloženo da radi subotom već je bio zamoljen da 7. travnja 2018. obiđe izlagače, a i direktor i pomoćnik direktora su povremeno radili subotom na sajmu antikviteta. Navedeno je vidljivo iz zapisnika od 27. veljače 2018. " Direktor navodi da će KK i on ići u subotu u Tvrđu da podjele upitnike i bonove." Iz zapisnika od 26. ožujka 2018. "Direktor moli ŠK da obiđe prvu subotu 7. travnja 2018. sve izlagače na sajmu antikviteta te im podijeli kupone za besplatan ulaz s vozilima i kupon za besplatnu klupu te navodi da on neće biti prisutan i pita ŠK da li mu treba pomoć."

Tužitelj nije izvršavao radne zadatke uredno i pravovremeno, što je vidljivo i iz samih izjava tužitelja iz zapisnika s kolegija tuženika. Iz zapisnika od 7. studenog 2017. "Napominje da su svi djelatnici izvršili traženu obvezu izuzev ŠK te da je od imenovanog zatražio da to izvrši". Iz zapisnika od 6. studenog 2017. "Zamjera činjenicu da što je do krađa dolazilo i davane su opomene ali tu se stalo, na što ŠK navodi da je tada već bio kraj njegovog mandata". Iz zapisnika od 7. veljače 2018. "Direktor – predlaže bolju zajedničku suradnju službe komercijale i pravne službe". Iz zapisnika od 13. veljače 2018. "... moli ŠK da objasni naplatnicima da provođenje tržnog reda nije samo naplata i obilazak tržnice ..."; "Direktor iznosi da se ne mogu ubuduće iznositi nekakve informacije za koje nemamo pravne osnove te navodi da je nemoguće izdavati poslovne prostore po jednoj cijeni, a u međuvremenu su se cijene povećale iako su opravdane pravilnikom. Traži objašnjenje za isto (...) ŠK navodi (...) direktor zamjera, navodi da je izdan poslovni prostor sjedinjen u jedan, smatra da je onaj tko ga je iznajmio da je dobio 3 poslovna prostora po cijeni jednog". Iz zapisnika od 27. veljače 2018. "Direktor (...) moli ŠK da aktivno vodi kontrolu naplate". Iz zapisnika od 5. ožujka 2018. "Direktor da je jučer na sajmu automobila zatekao ponovno parkirana dva vozila oko poslovnog prostora ... te zabranjuje navedeno. Moli ŠK da napravi pismeni dopis u vidu opomene". Iz zapisnika od 3. travnja 2018. "Direktor sa velikim nezadovoljstvom navodi da je vidio naplatnike nakon radnog vremena u petak kako sjede na terasi foruma 2 (...) gdje isti piju pivo". Iz zapisnika od 3. svibnja 2018. "Direktor ponovno moli ŠK i UK da mu napišu tržni red i proceduru rada na sajmu automobila". Iz zapisnika od 10. svibnja 2018. "direktor izražava nezadovoljstvo sa već trećim puta napisanim odlukama koje su krivo obračunate"; Direktor navodi da je direktor 6 mjeseci te da u Tržnici d.o.o. Osijek ima samo jedna osoba s kojom loše surađuje i to je ŠK, nema problema s ZK, AK i CK. U slučaju gospodina ŠK navodi već nekoliko puta ozbiljnije probleme u komunikaciji. Možda griješi u slučaju objašnjavanja te navodi jučerašnju situaciju s kolegija ...". Iz zapisnika od 16. svibnja 2018. "Direktor iznosi da je zadovoljan snimkom drona na sajmu automobila, navodi da će on ubuduće preuzeti poslove što je radio ŠK te moli UK da s njim dogovori sastanak vezano za naplatnike."

Činjenica je da je direktor tuženika donio odluku kojom tužitelj od 10. svibnja 2018. nije član užeg kolegija (dok je i dalje član šireg kolegija), da ne treba subotom i nedjeljom dolaziti na sajam antikviteta i tržnicu automobila, te ne treba obavljati poslove nadgledanja tržnog reda. Prvenstveno, odluka kojom tužitelj ne treba subotom i nedjeljom dolaziti na sajam antikviteta i tržnicu automobila u skladu je s tužiteljevim zahtjevom, odnosno protivljenjem radu subotom i nedjeljom. Prvo smatra uznemiravanjem što kao svi ostali radnici treba obići tržnice subotom i nedjeljom pa potom smatra uznemiravanjem što ne mora.

Činjenica da je direktor tuženika prestao zvati tužitelja na uže kolegije je poslovna odluka direktora. Hoće li direktor održavati kolegije ili ne, je način upravljanja društvom, a s kim će imati kolegije njegovo je diskrecijsko pravo te se isto ne može smatrati uznemiravanjem. Navedena odluka je isključivo poslovne naravi potaknuta lošom komunikacijom između tužitelja i direktora tuženika što je direktno utjecalo na poslovanje tužitelja te sve češćim protivljenjima i izričitim odbijanjima naloga tužitelja. Direktor tuženika je na sebe preuzeo određene poslove koje tužitelj nije dobro obavljao dok se po pitanju drugih poslova iz opisa poslova tužitelja konzultirao s njegovim nadređenim radnikom. Direktor tuženika je na profesionalan način objasnio tužitelju zašto prebacuje određeni dio poslova na druge radne jedinice što je vidljivo iz njegove izjave: "Direktor se nadovezuje da niti u jednom trenutku nije rekao da gospodin ŠK nije radio svoj posao čak štoviše kao bivši direktor unio je mnoštvo promjena u ovo trgovačko društvo i na tome mu se zahvaljuje. Operativno gospodin ŠK radi svoje poslove, direktor smatra kako i on sam može svoje poslove raditi bolje tako može i gospodin ŠK i upravo zbog toga je donio odluku da ne mora više brinuti o naplatnicima, o provođenju tržnog reda te ne mora dolaziti nedjeljom na sajam automobila, a da su njegovi zadaci privlačenje novih klijenata kao što je doveo Osatinu d.o.o. te ga za isto pohvaljuje. Navodi da nije mišljenja da loše radi svoj posao, ali iznimno loše provodi njegove odluke, iznimno loše."Tužitelj nije jedina osoba koju je direktor tuženika oslobodio obveze prisustvovanja kolegijima. Isto je učinio 7. veljače 2018. što je vidljivo iz zapisnika s kolegija: "Iznosi da Š ubuduće ne mora dolaziti na kolegije s čime se ona slaže." Iz navedenog je razvidno kako se ovdje radilo isključivo o organizacijsko poslovnoj odluci tuženika kojom se nije povrijedilo dostojanstvo tužitelja.

Tko je kome što rekao u gradu Osijeku povodom elektronske poruke tužitelja je apsolutno irelevantno za ovaj postupak. Tužitelj je napravio propust u radu te je svoj propust priznao. " ŠK iznosi da je pogriješio, priznaje što se pozvao na autoritet grada (...) ponavlja da je pogriješio te navodi da se mailom ispričao gospođi u kojem je naveo vlastitu pogrešku koju je napravio bez loših namjera. Žao mu je zbog toga i vidi da je napravio problem."

Direktor tuženika nikada nije tužitelja nazvao lopovom. Navedeno je vidljivo iz zapisnika s kolegija 6. studenog 2017. "Direktor naglašava da je od NO i gradonačelnika gosp. CK dobio izjavu kako u ovoj tvrtki nitko neće štitit lopove, te da će od sada osoba (naplatnik) koja već ima opomenu pred otkaz – ista ostaje bez posla ..."; "Direktor ističe da nikome ne želi dati otkaz samo traži da se naplata kao i svi ostali poslovi izvršavaju bez krađe (...) te će stoga svake nedjelje prebrojavati vozila na auto tržnici jer je problem naplate sada najveći problem ..."; " BK navodi da je auto tržnica najveća "rupa" što je istaknuto na svim kolegijima" Dakle, direktor tuženika nije tužitelja niti nazočne na kolegiju nazvao lopovima.

Direktor tuženika nije lupanjem po stolu niti vikom istjerao tužitelja iz ureda. Točne su tvrdnje tužitelja da je direktor tuženika na kolegiju održanom 30. svibnja 2018. izrekao "jebao te ego". Radi navedenog tuženik je proveo postupak zaštite dostojanstva radnika. Direktor tuženika se radi navedenih riječi na zapisnik ispričao tužitelju. Činjenica je da je direktor tuženika navedeno izrekao nakon što je tužitelj opetovano odbijao izvršiti nalog direktora te izrekao povišenim tonom "ja ću to napraviti kako ja hoću". Navedene psovke nisu bile usmjerene na omalovažavanje tužitelja već na posao koji se treba obaviti odnosno odbijanje tužitelja da postupi po nalogu poslodavca. Tuženik ističe kako su psovke dio hrvatskog jezika. Navedene psovke nisu mogle uznemiriti tužitelja na način kako on to u tužbi navodi te zasigurno nisu prouzročile zdravstvene probleme.

Direktor tuženika nikada nije izjavio da vodi rat do istrebljenja protiv tuženika. Točan je navod tužitelja kako je direktor tuženika dao nalog tužitelju da dostavi izvješće o radu uprave za razdoblje od 1. do 10. mjeseca 2017. godine, navedeno je Zakonska obveza tužitelja kao bivšeg direktora. To što tužitelj nije napravio izvješće na vrijeme pa je isto trebao napraviti za vrijeme bolovanja ne znači da ga je direktor tuženika uznemiravao.

Direktor tuženika nije omalovažavao tužitelja pred komitentima i radnim kolegama. Tužitelj čak niti ne navodi o kojim se radnjama radi i koje to radnje ili riječi predstavljaju omalovažavanje. Suprotno proizlazi iz zapisnika s kolegija iz kojih je vidljivo kako je direktor tuženika često hvalio tužitelja.

Apsurdni su navodi kako direktor tuženika vrijeđa i omalovažava sve prisutne na kolegijima što se očituje kroz direktorovo prostačenje iako navedeno prostačenje nije upućeno nikome od članova kolegija. Preuveličani i neistiniti su navodi tužitelja da direktor psovkama, galamom, udaranjem šakama po stolu i fizičkim obračunima s radnicima stvara strah i neugodu. Prvenstveno, a što se može čuti s audio snimke kolegija, direktor tuženika razgovara s prisutnima sasvim normalnim tonom. Čak i u situaciji kada se tužitelj protivio odluci direktora i izazvao njegovu "najburniju" reakciju, ton direktora je bio identičan tonu tužitelja. Udaranje šakama po stolu nije način komunikacije direktora tuženika s radnicima kako to pokušava predstaviti tužitelj. Također udaranje šakom o stol zasigurno nije moglo izazvati strah kod tužitelja. U ostalom, navedeni način komunikacije je uvriježen ne samo u hrvatskoj već i u svijetu. Naposljetku direktor tuženika nema saznanja da se fizički sukobio s radnicima tuženika. S obzirom na sve navedeno tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, te obveže tužitelja na naknadu parničnog troška u roku od 8 dana.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, ovaj sud je pročitao Ugovor o radu od 30. siječnja 2018. (list 4-5 spisa), Ugovor o radu od 30. studenoga 2017. (list 6-7 spisa), Ugovor o radu od 12. listopada 2017. (list 8-9 spisa), zapisnik s kolegija od 3. studenoga 2017. (list 10-12 spisa), zapisnik s kolegija od 6. studenoga 2017. (list 13-17 spisa), zapisnik s kolegija od 10. svibnja 2018. (list 18-22 spisa),

