REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2534/2024-59

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Dejanu Trniniću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Tamari Stanić Sertić, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić&Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 28. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužitelju HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 3.177,68 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. studenog 2016. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 883,92 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. studenog 2016. do isplate, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 3.064,54 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. svibnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 17.05.2016., oko 19,00 sati doživio prometnu nezgodu u Bjelovaru, Đurđevačka cesta kbr. 8, a do nezgode je došlo kada je na lijevu bočnu stranu osobnog automobila marke i tipa "Opel Astra", reg. oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao tužitelj, prednjim dijelom naletio osobni automobil marke i tipa "VW Passat", reg. oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao EC, da je za nezgodu isključivo odgovoran vozač osobnog vozila marke i tipa "VW Passat", reg. oznake i broja [registarska oznaka], EC, protiv kojega je i pokrenut prekršajni postupak, a vozilo kojim je upravljao je u trenutku nezgode bilo osigurano kod tuženika Policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08102045007, da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio ozljede, te s osnova povrede prava osobnosti i po pojedinim kvalifikatornim okolnostima iste postavlja zahtjev za novčanu naknadu štete

(neimovinske i imovinske) kako slijedi:

- duševni bolovi iznos od 17.000,00 kn

- pretrpljeni strah iznos od 6.000,00 kn

- pretrpljeni tjelesni bolovi iznos od 9.000,00 kn

- tuđa pomoć i njega iznos od 2.000,00, odnosno ukupno 34.000,00kn. Nadalje navodi da mu je po ozljeđivanju u predmetnom štetnom događaju i kao isključiva posljedica ozljeđivanja u istome, određeno bolovanje od 18. svibnja 2016. do 31. listopada 2016., tijekom kojega je primao umanjenu plaću, da je do ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju ostvarivao plaću u iznosu od 4.292,48 kn neto mjesečno (isplatne liste za siječanj, veljaču, ožujak, i travanj 2016.), a nakon upućivanja na bolovanje u svibnju 2016. je ostvarivao plaću: za mjesec svibanj 2016. u iznosu od 4.048,30 kn, za mjesec lipanj 2016. iznos od 845,13, za mjesec srpanj 2016. u iznosu od 1.401,87, za kolovoz 2016. iznos od 1.126,58 kn, za rujan 2016. na iznos od 1.264,22 kn, za listopad 2016. na iznos od 1.401,87 kn, da slijedom naprijed navedenoga, s osnova novčane naknade imovinske štete temeljem izgubljene zarade postavlja zahtjev za naknadu imovinske štete u ukupnom iznosu od 6.283,85 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom:

za svibanj na iznos od 244,18 kn od 09.06.2016. pa do isplate

za lipanj na iznos od 845,13 kn od 11.07.2016. pa do isplate

za srpanj na iznos od 1.401,87 kn od 11.08.2016. pa do isplate

za kolovoz na iznos od 1.126,58 od 09.09.2016. pa do isplate

za rujan na iznos od 1.264,22 od 11.10.2016. pa do isplate

za listopad na iznos od 1.401,87 kn od 11.11.2016 pa do isplate. Tužitelj nadalje navodi da se obratio tuženiku u tzv. mirnom postupku Prijavom nesretnog slučaja dostavljenom tuženiku preporučeno poštanskom pošiljkom 22.11.2016., uz koju je Prijavu dostavio tuženiku svu dokumentaciju (medicinsku i drugu) vezanu uz predmetni štetni događaj, a tuženik je 16.01.2017. isplatio tužitelju po tuženiku nesporni iznos glavnice s osnova neimovinske štete od 7.000,00 kn, te 08.02.2017. iznos od 2.681,68 kn s osnova izgubljene zarade. Slijedom naprijed navedenoga, a obzirom na od strane tuženika nesporno isplaćeni dio glavnice s osnova neimovinske štete u iznosu od 7.000,00 kn te s osnova imovinske štete temeljem izgubljene zarade u iznosu od 2.681,68 kn, tužitelj postavlja zahtjev i to s osnova povrede prava osobnosti potražuje isplatu novčane naknade neimovinske i imovinske štete u daljnjem iznosu od 27.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22.11.2016., pa do isplate te s osnova izgubljene zarade za naknadu u ukupnom iznosu od 3.602,17 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.11.2016., pa do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

