Poslovni broj: Pn-1786/2020-61

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Hrvoju Vučić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po Krešimiru Čurkoviću i Zvonimiru Matiću, odvjetnicima iz Zagreba, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2/V, OIB: 94472454976, zastupan po punomoćniku Ivici Ćosiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 27. svibnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Zvonimira Matića, odvjetnika te punomoćnika tuženika Branimira Perića, odvjetnika, dana 28. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2/V, OIB: 94472454976 isplatiti tužitelju FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 33.300,46 EUR zajedno sa s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku i to:

- na iznos od 677,60 eura, za razdoblje od 16.10.2019. do isplate,

- na iznos od 677,60 eura, za razdoblje od 16.11.2019. do isplate,

- na iznos od 677,60 eura, za razdoblje od 16.12.2019. do isplate,

- na iznos od 677,60 eura, za razdoblje od 16.1.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.2.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.3.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.4.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.5.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.6.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.7.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.8.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.9.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.10.2020. do isplate,

- na iznos od 700,00 eura, za razdoblje od 16.11.2020. do isplate,

- na iznos od 665,60 eura, za razdoblje od 16.12.2020. do isplate,

- na iznos od 552,58 eura, za razdoblje od 16.1.2021. do isplate,

- na iznos od 598,95 eura, za razdoblje od 16.2.2021. do isplate,

- na iznos od 598,95 eura, za razdoblje od 16.3.2021. do isplate,

- na iznos od 598,95 eura, za razdoblje od 16.4.2021. do isplate,

- na iznos od 598,95 eura, za razdoblje od 16.5.2021. do isplate,

- na iznos od 598,95 eura, za razdoblje od 16.6.2021. do isplate,

- na iznos od 598,95 eura, za razdoblje od 16.7.2021. do isplate,

- na iznos od 596,15 eura, za razdoblje od 16.8.2021. do isplate,

- na iznos od 596,15 eura, za razdoblje od 16.9.2021. do isplate,

- na iznos od 596,15 eura, za razdoblje od 16.10.2021. do isplate,

- na iznos od 596,15 eura, za razdoblje od 16.11.2021. do isplate,

- na iznos od 596,15 eura, za razdoblje od 16.12.2021. do isplate,

- na iznos od 596,15 eura, za razdoblje od 16.1.2022. do isplate,

- na iznos od 662,09 eura, za razdoblje od 16.2.2022. do isplate,

- na iznos od 662,09 eura, za razdoblje od 16.3.2022. do isplate,

- na iznos od 662,09 eura, za razdoblje od 16.4.2022. do isplate,

- na iznos od 662,09 eura, za razdoblje od 16.5.2022. do isplate,

- na iznos od 662,09 eura, za razdoblje od 16.6.2022. do isplate,

- na iznos od 662,09 eura, za razdoblje od 16.7.2022. do isplate,

- na iznos od 656,27 eura, za razdoblje od 16.8.2022. do isplate,

- na iznos od 656,27 eura, za razdoblje od 16.9.2022. do isplate,

- na iznos od 656,27 eura, za razdoblje od 16.10.2022. do isplate,

- na iznos od 656,27 eura, za razdoblje od 16.11.2022. do isplate,

- na iznos od 656,27 eura, za razdoblje od 16.12.2022. do isplate,

- na iznos od 656,27 eura, za razdoblje od 16.1.2023. do isplate,

- na iznos od 732,66 eura, za razdoblje od 16.2.2023. do isplate,

- na iznos od 732,66 eura, za razdoblje od 16.3.2023. do isplate,

- na iznos od 732,66 eura, za razdoblje od 16.4.2023. do isplate,

- na iznos od 752,66 eura, za razdoblje od 16.5.2023. do isplate,

- na iznos od 752,66 eura, za razdoblje od 16.6.2023. do isplate,

- na iznos od 752,66 eura, za razdoblje od 16.7.2023. do isplate,

- na iznos od 762,62 eura, za razdoblje od 16.8.2023. do isplate,

- na iznos od 762,62 eura, za razdoblje od 16.9.2023. do isplate,

- na iznos od 762,62 eura, za razdoblje od 16.10.2023. do isplate,

- na iznos od 762,62 eura, za razdoblje od 16.11.2023. do isplate,

- na iznos od 762,62 eura, za razdoblje od 16.12.2023. do isplate,

- na iznos od 762,62 eura, za razdoblje od 16.1.2024. do isplate,

sve do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa dijelom tužbenog zahtjeva u kojem potražuje od tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2/V, OIB: 94472454976 isplatu zakonske zatezne kamate na iznose dosuđene u tč. I. izreke ove presude od 5. u mjesecu za tekući mjesec do 15. u mjesecu za protekli mjesec kao neosnovan.

III. Odbija se tužitelj FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa dijelom tužbenog zahtjeva u kojem potražuje od tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2/V, OIB: 94472454976 isplatu daljnjeg novčanog iznosa od 8.325,21 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose i to:

- na iznos od 169,40 eura, za razdoblje od 16.10.2019. do isplate,

- na iznos od 169,40 eura, za razdoblje od 16.11.2019. do isplate,

- na iznos od 169,40 eura, za razdoblje od 16.12.2019. do isplate,

- na iznos od 169,40 eura, za razdoblje od 16.1.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.2.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.3.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.4.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.5.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.6.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.7.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.8.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.9.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.10.2020. do isplate,

