REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

52000 PAZIN, Dršćevka 1

P-130/2022-106

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sucu toga suda Adrijani Labinjan Skok, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli - Pola, Pula, Rovinjska 2a, protiv tuženika GRADA VODNJANA – CITTA DI DIGNANO, Vodnjan, Trgovačka ulica 2, OIB: 15554218499, kojeg zastupa punomoćnik Tiziano Sošić, odvjetnik u Puli, Giuseppe Tartini 15, radi utvrđenja i isplate, nakon javne glavne rasprave održane 16. travnja 2025. koja je održana u prisutnosti zastupnice tužiteljice, RV, zamjenice u Županijskom državnom odvjetništvu u Puli – Pola, te punomoćnika tuženika, Tiziana Sošića, odvjetnika u Puli, na ročištu za objavu 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva temeljem zakona, na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: oranica, pašnjak, vinograd, s ukupnom površinom od 152369 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na 45588/152369 dijela u suvlasništvu tuženika te je tuženik dužan trpjeti brisanje prava (su)vlasništva uz istovremenu uknjižbu prava (su)vlasništva tužiteljice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: oranica, pašnjak, vinograd, s ukupnom površinom od 152369 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na 45588/152369 dijela u suvlasništvu tuženika.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„1.Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva temeljem zakona, na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: oranica, pašnjak, vinograd, s ukupnom površinom od 152369 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na 106371/152369 dijela u suvlasništvu tuženika te je tuženik dužan trpjeti brisanje prava (su)vlasništva uz istovremenu uknjižbu prava (su)vlasništva tužiteljice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: oranica, pašnjak, vinograd, s ukupnom površinom od 152369 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na 106371/152369 dijela u suvlasništvu tuženika.

2.Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 44.063,97 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora 26. listopada 2021. do isplate, u roku 15 dana.

3.Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 9.700,00 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora 26. listopada 2021. do isplate, u roku 15 dana.“

III. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 6.250,73 EUR-a, sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja ove odluke 28. svibnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena (za „ostale odnose“), pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana. "

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 28. travnja 2022. podnijela tužbu protiv tuženika u kojoj u bitnome navodi da se na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora glede utvrđenja prava vlasništva Republike Hrvatske na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: oranica, pašnjak, vinograd, s ukupnom površinom od 152504 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to u 151959/152504 dijela, radi isplate (zbog stjecanja bez osnove) iznosa od 332.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora do isplate te radi isplate (zbog stjecanja bez osnove) iznosa od 9.700,00 EUR-a u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora do isplate, kojeg tuženik nije prihvatio.

2. U tužbi se dalje navodi da je zemljišnoknjižno stanje od pisanja zahtjeva za mirno rješenje spora do pisanja tužbe izmijenjeno glede smanjenja površine od 135 m2, te da JV više nije suvlasnik, s obzirom na to da je za 135 m2, koji su bili u njegovom vlasništvu, smanjena i površina predmetne nekretnine, ali da identitet tužbenog zahtjeva ostao nepromijenjen u odnosu na zahtjev za mirno rješenje spora.

3. Tužiteljica u tužbi također navodi da je na temelju raspoloživih isprava - zemljišnoknjižnih povijesnih izvadaka i drugih isprava, utvrdila kako slijedi:

- predmetna nekretnina u trenutku pisanja zahtjeva za mirno rješenje spora, bila je upisana kao suvlasništvo Grada Vodnjana na 151959/152504 dijela, JV iz [adresa]., na 135/152504 dijela, ŠV iz [adresa] u 410/152504 dijela

[katastarska općina]

- Općina Vodnjan je kao pravni prednik Grada Vodnjana upisana kao vlasnik u cijelosti na temelju uvjerenja Istarske županije, Odjeljka za prostorno uređenje od 17. travnja 1999. i suglasnosti od 2. svibnja 1999. na nekretnini oznake kč. br. [katastarska čestica] šuma, dvije oranice, vinograd, pašnjak, površine 246377 m2 (koja se vodila kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pula)

- kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je na temelju prijavnog lista DGU – Područnog ureda za katastar Pula-Pola, klasa: 932-06/14-02/148 od 14. travnja 2014. i pravomoćnog rješenja DGU, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Klasa: UP/I-932-07/14-02/221 od 11. lipnja 2014. cijepana na kč. br. [katastarska čestica] i kč.br. 1019/374

- na temelju prijavnog lista DGU-Područnog ureda za katastar Pula-Pola, klasa:

932-06/14-02/148 od 8. kolovoza 2014. i pravomoćnog rješenja DGU-PU za katastar Pula-Pola, klasa: UP/I-932-07/14-02/495 od 8. kolovoza 2014. i rješenja o određivanju područja i granica katastarskih općina, klasa: 932-02/11-01/17 od 23. kolovoza 2011. poništena je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pašnjak, šuma sa 75029 m2 uslijed osnivanja nove kč. br. [katastarska čestica] k.o. Fažana

- na temelju prijavnog lista DGU-PU za katastar Pula-Pola, klasa: 932-06/14- 02/782 od 29. siječnja 2015. te pravomoćnog rješenja DGU-PU za katastar Pula-Pola, klasa: UP/I-932-07/15-02/567 od 10. kolovoza 2015. cijepana je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u nove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4. Nadalje se u tužbi navodi da je na temelju ugovora o zamjeni nekretnine zaključenog između [adresa] i ŠV od **.**.2020., ŠV upisana kao suvlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na 410/152504 dijela, dok je na temelju ugovora o prodaji od 17. veljače 2021. zaključenog između [adresa] i JV, isti bio upisan kao suvlasnik te nekretnine na 135/152504 dijela.