1.1. Podneskom od 27.02.2023., nakon provedenog medicinskog i financijskog vještačenja, tužitelj od tuženika potražuje isplatu iznosa od 2.760,94 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22.11.2016., iznosa od 6,74 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22.11.2016., pa do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako nisu sporni pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, osporava odgovornost te osnov i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, da je isplatio nesporni dio štete sukladno zakonskoj obvezi te smatra da je u cijelosti namirio štetu koju tužitelj trpi, osporava osnov i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa naknade štete, osporava da bi sve posljedice bile u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem iz razloga jer je kod tužitelja zdravstveno stanje bilo narušeno i prije štetnog događaja, osporava da bi utuženo bolovanje bilo u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem slijedom čega je sporan osnov i visina zatražene naknade za izgubljenu zaradu obzirom da iz dostavljenih isprava uz tužbu te medicinske dokumentacije tužitelja ne proizlazi činjenice navedene u tužbi, te stoga predlaže odbiti tužitelja sa naknadom štete po osnovi izgubljene zarade primjenom čl. 221. a ZPP-a, osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata, predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te obvezati tužitelja da mu naknadi trošak parničnog postupka.

2.1. Podneskom od 17.01.2025., po zaprimanju podneska tužitelja od 27.02.2023., ističe kako se protivi djelomičnom povlačenju tužbe.

3. U ovom postupku sud je donio presudu pod posl. br. Pn-681/17-49 dana 28. ožujka 2024. kojim je naložio tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.767,68 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. studenog 2016. do isplate (točka I. izreke), dok je točkom II. izreke naloženo tuženiku da tužitelju na ime parničnog troška isplati iznos od 3.600,44 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. ožujka 2024. do isplate. Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu koju je Županijski sud u Splitu ocijenio osnovanom te je rješenjem broj Gž-1730/2024-2 dana 07. studenog 2024. ukinuo presudu ovog suda i predmet vratio na ponovno suđenje.

4. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu PU Bjelovarsko-bilogorske PP Bjelovar od 25.05.2016. (list 5.8 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 9-29, 117-118 spisa), izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad od svibnja do listopada 2016. (list 30-36), obračunske isprave za isplatu plaće za razdoblje od siječnja do listopada 2016. (list 37-46 spisa), Prijavu nesretnog slučaja od 22.11.2016. (list 47-49 spisa), zdravstveni karton tužitelja (list 74-89 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku – oftalmologu dr. Branimiru Cerovskom (list 92-103 spisa), a isti je i usmeno saslušan na raspravi od 13.01.2022. (list 143-144 spisa) i stalnom sudskom vještaku - neurokirurgu dr. ŽC (list 105-109 spisa), financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Zrinku Ručeviću (list 135-138 spisa), medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. sc. VC (list 154-159 spisa) koji je i usmeno saslušan na raspravi dana 7. veljače 2024. (list 175-176 spisa).

5. Kako se tuženik se podneskom od 17.01.2025. protivio djelomičnom povlačenju tužbe iz podneska tužitelja od 27.02.2023., a sve u smislu čl. 193. ZPP-a, to je stoga sud meritorno odlučivao u tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi (06.03.2017.).

6. Ocijenivši izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP) te primijenivši materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan i to do visine pod točkom I. izreke ove presude, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva odbijen za iznos kao pod točkom II. izreke ove presude.

7. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, dok je sporna odgovornost, osnova i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa, činjenica da su sve posljedice u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, da je utuženo bolovanje u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, osnova i visina zatražene naknade za izgubljenu zaradu te zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

8. Radi utvrđivanja spornih činjenica provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Branimiru Cerovskom, dr. ŽC i dr. VC te financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Zrinku Ručeviću.

