REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-4448/2023-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Horvat, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ankice Zorić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja OSZ, iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Stipica Jakić, odvjetnik iz Zagreba, Petrinjska 9, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Služba za državljanstvo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, radi primitka u hrvatsko državljanstvo, 28. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-224-02/22-01/3711, URBROJ: 511-01-203-23- 4 od 11. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužitelja za primitak u hrvatsko državljanstvo podnesen temeljem odredbe članka 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj: 53/91, 28/92, 1013/93, 130/11, 110/15 i 102/19 – dalje: ZHD).
2. U tužbi i tijekom spora tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi kako se pogrešno u upitniku izjasnio kao O, ali da je tu došlo do greške od strane tužitelja, jer je mislio da u zahtjevu treba upisati nacionalnost po rođenju, a da se osjeća kao O ne bi nikada ni podnosio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva, niti se borio u HVO-u te zasigurno, navodi tužitelj, ne bi bio pomagatelj Hrvatskog kulturno umjetničkog društva "Sv. Ante-Cim".
3. Iako to izričito ne iznosi, iz sadržaja tužbe proizlazi da predlaže poništenje osporavanog rješenja.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja, te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.
5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis, kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku te je, budući da su za to ispunjeni uvjeti iz članka 98. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24 – dalje: ZUS), predmetni spor riješio bez rasprave.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Člankom 16. stavkom 1. ZHD-a propisano je da pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa] može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
8. Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
9. Člankom 16. stavkom 3. ZHD-a propisano je da iznimno stavka 2. ovoga članka dokaza pripadnosti hrvatskom narodu ne moraju priložiti osobe za čije je roditelje nesporno utvrđeno pripadnost hrvatskom narodu.
10. Kako iz podataka spisa predmeta, ne proizlazi da bi roditelji tužitelja bili utvrđeni pripadnicima hrvatskog naroda, što niti ne tvrdi tužitelj, pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se osobno za tužitelja sukladno članku 16. stavkom 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu.
11. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužitelj u upitniku zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, sam osobno naveo da je isti po narodnosti O, te da su po narodnosti K i njegovi roditelji. Osim toga, uz zahtjev nije priložio niti jedan dokument u kojem bi za tužitelja bila upisana hrvatska narodnost, pri čemu je iz spisu priležećeg izvatka iz Matične knjige rođenih izdan od Federacije Bosne i Hercegovine, Hercegovačko-neretvanski kanton, Grad Mostar od 13. svibnja 2022. razvidno da je predmetna rubrika u navedenom izvodu postojala, međutim, tužitelj se u istoj nije izjasnio kao J.
12. Kraj takvog stanja stvari, budući da se tužitelj tijekom života izjašnjavao kao pripadnik bošnjačkog naroda, odnosno, iako je za to imao prilike, nije se izjasnio kao pripadnik hrvatskog naroda (izvod iz matice rođenih) to je pravilan zaključak tuženika da se pripadnost hrvatskom narodu mora deklarirati jasno tijekom svog života, a što kod tužitelja nije slučaj. Naime, izjašnjavanje nacionalne pripadnosti ni u kojem slučaju ne može biti dvojbeno, već jedino i isključivo kroz duže vremensko razdoblje, a dostavljanje potvrde HKUD " C – cin" te sudjelovanje u ratu kao član Hrvatskog vijeća obrane, s jedne strane, odnosno s druge strane navođenjem da je po narodnosti O, kao i njegovi roditelji, odnosno ne iskazivanje svoje hrvatske pripadnosti u javnoj ispravi – izvatku iz Matične knjige rođenih, ukazuje na očitu nedosljednost o izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti, slijedom čega osporavanim rješenja tuženika kojim je zahtjev tužitelja, odbijen, nije povrijeđen Zakon na njegovu štetu.
13. Valjalo je stoga temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 28. svibnja 2025.
Sudac:
Ivana Horvat
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Dna:
1. Odvjetnik Stipica Jakić – e-komunikacija
2. Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Služba za državljanstvo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33
3. U spis