zapisnik s kolegija od 30. svibnja 2018. (list 23-25 spisa), zahtjev za zaštitu dostojanstva od 30. svibnja 2018. (list 26 spisa), ispitivanje navoda iz pritužbe (list 27 spisa), očitovanje (list 28 spisa), nalaz (list 29 spisa), nalog od 5. lipnja 2018. (list 30 spisa), Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta od 23. travnja 2014. (list 31-41 spisa), nalaz (list 44 spisa), Odluku o prigovoru protiv dopisa direktora od 20. kolovoza 2018. i zahtjevu za zaštitu prava iz radnog odnosa od 3. rujna 2018. (list 45-47 spisa), mail poruku od 27. kolovoza 2018. (list 48-49 spisa), prigovor protiv dopisa direktora od 20. kolovoza 2018. i zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa od 27. kolovoza 2018. (list 50-53 spisa), Ugovor o radu od 20. kolovoza 2018. (list 54-55 spisa), dopis (list 56 spisa), zapisnik s kolegija od 25. srpnja 2018. (list 57-63 spisa), zapisnik s kolegija od 24. srpnja 2018. (list 64-65 spisa), mail poruke od 17. srpnja 2018. (list 66-67 spisa), odgovor na optužbu (list 68- 69 spisa), poziv na dostavu obrane (list 70 spisa), mail poruku od 13. lipnja 2018. (list 71 spisa), mišljenje i preporuku od 8. lipnja 2018. (list 72 spisa), zapisnik s kolegija od 7. studenoga 2017. (list 102-104 spisa), zapisnik s kolegija od 8. studenoga 2017. (list 105-107 spisa), zapisnik s kolegija od 11. studenoga 2017. (list 108-109 spisa), zapisnik s kolegija od 13. studenoga 2017. (list 110-111 spisa), zapisnik s kolegija od 14. studenoga 2017. (list 112-113 spisa), zapisnik s kolegija od 22. studenoga 2017. (list 114-117 spisa), zapisnik s kolegija od 28. studenoga 2017. (list 118-120 spisa),

zapisnik s kolegija od 5. prosinca 2017. (list 121-122 spisa), zapisnik s kolegija od 6. prosinca 2017. (list 123-124 spisa), zapisnik s kolegija od 14. prosinca 2017. (list 125 -126 spisa), zapisnik s kolegija od 20. prosinca 2017. (list 127 spisa), zapisnik s kolegija od 15. siječnja 2018. (list 128-130 spisa), zapisnik s kolegija od 16. siječnja 2018. (list 131-132 spisa), zapisnik s kolegija od 18. siječnja 2018. (list 133-134 spisa), zapisnik s kolegija od 22. siječnja 2018. (list 135-136 spisa), zapisnik s kolegija od 23. siječnja 2018. (list 137 spisa), zapisnik s kolegija od 30. siječnja 2018. (list 138-139 spisa), zapisnik s kolegija od 2. veljače 2018. (list 140-142 spisa),

zapisnik s kolegija od 5. veljače 2018. (list 143-145 spisa), zapisnik s kolegija od 6. veljače 2018. (list 146-149 spisa), zapisnik s kolegija od 7. veljače 2018. (list 150-154 spisa), zapisnik s kolegija od 9. veljače 2018. (list 155-157 spisa), zapisnik s kolegija od 13. veljače 2018. (list 158-161 spisa), zapisnik s kolegija od 14. veljače 2018. (list 162-164 spisa), zapisnik s kolegija od 15. veljače 2018. (list 165-168 spisa), zapisnik s kolegija od 16. veljače 2018. (list 169-171 spisa), zapisnik s kolegija od 19. veljače 2018. (list 172-175 spisa), zapisnik s kolegija od 27. veljače 2018. (list 176-179 spisa), zapisnik s kolegija od 5. ožujka 2018. (list 180-183 spisa), zapisnik s kolegija od 12. ožujka 2018. (list 184-186 spisa), zapisnik s kolegija od 16. ožujka 2018. (list 187-188 spisa), zapisnik s kolegija od 20. ožujka 2018. (list 189-190 spisa), zapisnik s kolegija od 22. ožujka 2018. (list 191-192 spisa), zapisnik s kolegija od 26. ožujka 2018. (list 193-195 spisa), zapisnik s kolegija od 30. ožujka 2018. (list 196-197 spisa), zapisnik s kolegija od 3. travnja 2018. (list 198-200 spisa), zapisnik s kolegija od 4. travnja 2018. (list 201-203 spisa), zapisnik s kolegija od 6. travnja 2018. (list 204-205 spisa), zapisnik s kolegija od 9. travnja 2018. (list 206-208 spisa), zapisnik s kolegija od 16. travnja 2018. (list 209-212 spisa), zapisnik s kolegija od 24. travnja 2018. (list 213-214 spisa), zapisnik s kolegija od 2. svibnja 2018. (list 215-217 spisa), zapisnik s kolegija od 3. svibnja 2018. (list 218-220 spisa), zapisnik s kolegija od 8. svibnja 2018. (list 221-223 spisa), zapisnik s kolegija od 16. svibnja 2018. (list 229- 231 spisa), nalaze (list 241-243 spisa), obrazloženje uz prijedlog izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnika o radu (list 250-251 spisa), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (list 252-257 spisa), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu (list 258-259 spisa), izvadak iz Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta – pročišćeni tekst (list 314-317 spisa), iskaz tužitelja (list 320-321 spisa), iskaz zakonsko zastupnika tuženika OK (list 322-323 spisa), iskaz svjedokinje ZK (stranica 324-329 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ivana Požgaina (stranica 356-364 spisa), iskaz sudskog vještaka Ivana Požgaina od 2. ožujka 2023. (stranica 418-419 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Dajane Vuković iz Osijeka od 17. kolovoza 2023. (stranica 430-452 spisa), dopunu nalaza i mišljenja od 2. siječnja 2025. (stranica 484- 486 spisa) i drugu spisu priležeću dokumentaciju.

3.1. Nije saslušan svjedok KK, budući je tuženik na ročištu 21. veljače 2020. odustao od izvođenja tog dokaznog prijedloga. Nije provedeno knjigovodstveno vještačenje na okolnost da su svima osim tužitelju plaćeni prekovremeni za rad subotom i nedjeljom, budući je tužitelj na ročištu 9. svibnja 2025. odustao od izvođenja tog dokaznog prijedloga.

4. Predmet ovog postupka je:

- zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je tuženik svojim ponašanjem i postupcima prema njemu posebno onemogućavanjem izvršenja poslova njegovog radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate, zatim ukidanjem radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate te rasporedom na radno mjesto referenta za pravne poslove, omalovažavanjem i vrijeđanjem počinio radnje uznemiravanja i povrede dostojanstva, časti i ugleda te je narušio duševno zdravlje tužitelja,

- zahtjev tužitelja da mu tuženik na ime otklanjanja posljedica uznemiravanja: ukidanje radnog mjesta Rukovoditelja komercijalne službe i naplate u vremenu od 1. rujna 2018. do 31. prosinca 2021. isplati na ime naknade plaće iznos od 17.005,82 eur bruto s pripadajućom zateznom kamatom,

- zahtjev tužitelja da mu tuženik na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati iznos od 6.636,14 eur.

5. Budući tužitelj u tužbi i tužbenom zahtjevu spominje uznemiravanje, valjalo je prije svega utvrditi pravnu osnovu tužbe. Zaštita od diskriminacije i zaštita od uznemiravanja osigurana je Zakonom o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine" broj 85/08. i 112/12. – dalje u tekstu: ZSD). Tako je odredbom članka 1. stavka 1. ZSD-a propisano da se ovim Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama (stavak 2.). Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka (stavak 3).

5.1. Oblici diskriminacije su izravna i neizravna diskriminacija te uznemiravanje i spolno uznemiravanje. Odredbom članka 2. stavka 1. ZSD-a je propisano da je izravna diskriminacija postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna (stavak 2.).

5.2. Odredbom članka 3. stavka 1. ZSD-a je propisano da je uznemiravanje svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje (stavak 2.). Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na diskriminaciju (stavak 3.). Nadalje, postupak zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja propisan je odredbom članka 134. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22. - dalje u tekstu: ZR), time da ZR ne sadrži definiciju uznemiravanja, već je ona sadržana u citiranom članku ZSD-a.

5.3. Odredbom članka 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“, MU broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. – dalje u tekstu: Konvencija) je propisana zabrana diskriminacije: „Uživanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurava se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili druga okolnost.”

5.4. Odredba članka 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine” broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 05/14. – dalje u tekstu: Ustav RH) ukazuje na otvorenu listu osnova diskriminacije jer određuje da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

5.5. Nadalje, članak 16. stavak 1. ZSD propisuje da svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom u članku 17. ZSD kojim je određeno koje sve tužbene zahtjeve može istaknuti tužitelj u tužbi za zaštitu zbog diskriminacije, a to su da se utvrdi da je postupanjem tuženika počinjena diskriminacija, zabranu ili otklanjanje diskriminacije, naknadu štete te da se presuda kojom je utvrđena diskriminacija objavi u medijima na trošak tuženika.

5.6. Odredbom članka 20. stavak 1. ZSD je propisano da, ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovoga Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije; u tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

5.7. Obzirom na iznijeto, ukoliko se tužitelj poziva na diskriminaciju mora, u smislu odredbe članka 20. stavka 1. ZSD-a, navesti po kojoj od osnova taksativno navedenih u članku 1. stavka 1. ZSD-a je stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, dok u tužbi za zaštitu od uznemiravanja kao oblika ponašanja mora biti naznačeno da se radi o neželjenom ponašanju (koje podrazumijeva činjenje ili nečinjenje), da su aktivni subjekti tog ponašanja bilo poslodavac, bilo odgovorna osoba ili drugi radnici poslodavca ili druge osobe s kojima uznemiravani dolazi u obzir, da je takovo ponašanje potaknuto (motivirano) nekom od zakonom zabranjenih, taksativno navedenih osnova, da takovo ponašanje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Osim taksativno navedenih osnova, ovaj sud smatra da tužitelju valja pružiti zaštitu od diskriminacije odnosno zaštitu od uznemiravanja i u slučaju kada se diskriminacija/uznemiravanje ne može utemeljiti na nekoj od taksativno navedenih osnova iz članka 1. stavka 1. ZDS-a već, u smislu odredaba Ustava Republike Hrvatske ili Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje nemaju zatvoreni krug diskriminatorni osnova, na nekoj od drugih osnova, na koju se tužitelj tada također treba pozvati. Jednako tako tužitelj je dužan konkretizirati radnje koje opravdavaju sumnju da je došlo do diskriminacijskog postupanja odnosno do uznemiravanja. Tek ukoliko tužitelj učini vjerojatnim da je diskriminiran/uznemiravan, tada teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije/ uznemiravanja leži na tuženiku.

5.8. Tužitelj u tužbi, odnosno do zaključenja prethodnog postupka 12. veljače 2019. nije izričito naveo niti jednu osnovu diskriminacije, kako onu propisanu člankom 1. stavkom 1. ZSD, tako niti neku drugu, na koju ukazuje članak 14. Ustava RH odnosno članak 14. Konvencije. Tužitelj nije iznio niti činjenice koje opravdavaju sumnju da je došlo do diskriminacijskog postupanja odnosno uznemiravanja. Naime, činjenični navodi iz tužbe na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev ne predstavljaju činjenice koje opravdavaju sumnju da bi se takvo eventualno ponašanje moglo smatrati diskriminirajućim odnosno uznemiravajućim u smislu odredaba ZSD-a. Uostalom u svom iskazu tužitelj je izrijekom iznio da smatra da direktor nema nikakvih osobnih razloga da se prema njemu ponaša na opisani način, jer prije, njegovog dolaska je sa njim imao dobar i korektan odnos, kao i prema njegovoj supruzi koja je također zaposlenica tuženika Tržnice, a ničim nije zaslužio niti izazvao takvo njegovo ponašanje.

5.8.1. Tu ovaj sud napominje da, iako je tužitelj u svom iskazu iznio da je bio član političke stranke HDZ, da dok je ta politička opcija činila većinu u Gradskom vijeću on je obnašao funkciju direktora Tržnice, da nakon lokalnih izbora 2017. tužiteljeva politička opcija više ne podržava gradonačelnika, i da on više nije mogao biti direktor tuženika, već je na to mjesto došao OK, time da mu je od strane njegove političke strukture obećano da će ostati zaposlenik tuženika, odnosno ako se stvore uvjeti da se promijeni vladajuća politička struktura da će biti vraćen na mjesto direktora, da ovaj predmet ne može prosuđivati kroz diskriminatornu osnovu političkog uvjerenja. Naime, u momentu smjene direktora tuženika presudna je bila politička pripadnost tužitelja, a kako tužitelj nije tražio pravnu zaštitu zbog takovog načina postupanja u odnosu na njega, već je pristao raditi kod tuženika na ponuđenom mu radnom mjestu, to je isti tu osnovu mogao eventualno isticati u samom momentu smjene s mjesta direktora, a što tada nije učinio. Prema tome, kako tužitelj tijekom ovog postupka ne navodi da bi ga direktor tuženika uznemiravao obzirom na njegovo političku uvjerenje.

5.9. Iako je tužitelj 30. svibnja 2018. podnio tuženiku pritužbu uslijed povrede prava iz radnog odnosa zbog uznemiravanja, u konkretnom slučaju se ne može raditi o uznemiravanju zaštićenom odredbom članka 134. stavka 1. ZR-a kojim je propisana zaštita od uznemiravanja, jer uznemiravanje po ZR-u uživa zaštitu samo ako je utemeljeno na nekom od osnova diskriminacije (i to ne samo onih taksativno propisanih u ZSD), a što ovdje nije slučaj.

5.10. Obzirom na iznijeto, ovaj sud ne nalazi da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu tužitelja s osnova diskriminacije odnosno uznemiravanja, a kako su isti uređeni naprijed citiranim odredbama ZSD-a.

6. U konkretnom slučaju ponašanje direktora tuženika, a kako ga opisuje tužitelj i ukoliko su njegovi navodi točni, pri čemu je sud vezan činjeničnim navodima iz tužbe, ima obilježja mobinga, odnosno zlostavljanja na radnom mjestu, postupanja kojim je tužitelj stavljen u neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo radno okruženje što nije prihvatljivo ponašanje jednog radnika prema drugome na radnom mjestu.

6.1. Mobing nije kategorija koja je definirana ZR-om ili kojem drugom zakonu, ali prema (i sudskom praksom) prihvaćenom standardu, mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Takve se aktivnosti smatraju mobingom ako su učestale. Dakle, za pružanje sudske zaštite od mobinga, potrebno je da postoji sustavno psihičko zlostavljanje i ponižavanje druge osobe na radnom mjestu, bez obzira da li ga provode nadređeni ili podređeni radnici i bez obzira na diskriminacijsku osnovu. Uznemiravanje koje se podvodi pod mobing uživa zaštitu po ZR u vezi Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15. - dalje u tekstu: ZOO), ovo jer, prema odredbi članka 111. stavak 1. ZR, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Radnik ima pravo na naknadu štete od poslodavca sukladno općim propisima obveznog prava, a može se raditi o imovinskoj i neimovinskoj šteti.

6.2. U sporovima za zaštitu od mobinga nema mjesta primjeni pravila iz članka 20. stavak 1. ZSD, već se ima primijeniti odredba članka 135. stavak 1. ZR koja propisuje da, u slučaju spora iz radnog odnosa teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno. Stoga je sud odbio tužitelja s dijelom zahtjeva koji se tiče utvrđenja postojanja diskriminacije i uznemiravanja.

6.3. Pretpostavke odgovornosti za štetu propisane su odredbom članka 1045. stavka 1. ZOO-a kojim je uređeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, time da je člankom 1046. ZOO šteta definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Nadalje odredbom članka 19. ZOO je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, time da se (stavak 2.) pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

6.4. Dakle, da bi tužitelj ostvario pravo na naknadu neimovinske štete, on je dužan dokazati sve pretpostavke za postojanje odgovornosti tuženika za nastalu mu štetu (štetnik, štetna radnja, šteta, adekvatna uzročna veza, protupravnost). Štetnu radnju predstavljaju pojedini protupravni postupci koji imaju obilježja mobinga. Tužitelj je u tužbi i podnesku od 16. listopada 2018. naveo radnje direktora tuženika koje po njemu predstavljaju uznemiravanje odnosno zlostavljanje, dok je u podnesku od 25. siječnja 2019. naveo da se zlostavljanje direktora tuženika prema njemu nastavilo i nakon podnošenja tužbe na način opisan u tužbi, ne navodeći pritom o kojim se točno radnjama zlostavljana i uznemiravanja radi.

7. Tužitelj tvrdi da ga je direktor tuženika rasporedio u Službu komercijale, naložio mu da, pred svojih poslova, radi i dobar dio pravnih poslova, koji ne spadaju u komercijalne poslove već su poslovi Pravne službe, npr. izrada ugovora za zakup klupa, štandova i kioska, izrada teksta natječaja i njihova provedba, sklapanje tih ugovora te na sve ugovore vezane za Sajam automobila. Također navodi da mu je direktor tuženika naložio da nedjeljom ide brojati automobile na sajmu automobila te da bez naknade radi subote na sajmu antikviteta u Tvrđi.

7.1. Iz Ugovora o radu od 12. listopada 2017. (list 8-9 spisa), proizlazi da su ga sklopili tuženik, zastupan po direktorici BK, kao poslodavac, i tužitelj, kao radnik, na neodređeno vrijeme, prema kojem će tužitelj obavljati poslove na radnom mjestu Referenta za pravne i kadrovske poslove, počevši od 13. listopada 2017.

7.2. Iz Ugovora o radu od 30. studenoga 2017. (list 6-7 spisa), proizlazi da su ga sklopili tuženik, zastupan po direktoru OK, kao poslodavac, i tužitelj, kao radnik, na neodređeno vrijeme, prema kojem će tužitelj obavljati poslove na radnom mjestu Voditelja odjela komercijale, počevši od 1. prosinca 2017.

7.3. Iz Ugovora o radu od 30. siječnja 2018. (list 4-5 spisa), proizlazi da su ga sklopili tuženik, zastupan po direktoru OK, kao poslodavac, i tužitelj, kao radnik, na neodređeno vrijeme, prema kojem će tužitelj obavljati poslove na radnom mjestu Rukovoditelj komercijalne službe i naplate, počevši od 1. veljače 2018.

7.4. Iz Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta tuženika od 23. travnja 2014. proizlazi da unutar tuženika postoje četiri službe (Služba financija i računovodstva, Služba pravnih, kadrovskih i općih poslova, Služba komercijalnih poslova i naplate te Služba razvoja i održavanja) kao i da službama rukovode rukovoditelji koji su za svoj rad odgovorni Upravi društva (članak 2.). Opis poslova radnog mjesta Voditelj odjela komercijale, među ostalim, obuhvaća: samostalno kontaktira s kupcima i dobavljačima te sklapa ugovore o kupovini odnosno prodaji roba, ugovore o cesiji, prijeboju i sl.; daje podatke korisnicima o cijenama i uvjetima pružanja usluga, sklapa i potpisuje ugovore o zakupu prodajnog i tržnog prostora, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti predviđeni pravilnicima i tržnim redom; daje podatke i prijedloge prilikom izrade nacrta pravilnika, tržnog reda i ugovora koji se odnose na zakup poslovnog, skladišnog i tržnog prostora te prodajnih mjesta, sudjeluje u pripremanju prijedloga odluka o načinu izdavanja u zakup prodajnih mjesta i provođenju postupka licitacije odnosno rezervacije, predlaže provođenje natječaja za izdavanje u zakup, vrši primopredaju prostora i sastavlja zapisnike o istom. Opis poslova radnog mjesta Rukovoditelj službe komercijalnih poslova i naplate, među ostalim, obuhvaća: prima stranke i vodi razgovore u vezi sklapanja ugovora o pružanju usluga i kupoprodaji te po odobrenju direktora sklapa i potpisuje ugovore u ime i za račun Društva; sastavlja prijedloge o načinu izdavanja u zakup tržnog prostora i prodajnih mjesta, poboljšanju načina naplate i usluga koje Društvo pruža korisnicima, prijedloge o namjeni i rasporedu korištenja poslovnih i prodajnih prostora; sudjeluje u izradi nacrta normativnih akata društva i ugovora o zakupu poslovnog i tržnog prostora i prodajnih mjesta i daje naloge za otkaz sklopljenih ugovora u slučaju narušavanja tržnog reda i ostalih propisa i normativnih akata kojima je uređeno poslovanje na tržnicama; kontrolira primjenu i provođenje tržnog reda te drugih propisa koji se odnose na rad i poslovanje tržnica na malo i sajma automobila; prati i sudjeluje u naplati potraživanja iz zakupnih odnosa i daje nalog za otkaz ugovora zbog neplaćanja istih.

7.5. Iz zapisnika s kolegija održanog 3. studenoga 2017. (list 10-12 spisa), proizlazi da je direktor tuženika tada zadužio AK, Rukovoditelja službe komercijalnih poslova i naplate, da će nedjeljom raditi na auto - tržnici, a jedan dan tjedno, koji sam odabere, neće raditi na svom radnom mjestu u upravi tuženika. Nadalje, iz zapisnika s kolegija održanog 6. studenoga 2017. (list 13-17 spisa), proizlazi da je direktor tuženika iznio da je **.**.2017. s RK i GK proveo na auto tržnici u kontroli naplate, ujedno, direktor tuženika je obvezao tužitelja da će on odsada nedjeljom raditi na tržnici (prebrojavati vozila na auto tržnici, kontrolirati naplatu), a sam će odlučiti koji dan u tjednu neće raditi na svom radnom mjestu u upravi tuženika. Nadalje, iz sadržaja zapisnika s kolegija proizlazi da je i sam direktor tuženika odlazio na auto-sajam nedjeljom, da su odlazili i AK i drugi zaposlenici tuženika.

7.6. Iz iskaza tužitelja proizlazi da mu se, kada je po odluci direktora postavljen na radno mjesto rukovoditelja komercijale, počeo naglo gomilati posao odnosno dio pravnih poslova koji nikada nisu ranije rađeni u komercijali, njemu su uz njegove redovite poslove dodani da ih odrađuje. Imao je obvezu da nedjeljom poslije mise, odlazi na Auto tržnicu radi prebrojavanja automobila da bi se utvrdilo da li naplatnici pravilno odrađuju svoj posao, jer su postojale indicije da isti zadržavaju novac. Svake nedjelje je radio na Auto tržnicu 3 do 4 sata, a za taj rad nije bio plaćen. Isto tako je i nekoliko subota radio na sajmu antikviteta, a taj rad mu također nije plaćen. Sve je to radio kada je došao na mjesto rukovoditelja komercijale. Dakle, taktika je bila od strane direktora da ga maksimalno optereti s poslom, misli s namjerom da bi otišao iz tvrtke.

7.7. Iz iskaza svjedokinje ZK proizlazi da je AK, dok je bio na radnom mjestu rukovoditelja komercijalne službe, radio dio pravnih poslova vezanih za izradu ugovora za zakup klupa, štandova, kioska, izrade natječaja i za Sajam automobila i za Auto tržnicu, jer u to vrijeme nije bio zaposlen niti jedan pravni referent u komercijalnoj službi i ove poslove, pa je rukovoditelj organizirao rad, nije sam popunjavao ugovore, radi se o tipiziranim ugovorima koje je ona sastavljala, a koje su popunjavali administratori zaposleni u Komercijali, kada je tužitelj došao na radno mjesto rukovoditelja komercijale nastavio je suradnju između službi i obavljao rad na uobičajeni način, pa tako vezano za ove pravne poslove kao i raniji rukovoditelj. Na upit pun. tuženika da li je netko od drugih rukovodećih radnik išao raditi subotom i nedjeljom na tržnicu, svjedokinja odgovara da je to radio prethodnik tužitelja AK, kao rukovoditelj komercijale, a što je radio i tužitelj dok je bio direktor.

7.8. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika OK proizlazi da su on i tužitelj zajedno odlazili na sajam antikviteta subotom, kao i nedjeljom na auto tržnicu, a ono što je oduzeo ŠK, misli pri tome na nedjeljni odlazak na tržnicu, on je taj posao preuzeo. Šefici O dao je izričitu naredbu da si ŠK samostalno odabere koji dan neće doći raditi na Tržnicu tijekom tjedna po osobnom izboru, tako da je netočna tužiteljeva tvrdnja da nije plaćen odnosno nije plaćen ali zbog njegovog neodabiranja dana kada neće doći raditi. Kontrolu naplate na auto tržnici osim zz tuženika, su i raditi i KK, voditelj naplatnika čiji je to posao, a ponekad je pozvao i rukovoditelja tehničke službe AK.

7.9. Cijeneći izvedene dokaze ovaj su utvrđuje da je tužitelj u okviru radnog mjesta Rukovoditelja službe komercijalnih poslova i naplate bio dužan obavljati i pravne poslove u svezi sklapanja ugovora o pružanju usluga i kupoprodaji te po odobrenju direktora sklapati i potpisivati te ugovore u ime i za račun društva te je bio dužan kontrolirati primjenu i provođenje tržnog reda na sajmu automobila. Dakle, nalog direktora tuženika dan tužitelju da izrađuje i sklapa ugovore o zakupu, kao i da odlazi na sajam automobila radi kontrole naplate na istom, ne predstavlja nametanje tužitelju poslova van okvira opisa njegova radnog mjesta, već upravo obavljanje poslova koje je tužitelj u okviru svog radnog mjesta po redovnom tijeku stvari bio dužan raditi. Iz sadržaja zapisnika s kolegija tuženika proizlazi da je postojao ogroman problem u svezi naplate na auto sajmu, pa su pored tužitelja, kontrolu naplate na istom vršili i drugi djelatnici tuženika (UK, AK - rukovoditelj službe investicija i održavanja, ĐK, ĆK i dr.), čak štoviše, i sam direktor tuženika je obilazio auto sajam. Jednako tako, direktor tuženika je omogućio tužitelju da zbog rada na auto sajmu nedjeljom, odluči koji dan u tjednu neće raditi na svom radnom mjestu u upravi društva, a na isti način direktor tuženika je postupio i u odnosu na tužiteljevog prethodnika AK. Tužitelj, iako je ustvrdio da su ostali zaposlenici tuženika, koji su dolazili nedjeljom na auto sajam i sajam antikvitete u tvrđi, za to plaćeni, tijekom postupka to nije ničim dokazao. Prema tome ovaj sud ne nalazi dokazanim navod tužitelja da ga je direktor tuženika zlostavljao i uznemiravao jer da bi mu nalagao da obavlja poslove koji nisu u opisu njegova radnog mjesta. Pri tome ovaj sud napominje da je tužitelj u kratkom roku napredovao s manje složenih i zahtjevnijih radnih mjesta (Referent za pravne i kadrovske poslove i Voditelj odjela komercijale) na radno mjesto Rukovoditelja komercijalnih poslova i naplate, poslovi kojeg radnog mjesta su po obimu i odgovornosti složeniji u odnosu na poslove koje je do tada radio, što je, prije svega, morao imati na umu sam tužitelj prije nego što je prihvatio radno mjesto rukovoditelja kako bi prosudio hoće li ili neće moći obavljati sve poslove tog radnog mjesta.

8. Tužitelj navodi da je direktor tuženika njega i sve nazočne na kolegiju održanom 6. studenoga 2017. nazvao lopovima, pa da ga je na taj način uvrijedio i ponizio.

8.1. Iz zapisnika s kolegija održanog 6. studenoga 2017. (list 13-17 spisa), proizlazi da je na istome raspravljano o problemu naplate na auto tržnici, odnosno da naplatnici ne obavljaju svoj posao što je rezultiralo financijskim gubitkom na strani tuženika, pa je u tom kontekstu direktor tuženika iznio da traži da se naplata i svi poslovi izvršavaju bez krađe, bez da je time spomenuo bilo koga od prisutnih, dakle niti tužitelja.

8.2. Iz iskaza tužitelja proizlazi da ih je na kolegiju, nakon sedam dana kako je počeo raditi kod tuženika, direktor tuženika sve nazvao lopovima, na što je reagirala rukovoditeljica pravne službe ZK, koja je na rubu suza rekla da tako ne bi bilo da postoji Zakon o zaštiti zviždača. Nakon mjesec dana ponovno na kolegiju, nakon odrađenog službenog dijela, tužitelj je rekao da nije u redu da je rekao da su svi lopovi, a na što je on burno reagirao, uz lupanje šakama po stolu, vikao je i kada su svi nazočni potvrdili da ih je zaista nazvao lopovima sve ih je istjerao sa kolegija.

8.3. Iz iskaza svjedokinje ZK proizlazi da je nazočila kolegiju, tema kojeg je bila nesrazmjer između predaje utrška sa nedjeljnog sajma automobila i broja vozila zatečenih, koji su trebali platiti ulaznicu, da je vjerojatno tijekom rasprave bila izrečena takva konstatacija da su firma u kojoj se kralo, te da su svi oni koji su o tome bilo što znali i sami lopovi. Ne sjeća se da li je tom kolegiju bio nazočan tužitelj. Ona je replicirala i izjavila da ju ne čudi takav iznos predanog novca jer je rad na tržnici bio prepušten savjesti svakog radnika, a da bi se prijava eventualnih krađa uslijedila kada bi funkcionirao Zakon o zaštiti zviždača. Na upit pun. tužitelja, da li je bila na jednom od slijedećih kolegija, nakon što je tužitelj tražio da direktor opozove svoj navod: "da su svi lopovi", odgovorila je da se ne sjeća kako je na to direktor reagirao, ali može reći da je na pojedinim kolegijima direktor završavao kolegij bez daljnjih rasprava, na način da je samo zahvalio i rekao da je kolegij je završen.

8.4. Iz iskaza zakonskog zastupnika OK proizlazi da nikada nikoga nije nazvao poimence lopovom i nikada nije ŠK istjerao iz ureda, nego je rekao da oni koji imaju spoznaje da se 20 godina krade i kako se krade a ništa ne poduzimaju da to spriječe, on te osobe smatra lopovima.

8.5. Cijeneći sadržaj izvedenih dokaza ovaj sud ne nalazi utvrđenim da je direktor tuženika, na kolegiju 6. studenoga 2017. nazvao tužitelja i sve ostale nazočne lopovima, već je u kontekstu činjenice da je naplata na auto tržnici slaba, ukazao na mogućnost da netko tamo krade. Iz toga se ne može zaključiti da je direktor tuženika na bilo koji način prozvao upravo tužitelja i nazvao ga lopovom, već je, obzirom na podatke kojima je raspolagao, zaključio da novac negdje nestaje i da je zadatak njega i ostalih članova kolegija da otkriju gdje se to i kako događa. Jednako tako tužitelj nije ničim dokazao da bi na jednom kasnijem kolegiju, ne navodeći niti kada, niti pod kojim okolnostima je taj navodni kolegij održan, u opuštenijoj atmosferi, direktoru rekao da nije u redu što ih je nazvao lopovima, a on da je na to tada negirao lupanjem po stolu i vikom uz naređenje da svi napuste njegov ured.

9. Tužitelj tvrdi da ga je direktor tuženika OK počevši od 1. studenoga 2017. pa nadalje uznemiravao gotovo svakodnevnim vrijeđanjem i omalovažavanjem, odnosno da je od strane direktora tuženika na kolegiju 30. svibnja 2018. bio izložen vrijeđanju, omalovažavanju i zlostavljanju.

9.1. Iz sadržaja zapisnika s kolegija tuženika održanih u razdoblju od 6. studenoga 2017. do 8. svibnja 2018. proizlazi da su isti redovito održavani, pa i par puta tjedno, u nazočnosti tužitelja, direktora tuženika OK i drugih rukovoditelja službi (uži kolegij), odnosno voditelja i ostalih zaposlenih (širi kolegij), da se na istima raspravljalo o svakodnevnim problemima u poslovanju tuženika, da su nazočni na kolegijima iznosili tekuće probleme, predlagali njihova rješavanja, da su raspravljali, komentirali, iznosili svoje stavove, mišljenja, da je direktor tuženika saslušao svakog izlagača, tako i tužitelja, da je hvalio poduzete ili predložene načine rješavanja problema, kako od strane tužitelja tako i svih ostalih sudionika kolegija. Nadalje, proizlazi da je u tom periodu direktor tuženika na jednak način postupao prema tužitelju kao i prema ostalim članovima kolegija, pa je tako direktor pohvaljivao tužitelja za odrađene zadatke, uvažavao njegove primjedbe, sugestije, saslušao njegova mišljenja. Jednako tako, na kolegijima, ovisno o tome koja od tema je predmet raspravljanja, i na koji način je dogovoreno rješavanje određenih problema, direktor tuženika je zaduživao nazočne ponaosob da obave ovaj ili onaj posao, požurivao obavljanje već naloženih poslova, a što je uključivalo i tužitelja. Nije zabilježeno da bi direktor tuženika na kolegijima održanim u navedenom razdoblju vikao, lupao po stolu, prostačio, a pogotovo da se na taj način ophodio prema tužitelju. Jednako tako direktor tuženika nije pravio razliku između rukovoditelja službi, te je iste zaduživao za obavljanje poslova, zahvaljivao na odrađenim poslovima, stavljao primjedbe, tražio da nešto odrade ili ne, odnosno iznio da nešto nije dobro odrađeno. Također nije vidljivo da je tužitelj niti itko od drugih rukovoditelja službi ili voditelja odnosno referenata na kolegijima odbijao obaviti poslove koje im je direktor naložio ili zamolio da odrade.

9.2. Iz zapisnika s kolegija od 30. svibnja 2018. (list 23-25 spisa), proizlazi da je direktor tuženika zatražio od tužitelja da napiše Izvješće o radu članova Uprave za 2017. godinu, s čime se tužitelj složio, napominjući da će on predati Izvješće člana Uprave s osvrtom na sve četiri godine iako je izvješće za 2017. godinu. Na to je direktor tuženika odvratio da se s istim ne slaže i naložio je da se preda Izvješće člana Uprave za 2017. godinu i da bi tužitelj trebao predati izvješće za 10. mjeseci 2017. godine. Pri tome je direktor iznio nezadovoljstvo te opsovao tužiteljev ego i Izvješće koje će pisati. U jednom trenutku tužitelj je napustio kolegij uz ispriku da mu nije dobro. Nakon što je tužitelj napustio kolegij, direktor tuženika je prokomentirao da svaki kolegij, od kada tužitelj nije na njemu, normalno funkcionira, da mu nije jasno zašto tužitelj želi predati Izvješće za cijeli svoj mandat, ako treba samo za 2017. godinu, da bi naposljetku rekao da svako napiše pojedinačno Izvješće za vrijeme dok je bio direktor tuženika.

9.3. Na ročištu 11. studenoga 2020. reproducirana je audio snimka kolegija od 30. svibnja 2018. (list 237 spisa) u trajanju od 35 minuta, te je konstatirano da nakon što je tužitelj insistirao da će u izvješću koje se dostavlja Skupštini za 2017. godinu osvrnuti na sve četiri godine svog mandata, a s naglaskom na zadnju godinu svog mandata 2017. U 8,28 do 8,50 sati, direktor OK povišenim tonom izgovara slijedeće riječi: "To je sad kurčenje opet, u pičku materinu više", te nastavno: "Jebo te ego, da te jebo ego, piši izvješće za šest godina".

9.4. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je na kolegiju 30. svibnja 2018., u okviru priprema za Skupštinu društva, direktor rekao da će svatko napisati svoj dio mandata za 2017., kroz raspravu tužitelj je rekao da će se kratko osvrnuti na svoj mandat ali će naglasak biti na 2017. Tada je počeo vikati da to ne smije tako napraviti i pitao je šeficu pravne službe O smije li to napraviti, a ona je potvrdno odgovorila, počeo je vikati "Jebalo te tvoje izvješće, jebo te tvoj ego". Tužitelj mu na to nije ništa rekao obzirom mu je pozlilo i nakon 10 minuta je otišao i u WC-u je povratio, te je otišao kod liječnice koja mu je izmjerila tlak 170/110, te mi je dala tabletu pod jezik. Tada je otvorio bolovanje i bio je 10-ak dana. Obavio je i uputnicu za psihijatriju, te mu je liječnica prepisala antidepresive. Nakon ovog događaja je još isti dan napisao prijavu za zaštitu dostojanstva povjerenici ZK. Vezano za prijavu za zaštitu dostojanstva, je tek po povratku sa godišnjeg dobio u vidu dopisa odgovor gdje je konstatirano da se ne radi o mobingu, ali da se direktoru izriče upozorenje da se ubuduće tako ne ponaša. Do 30. svibnja 2018. nije nikada prijavio povredu dostojanstva osobi koja je zadužena povjerenici. Do tada nije niti išao kod doktora odnosno 30. svibnja 2018. mu je bilo prvo bolovanje koja je otvorio u životu.

9.5. Iz iskaza svjedokinje ZK proizlazi da je vođenje kolegija direktora OK bilo specifično jer da je OK sklon brzom govoru, podizanju tona glasa, gestikulaciji, upotrebi psovki ali ne prema nekome nego općenito, ne sjeća se da je lupao po stolu, ali je znao ustati sa stolice, nije imao strpljenja sačekati da radnik iznese do kraja svoje mišljenje te ga je upravo zbog toga upozorila da mora imati više strpljenja na kolegiju i do kraja saslušati svakog radnika. Na kolegiju koji je održan 30. svibnja 2018. inicirala je temu sastavljanja izvješća Uprave za proteklu godinu i to od strane svih tri članova Uprave prethodne godine, a to je ŠK, dok je bio direktor, BK koja je bila poslije njega na radnom mjestu mjesec dana, a potom OK za dva mjeseca njegova rada u 2017. Kada je ŠK istupio i rekao da će napraviti svoje izvješće ali smatra da je potrebno da se osvrne i na njegov rad za sve četiri godine njegovog mandata, reagirao je OK na način je pitao ŠK zašto to ne može napraviti kako on to traži. ŠK je ostao kod svog stava da iznese izvješće za sve četiri godine, tada ju je OK pitao da li je to po zakonu, a na što je rekla da nema zapreke i da je to stvar Skupštine da li će takvo izvješće usvojiti ili ne, a na što je OK reagirao prema ŠK povišenim tonom i opsovao: "Jebalo te izvješće i tvoj ego", nakon čega je ŠK napustio kolegij rekavši da se ne osjeća dobro. Nakon toga ju je ŠK pitao da i je ona povjerenica za dostojanstvo radnika, pa nakon što mu je potvrdno odgovorila, predao joj je isti dan zahtjev za zaštitu dostojanstva u kojem je naveo da je od samog dolaska direktora OK od strane istog neprestano izložen omalovažavanju i vrijeđanju, tražeći da to prestane time se pozivajući se događaj od kolegija 30. svibnja 2018. i zahtijevajući da se izuzme snimka kolegija, jer svaki se kolegij snima, a čime su upoznati svi sudionici kolegija, a isti služi tajnici za pisanje zapisnika, koji se e-mailom šalje svim radnicima u upravi. Postupajući po zahtjevu ŠK prvo se obratila Nadzornom odboru kao neposredno nadređenom direktoru i zahtijevala svoje izuzeće, što je na samoj sjednici nije prihvaćeno iz razloga što je direktor trebao imenovati novu osobu, te bi u ovoj situaciji protumačeno kao pristrano ako bi se imenovala druga osoba. Nakon toga je e-mailom kontaktirala sa ŠK, obzirom je bio na bolovanju, da joj razjasni sadržaj zahtjeva jer je u dijelu navodio da je opterećen poslovima koji drugi radnici na tom radnom mjestu nisu imali, a u dijelu da su mu oduzeti pojedini poslovi koje je trebao raditi. Nakon toga je saslušala direktora OK i o tome je sastavljen zapisnik te je izdana preporuka i mišljenje da je tim istupom kolegiju povrijedio dostojanstvo tužitelja, zašto se OK pri samom saslušanju ispričao i izdala je preporuku da se ubuduće suzdrži od gestikulacije, povišenog tona i da sa više strpljenja saslušaju svi ljudi prilikom izlaganja na kolegiju. Nakon što se tužitelj vratio sa bolovanja, a potom sa planiranog godišnjeg odmora, ona ga je upoznala sa odlukom odnosno ista mu je uručena. Nakon toga više nije dobivala nikakve pritužbe od strane tužitelja. Sjeća se da je direktor OK pred drugim radnicima pohvalio rad ŠK, isto tako OK je upozoravao ŠK na propuste u radu, pri tome je bio profesionalan odnosno upozoravao ga u istom tonu kao i sve ostale radnike. Navela je, da od kada je zaposlena kod tuženika promijenilo se pet direktora, da je većina direktora u svom govoru koristila i psovke na službenim sastancima, ali možda manje nego što je činio, odnosno još uvijek radi direktor OK. ŠK je za vrijeme dok je bio direktor znao podizati glas, ali se ne sjeća da bi psovao. OK je, kada je došao na mjesto direktora u početku odmah rekao, da ukoliko nekim svojim istupom ljudi se nađu povrijeđeni da mu se mogu obratiti i iznijeti svoje mišljenje, ako ne mogu na kolegiju mogu putem e-maila poruke i slično, a i sam se znao ispričati ukoliko se pokaže da nije bio u pravu.

9.6. Iz Zahtjeva za zaštitu dostojanstva od 30. svibnja 2018. proizlazi da ga je tužitelj podnio Povjerenici za zaštitu dostojanstva ZK, tražeći da ga zaštiti od svakodnevnog omalovažavanja i vrijeđanja koje trpi od direktora OK, vrhunac kojeg je bio danas na kolegiju kada mu je pred dvanaest svjedoka više puta rekao: „Jebalo te izvješće“ i „Jebo te ego.“, pri čemu je galamio i udarao rukama po stolu. Napominje da zlostavljanje traje od kad je imenovani postao direktor, da mu je najprije natovario nenormalno puno posla, uz neplaćeni rad nedjeljom i subotom, nakon čega mu je zbog izmišljenog razloga oduzeo sve poslove koji mu prema Pravilniku i Ugovoru o radu pripadaju.

9.7. Iz dopisa – ispitivanje navoda iz pritužbe od 5. lipnja 2018. (list 27 spisa) proizlazi da je tužitelj pozvan od Ovlaštenice za zaštitu dostojanstva radnika ZK da se određeno izjasni na koji način direktor tuženika vrijeđa njegovo dostojanstvo.

9.8. Iz očitovanja od 6. lipnja 2018. (list 28 spisa), proizlazi da se tužitelj poziva na mobing, te navodi primjere zlostavljanja direktora tuženika kojim je isti povrijedio njegovo dostojanstvo, a koji primjeri sadržajno odgovaraju onima iznijetim u tužbi.

9.9. Iz Mišljenja i preporuke od 8. lipnja 2018. (list 72 spisa), koju je dala ZK, kao osoba imenovana za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika, a povodom tužiteljevog Zahtjeva za zaštitu dostojanstva od 30. svibnja 2018., proizlazi da nije utvrđeno da ponašanje direktora tuženika OK u razdoblju od 2. studenoga 2017. do 30. svibnja 2018. prema tužitelju, predstavlja zlostavljanje i omalovažavanje (mobing) usmjereno isključivo prema njemu, na način opisan u Zahtjevu za zaštitu dostojanstva od 30. svibnja 2018. i izjavi od 6. lipnja 2018. (točka I.), da je povreda dostojanstva utvrđena u slučaju psovanja na kolegiju održanom 30. svibnja 2018., zbog čega se direktor ispričava tužitelju (točka II.), da se obzirom na povremene verbalne ispade, gestikuliranje i podizanje tona prilikom izlaganja na kolegiju, daje preporuka direktoru OK da se ubuduće suzdrži od takvog načina komunikacije prema svim radnicima društva, a tako i prema tužitelju i s više strpljenja i uvažavanja sluša iznošenje njihovih odgovora, primjedbi i mišljenja.

9.10. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud je utvrdio da direktor tuženika na kolegijima u periodu 6. studenoga 2017. do 8. svibnja 2018. nije postupio na način da bi povrijedio, ponizio odnosno omalovažio tužitelja, već je prema njemu imao isti tretman kao i prema svim ostalih sudionicima kolegija. Jedino odstupanje u ponašanju direktora tuženika prema tužitelju odvilo se na kolegiju održanom 30. svibnja 2018., kada se direktor tuženika povišenim tonom uz psovku osvrnuo na primjedbu tužitelja, a što je direktor tuženika izrijekom priznao navodeći da je bio isprovociran činjenicom što tužitelj nije poslušao ono što mu je naredio, da je u svezi istog tužitelj podnio Zahtjev za zaštitu dostojanstva povjerenici tuženika koja je u provedenom postupku utvrdila da je direktor tuženika povrijedio dostojanstvo tužitelja te je naloženo direktoru tuženika da se ispriča tužitelju. Nadalje, je utvrđeno da je direktor tuženika povremeno u komunikaciji bio sklon brzom govoru, gestikuliranju, podizanju tona, verbalnim ispadima, kao i da se radilo o ponašanju direktora tuženika, koje nije bilo usmjereno prema tužitelju niti prema bilo kojem drugom djelatniku, a pogotovo da nije imalo za cilj da zastraši bilo tužitelja bili ikog drugog, već je jednostavno bilo riječ o pomalo primitivnom načinu komunikacije direktora tuženika koja u ničemu nije bila usmjerena ka povredi dostojanstva, zlostavljanju ili ugrožavanju tužitelja. To ovaj sud zaključuje i iz samog ponašanja tužitelja, jer da je direktor tuženika prema njemu uistinu nastupao vičući i psujući ga, kao što se to dogodilo na kolegiju 30. svibnja 2018., tada bi tužitelj jamačno puno prije zatražio zaštitu dostojanstva od takovog postupanja direktora tuženika.

10. Nadalje tužitelj navodi da mu je direktor tuženika na kolegiju 10. svibnja 2018., bez opravdanog razloga, oduzeo većinu poslova koje je do tada radio te da ga je na taj način ponizio.

10.1. Iz zapisnika od 10. svibnja 2018. (list 18-22 spisa), proizlazi da je na istom direktor tuženika iznio da u 6 mjeseci koliko je direktor tuženika ima samo jedna osoba s kojom loše surađuje, a to je tužitelj, da nema problema s ostalim rukovoditeljima Službi, da je s tužiteljem već nekoliko puta imao ozbiljne probleme u komunikaciji. Prozvao je tužitelja u svezi njegova dopisa koji je uputio Inicijativi za prikupljanje potpisa navodeći da su po naputku Gradske uprave dužni plaćati korištenje klupa za prikupljanje potpisa, ali da to nije točno i da ta Inicijativa ne mora plaćati korištenje klupa za prikupljanje potpisa, pa da je na taj način tužitelj napravio direktoru tuženika problem koji je on morao rješavati u Gradu Osijeku. Tužitelj se ispričao i pravdao da je očito došlo do nesporazuma, na što je direktor tuženika odvratio da će tužitelj i dalje ostati rukovoditelj komercijale, ali da od 10. svibnja 2018. više nije član kolegija, da neće dolaziti na uže kolegije iz razloga što ga tužitelj uvijek krivo razumije, njegove odluke i što on želi, da želi smanjiti komunikaciju sa tužiteljem kako bi otklonio buduće nesporazume, tako da će tužitelj ubuduće komunicirati s KK. Tužitelju plaća i dalje ostaje ista i dalje ostaje rukovoditelj, ali i operativac u Službi komercijale, dok donošenje strateških odluka prelazi na KK koji će ubuduće dolaziti na kolegije. Nadalje, direktor tuženika je naložio da tužitelj zbog povećanog opsega poslova u operativnom dijelu, više nema nikakvih ovlasti nad naplatnicima, da više ne treba dolaziti nedjeljom na Sajam automobila i Sajam antikvitete i općenito više ne treba nadgledati provođenje tržnog reda na tržnicama, nema pravo gledati video nadzor, nalaže da mu se ukine video nadzor na tržnici za koje više nema nikakvih ovlasti za nadgledanje tržnog reda i onog što rade naplatnici na tržnici. Odsad će tužitelj raditi ugovore i razgovarati s komitentima. Pri tome je naveo da tužitelj iznimno loše provodi njegove odluke, općenito navodeći da nitko od rukovoditelja nije ni blizu napravio toliko slučajnih ili namjernih pogrešaka u provođenju odluka koje su donesene, te da je svojim zadnjim potezom narušio ugled većinskog vlasnika Grad Osijeka, pa je zbog toga i donio ovu odluku kako bi umanjio buduće loše odluke koje bi tužitelj mogao donijeti. Nadalje direktor tuženika je isto tako iznio da je tužitelj dok je bio direktor dobro odrađivao svoj posao i da i sada dobro radi ali da može bolje kao i svi ostali.

10.2. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je direktor tuženika na kolegiju 10. svibnja 2018. izmislio priču da je tužitelj napravio štetu gradu i gradonačelniku i zbog toga mu je oduzeo dio poslova što se odnose na službu naplate tj. na autotržnici i općenito naplatnike koji te poslove obavljaju. Sutradan je provjerio kod predsjednika nadzornog odbora ČK je li to točno, je li gradonačelnik ljut zbog toga, a radilo se o davanju suglasnosti za prikupljanje poslova inicijativi protiv "Instabulske konvencije" ČK mu je decidirano rekao, nakon provjere sa Uredom gradonačelnika, da nitko u gradu pa niti gradonačelnik ne znaju za taj problem, a OK je pokazao da je to glavni razlog da mu se oduzme dio ovlasti. Tada mu je rekao da ne mora više dolaziti na kolegije osim na veliki kolegij srijedom iako je ostao i dalje voditelj komercijale, izbačen je iz Viber grupe. Sve to skupa ga je pogodilo i zbog čega se loše osjećao.

10.3. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika OK proizlazi da je tužitelja oslobodio obveze dolaženja na auto tržnicu nedjeljom, jer je isti rekao da nedjeljom prvo ide na misu, pa će poslije toga doći, a on mu je rekao da nema smisla da uopće dolazi, pa je on za to vrijeme došao i odradio na auto tržnici tužiteljev posao. Nekoliko puta je pohvalio rad tužitelja, kao i svakog zaposlenika koji dobro odradi svoj posao, odnosno odradi više od očekivanog, a što je u nekoliko navrata učinio ŠK, a sve je to evidentirano u zapisnicima sa kolegija. Tužitelja je upozoravao i na propuste u radu i to na kolegijima, usmeno, nikada nije izdao pisanu opomenu, osim kada je ustanovio da je postojao dio tvrtki kojima se uopće nije fakturiralo izvršenje usluge tuženika. Kontrola naplate je u opisu poslova rukovoditelja u svim prodajnim mjestima, pa tako i auto tržnica gdje ima najviše prodajnih mjesta. Tužitelj sudjeluje na svim kolegijima i to srijedom, a ostali su mali kolegiji na koje zove osobe koje su najviše rangirane, a u konkretnom slučaju tužitelju nadređeni je KK, te je njega pozivao a ne tužitelja, budući mu je navedeni i iz istog su odjela i isti je njegov pomoćnik te je na njega prenio ovlasti vođenja komercijale a zbog uštede, zbog čega je onda ukinuo radno mjesto, a to je rukovoditelj komercijale.

10.4. Iz iskaza svjedokinje ZK proizlazi da je na kolegiju održanom 10. svibnja 2018. direktor tužitelju oduzeo sve poslove glede poslova Odjela naplate kao i glede poslova Sajma automobila i isključio ga iz Viber grupe u kojoj su bili svi rukovoditelji službi i odjela, kao i iz užih kolegija rukovoditelja, na kojim su sudjelovali rukovoditelji četiri službe i pomoćnik direktora koji je sistematizacijom kasnije počeo raditi.

10.5. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud utvrđuje da je direktor tuženika na kolegiju 10. svibnja 2018. tužitelju kao Rukovoditelju službe komercijalnih poslova i naplate, oduzeo dio poslova koji ulaze u opis njegova radnog mjesta, iz razloga kako bi omogućio tužitelju da ostale poslove obavlja kvalitetno, pri tome jasno naglasivši da je tužitelj bolji u operativi nego u donošenju strateških odluka. Direktor tuženika se tom prilikom nije odnosio ponižavajuće prema tužitelju kao radniku jer, iako je jasno naglasio da tužitelj nije dobar u donošenju strateških odluka i da postoje problemi u komunikaciji s njim, priznao je tužitelju njegov doprinos u unapređenju rada društva dok je on bio direktor, naglašavajući da je tužitelj dobar radnik i da dobro radi svoj posao, ali da kao i svi može još bolje. Direktor tuženika nije tužitelja ostavio bez ikakvog posla, već je tužitelj i dalje obavljao ostale poslove iz opisa svog radnog mjesta, dolazio je na kolegije koji su se održavali srijedom, ostao je i dalje Rukovoditelj službe komercijalnih poslova i naplate te mu je isplaćivana plaća za to radno mjesto. Na opisani način, a suprotno stavu tužitelja, tužitelju nije onemogućeno obavljanje poslova njegova radnog mjesta, nije izbačen iz sudjelovanja u radu kolektiva, dakle postupanje direktora tuženika nije imalo za cilj da se tužitelja natjera da ode iz firme, odnosno da mu se onemogući komunikacija sa kolektivom. To tim više što iz zapisnika od 16. svibnja 2018. (list 229-231 spisa), proizlazi da je na istom bio nazočan tužitelj da je referirao što je obavio, dok je direktor tužitelja zamolio KK da osmisli kako će ŠK pomoći ĆK u operativnom dijelu komercijale. Pri tome ovaj sud napominje da je tužitelj u kontradikciji sam sa sobom, naime, najprije tvrdi da ga je direktor tuženika uznemiravao i zlostavljao jer da mu je je natovario previše posla, misleći pri tome prije svega na posao kontrole naplate na auto sajmu, da bi potom rekao da ga zlostavlja i uznemirava kad mu je te iste poslove oduzeo 10. svibnja 2018.

12. Tužitelj nadalje smatra da ga je direktor tužitelja uznemirio kada ga je za vrijeme bolovanja pozvao da dostavi izvješće o radu Uprave za razdoblje u kojem je tijekom 2017. godine bio direktor.

12.1. Iz naloga od 5. lipnja 2018. (list 30 spisa) proizlazi da je direktor tuženika naložio tužitelju i BK da do kraja radnog vremena 11. lipnja 2018. dostave Izvješće o radu Uprave za razdoblje u kojem su tijekom 2017. godine obnašali funkciju člana Uprave tuženika.

12.2. Kraj činjenice da je direktor tuženika još na kolegiju održanom 30. svibnja 2018. zatražio izvješće o radu Uprave od tužitelja, te da je nalogom od 5. lipnja 2018. njega i BK pozvao da to učine, ovaj sud zaključuje da je ovim putem direktor tuženika samo požurivao postupanje po nalogu kojeg je dao na kolegiju 30. svibnja 2018., a po kojem tužitelj i imenovana BK očito nisu postupili, pa u ova sud ne nalazi da bi se radilo o bilo kakvoj radnji zlostavljanja ili uznemiravanja tužitelja.

13. Tužitelj nadalje tvrdi da je tuženik protiv njega pokrenuo stegovni postupak zbog nesklapanja ugovora i fakturiranja zakupnine i paušala režijskih troškova za razdoblje veljača - svibanj 2018. za kiosk broj 13 na tržnici Donji grad u Osijeku.

13.1. Iz poziva na obranu od 18. lipnja 2018. (list 70 spisa), proizlazi da direktor tuženika poziva tužitelja da se očituje o prijavi o počinjenoj povredi radne obveze zbog nesklapanja ugovora i fakturiranja zakupnine i paušala režijskih troškova za razdoblje veljača - svibanj 2018. za kiosk broj 13 na tržnici Donji grad u Osijeku, napominjući da se radi o težoj povredi radne obveze. O navedenoj povredi, direktora tuženika mailom je 13. lipnja 2018. obavijestio KK (list 71 spisa).

13.2. Iz odgovora na optužbu (list 68-69 spisa), proizlazi da je tužitelj odgovorio na poziv tuženika od 18. lipnja 2018., navodeći da je promašena pasivna legitimacija jer MK i ĆK nije on dao nalog da ne fakturiraju zakupninu i režijske troškove Panoniji DGO, već je to učinio pomoćnik direktora KK, koji je donosio sve odluke u poslovnom odnosu sa Panonija DGO uz suglasnost direktora, dok je tužitelj operativno pomagao pri provedbi tih odluka.

13.3. Iz zapisnika s kolegija od 24. srpnja 2018. (list 64-65 spisa), proizlazi da na istom nije bio nazočan tužitelj, da je direktor tuženika iznio kako je na jučerašnjem kolegiju ĆK svu krivnju preuzela na sebe te da po tome tužitelj nije ništa kriv.

13.4. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud utvrđuje da je tuženik pozvao tužitelja da se očituje zašto nije odradio određene poslove u vrijeme u kojem je bio zadužen za iste. Takav poziv na očitovanje predstavlja zakonsku obvezu poslodavca da u slučaju povrede obveza iz radnog odnosa pozove radnika da se o istoj očituje (članak 119. stavak 2. ZR). Iako je takav poziv za tužitelja bio vjerojatno neugodan, on nikako ne ulazi u sferu zlostavljanja tužitelja, to tim više što je tuženik, odnosno njegov direktor nakon očitovanja tužitelja, i utvrdio da tužitelj nije kriv za navedenu povredu već jedna duga djelatnica koja je to u konačnici i sama priznala, pa je direktor tuženika i na kolegiju 24. srpnja 2018. iznio da tužitelj nije ništa kriv.

14. Nadalje tužitelj tvrdi da je tuženik donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnik o radu isključivo da se istim ukine njegovo radno mjesto i da ga se makne iz firme.

14.1. Iz obrazloženja uz prijedlog izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnika o radu (list 250-251 spisa), proizlazi da je tuženik zbog određenih nelogičnosti i manjkavosti u opis poslova i zaduženjima pojedinih radnih mjesta, zbog propusta u obavljanju dijela poslova koji su od najvećeg značaja za poslovanje društva, prevelikog broja rukovoditelja u odnosu na operativce, predložio ukidanje radnog mjesta Službe komercijalnih poslova i naplate te spajanje nekih drugih radnih mjesta.

14.2. Iz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta tuženika od 10. kolovoza 2018. (list 252-257 spisa), proizlazi da je isti donijet nakon prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom i pribavljene suglasnosti Nadzornog odbora tuženika, da je istim ukinuto i radno mjesto rukovoditelja Službe komercijalnih poslova i naplate, dok je u Službi pravnih, kadrovskih i općih poslova ukinuto radno mjesto Referenta za pravne i kadrovske poslove, i umjesto njega i pod istim brojem uvedeno radno mjesto pod nazivom Referent za pravne poslove (članak 3.), te su provedene i druge izmjene radnih mjesta.

14.3. Iz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu od 10. kolovoza 2018. (list 258-259 spisa), proizlazi da je isti donijet nakon prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom i pribavljene suglasnosti Nadzornog odbora tuženika.

14.4. Iz dopisa od 20. kolovoza 2018. (list 56, 263 spisa), proizlazi da je tuženik obavijestio tužitelja da mu nudi sklapanje Ugovora o radu na radnom mjestu Referenta za pravne poslove s početkom rada od 1. rujna 2018. te da s početkom primjene ovog Ugovora prestaje važenje Ugovora o radu od 30. siječnja 2018.

14.5. Iz Ugovora o radu od 20. kolovoza 2018. (list 54-55 spisa), proizlazi da su ga sklopili tuženik, zastupan po direktoru OK, kao poslodavac, i tužitelj, kao radnik, na neodređeno vrijeme, prema kojem će tužitelj obavljati poslove na radnom mjestu Referenta za pravne poslove, počevši od 1. rujna 2018.

14.6. Iz mail poruke od 27. kolovoza 2018. (list 48-49 spisa), proizlazi da ju je tužitelj uputio gradonačelniku CK i Nadzornom odboru tuženika te da u istoj iznosi da direktor tuženika OK poduzima sve kako bi ga omalovažio, ponizio, uvrijedio, da to čini na kolegijima, pred svjedocima, da prema njemu nastupa oštro, s visine, vičući, prostačeći, da su mu se uslijed takvih napada pojavili zdravstveni problemi, zbog čega je morao zatražiti i sudsku zaštitu.

14.7. Iz prigovora protiv dopisa direktora od 20. kolovoza 2018. i zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa od 27. kolovoza 2018. (list 50-53 spisa), proizlazi da ga je podnio tužitelj protiv dopisa tuženika od 20. kolovoza 2018. kojim mu je ponuđeno sklapanje ugovora o radu na radnom mjestu Referent za pravne poslove, a koji Ugovor je potpisao. Prigovara da mu nije dostavljena odluka o raspoređivanju na drugo radno mjesto, da je morao biti otkazan raniji ugovor o radu što nije učinjeno, da ga poslodavac raspoređuje na radno mjesto koje po novom Pravilniku o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji i Pravilniku o radu ne postoji, da izmjene i dopune navedenih Pravilnika nisu stupile na snagu, da Samostalni Sindikat radnika na komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske – podružnica Tržnica d.o.o. Osijek nije dao suglasnost za namjeravane izmjene navedenih Pravilnika, da su po njemu izmjene i dopune navedenih Pravilnika nepotrebne i nelogične. Ukazuje na ponašanje direktora tuženika prema njemu na kolegiju održanom 10. svibnja 2018. i 30. svibnja 2018., na vođenje stegovnog postupka protiv njega, na činjenicu da je direktor tuženika ukinuo njegovo radno mjesto kako bi ga natjerao da ode iz firme. Traži da ga se zaštiti od daljnjeg mobinga te predlaže da poslodavac odustane od nezakonitog postupka izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta te Pravilnika o radu kao i njegovog raspoređivanja sa radnog mjesta rukovoditelja na radno mjesto referenta za pravne poslove.

14.8. Iz Odluke o prigovoru protiv dopisa direktora od 20. kolovoza 2018. i zahtjevu za zaštitu prava iz radnog odnosa od 3. rujna 2018. (list 45-47 spisa), proizlazi da tuženik odbija prigovore protiv dopisa direktora od 20. kolovoza 2018. i zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa upućeni od tužitelja 27. kolovoza 2018.

14.9. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud je utvrdio da je tuženik koristeći svoje autonomno pravo da organizaciju poslovanja provodi na način koji smatra da je najbolji, najefikasniji, najekonomičniji, da odgovara njegovim potrebama, među ostalim, ukinuo radno mjesto rukovoditelja Službe komercijalnih poslova i naplate, na kojem je radio tužitelj, te da je tužitelju ponudio sklapanje ugovora o radu za radno mjesto Referent pravnih poslova, koje je odgovaralo njegovoj stručnoj spremi (uvjet je bio pravni fakultet VSS kojem je tužitelj udovoljavao), da je tužitelj podnio predstavku protiv navedenih izmjena i dopuna Pravilnika na što mu je tuženik pismeno odgovorio, ali da u svezi predmetnog pravilnika tužitelj nije poduzimao daljnje pravne radnje. Štoviše, tužitelj je unatoč neslaganju s provedenim izmjenama i dopunama Pravilnika prihvatio ponuđeno mu radno mjesto referenta pravnih poslova.

14.9.1. Neovisno o iskazanom nezadovoljstvu tužitelja, navedene izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta te Pravilnika o radu donijete su nakon prethodnog savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom uz odobrenje Nadzornog odbora tuženika, te su stupile na snagu, pa ovaj sud ne može ulaziti u eventualno pitanje njihove ništetnosti odnosno nezakonitosti u okviru ovog postupka. Također, tužitelj ne tvrdi niti dokazuje da bi protiv navedenih Pravilnika bio pokrenut postupak u smislu odredbe članka 27. stavka 6. ZR kojim je propisano da radničko vijeće može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima. Stoga, a budući da odredbe izmjena Pravilnika o sistematizaciji nisu oglašene ništetnima, to navod tužitelja da su izmjene donijete isključivo iz razloga da bi se njega maknulo s radnog mjesta Rukovoditelja službe za komercijalne poslove i naplatu, kao jedne od radnji u okviru mobinga, ovaj sud ne nalazi osnovanim. Dakle, tuženik je temeljem važećih izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnika o radu ponudio tužitelju sklapanje novog ugovora o radu, obzirom na činjenicu da je njegovo radno mjesto ukinuto, koje radno mjesto je tužitelj prihvatio, odnosno nije odbio potpisati ponuđeni mu ugovor o radu za radno mjesto Referent pravnih poslova.

14.9.2. Na valjanost predmetnih Pravilnika ne utječe niti okolnost da je dolaskom na funkciju direktorice tuženika BK, **.**.2021. donijet Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta kojim je ponovno dodano, među ostalim, i radno mjesto Rukovoditelj službe komercijalnih polova i naplate, temeljem kojeg je tužitelj ponovno zaposlen na radnom mjesto Rukovoditelj službe komercijalnih poslova i naplate, niti donošenje tog Pravilnika znači da je raniji donijet isključivo kao bi se tužitelj maknuo s radnog mjesta Rukovoditelj službe komercijalnih poslova i naplate.

14.9.3. Obzirom na iznijeto ovaj sud ne nalazi dokazanim da je tuženik proveo izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnika o radu kako bi ukinuo radno mjesto tužitelja i maknuo ga iz tvrtke, budući mu je ponudio novo, doduše manje plaćeno i niže rangirano radno mjesto, u skladu sa njegovom stručnom spremom, koje je tužitelj prihvatio. Stoga, nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja u djelu u kojem traži da mu tuženik počevši od rujna 2018. pa do 31. prosinca 2021. isplati razliku plaće između radnog mjesta Rukovoditelja službe komercijalnih poslova i naplate i radnog mjesta Referenta za pravne poslove na kojem je radio počevši od mjeseca rujna 2018. do 31. prosinca 2021., a koja razlika prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Dajane Vuković od 17. kolovoza 2023., dopunjenim 2. siječnja 2025. ukupno iznosi 17.005,82 eura.

15. Tužitelj navodi da ga je direktor tuženika uznemiravao na način da je kontrolirao njegove izlaske iz prostorija uprave.

15.1. Iz mail poruke od 17. srpnja 2018. (list 66 spisa), proizlazi da direktor tuženika poziva tužitelja da se izjasni za jučerašnji dan, jer oni su radili do 14,00 h, a on je napusti upravu u 13,36 h, bez da je obavijestio svog nadređenog, na što se mail porukom od istoga dana (list 67 spisa), tužitelj očitovao navodeći da je jučer iza 13,30 sati izvezao svoj auto izvan parkirališta Tržnice i predao ga kćeri na parkingu u Neumanovoj ulici, da se potom vratio natrag na tržnicu gdje je oko 13,45 h sreo pročelnicu Ureda Grada LK s kojom se zadržao u kraćem razgovoru, iz čega proizlazi da nije napustio radno mjesto prije isteka radnog vremena.

15.2. Jedna od osnovnih obveza radnika je poštivanje radnog vremena u svezi dolazaka i odlazaka s radnog mjesta, pa ukoliko radnik bez najave ode s radnog mjesta, tada je legitimno pravo poslodavca da provjeri iz kojih razloga je napustio radne prostorije, opravdanih ili neopravdanih. Prema tome u konkretnom slučaju tuženik nije postupio na način koji bi se imao smatrati ponižavajućim za tužitelja.

16. Nadalje tužitelj navodi da mu tuženik nakon 1. rujna 2018. nije davao poslove ili vrlo malo.

16.1. Iz opisa poslova Referenta za pravne poslove proizlazi da kontinuirano prati izmjenu pravnih propisa te o tome obavještava direktora, pomoćnika direktora i rukovoditelje službe na koju se pojedini propis odnosi; ukazuje na potrebu donošenja ili izmjene odgovarajućih normativnih akata i odluka Društva; prati objavu natječaja financiranih iz EU fondova te o početku i tijeku natječaja u kojima je Društvo prihvatljivi prijavitelj obavještava direktora i pomoćnika direktora; za natječaje koje dobije suglasnost za sudjelovanje Društva od strane direktora i pomoćnika direktora izrađuje prethodnu pripremu; tijekom sudjelovanja u projektima financiranim iz EU fondova u kojem je Društvo nositelj odgovoran je za pravni aspekt projekta; provodi postupke jednostavne nabave za potrebe provođenja EU projekata te izrađuje nacrte ugovora s odabranim ponuditeljima i prati izvršenje njihovih ugovornih obveza; obavlja i druge poslove koji proizlaze iz djelokruga poslova Službe, u skladu sa svojom stručnom spremom, zanimanjem i osposobljenosti za rad, po nalogu direktora i rukovoditelja/ice Službe pravnih, kadrovskih i općih poslova.

16.2. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika OK proizlazi da su sadašnji radni zadaci tužitelja sve što mu da on ili njemu nadređena ZK, da istom pošalje posao e-mailom u pismenom obliku, zadužen je za praćenje pravne regulative a koja se odnosi na poslove tržnice, zatim da prati sve EU fondove na koje se tržnica može aplicirati, te 4. njemu osobno najvažnija, da ŠK pokuša opravdati 400.000 kuna koje je uložio kako bi napravio u pisanoj formi pripremu za prijavu za buduće EU projekte, te na taj način opravda građanima Osijeka za što je utrošio taj novac. On izloži sve što je potrebno napraviti, a rukovoditeljica bira kome će te poslove dati u rad, osim ako on ne sugerira kome konkretno će dati pojedine poslove u rad, pa je tako ponekad sugerirao da se pojedini poslovi daju u rad ŠK kako ne bi rekao da mu ne daje poslove, a problem je u tome što ponekad on te poslove odbije, kao što auto tržnica i arhiva, a što je on smatrao kao omalovažavanje, a sada te poslove radi i raditi će njegova rukovoditeljica.

16.3. Iz iskaza svjedokinje ZK proizlazi da je tužitelja uključila u rad u arhivi jer ga je željela uključiti u sve poslove njihove službe, smatrajući da mu je otežana pozicija kao bivšeg direktora obavljati bilo što drugo, uz sve poslove koje mu prosljeđuje e-mailom ili osobno, a koji ulaze u opis njegovog radnog mjesta i smatrala je da je imao dovoljno vremena da bi mogao pomoći i NK oko poslova sastavljanja popisa za izlučivanje arhive, a koji su poslovi privremenog karaktera i trajali su nekoliko dana. Te poslove sastavljanja poslova izlučivanje arhive, ŠK nije odradio jer je smatrao da je to ispod razine poslova njegove stručne spreme i osposobljenosti, i u pisanom obliku je iznio da nije educiran za poslove javne nabave, arhiviranja, zaštite na radu, a za koje poslove je potreban poseban certifikat koji tužitelj nema. Tužitelj je naveo da ako bude insistirala da radi te poslove da će on to odraditi, a nakon toga je oslobođen tih poslova i isti je nakon čega stavio prigovor da mu se ne daje dovoljno poslova. Tužitelj je obavljao svoje redovne poslove to je praćenje izmjene pravnih propisa, praćenje istraživanje mogućnosti prijave društva na EU projektu, upućuje mu izrade nacrta ugovora o zakupu, pravilnika, znači poslove koji ulaze u opis njegovog radnog mjesta. Na upit tužitelja osobno da li je direktor na prvom i nekoliko kasnijih kolegija rekao da će posebno ispitati projekte na kojima je radio tužitelj, kao uvođenje led rasvjete na tržnici i na pripremu projekta dokumentacija za projekt: "Zelena energija za zelenu tržnicu", a za koje je potrošeno do sada 400.000 kuna, te da će ispitati da li je bilo nepravilnosti u njegovu radu, svjedokinja odgovara potvrdno, te dodaje da je tako pitao i sve ostale za projekte na kojima su radili ako su se pojavile neke nejasnoće.

16.4. Iz mail poruke od 5. rujna 2018 (list 266 spisa) proizlazi da ju je HK proslijedila tužitelju moleći ga da pregleda dostavljenu mu dokumentaciju u svezi zaštite osobnih podataka i da pripremi odgovarajuće izmjene i dopune dosadašnjih akata koji reguliraju tu materiju

16.5. Iz mail poruke od 7. rujan 2018. (list 269 spisa) proizlazi da je ZK zahvalila tužitelju u svezi tumačenja oko usluga parkiranja.

16.6. Iz mail poruke od 14. rujna 2018. (list 275-278 spisa) proizlazi da tužitelj dostavlja ZK nacrt Pravilnika o obadi i zaštiti osobnih podataka.

16.7. Iz mail poruke od 19. rujna 2018. (list 280 spisa) proizlazi da ZK poziva tužitelja da joj pripremi i dostavi na pregled Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o korištenju službenih vozila i informacijske tehnologije od 27. srpnja 2016.

16.8. Iz mail poruke od 14. rujna 2018. (list 275-278 spisa) proizlazi da tužitelj dostavlja ZK nacrt odluke Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o korištenju službenih vozila i informacijske tehnologije.

16.9. Iz mail poruke od 12. listopada 2018. (list 290 spisa) proizlazi da ZK poziva tužitelja da pripremi za potpis ugovore sa zakupcima.

16.10. Iz zapisnika sa kolegija od 15. listopada 2018. (list 293-296 spisa), proizlazi da je ZK iznijela da će početi s izlučivanjem arhive, te da će popis po njezinom naputku sastaviti NK i ŠK.

16.11. Iz zapisnika sa kolegija od 16. listopada 2018. (list 297-299 spisa), proizlazi da je direktor tuženika naložio da se NK i ŠK uključi u povjerenstvo za inventuru, a što je i učinjeno donošenjem Odluke o provedbi popisa sredstava, potraživanja i obveza na dan 31. prosinca 2018. od 17. listopada 2018. (list 300 spisa).

16.12. Iz zapisnika sa kolegija od 17. listopada 2018. (list 301-303 spisa) proizlazi da ZK iznosi da su jučer Z, ŠK, NK i ona bili u arhivi, pregledali stanje, kao i da će se arhivska građa početi izlučivati nakon 1. siječnja 2019.

16.13. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud ne nalazi dokazanim da su tužitelju počevši od 1. rujna 2018., kada je počeo raditi na radnom mjestu Referent pravnih poslova poslovi davani "na kapaljku", budući iz iskaza svjedokinje ZK i zakonskog zastupnika tuženika proizlazi da su mu davani poslovi i da je obavljao poslove iz opisa njegova radnog mjesta, time da je odbio raditi poslove za koje je smatrao da ne ulaze u opis njegova radnog mjesta ili da su ispod razine njegove stručne spreme.

17. Nadalje tužitelj tvrdi da je nakon rasporeda na radno mjesto referenta za pravne poslove smještan u najlošiji ured, u potkrovlju i da ga se i na taj način ponižava.

17.1. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika OK proizlazi da je u potkrovlju napravljena kancelarija za rukovoditeljicu pravnih i kadrovskih poslova prije njegovog dolaska, ona je tamo godinama radila, a to je ZK, i koliko mu je poznato nikada se nije tužila tuženiku da je dislocirana. U istoj kancelariji je nakon nje radilo još 4 osobe, kao što su bivši direktori društva koje je ŠK poslao da rade u tu kancelariju, na istim poslovima na kojima radi i sada ŠK, a koji je i smješten u toj kancelariji.

17.2. Iz iskaza svjedokinje ZK proizlazi da je tužitelj smješten u potkrovlje zgrade, a u istom prostoru je prije njega ona radila kao rukovoditelj i to najmanje šest godina, kao i drugi rukovoditelji poslije nje i osobno joj se tužitelj nije žalio da bi mu taj prostor bio neprimjeren, a navodi da se ona nije nikada žalila na taj prostor kada je u njemu radila.

17.3. Obzirom na iznijeto ovaj sud utvrđuje da kod tuženika doista postoji ured u potkrovlju, da je nakon 1. rujna 2018. tužitelj smješten u taj ured, da su u toj sobi prije njega radili radili ZK kao rukovoditeljica, kao i drug rukovoditelju, pa i ostali zaposlenici, ovaj sud ne nalazi da bi smještanje tužitelja u tu sobu predstavljalo radnju ponižavanja, već jednostavno zaključuje da se ovisno o poziciji i radnim zadacima, mijenja i veličina i položaj radnog prostora.

18. Nadalje tužitelj tvrdi da direktor tuženika nije s njim razgovarao, da ga nije pozdravljao, da mu je rekao da protiv njega vodi rat do istrebljenja, a koje okolnosti tužitelj tijekom postupka nije dokazao. Jer zz tuženika izrijekom niječe da bi rekao da protiv tužitelja vodi rat do istrebljenja, dok isto nije čula niti svjedokinja ZK. Tužitelj tijekom postupka ničim nije dokazao da ga je direktor tuženika omalovažavao pred komitentima tuženika i pred radnim kolegama (npr. pred zakupnikom ugostiteljskog objekta na tržnici Retfala Žuljem, zatim izvođenje predstava sa rasporedom sjedenja na kolegiju i dr.). Naime, zakonski zastupnik tuženika OK je iznio da nije ismijavao niti pravio predstave na kolegijima, odnosno da je na velikom kolegiju kada je jedan radnik, koji nije često na kolegiju, sjeo na stolicu tzv. "stolicu od ŠK", a ŠK je vikao i bio vrlo neugodan što je navedeni sjedio na njegovu stolicu, a na što je on ustao i tom radniku ponudio da sjedne na stolicu na kojoj je on sjedio, direktorsku, a on je sjeo sa strane, te ako se to smatra ismijavanjem onda je kriv.

19. Tužitelj navodi da ga je direktor tuženika ismijao na jednom od kolegija rekavši da je on podnio tužbu za mobing. Iz zapisnika od 25. srpnja 2018. (list 57-63 spisa), proizlazi da je direktor tuženik iznio da je tužitelj podnio tužbu za mobing protiv kolektiva te je zamolio prisutne da budu ljubazni prema njemu, da je tužitelj počeo obrazlagati da nije podnio tužbu protiv kolektiva, kao i da je tada direktor tuženika izašao s kolegija govoreći da mu nije dobro. Prema stavu ovoga suda u konkretnom slučaju se nije radilo o radnji ismijavanja tužitelja, jer obzirom na utvrđenja ovoga suda da se na kolegijima tuženika raspravljalo o svemu što se tiče tuženika, to je evidentno i direktor tuženika imao potrebu iznijeti da je tužitelj podnio tužbu protiv tuženika, pri čemu se nastup direktora tuženika ne može sagledavati kroz prizmu zlostavljanja, više same konstatacije. Nadalje direktor tuženika nije onemogućio tužitelju da nastavno na iznijeto obrazloži zašto je podnio tužbu.

20. Cijeneći sve naprijed iznijeto ovaj sud utvrđuje da tužitelj od strane tuženika odnosno direktora tuženika nije bio izložen mobingu, koji uključuje dugotrajno, učestalo, ponižavajuće, uvredljivo ponašanje, koje u ovom slučaju nije ostvareno. Naime, direktor tuženika u promatranom razdoblju od 1. studenoga 2012. do 16. listopada 2018., nije poduzimao radnje koje bi za cilj imale omalovažavanje i zlostavljanje tužitelja, sve do njegove eliminacije s radnog mjesta. Stoga ovaj sud ne može prihvatiti nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ivana Požgaina provedeno na okolnost pogoršanja zdravstvenog stanja tužitelja od 1. studenoga 2017., pa nadalje do danas, odnosno na okolnost da li postoji uzročno posljedična veza između radnji koje je tužitelj opisao u tužbi i tijekom postupka i za koje drži da su radnja uznemiravanja, a na što je vještak iznio da je tužitelj vezano za odnose u radnoj sredini razvio ispočetka simptome u okviru akutne stresne reakcije, a kasnije je liječen pod dijagnozom poremećaja prilagodbe, time da je u okviru ovog poremećaja opisivana uglavnom anksiozno depresivna simptomatologija. Bez obzira što je vještak u svom nalazu naveo da je iz medicinske dokumentacije razvidno da su psihičke smetnje tužitelja posljedica problema na poslu i to najprije kao akutna reakcija na stres, a u nastavku poremećaj prilagodbe i što tužitelj tvrdi da je to oboljenje posljedica uznemiravanja i mobinga, to samo po sebi ne dovodi do zaključka da je to oboljenje posljedica mobinga, odnosno uznemiravanja tako da medicinsko vještačenje koje je izvedeno po prijedlogu tužitelja potvrđuje samo činjenicu da je tužitelj obolio od psihičkog oboljenja, ali ocjenu o tome radi li se o mobingu koji bi za posljedicu imao i takvo oboljenje može dati jedino sud nakon provedenog postupka, a ne medicinski vještak, jer bolest može biti posljedica ukoliko se utvrdi da je vršen mobing i da je tužitelj upravo zbog njega obolio.

21. Obzirom na sve naprijed iznijeto valjalo je u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude.

22. Odluka o parničnim troškovima donesena je sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. Kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu to mu je dosuđen trošak u cijelosti. Visina parničnih troškova tuženika određena je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "(Narodne novine" broj: 138/23. - dalje u tekstu: Tarifa), budući je tuženik zastupan po odvjetniku. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku, vodeći računa o vrijednosti predmeta spora koja je od 15. lipnja 2018. do 8. listopada 2023. iznosila 6.636,14 eur, a od 9. listopada 2023. pa do 8. svibnja 2025. 23.937,92 eura, a od 9. svibnja 2025. 23.641,96 eura.

- sastav odgovora na tužbu u iznosu 200,00 eura (Tbr. 7. točka 1. Tarife)

- zastupanje na ročištu 12. veljače 2019. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 29. listopada 2019. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 21. veljače 2020. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 11. studenoga 2020. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- sastav podneska od 4. svibnja 2021. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1. Tarife),

- sastav podneska od 29. studenoga 2022. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 8. prosinca 2022. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 2. ožujka 2023. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- sastav podneska od 5. listopada 2023. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1. Tarife),

- sastav podneska od 27. studenoga 2023. u iznosu 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 9. svibnja 2025. u iznosu 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

ukupno 3.000,00 eura, kojem iznosu valja pridodati PDV-a (Tbr. 46), što ukupno iznosi 3.750,00 eura. Tuženiku je priznat i trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu 56,41 eur. Dakle, tuženiku je priznat trošak u ukupnom iznosu 3.806,41 euro.

22.1. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 10. siječnja 2019. i od 11. veljače 2019., budući su oba predana na spis na ročištu 12. veljače 2019., za koje ročište je tuženiku priznat trošak pristupa, dakle navode iz istih je mogao iznijeti na tom ročištu. Nadalje nije mu priznat sastav podneska od 10. studenoga 2020., budući je isti predan u spis dan prije održavanja ročišta zakazanog za 11. studenoga 2020., dakle navode iz istog je mogao iznijeti na navedenom ročištu.

23. Obzirom na iznijeto presuđeno je kao u izreci.

U Osijeku 28. svibnja 2025.

Sutkinja: Ljiljana Jakša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP).

O žalbi odlučuje županijski sud.

Dostavljeno:

1. Jadranka Čuljak - Duvnjak, odvjetnica u Osijeku

2. Zajednički odvjetnički ured Boris Guljaš i Ranko Lamza u Osijeku