9. Stalni sudski vještak dr. Branimir Cerovski u svom nalazu navodi da tužitelj pri dolasku na pregled za potrebe vještačenja navodi da poslije predmetnog ozljeđivanja slabije vidi sa strane, te se brzo zamara kod napora vida na blizinu, da je pri pregledu za potrebe vještačenja VOD 1,0 VOS 1,0 Oftalmoloskopski uredan nalaz FMRZ +.Bulbomotorika +.Konverghira. BM uredan nalaz prednjeg segmenta, oftalmoskopski pno svjetlije, retina prileži. Vještak sukladno navedenom nalazu daje mišljenje da je tužitelj u predmetnom događaju prema medicinskoj dokumentaciji zadobio traume glave i trzajnu ozljedu vrata uz oštećenje vidne funkcije (VP) utvrđeno na 3 testiranja vidnog polja radi čega slabije vidi sa strane u obliku trajnih posljedica, da trajne posljedice predmetnog ozljeđivanja s oftalmološkog motrišta dovode do smanjenja životnih aktivnosti u opsegu 5%, da sveukupne trajne posljedice u vještvu neurokirurga kao i druge sekvele.

10. Stalni sudski vještak dr. Vili Beroš u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju, prema spisu priloženoj medicinskoj dokumentaciji, zadobio ozljede: udarac u meki oglavak tjemene regije uz ogrebotine (contusio capitis reg. parietalis cum excoriatio) i trzajnu ozljedu muskulature vratne kralješnice (dystensio columnae vertebralis reg. cervicalis) koje su uzrokovale povredu tjelesnog i duševnog zdravlja, da se radilo o mehanizmu nastanka udarca u meki oglavak tjemena regije, da su ozljede bile liječene na uobičajeni način i iste su u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, da se u inicijalnoj medicinskoj dokumentaaciji ne opisuje postojanje gubitka svijesti, što isključuje mogućnost postojanja potresa mozga ili teže kraniocerebralne ozljede, da je pri procjeni potrebno uzeti u razmatranje i premorbidno stanje – ranije postojanje napuknuća dva vratna kralješka, da bez detaljne medicinske dokumentacije koja se odnosi na raniju tešku ozljedu vratne kralješnice – napuknuće vratnih kralješaka, tijek liječenja i eventualno postojanje trajnih posljedica nije moguće ocijeniti eventualne dodatne trajne posljedice naknadnog – predmetnog ozljeđivanja vratne regije, da je kod tužitelja učinjena indicirana dijagnostička obrada i provedeno ambulantno liječenje po specijalistima, da RTG funkcionalno snimanje vratne kralješnice ukazuje na postojanje kočenae inklinacije distalnih segmenata i reducirane reklinacije, instabilitet segmenta CIII-CIV, da EMG snimanje gornjih ekstremiteta ukazuje na postojanje kronične radikularne lezije CV, CVI, CVIII, THI obostrano, da su ocjene sa oftalmološkog aspekta date su po sudskom vještaku oftalmološke struke. Nadalje navodi da je tužitelj pretrpio bol jakog intenziteta i remitentnog karaktera 4 dana – do smirenja akutne posttraumatske neurovegetativne simpotomatologije, srednjeg intenziteta i intermitentnog karaktera 10 dana i manjeg intenziteta još mjesec i pol dana, da je trpio primarni strah koji se javlja u trenutku životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bilo je jačeg intenziteta i kratkotrajan, da je u daljnjem tijeku liječenja postojao tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica: jačeg intenziteta bio je u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) te manjeg intenziteta još četiri tjedna, da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u zbrinjavanju svakodnevnih fizioloških i higijenskih potreba 4 sata dnevno kroz 2 tjedna i potom u smanjenom opsegu 3 sata dnevno kroz idućih 2 tjedna, da naruženje nije nastupilo kao posljedica ozljede nastale u predmetnom štetnom događaju.

