Broj: Pp -972/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice AR, državljanke Savezne Demokratske Republike Nepal, zbog prekršajnog djela iz članka 253. stavka 2. Zakona o strancima ( NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25 ), rješavajući po prigovoru okrivljenice na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula, pod brojem Klasa:211-07/25-2/22598 Ur.broj: 511-08-21-25-3 od dana 08. svibnja 2025. godine, nadležan temeljem članka 94. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 28. svibnja 2025. g.,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona,

-prihvaća se prigovor okrivljenice AR, r. AR, od oca NR i majke CR, rođene dana **.**.1996. u [adresa], Savezna Demokratska Republika Nepal, sa boravištem u [adresa]., državljanke Nepala, u Republici Hrvatskoj prekršajno nekažnjavane,

-te se ukida obavezni prekršajni nalog i temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenica oslobađa od optužbe.

II Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi sudskog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.b do toč. 7. ovog Zakona, terete proračunska sredstva Suda.

Obrazloženje

1.Policijska uprava Istarska, Policijska postaja Pula, pod brojem Klasa: 211-07/25-2/22598 Ur.broj: 511-08-21-25-1 dana 29. travnja 2025.godine, izdala je obavezni prekršajni nalog okrivljenici AR, državljanki Savezne Demokratske Republike Nepal, zbog ostvarenog prekršajnog djela iz članka 253. stavka 2. Zakona o strancima, kojim ju je proglasila krivom i kaznila novčanom kaznom u iznosu od 100,00 eura te ju je obvezala na nadoknadu troškova prekršajnog postupka iznosu od 13,27 eura,

2.-što je dana 29. travnja 2025.godine u 09,10 sati, pristupila na šalter PU Istarske poradi preuzimanja DBR za poslodavca "Casper". Uvidom u IS MUP-a utvrđeno da je stranac imala odobreni DBR za poslodavca "TERMODINAMIKA" d.o.o. u periodu od 19. 11.2023. do 17.11.2024., ista je po isteku DBR bila dužna napustiti Republiku Hrvatsku što nije učinila već je nastavila nezakonito boraviti na području Republike Hrvatske do 29. 04.2025. kada je usvojena DBR za novog poslodavca

3. Okrivljenica je podnijela pravodobni i dopušteni prigovor u kojem ističe kako joj nije poznat razlog zbog kojeg je u Republici Hrvatskoj nezakonito boravila, budući da iz činjeničnog opisa ne proizlazi u kom je svojstvu boravila u [adresa] od 17.11.2024. do usvajanja nove dozvole za boravak i rad koje je kritičnog dana došla preuzeti na šalter. Napominje da iz osporavanog obaveznog prekršajnog naloga ne proizlazi ni činjenica da je ona državljanin treće zemlje, a radi se o bitnoj činjenici za ostvarenje obilježja terećenog prekršaja. Napominje da u R. Hrvatskoj nije bila kažnjavana, da se pridržava propisa nacionalne države a da u Hrvatskoj radi kako bi financijski pomagala svojoj obitelji.

4.Prigovor je osnovan.

5.Ispitujući obavezni prekršajni nalog po službenoj dužnosti, ovaj sudac utvrdio je kako izdavatelj naloga nije povrijedio propis iz članka 239. stavka 1. i stavka 4. Prekršajnog zakona, kojim se određuju opći uvjeti za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga, ali da je svojom odlukom povrijedio materijalno prekršajno pravo, jer u konkretnom predmetu postoje razlozi iz članka 196. stavka 1. točke 1. do točke 4. Prekršajnog zakona, za preinačenje obaveznog prekršajnog naloga.

6.Naime, temeljem članka 160. stavka 1. Prekršajnog zakona, prekršajni se postupak može voditi samo na temelju podnesenog optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja.

6.1. Člankom 160. stavkom 2. Prekršajnog zakona određuje se forma i sadržaj optužnog prijedloga te se taksativno nabrajaju podatci koje mora sadržavati optužni prijedlog i bez kojih nije moguće voditi postupak, pa se u točki 5. ovoga članka navodi da obavezan podatak čini činjenični opis radnje prekršaja iz koje proističe zakonsko obilježje djela.

6.2. Članak 179. stavak 3. Prekršajnog zakona propisuje da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga.

7.Mjerodavni propis koji se primjenjuje u konkretnom predmetu je slijedeći:

7.1. Članak 183. stavak 1. Zakona o strancima taksativno nabraja okolnosti koje određuju nezakonit boravak državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj / 1.nije na kratkotrajnom boravku, 2. nema valjano odobrenje za privremeni boravak, dugotrajno boravište ili stalni boravak, 3. nema pravo na zakoniti boravak sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita, 4. nije državljanin treće zemlje iz članka 58. stavka 6., članka 62. stavka 2., članka 90. stavka 5., članka 92. stavaka 5. i 6., članka 103.b stavka 2., članka 106. stavaka 3., 4. i 8., članka 126. stavka 4., članka 130. stavka 3., članka 133. stavka 4., članka 135.a stavaka 10. i 11., članka 135.d stavaka 6. i 7., članka 156. stavka 5. u dijelu koji se odnosi na osobe iz stavka 1. točaka 6., 7. i 8. toga članka i članka 160. stavka 3. ovoga Zakona, 5. se kreće izvan područja na kojem mu je ograničeno kretanje na temelju bilateralnog međunarodnog ugovora, 6. nije obuhvaćen programom mobilnosti iz članka 73. stavka 5. ili članka 74. stavaka 3. i 12. ovoga Zakona/.

7.2. Članak 253. stavak 2. Zakona o strancima ( NN 114/22- 40/25) u kaznenim odredbama propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 1000,00 eura kazniti za prekršaj državljanin treće zemlje koji u Republici Hrvatskoj nezakonito boravi ( čl.183. st.1.)

7.3. Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv i koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

7.4. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

7.5. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

8.Ovlašteni tužitelj izdao je obavezni prekršajni nalog u kojem činjenični supstrat ne sadrži sve elemente opisa radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje djela i za koji je okrivljenici izrečena sankcija. Činjeničnom osnovom optužbe određena je osoba kojoj se sudi i djelo, odnosno događaj o kojem se sudi ( objektivni identitet), dok Zakon jasno propisuje da je sud vezan uz djelo onako kako je konkretizirano i opisano u optužnom prijedlogu, zbog čega sud ne može zasnovati presudu na činjenicama koje utvrdi tijekom postupka, a koje tužitelj nije opisao u optužnom prijedlogu.

9.U konkretnom predmetu djelu za koje se okrivljenica optužuje nedostaju elementi bića terećenog prekršaja, pa kako svako prekršajno djelo mora biti određeno na način da se jasno i precizno odrede zakonom propisana obilježja prekršajnog djela, a ne sasvim paušalno pozove na odredbu čl.183. st.1. Zakona o strancima, bez da se u optužbi preciziraju one okolnosti i radnje zbog kojih je ponašanje okrivljenice poprimilo obilježje protupravnosti- nezakonitog boravka, a koju uvjetuje zakonski opis prekršaja, sudac smatra da činjenični opis optužbe ne sadržava bitne elemente prekršaja koji konkretiziraju uzročnu vezu između radnje i protupravnosti.

10.Budući da nakon prigovora okrivljenice na obavezni prekršajni nalog Sud stavlja nalog izvan snage dok izreka obaveznog prekršajnog naloga postaje optužni prijedlog sui generis ( čl.239. st.5. PZ), s obzirom da je Sud vezan činjeničnim opisom radnje prekršaja iz optužbe te da bi svako utvrđivanje postojanja činjenica koje nisu navedene u optužnom prijedlogu predstavljao prekoračenje optužbe i činilo bi bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, s obzirom na obranu iz prigovora okrivljenice u kojoj poriče djelo, ističući da nije ostvarila obilježje prekršaja, jer tužitelj nije dokazao svojstvo u kojem je boravila u [adresa] od 17.11.2024. do dana 29.04.2025. godine kada je osobno došla na šalter PU Istarske preuzeti dozvolu za boravak i rad koja joj je usvojena i izdana / argumentum a contrario, uslijed nezakonitog boravka dozvola bi bila odbijena /, trebalo je prihvatiti prigovor okrivljenice i donijeti presudu kao u izreci.

11.Temeljem članka 244. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

Presuda se dostavlja izdavatelju obaveznog prekršajnog naloga, okrivljenici i za spis.

U Puli, 28. svibnja 2025.godine

Zapisničar

Sudac

Marijana Borić

Ljiljana Božina

Protiv presude nije dopuštena žalba ( čl.244. st. 3. PZ).