- na iznos od 175,00 eura, za razdoblje od 16.11.2020. do isplate,

- na iznos od 166,40 eura, za razdoblje od 16.12.2020. do isplate,

- na iznos od 138,15 eura, za razdoblje od 16.1.2021. do isplate,

- na iznos od 149,74 eura, za razdoblje od 16.2.2021. do isplate,

- na iznos od 149,74 eura, za razdoblje od 16.3.2021. do isplate,

- na iznos od 149,74 eura, za razdoblje od 16.4.2021. do isplate,

- na iznos od 149,74 eura, za razdoblje od 16.5.2021. do isplate,

- na iznos od 149,74 eura, za razdoblje od 16.6.2021. do isplate,

- na iznos od 149,74 eura, za razdoblje od 16.7.2021. do isplate,

- na iznos od 149,04 eura, za razdoblje od 16.8.2021. do isplate,

- na iznos od 149,04 eura, za razdoblje od 16.9.2021. do isplate,

- na iznos od 149,04 eura, za razdoblje od 16.10.2021. do isplate,

- na iznos od 149,04 eura, za razdoblje od 16.11.2021. do isplate,

- na iznos od 149,04 eura, za razdoblje od 16.12.2021. do isplate,

- na iznos od 149,04 eura, za razdoblje od 16.1.2022. do isplate,

- na iznos od 165,52 eura, za razdoblje od 16.2.2022. do isplate,

- na iznos od 165,52 eura, za razdoblje od 16.3.2022. do isplate,

- na iznos od 165,52 eura, za razdoblje od 16.4.2022. do isplate,

- na iznos od 165,52 eura, za razdoblje od 16.5.2022. do isplate,

- na iznos od 165,52 eura, za razdoblje od 16.6.2022. do isplate,

- na iznos od 165,52 eura, za razdoblje od 16.7.2022. do isplate,

- na iznos od 164,07 eura, za razdoblje od 16.8.2022. do isplate,

- na iznos od 164,07 eura, za razdoblje od 16.9.2022. do isplate,

- na iznos od 164,07 eura, za razdoblje od 16.10.2022. do isplate,

- na iznos od 164,07 eura, za razdoblje od 16.11.2022. do isplate,

- na iznos od 164,07 eura, za razdoblje od 16.12.2022. do isplate,

- na iznos od 164,07 eura, za razdoblje od 16.1.2023. do isplate,

- na iznos od 183,17 eura, za razdoblje od 16.2.2023. do isplate,

- na iznos od 183,17 eura, za razdoblje od 16.3.2023. do isplate,

- na iznos od 183,17 eura, za razdoblje od 16.4.2023. do isplate,

- na iznos od 188,17 eura, za razdoblje od 16.5.2023. do isplate,

- na iznos od 188,17 eura, za razdoblje od 16.6.2023. do isplate,

- na iznos od 188,17 eura, za razdoblje od 16.7.2023. do isplate,

- na iznos od 190,66 eura, za razdoblje od 16.8.2023. do isplate,

- na iznos od 190,66 eura, za razdoblje od 16.9.2023. do isplate,

- na iznos od 190,66 eura, za razdoblje od 16.10.2023. do isplate,

- na iznos od 190,66 eura, za razdoblje od 16.11.2023. do isplate,

- na iznos od 190,66 eura, za razdoblje od 16.12.2023. do isplate,

- na iznos od 190,66 eura, za razdoblje od 16.1.2024. do isplate,

kao neosnovan u cijelosti.

IV. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2/V, OIB: 94472454976 plaćati tužitelju FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] rentu na ime izgubljene zarade, počevši od studenoga 2024. pa nadalje, u mjesečnom iznosu od 762,62 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 16. u mjesecu za protekli mjesec.

V. Odbija se tužitelj FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za preostali zatraženi dio rente na ime izgubljene zarade, u mjesečnom iznosu od 190,66 eura, počevši od studenoga 2024. pa nadalje kao neosnovan.

VI. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2/V, OIB: 94472454976 naknaditi tužitelju FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 16.600,00 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. svibnja 2025. godine pa do isplate stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 16.07.2020. godine navodi da se dana 13.06.20219. godine u Zagrebu dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka]. Prometnu nesreću je prouzročila vozačica F koja je upravljala vozilom reg. oznake [registarska oznaka], a koje vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja o automobilske odgovornosti.

Zatim se u tužbi navodi da je tužitelj prije štetnog događaja bio zaposlena osoba te da je od svog rada ostvarivao zaradu, a neposredno prije štetnog događaja je bio zaposlen u trgovačkom društvu Roberto ambalaža d.o.o. gdje je bio zaposlen od 03.05.2017. godine te je uslijed ozljeđivanja i nastupjelih posljedica došlo do raskida ugovora o radu dana 20.08.2019. godine.

Dalje se navodi da je zbog mnogobrojnih ozljeda koje je pretrpio u predmetnom štetnom događaju kod tužitelja došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti. Ističe se da tužitelj ima srednju stručnu spremu.

Vezano uz provedena financijska vještačenja te navode tuženika izjavio je da se protivi navodima tuženika jer je predmet postupka izgubljena zarada tužitelja koji danas ima 30 i nešto godina i nije logično i razumno da mu se visina zarade računa isključivo na jednom kratkom razdoblju života. Ako je tužitelj prije štetnog događaja ostvarivao zaradu koja je bila veća od prosječne plaće u tom vremenu, a kako je izračunao vještak, tada je logično i realno za očekivanje da bi po redovitom tijeku stvari, da nije bilo štetnog događaja, i u budućnosti ostvarivao zaradu koja je veća od prosječnih vrijednosti, kako je izračunao vještak u zadnjoj dopuni.

Pred kraj postupka tužitelj je odustao od dokazivanja dopunske zarade te je zatražio isplatu rente na osnovi izgubljene zarade prema prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj navodeći da tužitelj nikada nije radio poslove srednje stručne spreme već poslove različite spreme te da zbog toga ima pravo na izgubljenu zaradu prema prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj. Predlaže usvojiti precizirani tužbeni zahtjev te potražuje parnični trošak.

Tuženik u svom odgovoru na tužbu priznaje aktivnu i pasivnu legitimaciju, štetni događaj dok vezano uz odgovornost ističe prigovor suodgovornosti tužitelja od 40 % zbog prebrze vožnje. Naime, tuženik navodi da bi se tužitelj mogao zaustaviti na vrijeme da je vozio maksimalno dopuštenom brzinom i da do štetnog događaja ne bi niti došlo. Na kraju postupka je predložio odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti.

Isto tako je tijekom postupka tuženik istaknuo da zadnja varijanta izrađena po vještaku nije upotrebljiva iz razloga što je tužitelj zadnju plaću primio u travnju 2017., a stradao je u lipnju 2019. što znači da je proteklo više od 2 godine između ta dva trenutka, pa stoga neka plaća iz daljnje prošlosti ne može biti relevantan parametar za utvrđenje izgubljenije zarade. Tuženik navodi da to zapravo i nije bio prijedlog tuženika, jer je prijedlog bio da se utvrdi plaća u zadnjih 6. mjeseci prije neposredno štetnog događaja. Suglasan je sa navodima tužitelja da nije pravilno utvrđivati visinu plaće u kratkom periodu i to odmaknutom od štetnog događaja, a upravo je to vještak učinio. Moglo bi se utvrditi visina plaće tužitelja kroz čitavo vrijeme zaposlenja do štetnog događaja, a što bi onda možda bio parametar za izračun kako ga je vještak sačinio u zadnjoj dopuni. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te potražuje trošak parničnog postupka.

Za potrebe ovog postupka sud je izvršio uvid i pročitao Optužnicu Ko-DO-3118/20 (list 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 9-51 spisa), odštetni zahtjev s odgovorom (list 52-56 spisa), zapisnik o očevidu (list 5761 spisa), nalaz i mišljenje napravljen za potrebe kaznenog predmeta MH (list 71-80 spisa), rješenje o odobravanju pravne pomoći u 100 % (list 82-86 spisa), presuda Općinskog ukazanog suda u Zagrebu K-1158/20 (list 89-93 spisa), dopis centra za socijalnu skrb od 12.01.2021. godine (lit 96 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Berislava Šimunovića (list 110-120 spisa), rješenje HZMO-a List 122-124 spisa), iskazi svjedoka PH te tužitelja FH dani na ročištu održanom dan 11.05.2022. godine (list 132-135 spisa), potvrda HZMO (list 140-143 spisa), iskazi svjedoka AH, HH i KH dani na ročištu koje je održano dana 13.02.2023. godine (list 147-149 spisa), presuda K- 1158/20 (list 151-157 spisa), iskaz vještak Berislava Šimunovića dan na ročištu 4.10.2023. (list 164-166 spisa), nalaz i mišljenje vještaka (list 177-184 spisa), sudska praksa (list 192- 233 spisa), iskaz vještaka na ročištu 13.6.2024 (list 293-245 spisa), dopunski nalaz (list 260-269 spisa), drugi dopunski nalaza (list 281-283 spisa), spis HZMO-a u privitku (list 285 spisa), sudska praksa (list 294-302 spisa), iskaz vještaka na ročištu 12.3.2025. (list 303-306 spisa).