5. Tužiteljica navodi da prema uvjerenju o statusu čestice Grada Vodnjana od 16. ožujka 2021. proizlazi da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 16. listopada 1990. i 23. srpnja 1991. nalazila dijelom u zoni rekreacije, dijelom u građevinskom području, nije bila poljoprivredno zemljište, nije bila šumsko zemljište a da prema potvrdi Hrvatskih šuma d.o.o. od 26. travnja 2021., proizlazi da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kao dio matične kč. br. [katastarska čestica]) na dan 16. listopada 1990. nalazila u šumskogospodarskoj osnovi, odnosno da je obuhvaćena važećim Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske u gospodarskoj jedinici "Magran-Cuf". Matična k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodila se kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pula na dan 16. 10. 1990.

6. Kako je na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90; dalje: ZID ZŠ), 16. listopada 1990., matična k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bila u šumsko gospodarskoj osnovi tužiteljica zaključuje da je sporna nekretnina temeljem ZID ZŠ postala vlasništvo Republike Hrvatske.

7. Tužiteljica ističe da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po kulturi poljoprivredno zemljište te je u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj: 34/91) 24. srpnja 1991. bila poljoprivredno zemljište, bez obzira na prostornoplansku namjenu.

8. S obzirom na navedeno tužiteljica smatra da je tuženik s predmetnom nekretninom raspolagao na način da je dio prodao na temelju ugovora o prodaji od 17. veljače 2021. zaključenog između [adresa] i JV te je isti bio upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine na 135/152504 dijela.

9. Nadalje da je tuženik je raspolagao i s dijelom predmetne nekretnine, na način da je kao nevlasnik zaključio ugovor o zamjeni nekretnine s ŠV te da je ista upisana kao suvlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na 410/152369 dijela.

10. Tužiteljica ističe da je novčani dio u vrijednosti prodanog i zamijenjenog dijela sporne nekretnine stečen bez pravne osnove i da je tuženik dužan tužiteljici naknaditi vrijednost postignute koristi sa zakonskim zateznim kamatama.

11. Slijedom navedenog i navoda iz podneska od 4. studenog 2022., kojim je ispravljen tužbeni zahtjev, predloženo je da sud donese presudu kako slijedi: "I. Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva temeljem Zakona na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: oranica, pašnjak, vinograd, s ukupnom površinom od 152369 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na 151959/152369 dijela u suvlasništvu tuženika te je tuženik dužan trpjeti brisanje prava (su)vlasništva uz istovremenu uknjižbu prava (su)vlasništva tužiteljice na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], oznaka zemljišta: oranica, pašnjak, vinograd, s ukupnom površinom od 152369 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na 151959/152369 dijela u suvlasništvu tuženika.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 44.063,97 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora 26. listopada 2021. do isplate, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 9.700,00 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora 26. listopada 2021. do isplate, u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati troškove parničnog postupka u roku 15 dana. "

12. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev i sve činjenične navode tužiteljice, osim onih koje tuženik izričito prizna u tijeku parnice.

13. Tuženik ističe prigovor presuđene stvari. Naime, da je iz činjenične osnove tužbe vidljivo da je sporna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od 152369 m2, nastala od matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od 246377 m2, a da je među strankama ove parnice u odnosu na zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na istoj nekretnini već pravomoćno okončana parnica koja je vođena pred Općinskim sudom u Puli – Pola pod posl. br. P-1250/13. U toj parnici donesena je pravomoćna presuda P-1250/13 od 31. listopada 2014. (potvrđena presudom Županijskog suda u Puli – Pola posl. br. Gž- 1122/15 od 21. prosinca 2015.), kojom je u točci I. odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica Republika Hrvatska vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je tuženik Grad Vodnjan dužan trpjeti brisanje upisa prava vlasništva tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske. Nadalje, u točci II. iste presude djelomično je prihvaćen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim je utvrđeno da je tužiteljica Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u nalazu i mišljenju vještaka mjernične struke LV (dopuna II dio), a koji je sastavni dio presude, na skici mjesta označen slovom A, ukupne površine 18870 m2, te da se nalaže tuženiku Gradu Vodnjanu da, nakon što bude pozvan od strane tužiteljice Republike Hrvatske, dozvoli cijepanje te nekretnine u skladu sa dopunom nalaza i mišljenja – II dio vještaka mjernične struke LV i skicom mjesta, kao i provedbu elaborata o cijepanju kroz katastarski elaborat i zemljišnu knjigu.

14. Tuženik navodi da tužiteljica Republika Hrvatska nikada nije pozvala tuženika Grad Vodnjan da, sukladno točci II. spomenute pravomoćne presude, dozvoli cijepanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i provođenje cijepanja kroz katastarski operat i zemljišnu knjigu te uknjižbu prava vlasništva na novonastaloj čestici tj. dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 18870 m2 označenu slovom A u nalazu i mišljenju vještaka mjernične struke LV (dopuna II dio).

15. Prijedlogom za mirno rješenje spora tužiteljice Republike Hrvatske i tužbenim zahtjevom u ovoj parnici tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva na suvlasničkom udjelu od 151959/152369 novonastale k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastala kao dio matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) površine 152369 m2, dok je citiranom pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužiteljica vlasnica dijela matične k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 18870 m2. Iz navedenog razloga tuženik Grad Vodnjan je otklonio zahtjev za mirno rješenja spora, te se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

16. Tuženik predlaže da sud prvenstveno odbaci točku I. tužbenog zahtjeva tužiteljice, temeljem odredbe iz članka 333. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, osnovom istaknutog prigovora presuđene stvari

17. Tuženik ističe da je neosnovan i obvezno pravni dio tužbenog zahtjeva radi isplate, kojim tužiteljica traži isplatu temeljem stjecanja bez osnove iz članka 1111. Zakona o obveznim odnosima. Suvlasnički udjeli k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastala od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koji su ustupljeni Ugovorom o zamjeni nekretnina od **.**.2020. ŠV i Ugovorom o prodaji od **.**.2021. JV, u naravi predstavljaju fizički određeni dio spomenute čestice koji je utvrđen na skici u privitku navedenih pravnih poslova.

18. Stoga tuženik smatra da je valjano i zakonito raspolagao dijelovima nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastala od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koji nisu pripali u vlasništvo tužiteljici Republici Hrvatskoj na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Puli – Pola posl. br. P-1250/13 od 31. listopada 2014. jer se nalaze izvan dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u nalazu i mišljenju vještaka mjernične struke LV (dopuna II dio), a koji je sastavni dio pravomoćne presude, na skici mjesta označen slovom A, ukupne površine 18870 m2.

19. U predmetu je proveden dokazni postupak uvidom u dokumentaciju u spisu i to u zahtjev za mirno rješenje spora od 20. listopada 2021., odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora od 13. siječnja 2022., presudu Općinskog suda u Puli – Pola posl. br. P-1250/13 od 31. listopada 2014., u presudu Županijskog suda u Puli – Pola posl. br. Gž-1122/15 od 21. prosinca 2015., u izvatke iz zemljišne knjige, u dopunu nalaza i mišljenja vještaka mjernične struke LV od 1.4.2014. izrađena za predmet Općinskog suda u Puli, P-1250/13, ugovor o zamjeni nekretnina od 30. lipnja 2020., u povijest promjena na katastarskim česticama od 3.3.2021., u uvjerenje o statusu čestice od 16.3.2021., u dopis Hrvatskih šuma od 26.4.2021., preslik zbirke isprava Općinskog suda u Puli – Pola, Z-10852/20, Z-3112/21, Z-2044/99, Z-1606/16, Z-9921/14, Z-6999/14, Z-9559/15, uvidom u spis predmeta Općinskog suda u Puli – Pola posl. br. P-1250/2013 i P-965/2013, u račune CONTRADA d.o.o. broj 11/20/07, broj 12/21/08, broj 14/20/07, broj 19/20/07, broj 24/19/06, broj 24/20/07, broj 26/21/08, broj 28/20/07, broj 35/20/07, broj 39/19/06, broj 40/20/07, u pisane iskaze svjedoka GV, IV, SV, VV, FV, uvjerenje o statusu čestice, klasa: 350-01/23-10/000026, urbroj: 2163-10- 04-01/52-23-0002 od 2. veljače 2023., skica izmjere izrađene od strane Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Tanje Topolovec iz svibnja 2020., Ugovor o prodaji kojega je tuženik zaključio sa DV **.**.2021. sa skicom lica mjesta, uviđajem na licu mjesta 21. travnja 2023. i 30. listopada 2024., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernične struke Tina Verbanca od 17. studenog 2023., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka gospodarske struke Snježane Basaneže Pavletić od 10. veljače 2024., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka graditeljske struke Ante Bandića od 9. siječnja 2025., u dopunu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjernične struke Tina Verbanca od 23. siječnja 2025., u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka gospodarske struke Ranka Anđelinija od 20. siječnja 2025., saslušanjem vještaka Tina Verbanca, Ante Bandića i Ranka Anđelinija.

20. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

21. Tužiteljica Republika Hrvatska tvrdi da je pravo suvlasništva od 151959/152369 dijela na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], površine 152369 m2 (nastale cijepanjem od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), stekla na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/1990) od 16. listopada 1990. i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 34/1991) od 24. srpnja 1991. Nadalje, tužiteljica zahtijeva od tuženika, temeljem stjecanja bez osnove, isplatu iznosa od 44.063,97 eura i iznosa od 9.700,00 EUR-a, sve sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora 26. listopada 2021. do isplate, na ime suvlasničkih udjela sporne nekretnine koju je tuženik otuđio ŠV i JV.

22. Među strankama nije sporno:

- da se prije podnošenja ove tužbe tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora glede utvrđenja njenog prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], oranica, pašnjak, vinograd, s ukupnom površinom od 152504 m2, k. o. [katastarska općina], i to u 151959/152504 dijela, te radi isplate (zbog stjecanja bez osnove) iznosa od 332.000,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora do isplate te radi isplate (zbog stjecanja bez osnove) i iznosa od 9.700,00 EUR-a u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan isplate, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od dana primitka zahtjeva za mirno rješenje spora do isplate,

- da je tuženik u odgovoru od 13. siječnja 2022. naveo kako ne prihvaća predmetni zahtjev za mirno rješenje spora te osporava navode iz zahtjeva kao neosnovane,

- da je predmetna nekretnina u trenutku pisanja zahtjeva za mirno rješenje spora bila upisana kao suvlasništvo Grada Vodnjana na 151959/152504 dijela, JV iz [adresa], u 135/152504 dijela, ŠV iz [adresa], u 410/152504 dijela,

- da je zemljišnoknjižno stanje od pisanja zahtjeva za mirno rješenje spora do pisanja tužbe izmijenjeno glede smanjenja površine od 135 m2, da JV više nije suvlasnik, s obzirom na to da je za 135 m2, koji su bili u njegovom vlasništvu, smanjena i površina predmetne nekretnine,

- da je Općina Vodnjan, kao pravni prednik Grada Vodnjana, bila upisana kao vlasnik u cijelosti na temelju uvjerenja Istarske županije, Odjeljka za prostorno uređenje od 17. travnja 1999. i suglasnosti od 2. svibnja 1999. na nekretnini oznake kč. br. [katastarska čestica] šuma, dvije oranice, vinograd, pašnjak, površine 246377 m2 (koja se vodila kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pula),

- da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju prijavnog lista DGU – Područnog ureda za katastar Pula-Pola, klasa: 932-06/14-02/148 od 14. travnja 2014. i pravomoćnog rješenja DGU, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Klasa: UP/I-932- 07/14-02/221 od 11. lipnja 2014. cijepana na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica],

- da je na temelju prijavnog lista DGU-Područnog ureda za katastar Pula-Pola, klasa: 932-06/14-02/148 od 8. kolovoza 2014. i pravomoćnog rješenja DGU-PU za katastar Pula-Pola, klasa: UP/I-932-07/14-02/495 od 8. kolovoza 2014. i rješenja o određivanju područja i granica katastarskih općina, klasa: 932-02/11-01/17 od 23. kolovoza 2011. poništena kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pašnjak, šuma sa 75029 m2, uslijed osnivanja nove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je na temelju prijavnog lista DGU-PU za katastar Pula-Pola, klasa: 932- 06/14-02/782 od 29. siječnja 2015. te pravomoćnog rješenja DGU-PU za katastar Pula-Pola, klasa: UP/I-932-07/15-02/567 od 10. kolovoza 2015. cijepana kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u nove kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je na temelju ugovora o zamjeni nekretnine zaključenog između [adresa] i ŠV od **.**.2020., ŠV upisana kao suvlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na 410/152504 dijela, dok je na temelju ugovora o prodaji od 17. veljače 2021. zaključenog između [adresa] i JV, isti bio upisan kao suvlasnik te nekretnine na 135/152504 dijela,

- da se matična k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vodila kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pula na dan 16. listopada 1990.

- da je Općinski sud u Puli – Pola donio presudu P-1250/13 od 31. listopada 2014. (potvrđena presudom Županijskog suda u Puli – Pola posl. br. Gž-1122/15 od 21. prosinca 2015.), kojom je u točci I. odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica Republika Hrvatska vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je tuženik Grad Vodnjan dužan trpjeti brisanje upisa prava vlasništva tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske, te da je u točci II. te presude djelomično prihvaćen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim je utvrđeno da je tužiteljica Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u nalazu i mišljenju vještaka mjernične struke LV (dopuna II dio), a koji je sastavni dio presude, na skici mjesta označen slovom A, ukupne površine 18870 m2, te da se nalaže tuženiku Gradu Vodnjanu da, nakon što bude pozvan od strane tužiteljice Republike Hrvatske, dozvoli cijepanje te nekretnine u skladu sa dopunom nalaza i mišljenja – II dio vještaka mjernične struke LV i skicom mjesta, kao i provedbu elaborata o cijepanju kroz katastarski elaborat i zemljišnu knjigu, jer da će isto u protivnom zamijeniti ta presuda.

23. Sporno je radi li se o presuđenoj stvari, je li tužiteljica temeljem zakona stekla vlasništvo na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je sporan i zahtjev za isplatu.

24. Za utvrđivanje identiteta spora bitan je subjektivni (stranke) i objektivni identitet spora. Glede objektivnog kriterija dvije parnice su identične ako je u objema istaknut sadržajno isti tužbeni zahtjev i ista činjenična osnova s obzirom na koju je istaknut tužbeni zahtjev.

25. Iz tužbe koju je tužiteljica Republika Hrvatska podnijela protiv tuženika Grada Vodnjana kod Općinskog suda u Puli u predmetu P-1250/13 (prije P-2219/07 i P2596/10) proizlazi da je podnesena radi utvrđenja prava vlasništva, pored ostalih i u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz navod da je pretvorba društvenog vlasništva na toj nekretnini izvršena temeljem članka 362. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema kojoj da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenog vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluju predmnjeve iz stavka 1. i 2. istog članka o pravu vlasništva nekretnine u društvenom vlasništvu osobe koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a koja nekretnina da se prema uvjerenju o statusu i prema podacima Prostornog plana Općine Pula nalazila na dan 16. listopada i 23. srpnja 1991. izvan granica građevinskog područja, unutar zone rekreacije. U podnesku od 21. ožujka 2011. tužiteljica je navela da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 16. listopada 1990. nalazila u šumskogospodarskoj osnovi i da je bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, da je stoga na taj dan predstavljala šumu odnosno šumsko zemljište te da je pretvorba prava vlasništva izvršena temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/1990) njegovim stupanjem na snagu 16. listopada 1990.

26. Presudom Općinskog suda u Puli – Pola, P-1250/13 od 31. listopada 2014. (potvrđena presudom Županijskog suda u Puli – Pola posl. br. Gž-1122/15 od 21. prosinca 2015.), je u točci I. odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica Republika Hrvatska vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je tuženik Grad Vodnjan dužan trpjeti brisanje upisa prava vlasništva tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske, te je u točci II. te presude djelomično prihvaćen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim je utvrđeno da je tužiteljica Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u nalazu i mišljenju vještaka mjernične struke LV (dopuna II dio), a koji je sastavni dio presude, na skici mjesta označen slovom A, ukupne površine 18870 m2, te se nalaže tuženiku Gradu Vodnjanu da, nakon što bude pozvan od strane tužiteljice Republike Hrvatske, dozvoli cijepanje te nekretnine u skladu sa dopunom nalaza i mišljenja – II dio vještaka mjernične struke LV i skicom mjesta, kao i provedbu elaborata o cijepanju kroz katastarski elaborat i zemljišnu knjigu, jer da će isto u protivnom zamijeniti ta presuda.

27. Iz obrazloženja presude proizlazi da se o tužbenom zahtjevu odlučivalo s obzirom na činjenični supstrat tužbe kojim se tvrdilo da je tužiteljica stekla pravo vlasništava cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine broj 41/1990) njegovim stupanjem na snagu 16. listopada 1990.

28. Slijedom navedenog, postoji subjektivni i objektivni identitet spora s obzirom na činjeničnu osnovu stjecanja prava vlasništva tužiteljice u odnosu na tuženika temeljem Zakona o šumama u odnosu na cijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u vrijeme donošenja presude Općinskog suda u Puli nije postojala ali je kasnije nastala upravo cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te stoga s iste osnove tužbeni zahtjev nije dopušten jer se radi o presuđenoj stvari u smislu odredbe članka 333. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. -Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. -Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP).

29. U odnosu na činjeničnu osnovu tužbe u ovoj parnici kojom tužiteljica tvrdi da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila poljoprivredno zemljište na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, i da je vlasništvo stekla temeljem toga zakona, ne radi se o presuđenoj stvari (jer po toj činjeničnoj osnovi nije donesena presuda) te je tužba dopuštena.

30. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 34/1991), koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991., u čl. 3. st. 1. propisano je da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska.