11. Na naprijed navedene nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Branimira Cerovskog i dr. ŽC tuženik je prigovorio u cijelosti te je predložio usmeno saslušanje vještaka sukladno čl. 260 st. 2 ZPP-a, a tužitelj nije imao primjedbi i prigovora na nalaz i mišljenje vještaka dr. Branimira Cerovskog dok je u odnosu na utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka dr. ŽC da je pri procjeni potrebno uzeti i premorbidno stanje - ranije postojanje napuknuća dva vratna kralješka, a koje nije moguće utvrditi bez detaljne medicinske dokumentacije, tužitelj dostavio u spis cjelokupnu medicinsku dokumentaciju o ranijem ozljeđivanju tužitelja te predložio dopunu vještačenja po istom vještaku.

12. Sukladno primjedbama i prijedlogu tuženika na nalaz i mišljenje vještaka sud je pozvao vještake na ročište radi usmenog očitovanja kojem pozivu se odazvao dr. Branimir Cerovski, a na isto nije pristupio stalni sudski vještak dr. Vili Beroš niti nakon višekratnog pozivanja.

13. Stalni sudski vještak dr. Branimir Cerovski u svom usmenom očitovanju u odnosu na pitanje uzročno posljedične veze navodi da se tužitelj nakon predmetnog ozljeđivanja liječio kod kirurga u Bjelovaru i potom u Hitnoj službi KBC Zagreb te klinički na neurologiji na KBC Zagreb radi glavobolje i vrtoglavice nakon traume glave, da je tijekom ovog liječenja, konzilijarno pregledan oftamološki te se i testiralo vidno polje i potom još 2 puta radi tegoba koje je izražavao i pri dolasku na pregled za potrebe vještačenja izražavao je opisane tegobe sa strane vida poslije predmetnog ozljeđivanja, da dakle uzročno posljedična veza proizlazi iz tegoba tužitelja nakon kraniocervikalnog ozljeđivanja i liječenja po navedenim specijalistima, da kraniocervikalno ozljeđivanje znači ozljeđivanje glave i vrata, da teoretski može i ozljeda glave dovesti do oštećenja vidne funkcije, ali i trzajna ozljeda vrata, da se ovdje ne ističe potres mozga kao uzročno posljedično zato jer je to zasebna ozljeda koja isto tako može biti uzrokovana traumom glave, da nije zapazio u spisu posebno nalaz vidnih evociranih potencijala, ako oni ipak postoje, da može pogledati. Na upit je li VEP pretraga preciznija za utvrđivanje oštećenja vidnog polja od perimetrije po Goldmanu vještak odgovara da VEP nije oblik perimetrije niti testiranja vidnog polja, da je to elektrofiziološka pretraga, da za izmjeru stanja vidnog polja postoji pretraga koja se zove perimetrija, da usporedba testiranja vidnog polja može biti po H i po drugim metodama testiranja vidnog polja kao što je Octopus ili E jer su to metode za testiranje vidnog polja. VEP su elektrofiziološka metoda koja mjeri prijenos impulsa u vidnom živcu i vidnim kutevima, zato jer mi ljudi gledamo očima, a vidimo mozgom. To znači da su VEP pomoćna metoda u dijagnostici vida, oni se ne uspoređuju s funkcionalnim pretragama kao što je testiranje vidnog polja, testiranje vidne oštrine, testiranje kontrastne osjetljivosti, testiranje boja i drugih funkcija integralne funkcije vida. To se ne uspoređuje s VEP-om. Na pitanje uvida u premorbidno stanje vještak navodi da je na raspolaganju imao podatke koji se nalaze u spisu i anamnezu tj. izravne podatke od tužitelja koje je imao prilikom pregleda tužitelja za potrebe vještačenja, da je u tom smislu njegov odgovor na postavljeno pitanje tuženika ograničeno, da postoje podaci od 28.04.2003. do 16.11.2017. u spisu u vidu liječničkog kartona tužitelja, da konjuktivitis nije u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim ozljeđivanjem i nije doveo do oštećenja vidne funkcije kod tužitelja sam po sebi, da iz priloženog kartona tužitelja ne proizlaze podaci o stanju vidnog polja odnosno testiranja vidnog polja prije štetnog događaja.