Imajući u vidu odredbu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP), a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u dijelu, a kako je to navedeno u izreci ove presude.

Obzirom na navode stranaka iz tužbe i odgovora na tužbu sud je utvrdio da među njima nije sporna aktivna legitimacije tužitelja, pasivna legitimacija tuženika kao osiguravatelja vozila [registarska oznaka] kojim je upravljala PH te mjesto i vrijeme nastanka štetnog događaja pa sud na te okolnosti nije provodio daljnje dokaze već je prihvatio takvo dopušteno raspolaganje stranaka obzirom da je isto suglasno i sa podacima iz dokumentacije u spisu.

Sud je izvršio uvid u rješenje HZMO-a od 07.06.2021. godine te je utvrdio daje istim rješenjem tužitelju LH utvrđeno zbog ozljede izvan rada nastup potpunog gubitka radne sposobnosti te mu je određena invalidska mirovina.

U svom usmenom iskazu danom na ročištu koje je održano dana11.05.2022. godine svjedok PH je izjavila da je u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovala kao vozač osobnog vozila marke Mercedes A klase, reg. oznake [registarska oznaka]. Ona je bila u teretani kod Tower centra te je otišla do svog auta koji je bio parkiran na Radničkoj cesti. Ušla je u vozilo te je krenula po cesti i napravila sam nekih 150 metara. Na tom mjestu postoje po dvije prometne trake za svaki smjer kretanja. Od dviju traka za njen smjer kretanja ona je bila u lijevoj prometnoj traci te je započela manevar polukružnog okretanja sa vozilom s namjerom da nastavim vožnju u suprotnom smjeru. To se dogodilo u lipnju, ujutro između 7 i 8 sati, te je vrijeme bilo lijepo i sunčano. Cesta ispred nje je bila ravna i pregledna. Ona je iz suprotnog smjera vidjela dolazak srebrnog Passata no pogrešno je procijenila njegovu brzinu i brzinu jer je mislila da se može polukružno okrenuti i nastaviti vožnju prije nego on dođe do tog mjesta. U vrijeme dok je ona vršila manevar polukružnog okretanja ona je u jednom trenutku osjetila udarac u desni stražnji dio vozila te je poslije vidjela da se radilo o motoristu. Ne zna što je bilo sa srebrnim Passatom, valjda je prošao pored njih. U tom trenutku ona se kretala cca 10 km/h. Ona motorista nije uopće vidjela da dolazi iz suprotnog smjera. Vrlo brzo po sudaru se skupio veći broj ljudi te je vjerojatno netko od njih zvao hitnu pomoć i policiju koji su došli na lice mjesta. Ona je alkotestirana i test je pokazao nulu. Na njenom vozilu su postojala oštećenja, ali ne velika i ne može ih sada opisati. Vezano uz ovaj štetni događaj vođen je protiv nje kazneni postupak te je dobila kaznu od 5 godina uvjetno. Jedino čega se sjeća o izgledu tužitelja je da sam vidjela tetovaže na njegovim nogama, pa pretpostavlja da je imao kratke hlače, ostalog se ne sjeća. Misli da je imao kacigu, no za ostalu opremu motorista se ne sjeća.

U svom usmenom iskazu danom na ročištu koje je održano dana 11.05.2022. godine tužitelj FH je izjavio da se tog dana vozio na motoru Vukovarskom ulicom te je skrenuo u Radničku, te je prešao cca 50-100 metara prije štetnog događaja. On je upravljao motociklom marke Kawasaki Z-750. Sama prometna nesreća se dogodila oko 9 sati ujutro, sunčano vrijeme, suho. Na sebi je imao kratke hlače, kratku majicu, pojas oko bubrega širine oko 20 cm, ranac sa opremom za teretanu i kacigu na glavi. Ispred njega se kretao jedan automobil, ali se ne sjećam detalja. On je vidio da je vozilo svjedokinje izašlo sa parkinga, no još uvijek je bilo na svojoj strani no kad se približio ona je iz svoje krajnje desne trake počela polukružno skretati u namjeri da uđe u desnu traku za njegov smjer kretanja. U središnje dvije trake se nisu nalazila vozila, osim tog vozila koje je spomenuo da je bilo ispred njega, a koje se kretalo u lijevoj, a on u desnoj traci za moj smjer kretanja. Moguće je da svjedokinja zbog tog vozila nije vidjela njega, i da se pojavila ispred njega i on je stisnuo kočnicu prednju i zadnju. Zbog toga je prosklizao njegov motor, on se našao na podu i zajedno sa motorom je udario u vozilo svjedokinje. On je osjećao prilikom disanja da krvari, a odmah je bio oduzet od prsa prema dolje. Vrlo brzo je došla hitna pomoć i policija. Prije štetnog događaja ja je imao završenu srednju školu, i to za tehničara za računarstvo. Dalje se više nije školovao. On je u tom trenutku imao svoju tvrtku za otkup metala. On je tamo radio i fizički dio posla i administrativni dio jer je tvrtka tek bila u početku. Ta firma je prije njegove prometne nesreće radila godinu dana, no zbog posljedica je otišla u stečaj, a plaća koju mu je tvrtka isplaćivala je iznosila cca 7.000,00 kn neto. Vezano uz štetni događaj išao je na invalidsku komisiju. Od njegovih sadašnjih prihoda prima invalidsku mirovinu u iznosu od cca 1.500,00 kn, za osobnu invalidninu cca 1.500,00 kn i još 200,00 kn od Grada Zagreba, te još 200,00 kn sufinanciranje za struju od CSS-a. Dobio je još 10.000,00 kn za adaptaciju prostora mojim potrebama. Na poseban upit pun. tužitelja odgovara da je planirao ostvarivati prihode od plaće no kako je njegov brat vlasnik hrvačkog kluba u Sesvetskom Kraljevcu, a i on se bavio hrvanjem, bio je gotovo cijeli život involviran sa sportom te sam radio povremeno kao trener kako kod brata u klubu tako i kao osobni trener u teretani. Prihod od hrvanja je iznosio cca 3.000,00 kn mjesečno, a to sam ostvarivao na način da su djeca plaćala članarinu, a on ih je onda trenirao. Bilo je puno grupa, a u blizini je postojalo 6 škola hrvanja pa je uvijek imao puno posla. On je uvijek imao na individualnom treningu određeni broj od 3-5 osoba koji su plaćali oko 1.200,00-1.500,00 kn mjesečno, tako da je ostvarivao oko 5.000,00 kn samo na osnovu toga. Na daljnji upit pun. tužitelja osim 100 % invalidnosti zbog oduzetosti ima i PTSP, poremećaj spavanja, poremećaj koncentracije, imam problema u komunikaciji s ljudima i svoje najbliže okoline. Imao je problema i prilikom tretmana u toplicama gdje ga i najmanja situacija izbaci iz kontrole i sl. Danas više ništa ne radi i ne zarađuje. Pokušavam se oporaviti i redovito vježba i idem na rehabilitacije. Na poseban upit pun. tuženika da li su dodatni prihodi izvan plaće bili negdje prijavljeni tužitelj odgovara da je sve bilo plaćeno na ruke. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da je on bio jedini vlasnik te tvrtke te da je uz njega bio zaposlena prvo jedna osoba, pa poslije još jedna. Ne zna kada je firma otišla u stečaj. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da je prije 12 godina pao sa skutera i imao je dislokaciju desnog lakta i porezotinu desnog dlana. Drugih ozljeda nije bilo. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da ima vozačku dozvolu B kategorije, a navedeni motor je počeo koristiti kada je došlo toplije vrijeme. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da je svjedokinju vidio sa njenim autom kada je izlazila sa svog parkirnog mjesta, no nije cijelo vrijeme pratio njenu kretnju jer je pratio promet u svojoj traci, a ona se samo pojavila ispred njega.