31. Određenje poljoprivrednog zemljišta navedeno je u članku 2. stavak 1. i 2. tog Zakona. Tako se poljoprivrednim zemljištem u smislu toga zakona smatraju poljoprivredne površine: oranice, povrtnjaci, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivrednim zemljištem u smislu toga zakona smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih gradskih jezgri koje će utvrditi skupština općine.

32. Iz uvjerenja o statusu čestice Grada Vodnjana - Dignano od 16. ožujka 2021., proizlazi da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 16. listopada 1990. i 23. srpnja 1991. nalazila dijelom u zoni rekreacije, dijelom u građevinskom području, nije bila poljoprivredno zemljište, nije bila šumsko zemljište.

33. Radi identifikacije nekretnine koja je predmet tužbe, radi utvrđenja njena statusa na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, radi identifikacije površine na koju se odnosi izreka presude Općinskog suda u Puli – Pola, P-1250/13-88 od 31. listopada 2014., i radi identifikacije površine koju je tužitelj otuđio ŠV i JV, proveden je uviđaj 21. travnja 2023. uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernične struke Tina Verbanca i gospodarske struke Snježane Basaneže Pavletić.

34. U nalazu i mišljenju dostavljenom 17. studenog 2023., kojeg je iznio i na ročištu 27. svibnja 2024., vještak Tino Verbanac u bitnome je naveo da je prilikom uviđaja na licu mjesta u k. o. [katastarska općina] izvršena identifikacija:

- k. č. [katastarska čestica] upisana je kao pašnjak površine 8679 m2. Parcela u naravi predstavlja u sjevernom dijelu masline, u istočnom dijelu makiju, u zapadnom dijelu pašnjak

- k. č. [katastarska čestica] upisana je kao oranica površine 58070 m2, vinograd površine 4600 m2 i pašnjak površine 89699 m2. Parcela u naravi predstavlja dijelom pašnjak, dijelom neobrađene površine, dijelom površine zaraštene u makiju i puteve.

35. Izrađena je ortofoto karta na kojoj su crvenom linijom zaokružene predmetne nekretnine.

36. Izrađena je Skica lica mjesta na kojoj je prikazano:

- zelenom bojom dio k. č. [katastarska čestica] koji je tužiteljica stekla točkom II. pravomoćne presude Općinskog suda u Puli, P-1250/13, približne površine 530 m2

(površina planimetrirana na kopiji katastarskog plana)

- plavom bojom dio k. č. [katastarska čestica] koji je bio predmet ugovora o zamjeni zemljišta između [adresa] i ŠV ( površine 410 m2)

- crvenom bojom k. č. [katastarska čestica] (nastala cijepanjem od k. č. [katastarska čestica]) koja je bila predmet Ugovora o prodaji između Grada [adresa] i JV (površine 135 m2).

37. Izrađena je fotodokumentacija predmetnih nekretnina.

38. U nalazu i mišljenju dostavljenom 14. veljače 2024., vještak Snježana Basaneže Pavletić, na okolnost statusa k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], na dan 24. srpnja 1991. odnosno je li ta nekretnina bila poljoprivredno ili neizgrađeno građevinsko zemljište, na temelju pribavljenih pisanih podataka u bitnome je navela mišljenje da se predmetna čestica na navedeni datum dijelom nalazila unutar granica građevinskog područja (označeno na izvodu kopije prostornog plana žutom bojom), a dijelom izvan građevinskog područja unutar granica zone rekreacije (označeno na izvodu kopije prostornog plana zelenom bojom) i dijelom unutar zaštitnog obalnog pojasa (označeno na izvodu kopije prostornog plana ispresijecanom plavom linijom).

39. U odnosu na katastarske kulture, također nisu utvrđene promjene, kako u katastru zemljišta, tako i u naravi, osim u dijelu površine pašnjaka, čija je površina umanjena zbog provedene parcelacije za 135 m2, kolika je površina k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], nastale od predmetne čestice.

40. Usporedbom utvrđenog stanja sa skicom lica mjesta mjerničnog vještaka

Tina Verbanca, od 17.11.2023. zaključila je:

- da se dio k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koji je tužiteljica stekla točkom II. pravomoćne presude OS Pula, P-1250/13, približne površine 530 m2, na dan 24. srpnja 1991. nalazio izvan građevinskog područja unutar granica zone rekreacije,

- da se dio k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koji je bio predmet ugovora o zamjeni zemljišta između [adresa] i ŠV (površine 410 m2), na dan 24. srpnja 1991. nalazio unutar građevinskog područja,

- da se k. č. [katastarska čestica] (nastala cijepanjem od k. č. [katastarska čestica]) u k. o. [katastarska općina], koja je bila predmet Ugovora o prodaji između Grada Vodnjana i JV (površine 135 m2), na dan 24. srpnja 1991. nalazio izvan građevinskog područja unutar granica zone rekreacije.

41. Vještak Snježana Basaneže Pavletić je na ročištu 27. svibnja 2024. ustrajala kod navoda iz pisanog nalaza i mišljenja u kojem je opisala katastarske čestice prema identifikaciji mjerničnog vještaka, navela elemente na kojima je temeljila očitovanje na okolnost kulture odnosno namjene k. č. br. [katastarska čestica], nastale od 1019/1 u k. o. [katastarska općina], na dan 24. srpnja 1991., kao i kod zaključnog mišljenja da se na identificiranim česticama i njihovim dijelovima koji su otuđeni ugovorima od strane tuženika, ne radi o statusu poljoprivrednog zemljišta na dan 24. srpnja 1991.

42. Na upite je u bitnome odgovorila da je kao temelj zaključivanja po zadatku suda o statusu predmetnog zemljišta na dan 24. srpnja 1991. bio prostorni plan Općine Vodnjan, da u područje struke gospodarskog vještaka ne spada donošenje mišljenja o tome radi li se o neizgrađenom građevinskom zemljištu. U područje njene struke spada vještačenje radi li se o poljoprivrednom zemljištu. U konkretnom slučaju nekretnine koje su bile predmet vještačenja zaključila je da se ne radi o poljoprivrednom zemljištu na dan 24. srpnja 1991. Na upit da se izjasni o statusu nekretnine na traženi datum a neovisno o tome što je navedeno u prostornom planu i katastru, izjavila je da na terenu nisu zatečene nikakve višegodišnje kulture osim maslinika koji može biti mlađi od 24. srpnja 1991. a da bi se moglo znati što su te nekretnine bile u stvarnosti na taj datum bilo bi potrebno npr. imati i neku fotografiju tog terena, a tako nešto nije imala na uvidu.

43. Tužiteljica nije prihvatila nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka te je predložila provođenje vještačenja po vještaku građevinske struke na okolnost razgraničenja poljoprivrednog zemljišta u odnosu na građevinsko zemljište prema odredbi čl. 3. Zakona o građevinskom zemljištu (NN 54/80, 42/86, 41/88, 16/90 i 53/90, dalje: ZGZ) i u smislu odredbe čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91) odnosno da vještak utvrdi jesu li predmetne nekretnine bile neizgrađeno građevinsko zemljište u smislu gore citiranih odredbi zakona, kao i novo poljoprivredno vještačenje radi utvrđenja činjenica po čl. 2. st. 1. i 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 34/91).

44. Tuženik se protivio dokaznom prijedlogu tužiteljice jer da je prethodni postupak zaključen, da tužiteljica nije pravodobno predložila provođenje građevinskog vještačenja, da ranije nije navodila ove okolnosti, da u međuvremenu ne postoji niti jedna nova okolnost na temelju koje bi tužiteljici bilo dozvoljeno predlagati novo vještačenje ili na druge okolnosti na koje je to mogla učiniti već tužbom ili do zaključenja prethodnog postupka.

45. Tužiteljica je navela da iz nalaza gospodarskog vještaka proizlazi da u popisu korištene stručne literature nije naveden Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 1991. (NN 34/91) a da je cijeli nalaz i mišljenje trebao odgovoriti na pitanje o statusu zemljišta u smislu čl. 2. i 3. tog zakona.

46. Tuženik se protivio stavu tužiteljice jer da je vještak u potpunosti odgovorio na zadatak a da činjenica što Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 1991. nije izrijekom citiran u popisu literature ne znači da vještak taj zakon nije imao na umu prilikom izrade nalaza i mišljenja.

47. Uvažavajući da je tužiteljica u tužbi predložila provođenje uviđaja i vještačenja na okolnost utvrđenja statusa sporne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. (odlučno je da je prije zaključenja prethodnog postupka predloženo vještačenje, nije presudno je li predložena vrsta vještačenja jer o tome odlučuje sud ovisno koja je specijalnost potrebna za odgovoriti na pitanje o kojem sud nema stručna znanja), da je radi odgovora na to pitanje bitno i je li se radilo o neizgrađenom građevinskom zemljištu a vještak Snježana Basaneže Pavletić je izjavila da to ne spada u njenu struku, te je radi sveobuhvatnog utvrđenja činjenica za donošenje zaključka o statusu nekretnine na navedeni datum ponovo proveden uviđaj uz kombinirano vještačenje po vještacima mijernične, graditeljske i gospodarske struke.

48. Vještak mjernične struke, Tino Verbanac, je u cijelosti ustrajao kod navoda iz svog osnovnog nalaza i mišljenja kao i dopunskog nalaza u kojem se očitovao o duljini puteva koji se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tu duljinu je izračunao grafičkom metodom na ortofoto karti i iznosi cca 1884 m, približna širina puteva iznosi cca 3 m, a ukupna površina puteva iznosi 5652 m2.

49. Vještak graditeljske struke, Ante Bandić, je u pisanom nalazu i mišljenju, naveo dokumentaciju u koju je izvršio uvid, naveo je stanje zatečeno na dan uviđaja, stručnu literaturu koju je koristio, pojasnio pojmove važne za razumijevanje nalaza i mišljenja te, te je kao i na ročištu 16. travnja 2025., iznio mišljenje i zaključak, (a što da proizlazi i iz Uvjerenja o statusu čestice Klasa: 350-01/23-10/000324 od 26.1.2024. Odsjeka za komunalne poslove, prostorno uređenje i gradnju Grada Vodnjana), da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991.:

- u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu imala status građevinskog zemljišta

- u zoni rekreacije imala u cjelini status poljoprivrednog zemljišta iz razloga što se niti jedna od mogućih rekreacijskih i sportsko rekreacijskih građevina i građevina koje se po svojoj namjeni grade van građevinskog područja (objekti infrastrukture, zdravstveni i slični objekti te gospodarski i stambeni objekti namijenjeni poljoprivredi) na ovoj čestici nisu izgradili/realizirali temeljem rješenja za građenje ili drugog dokumenta izdanog do 24. srpnja 1991.

50. Izgradnjom bilo kojeg objekta izvan granica građevinskog područja na zakoniti način zemljište ispod građevine i eventualno njegova okućnica steklo bi status izgrađenog građevinskog zemljišta.

51. Namjena/status k. č. [katastarska čestica] (odnosno k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] utvrđena je prostornim planom bivše Općine Pula važećim na dan 24. srpnja 1991. („Službene novine Općine Pula“, broj 26/83, 55/84 i 11/87 ). Odredbama za provođenje navedenog Plana i njegovim grafičkim dijelom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] definirana je dijelom kao građevinsko područje naselja, dijelom kao zona rekreacije izvan građevinskog područja dok se dijelom nalazila unutar zaštitnog obalnog pojasa u kojemu se graditi moglo samo na osnovu provedbenog plana (članak 45. Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora, NN 54/80, 16/86, 18/89 i 34/91.) 52. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 23./24. srpnja 1991. bila je neizgrađeno građevinsko zemljište u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu čestice koji dio se nalazio unutar građevnog područja [adresa], jer se na ovom dijelu čestice na zakoniti način temeljem odobrenja za građenje nije izgradio niti jedan objekt, niti je na čestici zatečen/zatečeni drugi objekt/objekti za koje je potrebna građevinska dozvola ili drugo odobrenje za građenje sukladno u to vrijeme važećem Zakonu o izgradnji objekata ("Narodne novine" br. 52/81., 12/82., 47/86., 54/86, pročišćeni tekst, 18/87., 42/88., 29/89., 33/89. i 34/91).

53. Vještak gospodarske struke, Ranko Anđelini, je u pisanom nalazu i mišljenju, kao i na ročištu 16. travnja 2025., naveo u bitnome da je k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991. samo dijelom predstavljala poljoprivredno zemljište, da je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta iznosila oko 45800 m2, što je predstavljalo oko 31 % ukupnog dijela nekretnine.

54. Na upite što je na dan 24. srpnja 1991. ta nekretnina predstavljala u preostalom dijelu od 69 %, osim puteva, odgovorio je, ne ulazeći u pravni osnov definicije šumskogospodarske osnove, a na osnovu izvršenog uviđaja, veći dio preostalog dijela (izvan prikazane poljoprivredne zone PZ-1 i PZ-2) obrastao je u dijelom nisko raslinje i drvnu masu različite sastojine i različitog porasta te su pojedina stabla starosti veće od 35 godina, odnosno dio zatečene drvne mase postojao je i na dan 24. srpnja 1991. Nije mogao točnom preciznošću odrediti površinu koja je bila obrasla drvnu masu na predmetni dan, s obzirom da je na pojedinim dijelovima nekretnine danom uviđaja bila vidljiva drvna masa kategorije koljika i letvika, koje nisu postojale na predmetni datum 1991.

55. Vještak je nadalje izjavio da prema stanju u katastru ukupna površina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] iznosi 148455 m2, te je u odnosu na tu površinu izračunao da se na poljoprivredno zemljište odnosi 31 % te površine, što daje 45800 m2. U toj površini nisu uračunati putevi. Kada se površina od 45800 m2 stavi u omjer u odnosu na površinu od 152369 m2, koja je navedena u tužbi, tada postotak poljoprivrednog zemljišta iznosi 30 %.

56. Na upite vještak građevinske struke pojasnio je da je on u nalazu i mišljenju naveo da je navedena čestica na dan 24. srpnja 1991. bila neizgrađeno građevinsko zemljište u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu čestice koji se nalazio unutar građevnog područja [adresa], a u mišljenju je naveo da se u preostalom dijelu radilo o zoni rekreacije, zoni zaštitnog obalnog pojasa, zoni sporta, koje je sve okarakterizirao sa statusom poljoprivrednog zemljišta prema prostorno planskoj namjeni. Objasnio je da po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i zemljište koje ima prostorno plansku namjenu građevinskog zemljišta, do privođenja namjeni izdavanjem građevinske dozvole, po tom zakonu ima status poljoprivrednog zemljišta.

57. Na upit je li onda time površina poljoprivrednog zemljišta veća u odnosu na nalaz gospodarskog vještaka, izjavio je da je gospodarski vještak svoju procjenu dao na temelju stvarne namjene zemljišta dok je on dao mišljenje na temelju prostorno planske namjene.

58. Na daljnje upite da vještaci pojasne koji je status mjerodavan za predmetnu nekretninu ako se uzme da je na dan 24. srpnja 1991. nekretnina bila u šumskogospodarskoj osnovi, vještak graditeljske struke je izjavio da on u nalazu razgraničava da li se zemljište nalazi unutar granica građevinskog područja i da li je po nekom drugom aktu zemljište pretvoreno u građevinsko, dok je sve ostalo zemljište izvan granica građevinskog područja poljoprivredne namjene, ne ulazeći pri tome da li je po kulturi šuma, livada, oranica i sl.

59. Vještak gospodarske struke na isti upit je izjavio da je za odgovor na postavljeni zadatak u obzir uzeo samo činjenicu da li se predmetna nekretnina odnosno pojedini njeni dijelovi na predmetni datum mogla ili se je koristila za poljoprivrednu proizvodnju, ne ulazeći u činjenicu je li ili nije bila u šumskogospodarskoj osnovi. S obzirom da je položaj opisanih poljoprivrednih dijelova nekretnine u razdoblju od 1968. do dana uviđaja gotovo nepromijenjen, za pretpostaviti je da pravni subjekt koji gospodari nekretninama u šumskogospodarskoj osnovi nije imao interesa da predmetne poljoprivredne površine pretvori u šumske površine.

60. Slijedom navedenih nalaza i mišljenja vještaka, koji su dani jasno i određeno na postavljeni zadatak kao i na upite suda i stranaka utvrđuje se da je k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991., i u dijelovima u kojima se prema prostorno planskoj dokumentaciji nalazila unutar granica građevinskog područja, predstavljala neizgrađeno građevinsko zemljište. Prema podrobnom nalazu i mišljenju građevinskog vještaka, i ostali dijelovi te nekretnine, koji su se nalazili izvan granica građevinskog područja (u zoni rekreacije, u zoni zaštitnog obalnog pojasa) su sa stajališta njegove struke poljoprivredno zemljište.

61. Gospodarski vještak je na temelju odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu utvrdio površinu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja je na da 24. srpnja 1991. predstavljala poljoprivredno zemljište, i to 45800 m2 (u kojoj površini nije se nalazila mreža puteva, niti nisko raslinje i drvna masa različite sastojine i različitog porasta, niti površina koju je tužiteljica stekla po pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Puli, P- 1250/13, kao ni dijelovi nekretnine koje je tuženik otuđio ŽV i JV – što je vidljivo i usporedbom prikaza tih dijelova površina na skici mjerničnog vještaka na listu 368 spisa te PZ-1 i PZ-2 gospodarskog vještaka na listu 526 spisa).

62. Slijedom navedenog, kako dijelovi nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kojim je tuženik raspolagao u korist ŽV i JV nisu predstavljali poljoprivredno zemljište na dan 24. srpnja 1991., odbijen je kao nesnovan tužbeni zahtjev za isplatu naknade koju je tuženik ostvario za raspolaganje tim zemljištem u iznosu od 44.063,97 eura i 9.700,00 EUR-a, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od primitka zahtjeva za mirno rješenje spora 26. listopada 2021. do isplate.

63. Na površini k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] od 45800 m2, za koju je utvrđeno da je na dan 24. srpnja 1991. predstavljala poljoprivredno zemljište tuženik nije mogao steći pravo vlasništva dosjelošću.

64. Naime, po odredbi članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (stavak 1.), samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.), samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 3.).

65. Slijedom navedene odredbe, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini zahtijeva se propisana kvaliteta posjeda, i u svakom slučaju posjed mora biti pošten.

66. Po odredbi članka 18. stavak 3. . Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

67. Od stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 34/1991), 24. srpnja 1991., koji je propisao da je tužiteljica postala vlasnik nekretnina koje su bile u društvenom vlasništvu i koje su bile poljoprivredno zemljište, tuženik, niti njegov pravni prednik, nisu mogli biti savjesni (pošteni) posjednici k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u djelu u kojem se radilo o poljoprivrednom zemljištu, jer pravna osoba ne može reći da nije znala za taj propis i da s obzirom na okolnosti nije imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed, te ga stoga ne štiti niti odredba članka 130. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015, 94/2017, nadalje ZV).

68. Utoliko nisu relevantni iskazi svjedoka o tome da je tuženik vršio posjed na toj nekretnini i na koji način je vršio posjed.

69. Slijedom navedenog, kako je tuženik uknjižen u 151959/152369 dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a poljoprivredno zemljište na dan 24. srpnja 1991. predstavljalo je 45800 m2 odnosno 30% površine, valjalo je utvrditi da je tužiteljica u tom omjeru stekla pravo vlasništva temeljem zakona na suvlasničkom dijelu na kojem je upisan tuženik a to je 45588/152369 dijela, dok je za 106371/152369 dijela tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

70. Stranke su zatražile naknadu parničnih troškova.

71. Tužiteljica je uspjela u parnici u omjeru od 30% a tuženik u omjeru od 70% pa je u skladu s odredbom članka 151. stavak 3., članka 154. stavak 2., i članka 155. ZPP-a tužiteljica dužna naknaditi tuženiku u omjeru od 40% troškove koji su mu nastali a bili su potrebni za vođenje parnice, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate.

72. Tuženik je zatražio naknadu slijedećih troškova postupka (vrijednost predmeta spora 67.043,33 eura) za:

- Sastav odgovora na Zahtjev za mirno rješenje spora: 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Sastav podneska od 29.06.2022. = 25 bodova, odnosno 50,00 EUR (+ PDV 25% = 12,50 EUR) = 62,50 EUR;

- Sastav Odgovora na tužbu od 12.07.2022. = 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Zastupanje na pripremnom ročištu od 27.10.2022.: 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Sastav podneska od 22.11.2022. = 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Zastupanje na pripremnom ročištu od 24.01.2023.= 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Sastav podneska od 25.01.2023. = 25 bodova, odnosno 50,00 EUR (+ PDV 25% = 12,50 EUR) = 62,50 EUR;

- Sastav podneska od 27.02.2023. (dostava pisanih iskaza svjedoka) = 25 bodova, odnosno 50,00 EUR (+ PDV 25% = 12,50 EUR) = 62,50 EUR;

- Zastupanje na uviđaju na licu mjesta od 21.04.2023.= 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Sastav podneska od 03.10.2023. (dostava ugovora i skica lica mjesta) = 25 bodova, odnosno 50,00 EUR (+ PDV 25% = 12,50 EUR) = 62,50 EUR

- Sastav podneska od 08.12.2023. (očitovanje na mjernično vještačenje) = 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Sastav podneska od 04.03.2024. (očitovanje na gospodarsko vještačenje) = 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Zastupanje na raspravi od 27.05.2024.= 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Zastupanje na uviđaju na licu mjesta od 30.10.2024.= 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Sastav podneska od 05.02.2025. (očitovanje na građevinsko, mjernično i gospodarsko vještačenje) = 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Zastupanje na raspravi od 16.04.2025.= 506 bodova, odnosno 1.012,00 EUR (+ PDV 25% = 253,00 EUR) = 1.265,00 EUR;

- Zastupanje na ročištu za objavu presude: 50 bodova, odnosno 100,00 EUR (+ PDV 25% = 25,00 EUR) = 125,00 EUR;

- Predujam za uviđaj i mjernično vještačenje = 250,00 EUR

- Nadoknada ovjere Pisanog iskaza svjedoka FV = 9,31 EUR; odnosno ukupno 15.814,31 EUR-a, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja presude do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

73. Navedeni su troškovi ocjenjeni opravdanim (tbr. 8/1, 8/4, 9/1, 46, 54 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, „Narodne novine“ broj 138/2023), osim troška za sastav podneska od 29.6.2022. = 25 bodova, odnosno 50,00 EUR (+ PDV 25% = 12,50 EUR) = 62,50 EUR, koji nije bio nužan za vođenje parnice, i za zastupanje na ročištu za objavu presude: 50 bodova, odnosno 100,00 EUR (+ PDV 25% = 25,00 EUR) = 125,00 EUR, koji trošak nije nastao. Slijedom navedenog opravdani troškovi tuženika iznose 15.626,81 eura i tužiteljica mu ih je dužna naknaditi u omjeru od 40% što iznosi 6.250,73 eura.

74. Na dosuđeni trošak parničnog postupka teče zakonska zatezna kamata od dana donošenja ove odluke do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (ne osam kako je zahtijevao tuženik) postotna poena (za „ostale odnose“), pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine (čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima).

U Pazinu 28. svibnja 2025.

Sutkinja

Adrijana Labinjan Skok

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

DNA:

- tužiteljica po ŽDO Pula

- tuženik pp