Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-1784/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Snježane Oset kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog JČ zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp-14418/2021-6 od 25. siječnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 28. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split i pobijana presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljeni JČ je oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka te uvida u sve provedene dokaze i cjelokupnu dokumentaciju spisa sud nije našao dokazanim da su se u radnjama okrivljenika ostvarila obilježja predmetnog prekršaja.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja Split je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava. Tužitelj u bitnome ističe da je činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno te da je nejasno tumačenje suda prvog stupnja u pogledu pravnog pitanja koje se odnosi na uznemiravanje stanara u stambenoj zgradi i izostanak konstitutivnog elementa javnosti u konkretnom slučaju, jer je nejasno zašto sud u ovom dijelu nije uzeo u obzir činjenicu kako se okrivljenik protupravno ponašao u hodniku zgrade u kojoj se nalazi više državnih tijela kao i tijela jedinica lokalne uprave trgovačkih društava kojih je osnivač grad Split, te da nije sporno da se cjelokupna zgrada koja je dostupna neograničenom broju i bezuvjetno građanima smatra javnim mjestom. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalba te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te pri tome ovaj sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda.

5. Nije prihvaćen žalbeni navod žalitelja da je činjenično stanje u prvostupanjskom postupku u potpunosti i pravilno utvrđeno te da je na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja trebalo okrivljenika proglasiti krivim zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

6. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio od optužbe na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona odnosno da nakon provedenog dokaznog postupka analize i ocjene provedenih dokaza ocjenjujući svaki dokaz ponaosobito dovodeći ih u međusobno svezu sud je našao utvrđenim da je okrivljenik vrijeđao zaštitara utužene prigode OČ, ali ne na način da bi ostvario zakonsko obilježje prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Odluku o oslobađanju od optužbe prvostupanjski sud je prije svega utemeljio na iskazu ispitanog svjedoka OČ koji je, između ostalog, iskazao prilikom davanja iskaza na glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom da se predmetnog dana nisu primale stranke te da ih nije bilo da se verbalni sukob dešavao između njega i okrivljenika bez nazočnosti drugih građana, odnosno svjedok je istaknuo činjenicu da okrivljenik nije dizao glas na način da bi ga čuli drugi zaposlenici. Dakle nije sporno da se okrivljenik ponašao na javnom mjestu na način kako je to navedeno u optužnom prijedlogu budući da su službene prostorije Državnog inspektorata u radno vrijeme javno mjesto te navedeno nije niti potrebno dokazivati, međutim prvostupanjski sud je proveo sve dokaze u cilju utvrđivanja materijalne istine odnosno je li okrivljenik postupanjem navedenim u optužnom prijedlogu počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira odnosno da je: „ narušavao javni red i mir na naročito drzak način“.

6.1. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano da će se kazniti osoba koja „na javnom mjestu se ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir“ koji članak sadrži kvalificirani oblik prekršaja iz čl.13. i 17. a odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano da će se kazniti osoba koja se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

6.2. Dakle iz prethodno citiranih zakonskih odredbi jasno proizlazi da je prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kvalificirani oblik prekršaja iz članka 13. tog zakona, a to znači da je ponašanje iz članka 6. zakona ono ponašanje koje svojim intezitetom nadilazi radnje prekršaja iz članka 13. Naročito drskim bezobzirnim ponašanjem treba smatrati postupke koji u doista znatnoj mjeri odstupaju od usvojenih normi ponašanja kao i nasilničke postupke prema stvarima, a stupanj drskosti i bezobzirnosti ocjenjuje se prema shvaćanjima javnog mijenja.

7. Slijedom navedenog nakon provedenog dokaznog postupka analize i ocjene provedenih dokaza prije svega ocjenom iskaza svjedoka OČ pravilno je prvostupanjski sud zaključio da u postupku nije dokazano da bi okrivljenik postupanjem navedenim u optužnom prijedlogu počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te odluku o oslobađanju od optužbe prvostupanjski sud je valjano i argumentirano obrazložio koje razloge u cjelini prihvaća i ovaj sud.

8. Slijedom navedenog trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 28. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.