Republika Hrvatska

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Pn-31/2024-28

U  I M E R E P U B L I K E H R V A TS K E

P R E S U D A  I  R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vukovaru po sucu Ivici Grubišiću u pravnoj stvari tužitelja HP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Boris Hlatki, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB 38922958547, Martićeva ulica 71, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku Bojan Nikolić, radi naknade štete – osiguranje, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 23. svibnja 2025., dana 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom Uredu Za Osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547., da tužiteljici HP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]., isplati neimovinsku štetu u iznosu od 334,52 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2021. po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

II. U preostalom dijelu neimovinske štete odbija se tužitelj za iznos od 665,48 eura sa zakonskom zateznom kamatom, kao što se tužitelj odbija sa zahtjevom za dosudom zatezne kamate na dosuđeni iznos iz točke I. izreke ove presude od 17. srpnja 2021. do 2. studenog 2021.

III. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatom imovinske štete u iznosu od 100,00 eura sa zateznom kamatom od 17. srpnja 2021.

IV. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatom imovinske štete na ime izgubljene zarade u ukupnom iznosu od 150,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2021.

V. Svaka stranka snosi svoj trošak.

r i j e š i o  j e

Zabranjuje se preinaka tužbe od 23. svibnja 2025. u pogledu imovinske štete.

Obrazloženje

1. Tužitelj tužbom od 3. svibnja 2024. zahtijeva naknadu neimovinske i imovinske štete od tuženika koju je prouzročio osiguranik tuženika.

1.2. Tužbu obrazlaže navodom da je 17. srpnja 2021. godine u 23,00 sata u [adresa] na križanju ulica Domovinskog rata i Dr. Ante Starčevića, dogodila se prometna nezgoda na način da je osobno vozilo marke AUDI FY/XDETBQ1/QD7AD7CJ002RT11C177C, reg. oznake i broja: MD132KO, kojim je upravljala PP iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj]., a koje vozilo je osigurano u osiguravajućem društvu Euroherc Versicherung Ag Zweigniederlassung Osterreich Wien, Republika Austrija, temeljem police osiguranja, broj: 8430051463., naletjelo na tužiteljicu koja je bila u svojstvu vozača u osobnom vozilu, reg. oznaka [registarska oznaka]. Kako je do prometne nesreće došlo isključivo nepropisnom radnjom vozača osobnog automobila, osiguranika osiguravajućeg društva Euroherc Versicherung Ag Zweigniederlassung Osterreich Wien, Republika Austrija, (protiv PP je izdan obvezan prekršajni nalog zbog izazivanja prometne nesreće), a u kojem štetnom događaju iz toč. I. ove tužbe je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede i pretrpjela imovinsku i neimovinsku štetu.

1.3. Tužiteljica je u štetnom događaju opisanom u toč. I. ove tužbe zadobila tjelesne ozljede koje su joj dijagnosticirane u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar. Tužiteljica je nakon nastanka prometne nezgode bila opservirana u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar zbog trzaja vratom te zbog bolova u glavi i vratu, lijevom ramenu i konstantne mučnine, radi čega je hitno upućena na rtg kraniogram, cervikalne kralježnice i lijevog ramena, a kako bi se kod iste na nedvojben način isključilo postojanje ozljede vratne kralježnice. U opisanom štetnom događaju tužiteljica je pretrpjela iščašenje i nategnuće cervikalne kralježnice te su joj tijekom pregleda ustanovljeni term reducirani pokreti u vratu, manja palpacijska bolnost PVM prilikom čega joj je postavljen Schantzov ovratnik, preporučeno izbjegavanje audiovizualnih podražaja, konzumacija tekućine i analgetika po potrebi. Tužiteljica je obavila fizikalnu terapiju u trajanju od 10 tretmana u periodu od 09. kolovoza 2021. godine pa do 20. kolovoza 2021. godine, te tom prilikom putovala na relaciji [adresa].

1.4. Sukladno odredbi čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Zbog ozljeda kao i postupka liječenja uslijed štetnog događaja tužiteljica je pretrpjela povredu prava osobnosti, koja se očituje u fizičkim i duševnim bolovima, strahu te smanjenoj životnoj i radnoj aktivnosti, a koje povrede prava osobnosti opravdavaju pravičnu novčanu naknadu.

1.5. Zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda u prometnoj nezgodi tužiteljica nije mogla obavljati niti svoje radne obveze u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u [adresa] gdje je zaposlena i to od dana nastanka prometne nezgode, odnosno od 19. srpnja 2021. godine pa do 27. srpnja 2021. godine, a za koje vrijeme trajanja bolovanja je primila neto plaću umanjenu za iznos od 150,00 eura.

1.6. Tužiteljica od tuženika nadalje potražuje novčani iznos od 100,00 eura, na ime imovinske štete, a koji novčani iznos se odnosi na troškove prijevoza sa adrese stanovanja do Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar i povratno.

2. Tuženik priznaje da se dana 17. srpnja 2021. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod Euroherc Versicherung AG Beč, Republika Austrija, sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari.

2.1. Tuženik priznaje: - aktivnu i pasivnu legitimaciju stranaka, - krivnju svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, te - da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede. Sukladno tim priznanjima, nije potrebno provoditi dokaz koje tužiteljica predlaže u točki I. tužbe. Tuženik čini nespornim visinu tužbenog zahtjeva s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, dakle, tuženik čini nespornim da je u smislu odredbe čl.1100.st.1. i 2. ZOO tužiteljica HP pretrpjela neimovinsku štetu koja opravdava pravičnu novčanu naknadu u utuženoj visini od 1.000,00 EUR (za fizičke boli 500,00 EUR, te za strah 500,00 EUR), a sve kako to tužiteljica navodi u točki VII. tužbe odnosno u točki I. petita tužbenog zahtjeva. Pri tome tuženik potvrđuje navode iz tužbe (točka VI. tužbe) da je tužiteljici već ranije isplaćen iznos od 700,00 EUR s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl.1100.st.1. i 2. ZOO (plaćanje je izvršio osiguratelj štetnika Euroherc Versicherung AG Beč, Republika Austrija).

2.2. Međutim, tuženik osporava zatraženi tijek zakonske zatezne kamate na utuženu neimovinsku štetu koja se traži od 17. srpnja 2021. godine, dakle, počevši od dana štetnog događaja iako na taj dan neimovinska šteta nije bila dospjela, niti je bila poznata!? Tuženik osporava osnovanost tako zatražene kamate, te se osporavaju navodi tužiteljice u svezi zatraženog tijeka kamata u odnosu na neimovinsku štetu. U konkretnom slučaju odluku o početku tijeka zateznih kamata treba donijeti primjenom odredbe čl. 1103. ZOO.

2.3. Tuženik Hrvatski ured za osiguranje Zagreb u cijelosti osporava potraživanje tužiteljice s osnova izgubljene zarade jer je ta šteta tužiteljici plaćana prije više od 2 godine!

2.4. Tuženik u cijelosti osporava potraživanje tužiteljice s osnova troška prijevoza od mjesta stanovanja tužiteljice [adresa] do bolnice u [adresa] jer ga tužiteljica nije imala niti je u tužbi dokazala da je takav trošak imala i da bi isti bio u svezi predmetnim štetnim događajem.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem: potvrda PP Vukovar str. 7-8, medicinska dokumentacija str. 9-13, računi str. 14-18, obavijest o trajanju privremen nesposobnosti za rad i potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad, obračunske isprave plaće str. 21-24, prijedlog za mirno rješenje spora str. 24-32, potvrda o izvršenom plaćanju str. 40-41, prijedlog nagodbe str. 50, pismeni nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. Marcel Marcikić i usmeni nalaz i mišljenje, karton fizikalne terapije i iskaz tužiteljice.

4. Predmet spora je naknada neimovinske štete u iznosu od 1.000,00 eura, troškova liječenja – puta u iznosu od 100,00 eura i na ime izgubljene zarade iznos od 150,00 eura. Na održanom ročištu za glavnu raspravu 23. svibnja 2025. u zapisnik je omaškom punomoćnik tužitelja naveo da prema nalazu vještaka specificira tužbeni zahtjev za imovinsku štetu u iznosu od 1.050,00 eura što je očita greška i lapsus jer s obzirom na nalaz medicinskog vještaka tužitelj vjerojatno potražuje 1.050,00 eura na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti. U prilog tome govori ne samo nalaz i mišljenje vještaka sa navedenog ročišta već i ranije postavljeni tužbeni zahtjev. U ovakvoj situaciji treba poći od toga da je tužitelj inicijalnom tužbom na ime ne imovinske štete zahtijevao iznos od 1.000,00 eura i o tom tužbenom zahtjevu sud je dužan odlučiti jer tužitelj na posljednjem ročištu iako je htio taj tužbeni zahtjev nije izmijenio.

4.1. U odnosu na navod tužitelja da na ime imovinske štete potražuje iznos od 1.050,00 eura, a potom da u odnosu na ime imovinske štete potražuje isti iznos dakle prvo postavljeni iznos u tužbi za navesti je slijedeće. Odredbom čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisano je: Tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a st. 2. istog članka Zakona propisano je da iznimno tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Osim toga stavkom 3. istog članka propisano je da nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika ali i kad se tuženik protivi sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. U ovoj pravnoj stvari sud je prethodni postupak zaključio na pripremnom ročištu 9. rujna 2024. i nakon toga tužitelj nije ovlašten vršiti preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva u vezi imovinske štete jer u pogledu izgubljene zarade nisu izvođeni nikakvi dokazi iz kojih bi proizlazilo da iznimno tužitelju valja dopustiti povišenje tužbenog zahtjeva. Uostalom tužitelj stvarno i nije imao namjeru u pogledu imovinske štete za bilo koji vid vršiti preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva. Stoga je sud rješenjem zabranio preinaku tužbe na ime imovinske štete.

4.2. Na održanom ročištu za glavnu raspravu tuženik se očitovao da se protivi djelomičnom povlačenju tužbe i predložio da sud odluči o cjelokupnom tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi. Tužitelj je u inicijalnoj tužbi tužbenim zahtjevom zahtijevao naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.000,00 eura, naknadu imovinske štete zbog izgubljene zarade 150,00 eura, te trošak puta na ime obavljene fizikalne terapije u iznosu od 100,00 eura. Nakon zaprimanja pismenog nalaza i mišljenja tužitelj je podneskom od 20. svibnja 2025. u pogledu ne imovinske štete zbog povrede prava osobnosti zahtijevao tužbenim zahtjevom naknadu u iznosu od 650,00 eura. Kako je tuženik nakon podnošenja tužbe i to 4. rujna 2024. isplatio na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 300,00 eura, što proizlazi iz potvrde o izvršenom plaćanju, tuženik se takvom povlačenju može protiviti. Stoga je sud odlučio o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu u pogledu neimovinske štete na iznos od 1.000,00 eura. U odnosu na imovinsku štetu na ime izgubljene zarade tužitelj je podneskom od 20. svibnja 2025. na prešutan način odustao od tog tužbenog zahtjeva međutim kako se tuženik takvom povlačenju tužbe usprotivio sud je dužan odlučiti i o tom tužbenom zahtjevu.

5. Nesporno je među parničnim strankama da se dana 17. srpnja 2021. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], za koje vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika, Republika Austrija sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama. Osim toga nesporna je aktivna i pasivna legitimacija stranka kao i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak navedenog štetnog događaja kao i da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede.

5.1. Sporna je visina štete kao i da li je tužiteljica pretrpjela imovinsku štetu odlazeći na fizikalnu terapiju. Osim toga kod podnošenja tužbe bilo je sporno i da li je tuženik naknadio tužiteljici imovinsku štetu na ime izgubljene zarade.

6. Na prijedlog tužitelja sud je odredio medicinsko vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku dr. Marcel Marcikić iz Slavonskog Broda neurokirurgu iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrdio:

- da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede koje se kvalificiraju kao lake tjelesne ozljede, a riječ je o trzajnoj ozljedi vrata,

- da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta do dva dana nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta do pet dana te bolove slabog intenziteta do dvadeset dana. Nakon uvida u karton fizikalne terapije vještak je djelomično promijenio nalaz u pogledu bolova slabog intenziteta tako što je utvrđeno da je tužiteljica trpjela te bolove do trideset dana,

- da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta kratko neposredno prije sudara, sekundarni strah jakog intenziteta 24 sata nakon nesreće, srednjeg intenziteta do tri dana, te slabog intenziteta do deset dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje i moguće komplikacije. Međutim, usmenim nalazom utvrđeno je da je tužiteljica trpjela slabi strah ukupnog trajanja do 15 dana.

- da je tužiteljica provodila fizikalnu terapiju od 9-20. kolovoza 2021. u 10 navrata, te u pet navrata u studenom i prosincu iste godine. Stoga da se može zaključiti da je tužiteljica zbog predmetne ozljede liječena do 20. kolovoza 2021. i da je time liječenje završeno. Osim toga da nije jasan obavljanja fizikalne terapije u studenom prosincu i to samo u pet navrata jer da o tome ne postoji nalaz specijaliste kirurga i fizijatra.

6.1. Stranke na nalaz i mišljenje vještaka nisu imale primjedbi, te sud isti prihvaća kao stručan i objektivan jer je proveden prema pravilima struke.

7. Pod pravima osobnosti u smislu čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled čast, dostojanstvo i dr. Osiguranik tuženika prouzročio je štetu tužiteljici i tuženik kao osiguratelj dužan je naknaditi (čl. 1045. st. 1. ZOO), a prema odredbi čl. 1046. ZOO šteta je i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). U konkretnom slučaju došlo je do povrede prava osobnosti tužiteljice na fizičko i duševno zdravlje i nesporno je da težina ozljeđivanja tužiteljice i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade primjenom odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli i straha (čl. 1100. st. 2. ZOO) tužiteljici dosudio pravičnu novčanu naknadu u jedinstvenom iznosu od 1.334,52 eura koji iznos se sastoji 834,52 eura na ime pretrpljenih bolova i nelagodnosti tijekom rehabilitacije (fizikalna terapija) i 500,00 eura na ime pretrpljenog straha. Pri tom je sud pošao od Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. 11.2002. koji su uvećani za 50% po novim kriterijima Vrhovnog suda iz 2020.

8. Čitanjem potvrde o izvršenom plaćanju tuženika sud je utvrdio da je tuženik na ime neimovinske štete iz predmetnog štetnog događaja tužiteljici po njenom punomoćniku isplatio nesporan iznos štete 30. prosinca 2021. u iznosu od 700,00 eura i potom ponovo na račun punomoćnika tužitelja 4. rujna 2024. za isti vid štete iznos od 300,00 eura, dakle ukupno iznos od 1.000,00 eura. Stoga dosuđeni iznos štete od 1.334,52 eura nužno je umanjiti za isplaćeni iznos od 1.000,00 eura nakon čega se dobije iznos od 334,52 eura koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici. Za preostali utuženi iznos od 665,48 eura valjalo je tužiteljicu odbiti.

9. Tužitelj je inicijalnom tužbom zahtijevao od tuženika isplatu imovinske štete na ime izgubljene zarade u iznosu od 150,00 eura. Tuženik uz odgovor na tužbu dostavio je potvrdu o izvršenom plaćanju koji je izvršio tužiteljici na račun punomoćnika 25. veljače 2022. u iznosu od 177,00 eura. U vezi opaske tužitelja da je iz potvrde o izvršenom plaćanju tuženika od 25. veljače 2022. nije vidljivo koji vid štete se tim iznosom naknađuje tužiteljici za navesti je da je tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka kako u podnescima tako i na ročištu naznačio koji vid štete je plaćen iznosom od 177,00 eura, pa tužitelj ne može dovoditi u sumnju i osporavati navode tuženika da nije jasno koja šteta je navedenom uplatom plaćena tužiteljici jer se tuženik o tome jasno očitovao. I sam tužitelj u daljnjem tijeku postupka je pokušao odustati od tog tužbenog zahtjeva i tako na prešutan način potvrđujući da je za taj vid štete tužitelj namiren i da nema više potraživanja. Slijedom navedenog valjalo je tužitelja odbiti sa zahtjevom za naknadom imovinske štete na ime izgubljene zarade jer je tužitelju ta šteta naknađena još prije pokretanja ove parnice. S tim u vezi sud je tužitelja odbio za iznos od 150,00 eura.

10. Medicinskim vještačenjem sud je utvrdio da je tužiteljica provodila fizikalnu terapiju od 9.-20. kolovoza 2021. u deset navrata. Saslušanjem tužiteljice sud je utvrdio da je tužiteljica navedenu fizikalnu terapiju obavljala uglavnom poslije podne oko 14,00 sati kada je odlazila na fizikalnu terapiju sa radnog mjesta koje se nalazi u [adresa] u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Kako je tužiteljica obavljala fizikalnu terapiju u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici u Vukovaru na koju je odlazila sa radnog mjesta koje se nalazi u [adresa], a nije dakle putovala iz mjesta svog prebivališta u [adresa], slijedom toga za tužiteljicu nije niti nastao trošak puta odlaska na fizikalnu terapiju. Slijedom navedenog tužiteljica nije pretrpjela imovinsku štetu, te je odbijena sa tužbenim zahtjevom za naknadom iznosa od 100,00 eura sa zateznom kamatom na taj iznos.

11. U vezi zahtjeva tužitelja za plaćanjem zatezne kamate na neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti za navesti je da je odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisano da u slučaju ne izvršavanja obveze isplate iz st. 1. tog članka tj. isplate naknade neimovinske štete u roku od 30 dana, te imovinske štete u roku 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. U odluci Vrhovnog suda RH Rev-50/2022-2 od 24. siječnja 2023. izraženo je shvaćanje da zatezna kamata na naknadu neimovinske štete u smislu čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ne može početi teći prije nego što je tužitelj postavio zahtjev za naknadu te štete od tuženika. Slijedom navedenog niti zatezna kamata za taj vid štete ne može početi prije nego što je tužitelj postavio zahtjev za naknadu te štete od tuženika. Tužitelj je uz tužbu priložio prijedlog radi mirnog rješenja spora i potvrdu o primitku Hrvatske pošte iz kojeg je sud utvrdio da je tužitelj postavio zahtjev za naknadu predmetne štete 3. studenog 2021. i od tog datuma na dosuđeni iznos neimovinske štete teče zatezna kamata. Kako je tužitelj zahtijevao zateznu kamatu od dana štetnog događaja 17. srpnja 2021. to je istog valjalo odbiti sa zateznom kamatom do 02. studenog 2021. Stopa zatezne kamate odmjerena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

12. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. ZPP-a.

13. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.4., i čl. 164. ZPP-a. VPS je 1.250,00 eura.

U pogledu pravne osnove spora tužitelj je po osnovu neimovinske štete uspio u cijelosti, a po visini 63,45%, dok u pogledu imovinske štete na ime izgubljene zarade i putnih troškova nije uspio niti djelomično po oba kriterija.

Odredbom čl. 154. st. 4. ZPP-a propisano je ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove. Po ocjeni ovog suda s obzirom na naprijed navedeno parnične stranke su uspjele u približno jednakim dijelovima, te je sud odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak.

U Vukovaru, 28. svibnja 2025.

Sudac

Ivica Grubišić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba na Županijski sud. Žalba se podnosi u tri primjerka u roku 15 dana od dana objave presude putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku odvjetniku Boris Hlatki

2. Tuženiku po punomoćniku odvjetniku Bojan Nikolić