U svom usmenom iskazu svjedok AH je izjavio da je otac tužitelja. Zna da je moj sin otvorio tvrtku koja se bavila otpadom, ali ne zna detalje. Misli da je tu zarađivao cca 1.000,00 EUR mjesečno. Njegov je sin cijeli život bio u sportu te zna da je često išao u teretane, te je nešto čuo da je radio kao osobni trener ali ne zna da li je i s kojim iznosima zarađivao. Zna da je išao u neke teretane blizu stana, ali ne znam detalje. Na poseban upit pun. tužitelja da li tužitelj ostvaruje prihode od svog rada, odgovara da ne. Na poseban upit pun. tuženika da li zna što je bilo s tom tvrtkom, odgovara da ne zna. Na daljnji upit pun. tuženika odakle mu saznanje za visinu plaće tužitelja, odgovara da se sada ne može sjetiti gdje je to čuo, ali mu taj iznos prolazi kroz glavu. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da je navedenu firmu imao par godina prije nezgode.

U svom usmenom iskazu svjedok IH je izjavila da prije štetnog događaja njen sin je imao i radio u firmi koja se bavila otkupom starog metala. Iz svakodnevnog razgovora ima saznanje da je u toj tvrtki ostvarivao plaću od cca 1.000,00 EUR. Ona zna da se njen sin do nesreće cijeli život bavio sportom i često je išao u teretane, a da li je ostvarivao kakav prihod u njima to ne zna. Moj sin sada dobije invalidninu oko 1.500,00 kn, 200,00 kn od Grada Zagreba i 1.300.00 kn invalidsku mirovinu. Na poseban upit pun. tuženika koliko dugo je tužitelj prije nesreće imao tu firmu, odgovara da ne zna. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da je iznos od 1.000,00 EUR bila njegova redovna plaća.

U svom usmenom iskazu svjedok KH je izjavila da je njen brat je prije prometne nesreće imao firmu koja se bavila otkupom otpada. Prema priči u kući imao je mjesečnu plaću od 7-8 tisuća kuna. Misli da se time bavio par godina. Zna da je njen brat uvijek bio vezan uz sport te je često išao u teretane, a da li je tamo što zarađivao kao osobni trener, ne zna.

Sud je izvršio uvid u presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu K-1158/20 od 22. listopada 2020. godine te je utvrdio da je njome optužena PH proglašena krivom što je dana 13. lipnja 2019. u 08,18 sati u Zagrebu, upravljajući osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] desnom prometnom trakom istočne kolničke trake Radničke ceste, dolaskom do kućnog broja 80, protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako smatrajući da neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, započela sa skretanjem ulijevo u namjeri da se polukružno okrene, a da prethodno nije propustila sva vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, uslijed čega je FH vozač motocikla registarske oznake [registarska oznaka] koji se kretao iz suprotnog smjera, počeo naglo kočiti, uslijed čega je izgubio ravnotežu i pao na kolnik nakon čega je u klizanju zajedno sa motociklom udario u desnu stranu osobnog vozila PH, a kojom prilikom je zadobio povrede u vidu oguljotina na desnom ramenu, desnoj nadlaktici i podlaktici te na obje šake, oguljotine na desnoj potkoljenici, nagnječenje mozga, napuknuće sedmog i osmog desnog rebra, djelomično iščašenje zgloba između jedanaestog prsnog kralješka i jedanaestog lijevog rebra, prijelom poprečnog nastavka dvanaestog prsnog kralješka s iščašenjem u zglobu s rebrom, prodor zraka u lijevo prsište, nagnječenje oba plućna krila, više desnog, višeiverni prijelom stražnjeg ruba trupa sedmog, desetog i jedanaestog prsnog kralješka, iščašenje jedanaestog prsnog kralješka te višeiverni prijelom dvanaestog prsnog kralješka s pomakom ulomaka prema naprijed u kanal kralježničke moždine s pritiskom na moždinu i posljedičnom oduzetošću donjih udova te nagnječenje bubrega sa prisutnošću krvi u mokraći, koje povrede su u ukupnosti osobito teške naravi. Za navedeno djelo istoj je izrečena kaznena sankcija. Protiv navedene presude nije izjavljena žalba što znači da je protekom žalbenog roka ista postala pravomoćna.

Odredbom čl. 12 st. 4 Zakona o parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

Vezano uz dinamiku nastanka štetnog događaja stranke su se suglasile da se u ovom postupku koristi prometno vještačenja izračeno po prometnom vještaku Berislavu Šimunoviću vezano uz isti štetno događaj.

Predmetnim vještačenjem je utvrđeno da se u ovom štetnom događaju motocikl tužitelja je prilikom klizanja po desnom boku s prednjim kotačem naletio na stražnji desni bočni dio vozila osiguranika tuženika, u predjelu stražnjeg kotača. Prilikom naleta tijelo I tužitelja je bilo odvojeno od motocikla, pa je tijelo u klizanju naletjelo na prednji desni bočni dio vozila osiguranika tuženika, u predjelu prednjeg blatobrana iza prednjeg kotača. Mjesto sudara se nalazilo na kraju traga struganja motocikla, oko središnje linije južnog kolnika Radničke ceste i oko 2,3 m prije zaustavnog položaja motocikla. Provedena analiza je pokazala da je I tužitelj poduzeo radnju intenzivnog kočenja iz brzine od oko 71,2 km/h, vremenski oko 2,7 s a prostorno oko 42,3 m prije mjesta sudara, kada se osobno vozilo nalazilo na početku radnje polukružnog okretanja. Na tom putu tužitelj nije uspio zaustaviti svoj motocikl, koji je u destabilizaciji i prevrtanju na desni bok otklizao po kolniku i s brzinom od oko 37,6 km/h udario u vozilo osiguranika tuženika koje je bilo u polukružnom okretanju brzinom od oko 12,8 km/h.

U trenutku kada je vozačica vozila poduzela radnju polukružnog okretanja, vremenski oko 3,1 s prije sudara, motocikl tužitelja se nalazio udaljen oko 50,2 m od mjesta sudara. Budući je kolnik na mjestu štetnog događaja ravan i pregledan, vozačica vozila osiguranika tuženika je prije poduzimanja radnje polukružnog okretanja mogla vidjeti I tužitelja na motociklu oko sredine sjeverne (lijeve) prometne trake južnog kolnika Radničke ceste. Pa da je tada odustala od radnje polukružnog okretanja i propustila I tužitelja na motociklu, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Ovom radnjom polukružnog okretanja, vozačica vozila osiguranika tuženika je presjekla put kretanja motociklu tužitelja.

Na način kako je reagirao I tužitelj intenzivnim kočenjem oko 42,3 m prije mjesta sudara, zbog gubitka nadzora nad motociklom i klizanja po kolniku uspio bi se zaustaviti prije mjesta sudara i ovaj štetni događaj bi bio izbjegnut da se kretao brzinom manjom od 60 km/h.

Na djelu prometnice na kojem je došlo do štetnog događaja, između sjevernog i južnog kolnika Radničke ceste, bila je iscrtana isprekidana središnja linija koja je vozačici vozila osiguranika tuženika dozvoljavala vršenje radnje polukružnog okretanja, dok je brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim pravilom na 50 km/h.

Nadalje, sud je predmetnog vještaka pozvao na ročište radi odgovora na pitanja i prigovore stranaka.

U svom usmenom iskazu danom na ročištu stalni sudski vještak za promet Berislav Šimunović, je izjavio da na posebno pitanje pun. tužitelja da li je ponašanje osiguranika tuženika i poduzeta prometna radnja prouzročila to da je tužitelj morao kočiti, vještak odgovara da je radnja osiguranika tuženika, polukružno okretanje, uzrokovala reakciju tužitelja. Na poseban upit pun. tuženika da li bi u konkretnim uvjetima dinamike odvijanja ove prometne nezgode na strani motociklista, ovdje tužitelja, postojala potreba za bilo kakvom reakcijom, bilo u vidu kočenja ili drugo, a da se kritične zgode on kretao svim brzinama do 50 km/h, u skladu s ograničenjem brzine, vještak odgovara da ne zna na koji bi način tužitelj u toj situaciji reagirao. Međutim, činjenica je da se tužitelj kretao dozvoljenom brzinom od 50 km/h tada bi do mjesta štetnog događaja došao oko 0,5 sekundi kasnije nego u predmetnom štetnom događaju. Za ovo vrijeme vozilo osiguranika tuženika bi prešlo put od oko 1,8 metara i izašlo bi izvan putanje kretanja motocikla, pa do štetnog događaja ne bi došlo.

Na poseban upit raspravnog suca vještak odgovara da na mjestu štetnog događaja za svaki smjer kretanja postoje dvije prometne trake koje se poslije spajaju u po jednu. U toj svojoj radnji polukružnog okretanja osiguranica tuženika je iz desne trake za svoj smjer kretanja prešla preko lijeve prometne trake za svoj smjer kretanja, zatim preko lijeve prometne trake za suprotni smjer kretanja i najvećim dijelom vozila u desnu prometnu traku za suprotan smjer kretanja.

Na daljnje pitanje raspravnog suca kakva je situacija vezana uz izbjegavanja naleta motociklista na vozilo, kako tipičan vozač u takvim trenucima reagira, vještak odgovara da u tim situacijama on koči. Nadalje vještak pojašnjava da u slučaju da je vozač motora upravljao istim brzinom do 50 km/h da bi tada osiguranica tuženika prešla s vozilom u desnu prometnu traku za smjer kretanja motora, a motorist bi prošao pored nje po svojoj lijevoj prometnoj traci, sve za isti smjer kretanja. U tom slučaju ne bi trebala nikakva reakcija motorista. Vještak napominje da nema saznanja da bi motocikl imao ABS sustav ali da iz zabilježenih tragova kočenja proizlazi da nije imao, jer je došlo do blokiranja kotača koji su ostavili taj trag.

Na poseban upit pun. tuženika da li brzina kretanja utječe na destabilizaciju motocikla tokom kočenja, iskazuje da ima, i da pri manjim brzinama rjeđe dođe do destabilizacije i prevrtanja motocikla, a pri većim brzinama lakše dolazi do destabilizacije.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića obzirom da je isti dan po stručnoj osobi, nakon izvršenog uvida u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, a nalaz i mišljenje valjano je obrazloženo i dano u suglasju sa suvremenim dostignućima prometne znanosti.

Slijedom svega naprijed navedenog sud je utvrdio da se dana 13.06.20219. godine u Zagrebu dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka]. On se kretao južnom (desnom) prometnom trakom južnog kolnika Radničke ceste iz smjera zapada prema istoku.

Nadalje, u tom štetnom događaju sudjelovalo je i osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala PH koja je upravljala vozilom, a koje vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja o automobilske odgovornosti. Ona se kretala sjevernom prometnom trakom sjevernog kolnika iz smjera istoka prema zapadu.

Dolaskom do kbr. 80 vozilo osiguranika tuženika se zaustavilo i iz zastavnog položaja po počelo vršiti radnju polukružnog okretanja u lijevu stranu te je tom prilikom prešlo preko obiju prometnih traka sjevernog kolnika i kada se nalazilo najvećim dijelom prepraćeno preko južne (desne ) prometne trake Radničke ceste došlo je do naleta tužitelja na motociklu u desnu bočnu stranu tog osobnog vozila.

Provedenim vještačenjem je utvrđeno da je u trenutku kada je tužitelj poduzeo srdnju intenzivnog kočenja njegova brzina bila oko 71,2 km/h, ada je dozvoljena brzina na tom dijelu iznosila 50 km/h. Nakon otpočetog kočnja motociklista, došlo je do destabilizacije istog te je on pao na stranu s motorom i u tom položaju udario u desnu bočnu strano navedenog osobnog vozila.

Također je prometnim vještačenjem utvrđeno da bi nalet bio izbjegnut za tužitelja da je upravljao motociklom brzinom manjom od 60 km/h.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića obzirom da je isti dan po stručnoj osobi, nakon izvršenog uvida u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, a nalaz i mišljenje valjano je obrazloženo i dano u suglasju sa suvremenim dostignućima prometne znanosti.

Odredbom čl. 43. st. 1. zakona o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC) vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosu mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati u desno ili u lijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Stavkom 2. istog članka određeno je da prije započinjanja radnje iz st. 1., vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometnu ili imovinu vodeći pritom računa o položaju vozila te smjeru i brzini kretanja.

Odredbom čl. 53. st. 1. ZSPC-a na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

Slijedom svega naprijed navedenog a imajući u vidu odredbe čl. 1072. st. 2. ZOO-a ovaj sud smatra da je za nastanak i posljedice predmetne prometne nesreće odgovoran tužitelj u 20% dijela, a tuženik u 80% dijela kao osiguravatelj osobnog vozila kojim je upravljala PH.

Naime ovaj sud smatra da je u najvećem dijelu za nastanak i posljedice predmetne prometne nesreće odgovaran tuženika kao osiguravatelj vozila PH obzirom da je ista, bez da se prethodno uvjerila na pouzdani način da tu radnju može napraviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, počela izvoditi radnju polukružnog okretanja na sredini Radničke ceste pritom prešavši preko ukupno četiri trake te je tom radnjom na kraju i pripriječila put kretanju tužitelja kao motociklista zbog čega je došlo do njegovog pada prilikom intenzivnog kočenja i sudara s njenim vozilom, a što je prouzročilo teške tjelesne ozljede tužitelja zbog koje isti trpi neimovinsku i imovinsku štetu. Vezano uz ovaj predmet imovinska štete se sastoji od izgubljene zarade obzirom da je kao posljedica ove prometne nesreće kod tužitelja nastala opća nespolnost za rad što je utvrdio HZMO kao ovlašteno tijelo s javnim ovlastima vezano uz tu problematiku.

Što se tiče suodgovornosti samog tužitelja za nastanak i posljedice predmetne prometne nesreće sud smatra da ista postoji u 20% dijela iz razloga što je isti tom prilikom upravljao motociklom brzinom većom od dopuštene te je postojala i mogućnost da se on ako ne zaustavi, onda svakako s manjom brzinom udari u vozilo osiguranika tuženika što bi posljedično imalo značajnije manju štetu po njega. Ovdje sud upozorava da je prometni vještak izričito naveo da bi se tužitelj kočenjem zaustavio prije naleta na vozilo osiguranika tuženika da je upravljao motociklom brzinom manjom od 60 km/h, a što znači da bi to uspio i pri maksimalnoj dozvoljenoj brzini od 50 km/h, no to ne znači da i u tom slučaju ne bi došlo do nestabiliteta tužitelja na motociklu te da bi posljedično došlo do njegovog pada i u nastavku otklizavanja i udarca u vozilo osiguranice tuženika. Ovo posljednje tim više što je i sam prometni vještak na pitanje pun. tuženika izričito naveo da postoji takva mogućnost destabilizacije motocikla koji nema ABS sistem (a to je bio motocikl tužitelja prema tragovima kako to tumači sam vještak) i kod dozvoljene brzine kretanja od 50 km/h.

Na okolnost izgubljene zarade sud je proveo financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr.sc. Zrinku Ručeviću. Isto tako za te potrebe sud je pribavio i druge podatke kao i spis HZMO-a.

Temeljem odredbe čl. 19 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 - u daljnjem tekstu ZOO-a), a u vezi s čl. 1100 i čl. 1089 istog zakona tužitelj ima pravo od tuženog zahtijevati naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti.

U ovom predmetu tužitelj potražuje isplatu izgubljene zarade u vidu pretpostavljene plaće koju bi primio da do štetnog događaja nije došlo umanjeno za primanja temeljem invalidske mirovine koju prima od HZMO-a.

Na tu okolnost sud je izvršio uvid u predmet HZMO-a, svu dokumentaciju u spisu te je proveo financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o.

Nadalje, prilikom odlučivanja o tme dali bi neka druga primanja koje tužitelj prima temeljem propisa o socijalnoj pomoći, a koja je i sam naveo u svom usmenom iskazu (za osobnu invalidninu cca 1.500,00 kn i još 200,00 kn od Grada Zagreba, te još 200,00 kn sufinanciranje za struju od CSS-a).

Odgovor na ovo pitanje je dala i recentna sudska praksa pa tako u odluci VSRH broj:

Rev-745/2022. od 09. 11. 2022. g. vijeće tog suda izražava mišljenje da se oštećenom ne mogu u parnici radi naknade štete umanjivati njegova prava po toj osnovi zbog ostvarenih prava koja mu pripadaju po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi slijedom čega ne dolazi niti do bilo kakvog uračunavanja i odbijanja u nominalnom iznosu ostvarenih primanja po osnovi socijalne skrbi od ostvarenih vidova štete, niti se činjenica ostvarivanja prihoda iz socijalne skrbi trebaju cijeniti prilikom utvrđivanja visine štete zbog povrede prava osobnosti ili tuđe pomoći i njege.

Isto tako sud je imao u vidu i pravno shvaćanje VSRH sa šeste sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (6/22) održane 21. studenoga 2022. godine koje navodi: „U parnici radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ne može se umanjivati pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog ostvarenih prava oštećenika po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/29, 133/20, 18/22), slijedom čega nema mjesta bilo kakvom uračunavanju u nominalnom iznosu i odbijanju primanja po osnovi socijalne skrbi, niti se činjenica ostvarivanja takvih prihoda prilikom odmjeravanja visine štete zbog povrede prava osobnosti treba uzeti u obzir.".

Slijedom navedenog sud je kod utvrđivanja rente zbog izgubljene zarade uzeo u obzir samo ostvarenu invalidsku mirovinu koju isplaćuje HZMO te gore naprijed utvrđeni postotak suodgovornosti.

Prilikom provođenja financijskog vještačenja sud je uzeo u obzir da je tužitelj dana 13. lipnja 2019. doživio prometnu nesreću, koju je prouzročila vozačica čije je vozilo na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Tužitelj je prije štetnog doganja bio zaposlen u trgovačkom društvu Roberto ambalaža d.o.o., a uslijed posljedica predmetnog štetnog događaja došlo je do raskida ugovora o radu dana 20. kolovoza 2019. godine, kao i do potpunog gubitka radne sposobnosti. Uslijed svega navedenog, tužitelj trpi štetu zbog izgubljene zarade koju bi ostvario, da do predmetnog štetnog događaja nije došlo.

Iz Rješenja HZMO, Područne službe u Zagrebu, od 7. lipnja 2021., proizlazi da je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu u iznosu najniže mirovine u svoti od 1.388,40 kn mjesečno, počevši od 23. studenog 2020. Visina invalidske mirovine tužitelja, svakih šest mjeseci korigira se prema indeksu porasta mirovina, dobivenog na osnovu porasta aktualnih vrijednosti mirovina, iskazanih u 'Odlukama o aktualnoj vrijednosti mirovina' Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

U konačnici, razlika između prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i isplaćene invalidske mirovine u razdoblju od rujna 2019. godine do prosinca 2023. godine, a u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, iznosi ukupno 43.801,37 EUR, s rokovima dospijeća do 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec. Počevši od 1. siječnja 2024. pa nadalje, na bazi prosjeka posljednjih šest obrađenih mjeseci, mjesečna renta na ime izgubljene zarade tužitelja iznosi 953,28 EUR.

Nadalje, sud je sukladno prijedlozima stranaka napravio i daljnje izračune izgubljene zarade tužitelja no prvo je na ročištu 13.6.20204. godine saslušao sudskog vještaka Zrinka Ručevića.

U svom iskazu danom na ročištu 13.6.2024. g. stalni sudski vještak mr.sc. Zrinko Ručević je na postavljeno pitanje da imajući u vidu da je u nalazu i mišljenju naveo kako je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen u društvu Alberto ambalaža d.o.o., na pitanje je li imao na uvid obračunske liste plaća tužitelja u tom društvu, iskazao je kako navedeno nije imao na uvidu, a s obzirom na postavljeni zadatak i razdoblje obračuna isto nije posebno tražio. Na pitanje je li uzeo u obzir usklađivanje mirovina tužitelja u razdoblju do davanja nalaza i mišljenja odgovorio je kako je visinu invalidske mirovine kako je određena rješenjem HZMO usklađivao u skladu s propisima mirovinskog osiguranja, a kako je to naveo u pisanom nalazu i mišljenju na str. 2, s time da je zadnje usklađenje obavio s mjesecom srpnjem 2023. godine i takva zadnja usklađena mirovina je iskazana za razdoblje od srpnja do prosinca 2023. godine, a kako je nalaz i mišljenje izrađen 12. veljače 2024. godine to je bilo zadnje poznato usklađenje za vrijeme izrade nalaza i mišljenja. Na pitanje je li u međuvremenu bilo daljnjih usklađivanja mirovinskih primanja, iskazao je kako se mirovinska primanja usklađuju obračunski svakog prvog siječnja i svakog prvog srpnja u godini, tako da je u međuvremenu bilo jedno usklađenje mirovina. Dodaje da su rasle i prosječne plaće, da se ne može očitovati bi li razlika uzevši u obzir nove podatke o plaćama i nove podatke o mirovinama bila veće ili manje od onih koje je iskazao, no gotovo sigurno je da razlika postoji. Na pitanje je li kao ostvarena primanja tuženika uzeo u obzir i neke druge primitke o kojima je tužitelj iskazivao (isplate Grada Zagreba, isplate Centra i dr.) rekao je da nije uzimao takve podatke. Na pitanje da li prosječna plaća u Republici Hrvatskoj znači da se ista odnosi na sve stručne spreme, iskazao je da da.

U daljnjem tijeku postupka provedeno je dodatno financijsko vještačenje na okolnost izgubljene zarade tužitelja pri čemu je uzeta u obzir prosječna neto plaća za srednju stručnu spremu radnika na području Republike Hrvatske. Ukoliko se uzme ovaj kriterij tada izgubljena zarada tužitelja u razdoblju od rujna 2019. do 31. listopada 2024. iznosi ukupno 54.872,59 EUR. Počevši od 1. studenog 2024. pa nadalje, na bazi prosjeka posljednja tri obrađena mjeseca, mjesečna renta na ime izgubljene zarade tužitelja iznosi bi 914,60 EUR.

Financijski vještak je svoje završno očitovanje dao na ročištu 12.03.2025. g. te je tom prilikom iskazao je da na poseban upit suca, a imajući u vidu kako su u konkretnom slučaju sačinjena tri pisana nalaza i mišljenja sa tri različite inačice izračuna pretpostavljene izgubljene zarade tužitelju, pa da se očituje o tome koja inačica se nalazi na kojem listu spisa, iskazao je kako se u osnovnom nalazu (str. 177-182 spisa) nalazi izračun koji polazi od pretpostavljenih primanja tužitelja na razini prosječnih mjesečnih neto plaća u RH, kako je u prvom dopunskom nalazu od 21.11.2024. godine (list 260-267 spisa) izračun je sačinjen polazeći od podataka o prosječnim mjesečnim neto plaćama u RH za SSS, koji su korigirani koeficijentom uvećanja koji predstavlja omjer prosječno isplaćene neto plaće tužitelja s prosječno isplaćenim plaćama za SSS u RH u 2017. g., dakle taj je izračun sačinjen na način da je prosječna neto plaća u RH za SSS pomnožena koeficijentom omjera od 1,256 koji je vrijedio u 2017. g. za koju godinu postoje podaci o primanjima tužitelja. Konačno u drugom dopunskom nalazu od 8.12.2024. g. (list 281-284 spisa) izračun je sačinjen polazeći od prosječnih neto plaća radnika SSS u RH kao pretpostavljenih primanja tužitelja. Na daljnji upit je rekao da je u sve tri varijante izračuna od pretpostavljene neto plaće tužitelja odbio invalidsku mirovinu koju tužitelj prima, te je iskazana neto izgubljena zarada. Na pitanje da li je vještak mogao utvrditi visinu plaće tužitelja od 2017. g. do štetnog događaja prema raspoloživim dokumentima rekao je, a kako je to naveo na str. 2 .prvog dopunskog nalaza, kako prema podacima iz mirovinskog spisa posljednjih 6 isplaćenih plaća tužitelja se odnosilo na razdoblje do zaključeno travnja 2017. g. tako da za kasnija razdoblja do dana štetnog događaja nema podataka o isplati plaća tužitelju. Na poseban upit pun. tuženika razlikuju li se prosječne plaće na razini RH (bilo ukupne bilo za SSS radnike) da od prosječnih plaća iste kategorije za Grad Zagreb rekao je da se sigurno razlikuju kako na razini Grada Zagreba tako i na razini svake pojedine županije. Na poseban upit pun. tužitelja rekao je da prema njegovom iskustvu plaće u Gradu Zagrebu su u pravilu veće od plaća u ostatku RH, pa dakle i od prosječnih plaća na razini RH, no u konkretnom slučaju on se ne može očitovati bez uvida u podatke DZZS.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zrinka Ručevića iz "Ručević vještačenja d.o.o." obzirom da je isti dan po stručnoj osobi, nakon izvršenog uvida u financijsku dokumentaciju u spisu, a nalaz i mišljenje valjano je obrazloženo i dano u suglasju sa suvremenim dostignućima financijske znanosti.

Temeljem provedenih financijskih vještačenja sud je utvrdio da po kriteriju pretpostavljenih primanja tužitelja na razini prosječnih mjesečnih neto plaća u Republici Hrvatskoj te nakon umanjenja za primljeni iznos invalidske mirovine izgubljena zarada za period od rujna 2019. do kraja 2023. godine ukupno iznosi 43.801,37 EUR, a od 01. siječnja 2024. pa nadalje renta bi iznosila 953,28 EUR.

Nadalje sud je utvrdio da po kriteriju utvrđivanja izgubljene zarade temeljem prosječnih neto plaća u Republici Hrvatskoj za srednju stručnu spremu koji su korigirani koeficijentom uvećanja koji predstavlja omjer prosječno neto isplaćene plaće tužitelja s prosječno isplaćenim plažama u RH za 2017. godinu uz koeficijent od 1,256 koji je vrijedio u 2017. godini te nakon umanjenja za primljeni iznos invalidske mirovine izgubljena za period od rujna 2019. do 31. listopada 2024. godine iznosi 54.872,59 EUR a mjesečna renta bi iznosila 914,60 EUR mjesečno od 01. studenoga 2024. godine pa nadalje.

Na kraju sud je utvrdio da uzimajući kao kriterij za izračun izgubljene zarade prosječnu neto plaću radnika sa srednjom stručnom spremnomu Republici Hrvatskoj kao pretpostavljene plaće tužitelja te uz gubitak invalidske mirovine tada izgubljena zarada tužitelja razdoblju od rujna 2019. do 31. listopada 2024. godine iznosi ukupno 41.625,67 EUR a renta bi od 01. studenoga 2024. godine pa nadalje iznosila 680,57 EUR mjesečno.

Smisao naknade štete je da se pokuša stanje nastalo štetnom radnjom i nastupjelom štetom vratiti u ono stanje koje bi bilo da štetnog događaja nije bilo i da nije nastala šteta. U ovoj pravnoj stvari sud je utvrdio da je tužitelj bio direktor poduzeća koje se bavilo otpadom ali da je imao i primanja po sistemu honorarnog rada u teretani kao osobni trener i slično. Što se tiče ovog zadnjeg povremenog prihoda iz honorarnog rada sud je saslušao tužitelja i svjedoke no iz istih se nije moglo nedvojbeno utvrditi koliko bi ta izgubljena zarada iznosila. Na kraju niti sam tužitelj nije tražio svojim zadnjim preciziranim tužbenim zahtjevom taj dio štete pa sud te navode tužitelja i svjedoka nije uzeo u obzir kod donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari.

Obzirom da je tužitelj radio različite poslove uključujući i posao direktora pravne osobe koja se bavila gospodarskom djelatnošću, ovaj sud smatra da ne bi bilo osnovano kao kriterij za izračun izgubljene zarad primijeniti kriterij srednje stručne spreme obzirom da iz svega proizlazi da je tužitelj radio i poslove koje izlaze iz te stručne spreme. Stoga je ovaj sud kao kriterij uzeo prosječniju neto plaću u Republici Hrvatskoj prema službenim statističkim podacima te je od takvog iznosa odbio primitke koje je tužitelj primio temeljem invalidske mirovine, a zatim je tako dobiveni iznos dodatno umanjio za 20% suodgovornosti koja je opisana u prvom dijelu obrazloženja ove presude. Tako utvrđene iznose sud je sukladno čl. 1095. st. 2. Zakona o obveznim odnosima dosudio tužitelju te je stoga odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.

Obzirom da je sud utvrdio postojanje suodgovornosti tužitelja od 20%, to je sud odbio dio tužbenog zahtjeva te je stoga odlučeno o tom dijelu kao u toč. III. izreke ove presude.

Vezano uz dospijeće pojedinih rata izgubljene zarade ovaj sud upozorava da ta izgubljena zarada potječe iz pitanja izgubljene zarade, te redovne plaće koju bi tužitelj primao da do štetnog događaja nije došlo. U spisu nema dokumentacije iz koje bi sud na nedvojben način utvrdio kada je tužitelj primao redovnu plaću prije štetnog događaja te je stoga sud datum dospijeća svakog pojedinog mjesečno iznosa utvrdio sukladno odredbi čl. 92 st. 4 Zakona o radu koji propisuje da ako to pitanje nije drugačije uređeno da mjesečna plaća dospijeva do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

Slijedom navedenog sud je utvrdio da tužitelju pripada i zakonska zatezna kamata za svaki mjesec izgubljene zarade od 16. u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate te je stoga odbio dio zahtjeva na dosuđene iznose u kojem tužitelj potražuje kamatu od 05. u mjesecu za tekući mjesec pa do 15. u mjesecu za protekli mjesec kao neosnovano zatražen.

Odluku o visini stope zakonske zatezne kamate sud je donio za period do 31.12.2022. godine temeljem odredbe čl. 29 st. 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO NN 35/05), a od 01.01.2023. godine pa do 29.12.2023. godine temeljem odredbe čl. 29 st. 2 ZOO-a (NN 114/22, NN 156/22 i 155/23) te od 30.12.2023. godine pa do isplate temeljem odredbe čl. 29 st. 2 ZOO-a (NN 114/22 i NN 155/23).

Odluka o parničnom trošku stranaka u postupku temelji se na odredbi čl. 154 i 155 ZPP-a, te se trošak sastoji od troška zastupanja stranaka putem odvjetnika uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedinih parničnih radnji te uspjeh u sporu u vrijeme zaključenja glavne rasprave te imajući pri tom u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 i dr.).

Vezano uz odgovornost i visinu tužitelj je uspio u 80 % a tuženik u 20 % dijela: Kada se od većeg iznosa odbije manji dobiva se rezultat da je tužitelj uspi u omjeru od 60 % te mu je u tom omjeru dosuđen i trošak ovog postupka.

Sud je tužitelju priznao trošak sastava tužbe od 17.7.2020. g. sa 500 bodova (Tbr 7/1), trošak sastava odštetnog zahtjev od 27.4.2020. g. sa 500 bodova (Tbr 32), trošak pristupa na ročišta 22.03.2021., 11.05.2022., 13.02.2023., 04.10.2023., 13.06.2024., 21.10.2024., 04.12.2024., 12.03.2025. i 27.05.2025. g. sa 500 bodova za svako ročište (Tbr 9/1), trošak sastava četiri obrazložena podneska od 06.04.2021., 19.03.2024., 29.11.2024. i 11.2.2025. g. sa 500 bodova za svaki podnesak (Tbr 8/1), trošak sastava ostalih obrazloženih podnesaka od 17.11.2020., 23.9.2021., 27.12.2021., 20.02.2023., 25.10.2023. i 19.11.2024. g. sa 100 bodova za svaki podnesak (Tbr 8/3), odnosno ukupno 8100 bodova. Navedeni iznos treba pomnožiti sa vrijednošću boda od 2,00 EUR, pa se dobiva iznos od 16.200,00 EUR. Tom iznosu treba pribrojiti pripadajući PDV u iznosu od 4.050,00 EUR te se tako dobiva iznos od 20.250,00 EUR. Zatim navedeni iznos treba umanjiti za 20% suodgovornosti pa se dobiva iznos od 16.200,00 EUR.

Sud je tužitelju u cijelosti dosudio trošak predujma za provođenje vještačenja u iznosu od 400,00 EUR obzirom da je provođenje tog dokaza bilo potrebno neovisno o uspjehu u sporu. Slijedom navedenog sveukupni trošak tužitelja iznosi 16.600,00 EUR koji iznos je dosuđen tužitelju na teret tuženika.

Tužitelju je na njegov zahtjev dosuđena i kamata na trošak parničnog postupka te je o njenom tijeku i visini odlučeno primjenom odredbe čl. 30 stav 2 Ovršnog zakona i čl. 29 stav 2 ZOO-a 35/05, te su iste dosuđene tužitelju od 28. svibnja 2025. godine pa do isplate.

Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 28. svibnja 2025. godine.

Sudac:

Hrvoje Vučić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa. Žalba se predaje ovom sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika