REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Industrijska cesta 15, Sesvete
Poslovni broj: Pn-18/2025-48
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama po sucu pojedincu Andrei Herendić u pravnoj stvari tužiteljice IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zoran Galić, odvjetnik, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 73, OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić i Lui, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, 28. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Tuženik je dužan na ime naknade neimovinske štete platiti tužiteljici iznos od 645,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. ožujka 2010. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
II
Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.367,27 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od 28. svibnja 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Prednik tužiteljice UR u tužbi od 28. rujna 2010. navodi da je stradao 5. svibnja 2009. na kolniku glavne ceste u mjestu Lukarišće vozeći bicikl desnom stranom ceste u smjeru [adresa]. Navodi da je u jednom trenutku osjetio jak udarac u stražnji dio bicikla uslijed čega je odbačen na lijevu stranu ceste gdje je ostao ležati ispod bicikla. Navodi da je krvario i bio u strahu te je tražio da odmah ide liječniku te je policijski zapisnik sastavljen naknadno po prijavi DZ Dugo Selo, gdje je tužitelju pružena pomoć. Ističe da je policija uzela izjave očevidaca koji su izjavili da se radilo o automobilu marke Renault 4, te dali registarsku oznaku vozila za koju je policija otkrila da ne odgovara stvarnom stanju pa je počinitelj ostao nepoznat. Kako je šteta uzrokovana nepoznatim motornim vozilom to je tužitelj podnio zahtjev za naknadu štete tuženiku u mirnom postupku 5. ožujka 2010. koji nije pozitivno riješen. Ističe da je u predmetnoj nezgodi tjelesno i duševno stradao, te je zadobio ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Stoga isti potražuje pravičnu novčanu naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Kao činjenice navodi da je trpio bolove, strah, te mu je bila potrebna i tuđa pomoć i njega. Prednik tužiteljice navodi da je vezano za ovaj štetni događaj imao i imovinsku štetu u vidu uništene odjeće i to hlača, košulje i cipela, te uništeni bicikl. Stoga tužiteljica kao nasljednica svojeg prednika UR specificiranim tužbenim zahtjevom od tuženika potražuje naknadu neimovinske štete za fizičke bolove i strah u iznosu od 645,00 EUR. S time da na navedeni iznos potražuje i zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5. ožujka 2010. do isplate. Potražuje naknadu troškova parničnog postupka, sve s pripadajućim zateznim kamatama od dana presuđenja.
2. Ovdje valja napomenuti da je o naknadi imovinske štete već pravomoćno odlučeno presudom ovog suda posl. br. Pn-98/2022-30 od 21. veljače 2024. pod točkom I. 2. izreke navedene presude kojom je odbijen navedeni dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 330,00 EUR sa zakonskim kamatama na navedeni iznos, a koja presuda je u navedenom dijelu potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž- 2262/2024-2 od 6. prosinca 2024.
3. Dakle predmet ovog postupka je naknada neimovinske štete u iznosu od 645,00 EUR.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava pasivnu legitimaciju, ističući da uz tužbu nije dostavljen dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je u nezgodi sudjelovalo nepoznato vozilo. Osporava nastanak štetnog događaja na način opisan u tužbi, te odgovornost tuženika. Navodi da je ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji tužitelj mogao zadobiti bilo kada i bilo gdje, te nema nikakvih dokaza o uzročnoj vezi s nezgodom koju spominje u tužbi, pa stoga tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu između u medicinskoj dokumentaciji opisanih ozljeda i navodnog štetnog događaja. Osporava i visinu neimovinske štete kao neprimjerenu karakteru zadobivenih ozljeda.
Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, PP Dugo Selo od 2. srpnja 2010. (list 7), medicinsku dokumentaciju prednika tužiteljice UR (list 8-10), odštetni zahtjev s potvrdom o primitku (list 11-13), spis MUP-a, PU zagrebačke, PP Dugo Selo broj 511-19-38/8-7-33/09 (list 30-40), potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, PP Dugo Selo od 21. lipnja 2011. (list 42), te je proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća, te je izvršio uvid nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća (list 52-56), zdravstveni karton tužitelja (list 79-92), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za kirurgiju i traumatologiju dr. Tome Kovača (list 94-95), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za kirurgiju dr. Jakše Filipović-Čugure (list 170-171), te je saslušao svjedoka ZR (list 26) i tužitelja kao stranku u postupku (list 75).
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
7. Kako je sporna pasivna legitimacija, sam nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika, to je sud saslušao svjedoka ZR i tužitelja kao stranku u postupku te proveo očevid i prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Srećku Hlišću na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, a izvršen je i uvid u potvrdu
8. Uvidom u potvrdu MUP-a, PU zagrebačke, PP Dugo Selo od 2. srpnja 2010. (list 7) utvrđeno je da povodom štetnog događaja od 2. svibnja 2009. konstatirano da je prednik tužiteljice izjavio u obavijesnom razgovoru da ga je 2. svibnja 2009. u Lukarišću na kolniku Bjelovarske ulice neposredno prije raskrižja s Božjakovečkom ulicom dok je upravljao biciklom udario osobni automobil koji se nakon toga udaljio. Također je konstatirano da je pregledom bicikla prednika tužiteljice UR uočeno oštećenje zadnje kotača u vidu pomaka osovine iz centra, dok tragovi NN vozila nisu uočeni. Policijski službenici navode da nisu utvrdili točne okolnosti na koji način je došlo do spornog događaja, niti su dosadašnjim radom utvrdili podatke o NN vozilu i vozaču. Uvidom u spis MUP-a, PU zagrebačke, PP Dugo Selo broj 511-19-38/8-7-33/09 (list 30-40) razvidno je da navedeni spis sadrži ranije navedenu potvrdu od 2. srpnja 2010., te da policijski službenici PP Dugo Selo nisu obavljali očevid predmetne prometne nesreće, a također navedeni spis sadrži fotografije bicikla pokojnog UR te su sačinjene službene bilješke sa svjedocima ŠR i ZR, te prednikom tužiteljice UR od kojih ŠR nije saslušan kao svjedok u ovom postupku s obzirom da ga nitko od stranaka nije niti predlagao. Iz potvrde MUP-a, PU zagrebačke, PP Dugo Selo od 21. lipnja 2011. (list 42) proizlazi da PP Dugo Selo nije mogla pronaći u evidenciji vozilo Renault 4, registarske oznake [registarska oznaka].
9. Svjedok ZR prilikom saslušanja naveo je da je 2. svibnja 2009. krenuo iz [adresa], odnosno svoje kuće bicikl u trgovinu Konzum koja se nalazi u Dugom Selu. Nakon što je kupio stvari vraćao se kući te je bicikl gurao nogostupom kroz Lukarišće. Došao je do trgovine Klarić koja se nalazi s lijeve strane gledajući u pravcu istoka te ja ispred trgovine sreo prednika tužiteljice UR koji je izlazio iz trgovine Klarić, a kojega zna od ranije. Obojica su trebala prijeći na desnu stranu Bjelovarske ulice na kojoj nema nogostupa na tom dijelu. Navodi da je prešao preko ceste gurajući bicikl, te je razgovarao s čovjekom koji se nalazi na suprotnoj strani ulice na svojoj ogradi, a koji se zove ŠR. Navodi da je prednik tužiteljice UR ostao na lijevoj strani ceste gledajući u pravcu istoka. Navodi da nije s ER zajedno prelazio cestu. Navodi da on ne zna kako je isti prešao na njegovu stranu ceste odnosno da li je vozio bicikl ili ga je gurao. Samo je u jednom trenutku čuo kako čovjek viče iz auta "Kuda gledaš, kuda ćeš". Kada je to čuo okrenuo se s biciklom u pravcu gdje se nalazio UR, te je vidio da se isti nalazi u sredini kolničke trake kod bijele razdjelne linije na desnom dijelu kolničke trake. Navodi da je iz pravca zapada tom trakom naišlo vozilo te je vidio UR kako kleči, a isti je bio na koljenima i dizao se sa zemlje. Navodi da kada je vozač vidio da se UR podiže sa zemlje okrenuo je volan i prešao preko bicikla i krenuo prema istoku. Navodi da nije čuo da je auto udario u UR. Navodi da je istoga više od deset puta pitao da li mu se nešto dogodilo i da zove policiju, a isti je govorio da ne treba. Navodi da nije vidio nikakvih povreda kod UR. Ističe da je od mjesta događaja UR upravljao svojim biciklom, kotač je išao lijevo-desno, ali se isti dovezao do kuće. Navodi da je drugi dan došla policija, te je istima rekao ono što je sada iskazao. Ističe da mu UR nije rekao zašto je pao, a on je istome rekao "Vidiš što se dogodi kad ne pazimo". Zna da je ŠR dao AR neki papir na kojem je bio napisan broj auta, koji je isti zabilježio. Ističe da na tom dijelu ceste nema pješačkog prijelaza. Vozilo Renault 4 bilo je vojničke boje, a u autu je bilo dijete.
10. Tužitelj prilikom saslušanja navodi da se 2. svibnja 2009. na biciklu odvezao u Lukarišće u trgovinu Klarić koja se nalazi s desne strane gledajući iz pravca [adresa]. Navodi da je kupio kruh i mlijeko koji je stavio u torbu te objesio na guvernal, te je iz dućana došao do ceste. Navodi da je bicikl gurao odlazeći ispred trgovine do desne strane kolnika u pravcu kretanja za [adresa]. Navodi da ne zna kakav je auto bio, dobio je udarac u glavu i nije bio pri svijesti. Naknadno je ustao i pješke dogurao bicikl nazad kući u [adresa]. Navodi da je tada pozvao kćer koja živi u [adresa], te je ista došla sa zetom i odvezli su ga u bolnicu Dugo Selo, a iz bolnice Dugo Selo otpremljen je u bolnicu Dubrava. U bolnici Dubrava su ga ostavili na liječenju i tamo se zadržao dvadeset dana. Imao je razbijen lijevi lakat, liječi su mu noge jer je dobio udarac u koljena te na leđima i sada ima neku kvržicu. Ne sjeća se da li je prijavio štetni događaj policiji u Dugom Selu. Navodi da u šupi stoji njegov bicikl, te se može vidjeti da zbog oštećenja na biciklu se isti ne može voziti jer je zadnji kotač od udarca iskrivljen i uništen.
11. Ovdje valja napomenuti da je tužitelj prilikom očevida na licu mjesta pokazao lice mjesta odnosno kuću broj 117 u kojoj se nalazi trgovina ispred koje je krenuo u pravcu juga preko Bjelovarske ulice gurajući bicikl. Također je na očevidu iskazao da kada je prešao ulicu da je sjeo na bicikl i uz desni rub kolnika počeo voziti u pravcu istoka, odnosno [adresa]. Isti je pokazao lice mjesta gdje ga je automobil udario, te na kojem je mjestu pao nakon udarca. Ističe da je pao desnom stranom prema zatiljku, navodi da je imao ogrebotine lakta, a bicikl mu je pao na prsa. Ističe da je što prije otišao kući da vidi što mu se dogodilo, te je došao na hitnu pomoć u Dugom Selu, a nakon toga u bolnicu Dubrava.
12. Stalni sudski vještak dipl. ing. Srećko Hlišć u svojem nalazu i mišljenju (list 52-56) navodi da je jedina materijalna činjenica predmetne nesreće pomak stražnjeg kotača bicikla prednika tužiteljice UR u hvatištu stražnje vilice bicikla, te udarac u lijevu stranu grudnog koša i lijevi lakat istoga. Navodi da pomak stražnjeg kotača bicikla u hvatištu stražnje vilice nije karakterističan za pad, već se u pravilu događa prilikom udara koji je usmjeren pravcem ušica u hvatištu stražnje vilice. Navodi da ušice u hvatištu stražnje vilice su okrenute otvorom prema naprijed pa bi udarac morao imati pretežiti smjer od straga. Stoga vještak navodi da tehničkim putem nije moguće isključiti da je bicikl zadobio udarac u stražnji kotač u visini osovine, a ispod razine stražnjeg blatobrana. Stoga vještak zaključuje da iz raspoložive dokumentacije nije moguće isključiti da je prednik tužiteljice UR pao s bicikla na lijevu stranu tijela nakon što je nepoznato vozilo, kao što je Renault 4 udarilo prednjim branikom odostraga u stražnji kotač bicikla koji se zato posljedično pomakao u hvatištu stražnje vilice, a nesreća se mogla desiti na desnoj strani desne vozne trake kolnika za smjer kretanja sudionika nesreće, s time da se prije toga prednik tužiteljice UR uključio u promet skretanjem ulijevo. Ako se nalet desio odmah sa završetkom skretanja prednik tužiteljice UR bez nastavka vožnje ravno, onda je prednik tužiteljice UR pogledom u desnu stranu prije uključivanja mogao vidjeti nailazak vozila i sačekivanjem njegovog prolaska izbjeći nesreću dok je vozač mogao izbjeći nesreću da je snažno zakočio uz blokiranje kotača. Ako se nesreća desila kada je prednik tužiteljice UR već obavio skretanje i nastavio vožnju ravno, tada je on izveo uključivanje u promet, a vozač osobnog vozila iz nekog razloga nije poduzeo pretjecanje već je zakočio za prednikom tužiteljice ER.
13. Na ovakav nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl. ing. Srećka Hlišća nije bilo prigovora stranaka, pa je sud prihvatio ovakav nalaz i mišljenje vještaka s obzirom da je isti izrađen temeljem dokumentacije koja se nalazi u spisu i očevida na licu mjesta.
14. Kako vještak ističe da zbog oštećenja koja su nastala na biciklu tužitelja postoji mogućnost da je štetu uzrokovalo nepoznato vozilo to je sud cijenio iskaz svjedoka ZR i prednika tužiteljice UR. Sud prihvaća iskaz svjedoka ZR koji je nesrodan i nezainteresiran za ishod ovog postupka, a koji navodi da nije čuo, a niti je vidio da je vozilo udarilo u prednika tužiteljice UR, već je samo vidio da je vozač vozila Renault 4 vojničke boje prešao svojim vozilom preko bicikla prednika tužiteljice UR. Vidio je da je prednik tužiteljice UR već bio ranije pao i dizao se sa zemlje. Isti svjedok je naveo da mu prednik tužiteljice UR nije rekao zašto je pao. Sud prihvaća iskaz samog prednika tužiteljice UR koji je prilikom očevida naveo i pokazao da ga je udario automobil, nakon čega da je pao, a imajući u vidu nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl. ing. Srećka Hlišća na koji nije bilo prigovora stranaka.
15. Stoga sud smatra da na temelju provedenih dokaza i ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza u cjelini da je utvrđeno da je prednika tužiteljice UR udarilo nepoznato vozilo, pri čemu nije utvrđeno da li bi to bilo vozilo marke Renault4. Stoga, postoji krivnja vozača nepoznatog vozila za nastanak predmetnog štetnog događaja i uzročno-posljedična veza između udarca nepoznatog vozila i ozljeda prednika tužiteljice UR.
16. Sud je tijekom postupka proveo medicinsko vještačenje da bi utvrdio da li je prednik tužiteljice UR zadobio tjelesne ozljede i koje i to prvo po stalnom sudskom vještaku kirurgu i traumatologu dr. Tomi Kovaču, te je isti vještak izradio nalaz i mišljenje (list 94-95). Međutim kako je bilo prigovora na navedeni nalaz i mišljenje, a u međuvremenu je stalni sudski vještak dr. Tomo Kovač umro, to je sud po prijedlogu tužiteljice proveo novo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipović-Čuguri, kirurgu, te je izvršio uvid u njegov nalaz i mišljenje (list 170-171).
17. Uvidom u liječniku dokumentaciju, te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipović-Čugure (list 170-171) sud je utvrdio da je prednik tužiteljice UR zadobio natučenje lijevog prsišta i natučenje lijevog lakta, a vještak je izvršio uvid i u zdravstveni karton prednika tužiteljice UR (list 79-92), a u koji je i sud izvršio uvid.
18. Vještak navodi da su se ozljede koje je prednik tužiteljice UR zadobio u štetnom događaju mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja što predstavlja uzročno-posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Vještak navodi da je isti trpio bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana i manjeg intenziteta pet dana. Prednik tužiteljice UR je pretrpio primarni strah jačeg intenziteta i kratkotrajan, te sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od jedan dan, srednjeg intenziteta tri dana, te kasniji strah u trajanju od pet dana.
19. Na navedeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipović-Čugure stranke nisu imale prigovora, pa je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipović-Čugure s obzirom da je vještak nalaz i mišljenje izradio temeljem medicinske dokumentacije priložene u spisu i pregleda zdravstvenog kartona tužitelja. Stoga sud smatra utvrđenim da postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja, odnosno udara nepoznatog vozila u prednika tužiteljice UR i ozljeda prednika tužiteljice UR.
20. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, a također je uzeta u obzir i vrsta ozljeda prednika tužiteljice UR, te činjenice da je isti morao mirovati i koristiti analgetike, pa sud smatra da je time istome povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.
21. Sukladno odredbi čl. 1100 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje u tekstu: ZOO) sud se prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova i straha. S obzirom na sve navedeno te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužiteljici, kao pravnom slijedniku pokojnog UR, na pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu u skladu sa čl. 1100 st. 1 ZOO-a, to je istoj temeljem čl. 1100 st. 2 ZOO-a valjalo dosuditi iznos od 645,00 EUR kao pravičnu novčanu naknadu. Valja imati na umu da je sud pri određivanju visine naknade imao u vidu da je prednik tužiteljice bio osoba starije životne dobi u vrijeme štetnog događaja star 88 godina (rođen 1921.).
22. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. i čl. 1103. ZOO-a, a teče od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5. ožujka 2010. pa do isplate. Naime, prema čl. 12 st. 4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23, dalje: ZOOP) ako odgovorni osiguratelj najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi ne dostavi obrazloženu ponudu za naknadu štete, odnosno utemeljeni odgovor, oštećena osoba može protiv njega podnijeti tužbu, s time da će se tužba podnesena protiv odgovornog osiguratelja ili odgovorne osobe za naknadu štete prije isteka navedenog roka smatrati preuranjenom, dok st. 5. istog članka propisuje da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete iz obrazložene ponude odnosno nesporni iznos naknade štete iz utemeljenog odgovora kao predujam u roku od 15 dana od dana slanja obrazložene ponude ili utemeljenog odgovora, a najkasnije u roku od 60 od dana primitka odštetnog zahtjeva, s time da st. 6. istog članka propisuje da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 5. navedenog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Uvidom u odštetni zahtjev prednika tužiteljice UR (list 11-13) utvrđeno je da je isti podnesen 5. ožujka 2010.
23. Imajući na umu navedeno sud je odlučio kao pod točkom I izreke presude.
24. Temeljem čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) tuženik je dužna tužiteljici nadoknaditi i troškove ovog postupka u iznosu od 2.367,27 EUR. S time da je sud najprije ocijenio ukupan postotak uspjeha stranaka u parnici, te budući da je tuženik u konkretnom slučaju tijekom cijelog postupka osporavao osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Kada se zbroji uspjeh osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva tužiteljice po svim vidovima štete to onda konačni uspjeh tužiteljice gledajući osnov i visinu tužbenog zahtjeva iznosi oko 66 %.
25. Trošak tužiteljice se sastoji od zastupanja tužiteljice i prednika tužiteljice po punomoćniku – odvjetniku, a u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav odštetnog zahtjeva, tužbe, četiri obrazložena podneska, pristup na ročišta od 1. ožujka 2011., 19. travnja 2013., 12. travnja 2023. i 8. siječnja 2024. po 75 bodova temeljem Tbr. 7 t. 1, Tbr. 8 t. 1, Tbr. 9 t. 1 i Tbr. 32 t. 1 Tarife, te pristup na ročište od 14. travnja 2025. po 50 bodova temeljem Tbr. 9 t. 1 Tarife, te za sastav dva podneska izvan Tbr. 8 t. 1 Tarife po 37,5 bodova temeljem Tbr. 8 t. 3 Tarife, te sastav tri ostala podneska po 18,75 bodova temeljem Tbr. 8. t 4 Tarife, a sve sukladno vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja radnje, što ukupno iznosi 931,25 bodova uz vrijednost 1 boda od 2,00 EUR temeljem Tbr. 54 Tarife iznosi 1.862,50 EUR uz 25% PDV-a temeljem Tbr. 46 Tarife iznosu od 465,62 EUR, što ukupno iznosi 2.328,12 EUR. Kako je tužiteljica uspjela u ovom postupku s oko 66 % svojeg zahtjeva, to onda trošak tužiteljice iznosi 1.536,56 EUR. Tužiteljici je priznat i trošak neophodnog prometnog vještačenja i očevida u iznosu od 398,17 EUR, te medicinskog vještačenja u iznosu od 146,00 EUR i 199,08 EUR, te trošak pristojbe na presudu koja je tužiteljici u skladu s čl. 7. t. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23) priznata u iznosu od 19,91 EUR, odnosno 50 % od pristojbe na presudu propisane u Tbr. 2. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (NN 37/23) jer je presuda posl. br. Pn-98/2022-30 od 21. veljače 2024., punomoćniku tužiteljice dostavljena u elektroničkom obliku pa je tužiteljica bila dužna platiti samo polovicu ove pristojbe, da je istu platila u roku od tri dana od dostave navedene presude. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na žalbu protiv presude u iznosu od 67,55 EUR. S time da tužiteljici kao nužan trošak u trošak postupka nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu i uručenje presude imajući na umu da se presuda ističe na web stranici e- Oglasna ploča.
26. Odluka o kamatama na troškove postupka temelji se na čl. 30. st. 3 Ovršnog zakona (112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24) u svezi sa čl. 29 st. 2 ZOO-a.
U Sesvetama 28. svibnja 2025.
SUDAC:
Andrea Herendić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda a za nadležni županijski sud, pismeno u 3 (tri) primjerka.
Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.
U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).
DNA:
1. tužiteljici po pun.
2. tuženiku po pun. na broj: HN-413