14. Na ovako dano usmeno očitovanje dr. Branimira Cerovskog stranke nisu isticale nikakve primjedbe niti prigovore, a isto, kao i pisani nalaz i mišljenje u cijelosti prihvaća i ovaj sud obzirom se zasnivaju na medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu i kliničkom pregledu tužitelja, te ovaj sud za iste drži da su jasni, dosljedni i stručno obrazloženi, te da nemaju proturječnosti niti nedostataka, a iste tuženik svojim prigovorima nije doveo u sumnju.

15. Ovaj sud je rješenjem od 01. travnja 2022., a po prijedlogu tužitelja, odredio provođenje novog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. VC obzirom da dr. Vili Beroš višekratno nije pristupio na ročišta koja su određena radi njegovog usmenog saslušanja. Sukladno navedenome, ovaj sud nije vrednovao nalaz i mišljenje dr. ŽC u ovom postupku.

16. Stalni sudski vještak dr. VC u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio natučenje lijeve strane glave, ogrebotinu tjemenog dijela glave, istegnuće mišića vrata, da je nakon štetnog događaja pregledan od strane kirurga, da je učinjena odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma, da je zaprimljen na bolničko liječenje zbog opservacije, da je ordinirana antitetanička profilaksa i analgetici, da je zbog glavobolje i bolova u vratu pregledan po neurologu, da je učinjen CT mozga koji je uredan, da je preporučena simptomatska terapija i ovratnik, da zbog izražene glavobolje i vrtoglavice ponovno odlazi na pregled neurologu, da se na učinjenom MR-u mozga opisuje suspektna hiperintenzivna lezija, da je zaprimljen na bolničko liječenje, da je provedena simptomatska terapija čime se stanje postupno popravlja, da su izraženije smetnje u sklopu akutne reakcije na stres te je konzultiran psihijatar koji preporučuje medikamentoznu terapiju, da se kao nus nalaz tijekom obrade verificira uvećana štitna žlijezda s većim čvorom desno te uvećana lijeva parotidna žlijezda i cista lijeve strane vrata, da je konzultiran otorinolaringolog koji preporuča ekstirpaciju ciste vrata i desnostranu lobektomiju štitne žlijezde, da je učinjen pregled fizijatra te provodi propisanu fizikalnu terapiju, da su provedeni redovni kontrolni pregledi psihijatra, neurologa i fizijatra. Vještak sukladno zadatku suda, na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, daje mišljenje u kojem navodi da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio natučenje lijeve strane glave, ogrebotinu tjemenog dijela glave, istegnuće mišića vrata i akutnu reakciju na stres, da je liječenje završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 11.11.2016., da je trpio bol jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 3 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana, da su bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali sumarno tijekom 56 dana, da su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti, da je trpio tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, da je trpio sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 28 dana, da je u navedenom štetnom događaju tužitelj zadobio natučenje lijeve strane glave, ogrebotinu tjemenog dijela glave, istegnuće mišića vrata, da je navedena ozljeda kralješnice dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 3%, koja se očitije u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta te povremenim bolovima prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela, da su pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzete u obzir degenerativne promjene vratnog segmenta kralješnice koje su opisane na rtg snimkama, te se navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti od 3% odnosi na stanje po predmetnom štetnom događaju, da je nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 20 dana po 2 sata dnevno, te još 35 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično, da u predmetnom štetnom događaju nije došlo do naruženja.

17. Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. VC tužitelj nije imao nikakve primjedbe niti prigovore dok je istome prigovorio tuženik na način da vještak nije imao uvid u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i to zdravstveni karton tužitelja koji obuhvaća razdoblje prije 25.04.2003., pa da je ocjena trajnih posljedica po vještaku dana paušalno i bez uvida u medicinsku dokumentaciju.

18. Sukladno naprijed navedenom prigovoru tuženika, valja navesti da je tužitelj uz podnesak od 21.11.2018. dostavio cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na ranije ozljeđivanje vratne kralješnice čime je udovoljio uputi iz nalaza i mišljenja dr. ŽC, a istu je imao na uvid i dr. VC prilikom izrade svog nalaza i mišljenja od 14.02.2023.. U preostalom dijelu, na prigovor tuženika očitovao se stalni sudski vještak dr. VC. U svom usmenom očitovanju vještak dr. VC, a nakon uvida u podnesak tuženika gdje se prigovara nalazu i mišljenju vještaka na ocjenu smanjenja životnih aktivnosti vezano za stanje po ozljedi vratnog dijela kralježnice, navodi da je pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeo u obzir opisane na RTG-u degenerativne promjene, da u zdravstvenom kartonu od 2003. do predmetnog štetnog događaja 2017., dakle više od 14 godina nema niti jednog podatka o ozljedama tegobama ili smetnjama s vratnom kralježnicom, da uobičajene degenerativne promjene koje su vezane za životnu dob ne moraju niti biti zabilježene u zdravstvenom kartonu.

19. Na ovako dano usmeno očitovanje stranke nisu isticale nikakve primjedbe niti prigovore. Naprijed navedeni nalaz i mišljenje dr. VC kao i njegovo usmeno očitovanje, ovaj sud prihvaća u cijelosti obzirom se zasnivaju na medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu i kliničkom pregledu tužitelja, te ovaj sud za iste drži da su jasni, dosljedni i stručno obrazloženi, te da nemaju proturječnosti niti nedostataka, a iste tuženik svojim prigovorima nije doveo u sumnju.

20. Nadalje, na ročištu održanom dana 07. veljače 2024. stranke su učinile nespornim postotak trajnog smanjenja životnih aktivnosti kod tužitelja kao posljedicu predmetnog ozljeđivanja u omjeru od 6,5%.

21. Slijedom navedenog sud je utvrdio da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO), čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO.

22. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke boli, strah i duševne boli zbog smanjenja opće i životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući dakle u vidu zadobivene ozljede, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, zaostale trajne posljedice u omjeru 6,5% u kojem omjeru će tužitelj još dugi niz godina morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, a kako je to sve opisano u nalazu i mišljenju vještaka, te imajući u vidu duljinu i trajanje tuđe pomoći i njege koja je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka u trajanju od 75 sati, te odmjerenu cijenu od 3,54 € po satu temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) u visini 4.100,00 €. Budući da je tužitelju nesporno isplaćena neimovinska šteta u iznosu 929,06 € prije pokretanja postupka, ovaj sud smatra da je tuženik u obvezi isplatiti daljnji iznos od 3.170,94 € s pripadajućom zateznom kamatom, dok je u preostalom dijelu i po navedenim osnovama valjalo odbiti tužbeni zahtjev za iznos od 412,57 €, kao previsoko postavljen.

23. Tužitelj ima pravo na zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 29. st.1. ZOO-a, a u svezi s čl. 1086. i čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/15, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP), a koji je lex specialis koji se primjenjuje na predmetni slučaj, pa kako je tužitelj zateznu kamatu zatražio od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 22. studenog 2016., ista mu je tako i dosuđena.

24. Tužitelj temeljem štetnog događaja potražuje i izgubljenu zaradu u vidu razlike između plaća koje bi tužitelju bile isplaćene da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i primljenih plaća i naknada bolovanja, u razdoblju od 18. svibnja 2016. do 31. listopada 2016. Među strankama nije sporno da je tuženik tužitelju u mirnom postupku isplatio iznos od 355,92 € / 2.681,68 kn s navedenog osnova.

25. Provedenim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ručević vještačenja d.o.o. utvrđeno je da razlika između plaća koje bi tužitelju bile isplaćene da nije došlo do predmetnog štetnog događaja i primljenih plaća i naknada bolovanja, u razdoblju od 18. svibnja 2016. do 31. listopada 2016., ukupno iznosi 5.232,45 kn neto, da nakon uračunavanja isplaćene neoporezive potpore za bolovanje dulje od 90 dana (2.500,00 kn), kao i iznosa kojeg je tuženik isplatio na ime izgubljene zarade (2.681,68 kn), preostala nepodmirena izgubljena zarada tužitelja iznosi 50,77 kn neto, kao i da razlike obveznih doprinosa iz plaća iznose ukupno 4.696,94 kn (stupac 'g' Tabele 1 iz nalaza) dok razlike po osnovi poreza i prireza iznose 1.304,67 kn (stupac 'h' Tabele 1 iz nalaza).

26. Na ovako sačinjen nalaz i mišljenje stranke nisu isticale primjedbe niti prigovore, a isti u cijelosti prihvaća i ovaj sud obzirom je isti jasan, dosljedan i stručno obrazložen.

27. Slijedom navedenoga, valjalo je obvezati tuženika na isplatu izgubljene zarade tužitelju zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja u iznosu od 6,74 € u skladu sa odredbom čl. 1095. st.1. ZOO-a, kao i da mu isplati kamatu na navedeni iznos sukladno odredbi čl. 29. st.1. ZOO-a, a u svezi s čl. 1086. i čl. 12. st. 1. i st. 4. ZOOP-a od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 22.11.2016. do isplate, dok je u preostalom dijelu za iznos od 471,35 € tužbeni zahtjev s navedenog osnova valjalo odbiti kao neosnovan.

28. Odluka o visini stope zatezne kamate na dosuđene iznose temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i. 8. ZOO.

29. U odnosu na odluku o parničnom trošku valja navesti da je odredbom čl. 154. st. 2 ZPP-a propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, dok je odredbom stavka 5. istoga članka propisano da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Shodno izloženom, a imajući u vidu da je tužitelj uspio sa tužbenim zahtjevom u omjeru od 89,12% (100% u osnovi+78,24% u visini/2=89,12%), a tuženik u omjeru od 10,88%. Kad se uspjeh tuženika oduzme od uspjeha tužitelja valjalo je tužitelju dosuditi naknadu dijela ukupnih troškova u omjeru od 78,24%.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u vezi čl. 151. i čl. 155. st. 1. ZPP. Tužitelju je u skladu sa odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku priznat trošak za: sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 32 Tarife), trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastav podnesaka od 26.04.2017., 21.11.2018., 27.02.2023. i 14.04.2023. u iznosu od po 100 bodova svaki (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 09.11.2017., 13.01.2022. i 07.02.2024. u iznosu od po 100 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak sastava podnesaka 22.11.2017., 25.06.2021., 29.03.2022. i 12.12.2024. u iznosu od po 25 bodova svaki (Tbr. 8/4 Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 15.04.2019., 16.01.2020., 14.01.2021. i 10.05.2021. u iznosu od po 25 bodova svako (Tbr. 9/5 Tarife), odnosno ukupno 1100 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 € (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 2.200,00 €, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 2.750,00 €. Kako tužitelju pripada dio ukupnih troškova u omjeru od 78,24%, istom pripada iznos od 2.151,60 €. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 491,07 eura s naslova troška medicinskog vještačenja (3x), iznos od 265,45 € s naslova troška financijskog vještačenja, za iznos od 82,29 eur s naslova sudske pristojbe na tužbu i iznos od 74,13 € s naslova sudske pristojbe na presudu, tako da sveukupan trošak tužitelja iznosi 3.064,54 €, te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.

29. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 15.09.2021., 07.04.2022. i 05.04.2024. jer nisu bili nužni za raspravljanje. Istima samo dostavlja dokaz o izvršenim uplatama traženih predujmova i sudskih pristojbi. Tužitelju nije priznat niti trošak pristupa na ročište 14.04.2024. obzirom da navedeno ročište nije održano u predmetnom postupku.

30. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

U Zagrebu, dana 28. svibnja 2025.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika