REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1934/2021-27

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Borna Okroša, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 kojeg zastupa punomoćnica Dajana Tica, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 2. travnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 28. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],

- iznos od 2.654,46 eur / 20.000,00 HRK sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 29.12.2020.g. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. St. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, te mu naknaditi i parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. St. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana. "

r i j e š i o  je:

I. Nalaže se tužitelju nadoknaditi parnični trošak tuženiku iznos od 1.312,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope - kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećane za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 29.12.2020. godine u 13:45 u Zagrebu, na križanju Preradovićeve i Hebrangove ulice u Zagrebu došlo do prometne nezgode, koju nezgodu je prouzrokovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] marke CHEVROLET, kojim je upravljala UV, na način da je oduzeo prednost i skrenuo u lijevu traku bez davanja pokazivača smjera te udario motocikl reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao tužitelj. Gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka], bilo je na dan nezgode obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod Euroherc osiguranje d.d. U navedenoj prometnoj nezgodi teške i za život opasne ozljede zadobio je oštećeni HV. Slijedom navedenog štetnog događaja oštećeni je potražio hitnu liječničku pomoć u KBC Sestre milosrdnice, Klinika za traumatologiju, a daljnje liječenje nastavio je sukladno uputama liječnika. Tužitelju su dijagnosticirane ozljede distensio mm paravertebralium cervicalium, morbi articuli humeri, st. post distesnsionem mmi sve ostale sve ostale ozljede konstatirane u liječničkoj dokumentaciji. Razlogom navedenog štetnog događaja tužitelj je pretrpio neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti a nakon završenog liječenja tužitelj će morati ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega, a nakon liječenja ostale su trajne posljedice. Na temelju naprijed navedenog, te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje i to: Pretrpljene duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljene bolove, pretrpljeni strah, tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja, na iznos naknade štete od 20.000,00 kn. Tužitelj će konačno urediti tužbeni zahtjev po gornjim osnovama nakon provedenog medicinskog vještačenja u rubriciranom predmetu. Tužitelj ističe kako se obratio tuženiku u mirnom postupku i to dana 15.01.2021. godine, međutim bez uspjeha.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Tuženik osporava osnovanost zahtjeva, osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja i spori činjenične navode tužbe da bi osiguranik tuženika oduzeo prednost prolaska tužitelju skretanjem u lijevo. Tužitelj je upravljao motociklom po biciklističkoj stazi, dakle po mjestu po kojemu nije dozvoljeno kretanje motociklima. Nadalje, osiguranik tuženika kretao se lijevom trakom Hebrangove ulice, u koloni (vrijeme izrazite gužve zbog potresa) i imao je cijelo vrijeme uključen pokazivač smjera za skretanje u lijevo. Budući da se tužitelj kretao po biciklističkoj traci iako je upravljao motociklom i mogao je vidjeti upaljen lijevi pokazivač smjera na vozilu osiguranika tuženika i propustiti osiguranika tuženika da skrene u lijevo, isti je odgovoran za nastanak štetnog događaja i štetu koja mu je nastala i koju potražuje. Tuženik ne spori da je tužitelj u štetnom događaju zadobio povredu prava osobnosti, ali osporava visinu tužbenog zahtjeva smatrajući da je isti previsoko odmjeren imajući u vidu težinu povrede i okolnosti slučaja. Iz medicinske dokumentacije doznaje se o degenerativnim promjenama vratne kralježnice koje su postojale prije štetnog događaja. Tuženik u privitku dostavlja podatke HUO servisa o sudjelovanju tužitelja u više prometnih nezgoda. Stoga tuženik osporava da bi eventualne posljedice koje tužitelj navodi u tužbi bile posljedica predmetnog štetnog događaja. Kako ZOOP nije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, u ovom predmetu koristimo opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05 i to u čl. 19, 1046 i 1100. Ako je tomu tako, onda je osigurani rizik „tjelesne ozljede“ zapravo jednak povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao jedan od podoblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Kako je čl. 1100 st.1. ZOO/05, propisano, citiramo: “U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to (1) težina povrede i (2) okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.“ upućeni smo na zaključak; „Da svaka povreda prava osobnosti (pa i prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje) ne znači istovremeno i pravo oštećenika na pravičnu novčanu naknadu“. Zašto! Zato što sud mora najprije utvrditi „težinu povrede“, da bi ocijenio opravdavala li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini. Potom će uzeti u obzir i okolnosti pod kojim se povreda dogodila (objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti, npr. životna dob i sl). Da bi opisane zadaće (iz čl. 1100 st.1. ZOO/05) u postupku sud uspješno i u razumnom roku obavio potrebno je „razvrstati“ moguće povrede prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje u stupnjeve po njihovoj težini (jer nemogućnost da se ozljeda stupnjuje ili kategorizira dovodi do zaključka o neopravdanosti dosude pravične novčane naknade i obrnuto, svako stupnjevanje povrede po težini opravdava dosudu pravične novčane naknade). Tu će sud svakako morati po prijedlogu tuženika provesti dokaz sudsko medicinskim vještačenjem po vještaku sudske medicine, odnosno po prijedlogu tužitelja dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke koji bi u svom nalazu i mišljenju trebao dati jasan odgovor na predmet vještačenja kroz konačno mišljenje u kojem će klasificirati sva tjelesna oštećenja na način da će; Utvrditi postotak oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja ili PTFD, ako postoji, i točno u postotku iskazati koliko ono iznosi uz primjenu „Medicinske tablice“ s opisom svih ograničenja u funkcioniranju oštećene osobe u budućnosti. Mišljenje o postojanju i veličini PTFD-a traži od liječnika-vještaka da iskaže svoje mišljenje i o stupnju težine i razredu težine od I. do V. po „Medicinskoj skali“ (radi primjene „Tablice naknada“). Ako liječnik-vještak utvrdi da je oštećenje tjelesnog i/ili duševnog zdravlja do 4% (TFD) ili je oštećenje zdravlja privremeno ili povremeno, obvezno se treba izjasniti je li to oštećenje ima karakter posve lake povrede opisane pod a) ili pod b) u „Medicinskoj skali“ uz navođenje razloga za svoju odluku, kao i o razdoblju u kojem je kod oštećenika postoji privremeni funkcijski deficit i u kojem postotku (PPFD). Ako liječnik-vještak utvrdi da kod oštećenika nije došlo do oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja, zbog toga jer se radi o dijagnozama koje su postavljene na temelju anamnestičkih podataka, mora svoje mišljenje obrazložiti. Ako se radi o neznatnim-beznačajnim ozljedama, mora svoje mišljenje obrazložiti sa aspekta medicinski relevantne težine povrede prava na tjelesni i/li duševni integritet. Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 5% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem: (uz naglasak da se naruženost kao estetska šteta može „pojaviti“ i kod opisa oštećenja kao posljedice ozljede i pod točkom c.) Utvrditi je li kod oštećenika tijekom hospitalizacije i rehabilitacije (do konsolidacije ozljede) došlo do pojave neuobičajenih jakih bolova /patnje/, ako da, odrediti stupanj po „Skali intenziteta“ od 1 do 7, (Julinova ljestvica) i to u stupnju od 5 do 7 jer stupnjevi od 1 do 4 su integrirani u PTFD. Dati mišljenje o postojanju, prirodi i značaju naruženosti kao estetske štete, navodeći je li ona privremena (mogućnost kurativnog zalječenja/operacija ili palijativnog/šminka) ili definitivna. Procijeniti ju po uobičajenoj ljestvici od 1 do 7, neovisno o eventualnoj funkcionalnoj ozljedi koja je već uzeta u obzir na ime funkcionalnog deficita (PTFD). Tuženik osporava tijek zatraženih kamata i predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku liječničke dokumentacije, presliku izvješća o prometnoj nesreći, dopis Ministarstva unutarnjih poslova, iskaz svjedoka DV, iskaz svjedoka UV, iskaz tužitelja, zapisnici s ročišta, priležeći podnesci.

4. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja, kao i osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva.

5. Iz iskaza svjedokinje DV proizlazi da je taj dan njezin sin UV upravljao vozilom, ona je bila suvozač, kretali su se Hebrangovom ulicom u smjeru zapada, u krajnjoj lijevoj traci, te su skretali u Ulicu Petra Preradovića, bila je kolona, imali su pokazivač smjera za lijevu stranu i kada su skretali došli su s vozilom do zebre, te je na njihovo vozilo naletio motor koji se kretao stazom za bicikliste. Njezin sin je prije skretanja i za vrijeme skretanja gledao ulijevo i ona je gledala isto i nije opazila da se netko kreće po biciklističkoj stazi dok je za njihov smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svjetlo na semaforu.

6. Iz iskaza svjedoka UV proizlazi da se tog dana kretao zelenim valom od Zrinjevca prema Trešnjevci, bila je velika gužva, kolona, sjeća se da je stajao s vozilom na raskrižju jer je trebao skrenuti u lijevo u Preradovićevu ulicu, kada se upalilo zeleno svjetlo počeo je skretati u lijevo u Preradovićevu ulicu, pogledao je u retrovizor i u lijevu stranu i vidio je da nitko se ne kreće biciklističkom stazom. Lijevi pokazivač smjera bio je još upaljen dok je stajao na raskrižju i tada je već došao do zebre prednjim dijelom vozila, na vozilo je naletio motorkotač s njegove vozačke strane, navodi da kada je počeo skretati iz lijeve trake u Preradovićevu ulicu učinio je to kada se uvjerio da može slobodno proći, te je počeo skretati u Preradovićevu ulicu.

7. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se spornog dana kretao ulicom Hebrangovom koja ima tri trake, vozio je skuter, krećući se srednjom trakom. Taj dan je bio potres i bile su velike gužve. U desnoj traci paralelno sa njim kretalo se vozilo koje je čitavo vrijeme imalo namjeru prijeći u srednju traku tako da je njega pokušao izgurati sa srednje trake. On se sa svojim skuterom dao skroz u lijevu stranu lijeve trake. Dolaskom na križanje s Gajevom ulicom vozač vozila očito želeći skrenutu u lijevo u Gajevu ulicu, jednostavno naglo je skrenuo u lijevo i svojim srednjim dijelom automobila udario u bočni dio njegovog skutera. Tom prigodom je dobio povredu desne noge i napuknuće lijeve ključne kosti. Koliko se može sjetiti vozač automobila koji ga je udario priznao je krivicu. Vozač automobila je sa tužiteljem napravio europsko izviješće na licu mjesta, nakon čega je tužitelj otišao u Draškovićevu bolnicu.

8. U parnici radi naknade štete tužitelj je dužan dokazati sve zakonom predviđene pretpostavke odgovornost za štetu osiguranika tuženika, štetnu radnju štetnika, štetu, uzročnu vezu između štetne radnje i štete na način da se šteta javlja kao posljedica štetne radnje i protupravnost (čl. 1068-1072 ZOO-a). Prema odredbi čl. 221a ZPP-a teret dokaza je na tužitelju. Uvidom u dopis Ministarstva unutarnjih poslova policijska uprava Zagrebačka, I. Postaja prometne policije Zagreb sud je utvrdio da za navedeni događaj ne posjeduju traženu dokumentaciju odnosno za isti nemaju evidentiran očevid prometne nesreće.

9. Iskaz tužitelja je u suprotnosti sa iskazima svjedoka UV i svjedokinje DV jer iz navedenih iskaza proizlazi da se ne može utvrditi krivnja osiguranika tuženika. Uvidom u skicu prometne nezgode, skice je nemoguće utvrditi ili povezati sa iskazom tužitelja kao i iskazima navedenih svjedoka.

10. U spisu ne postoje materijalni dokazi koji bi se mogli povezati sa iskazima tužitelja i svjedoka. Sud je odbio tužitelja za provođenjem prometnog vještačenja jer vještak nema materijalnih dokaza (očevid na licu mjesta, skica lica mjesta i dr.) kojim bi mogao utvrditi dinamiku nastanka štetnog događaja. Tužitelj nije dokazao nastanak štetnog događaja stoga je sud odbio tužitelja u cijelosti s tužbenim zahtjevom kao nedokazanim. Radi navedenih razloga sud je odbio tužitelja za provođenje medicinskog vještačenja.

11. Sud je dosudio parnični trošak tuženiku temeljem čl. 154 st. 1 ZPP-a u iznosu od 1.312,50 eur, a koji se odnosi na odgovor na tužbu 100 godova, ročište 12.10.2022. 100 bodova, ročište 2.3.2023. 25 bodova, ročište 14.9.2023. 100 bodova, ročište 13.6.2024. 50 bodova, ročište 3.10.2024. 50 bodova, ročište 2.4.2025. 100 bodova, a što ukupno iznosi 1.050,00 eur za rad odvjetnika prema OT, PDV 262,50 eur.

U Zagrebu, 28. svibnja 2025.

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika