Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Av. Dubrovnik 8

    Poslovni broj: Pp-5959/2025

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Jolande Butković, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljene FB, radi djela prekršaja iz članka čl. 6. i čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. 47/23.) povodom optužnog prijedloga PUZ-a, II. Policijske postaje Zagreb Klasa: 211-07/25-5/10315, URBROJ: 511-19-28-25-1. od dana 20. travnja 2025., nakon ispitivanja okrivljene u žurnom prekršajnom postupku, 26. svibnja 2025., javno je objavio i temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenica FB, kći F i O, djevojačko prezime majke T, rođena **.**.1994. u Zagrebu, državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, hotelijersko turistički tehničar, zaposlena u kiosku Tisak, Zagreb, s mjesečnim primanjima od 450,00 eura, neudana, majka jednog mldb. djeteta, prekršajno kažnjavana za prekršaje iz oblasti sigurnosti prometa na cestama, a ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], neprijavljeno boravi na adresi [adresa],

    I.) Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona

    kriva je

    što je 20. travnja 2025. u 04,10 sati u Zagrebu na adresi [adresa], na javnom mjestu odnosno na ulici i u parku između stambenih zgrada, prilikom postupanja policijskih službenika, narušavala javni red i mir na naročito drzak i bezobrazan način vrijeđajući i vičući policijskim službenicima riječi: "Idioti! Jebem vam mater nepismenu! Potpisujete se sa X-om!" i dr. a što je izazvalo pozornost, zgražanje i negodovanje građana, s čime je nastavila i tijekom prijevoza u policijsku postaju kao i tijekom boravka u istoj gdje ih je vrijeđala riječima: " Idioti! Jebem vam mater nepismenu! Pička vam materina šugava!" i dr.,

    dakle, na javnom mjestu remetila javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način,

    čime je počinila prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kažnjivo po istom članku istog zakona,

    pa joj se temeljem citiranog propisa izriče

    novčana kazna

    u iznosu od 739,82 (sedamstotridesetdevet eura osamdesetdva centa)

    Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenoj se uračunava vrijeme za koje je bio lišena slobode i to vrijeme smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava i vrijeme uhićenja od 20. travnja 2025. u 04,20 sati do 20. travnja 2025. u 13,35 sati, kada je rješenjem ovog suda puštena na slobodu kao 39,82 € (tridesetidevet eura osamdesetidva centa) novčane kazne tako da se izjednačava 1 (jedan) dan lišenja slobode u vezi prekršaja sa 39,82 € (tridesetidevet eura osamdesetidva centa) novčane kazne, pa okrivljena ima za platiti preostali iznos od 700,00 € (sedamsto eura) novčane kazne.

    Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice. U protivnom postupit će se sukladno odredbi čl. 34. PZ-a. Ukoliko okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

    II.) Temeljem čl.139.st.6. PZ-a u svezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a, okrivljena se u cijelosti oslobađa dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

    Obrazloženje

    1. PU Zagrebačka, II. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljene radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

    2. Okrivljena je u svojoj obrani iskazala da se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret a u odnosu na navode optužbe je iskazala da je točno da je 20.4.2025. u 04,10 sati bila na adresi u [adresa] i da je bila alkoholizirana. Navela je da je prethodno bila u klubu Ritam grada, nakon čega je s prijateljem otišla u klub Adrenalin. Od samog dolaska tamo su počeli problemi s jednom ženskom osobom imena A, koja se postavljala kao da je taj klub njezin. Zbog toga što joj se unosila u lice, ošamarila je i maltretirala, zaštitari su je otjerali van a ona se vratila i nastavila s takvim ponašanjem i u konačnici je i ona zamoljena izaći i tako je i napravila. Međutim s njom je bila i druga ženska osoba imenom K, koja je govorila toj A da se ne može tako ponašati, no ona je nastavila nju vrijeđati dok je izlazila iz kluba s prijateljem, a i ona je njoj uzvraćala. Dodala je da je je cijeli događaj završio na način da je brat od K stao u njenu obranu, no nekoliko drugih muškaraca je skočilo na njega te su ga počeli tući i ona je skočila na njega kako bi ga zaštitila pa je u toj tučnjavi i sama dobila niz udaraca po tijelu i glavi. U jednom trenutku došlo je više policijskih službenika koji su prekinuli tučnjavu i krenuli su ih legitimirati. Navela je da je bila u šoku, pod adrenalinom i alkoholom i ne osporava da je možda i galamila zbog takvog stanja ali da bi vrijeđala policijske službenike kako je opisano, to nije točno te da su dvojica od njih bili jako bezobrazni i arogantni, vrijeđali su je i čak se ta K svađala s njima. S obzirom na njihovo ponašanje prema njoj, ona im je odgovorila riječima da li ih tako uče na Policijskoj akademiji, takvom ponašanju, da su polupismeni debili i da se potpisuju s X-om. Niti u jednom trenutku im nije psovala mater jer od kad je rodila strogo pazi da što manje psuje. Jedan od policijskih službenika je čak bio vrlo ljubazan i shvatio je u kakvom je stanju i da je i sama dobila batine. Oni su se krenuli udaljavati nakon što je završeno postupanje, no nakon nekih dvjestotinjak metara sjela je na klupicu jer joj je bilo loše i tada su policijski službenici ponovno došli do nje i rekli joj da produži, na što im je odgovorila da joj nije dobro i tada je i privedena, a tijekom vožnje i boravka u postaji nije rekla baš ništa uvredljivo, nego je samo prepričavala događaj. Jedan od tih policijskih službenika je upečatljiv jer je imao nekakvu kvačicu na nosu a radi se o policajcu visine cca. 180 cm, mlađi, jače građe, dok je drugi bio slične građe i sjeća se da je jedan od njih imao bradicu.

    3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz prekršajne evidencije ovog suda za okrivljenicu, iz kojeg je razvidno da je okrivljenica prekršajno kažnjavana za prekršaje iz oblasti sigurnosti prometa na cestama, u imovno stanje okrivljenice, a koje podatke je okrivljenica iznijela na zapisnik, izvješće o uhićenju, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenice, br. 02127212, naredbu o smještanju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, izvješće Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, na što okrivljenica ni tužitelj nisu stavili primjedbe te su u svojstvu svjedoka saslušani policijski službenici OB i TB.

    3.1. Uvidom u izvješće o uhićenju i naredbu o smještanju do prestanka djelovanja opojnog sredstva utvrđeno je da je okrivljena bila uhićena i smještena u posebnu prostoriju 20. travnja 2025. u 4,20 sati nakon čega je dovedena sudu.

    3.2. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu utvrđeno je da je okrivljena u vrijeme događaja bila pri koncentraciji alkohola od 1,78 g/kg.

    3.3. Svjedok OB je na raspravi kod ovog suda iskazao da se sjeća događaja od 20.4.2025. kada je bio u patroli sa kolegom TB. Toga dana u jutarnjim satima negdje oko 04,00 sati zaprimljena je dojava o tučnjavi koja se odvijala u neposrednoj blizini caffe bara Adrenalin, koji je zapravo noćni klub. Prije kolege TB i njega upućena je druga patrola tako da su oni došli na kraju kao pripomoć u slučaju potrebe. Koliko se sjeća bilo je šest kolega koji su došli na intervenciju. Među osobama koje su zatečene bila je i okrivljena s kojom su obavili razgovor i ona je rekla da je branila nekog momka koji je htio nju obraniti u tom sukobu na način da je skočila prema njemu i tako je i sama zadobila udarce te se sjeća da je imala hematom iznad desnog oka. Bila je vidno alkoholizirana i oni su joj rekli neka ode kući a ona se uputila prema obližnjem parku koji se nalazio između zgrada i dok je tako odlazila počela im je vikati riječi da su idioti, da im jebe mater nepismenu, da se potpisuju s X-om. Kolega i on su sjeli u službeno vozilo i napravili krug oko tih zgrada i parka i nju su našli u drugom parku gdje je sjedila na klupi pa su joj rekli da je uhićena i da ide s njima na što je ona nastavila s vrijeđanjem, čak i u autu, ponavljajući im riječi da su idioti, da im jebe mater nepismenu, da im pička materina šugava i sl. Na upit suda da li je svjedok imao saznanja o policajcu koji je sudjelovao na intervenciji a da bi imao kvačicu na nosu, isti je iskazao da mu taj podatak nije poznat. Na upit suda da li je svjedok imao saznanja da li je još netko od službenika razgovarao sa okrivljenom, isti je iskazao da to doista ne zna jer su kolega TB i on došli na kraju intervencije.

    3.4. Svjedok TB je na raspravi kod ovog suda iskazao da se sjeća događaja od 20. travnja 2025. kada je bio u patroli sa kolegom AB i došli su kao pomoć na intervenciju povodom tučnjave u noćnom klubu Adrenalin na [adresa]. Po dolasku obavljeni su razgovori sa sudionicima i sa drugim gostima kluba no ništa nisu konkretno mogli utvrditi što se dogodilo. Kako je bila buka od muzike, svi su se preselili u obližnji parkić koji se nalazi između zgrada. Tamo je kolega razgovarao sa okrivljenom koja je bila pod vidnim utjecajem alkohola i sjeća se da joj je rekao neka sada ide kući da bi za danas bilo dosta. Ona se uputila prema dalje i odmaknula se jedno 100 metara kada se okrenula i počela galamiti, vičući da su idioti, nepismeni, da se potpisuju s X-om pa su se i ljudi iz okolnih zgrada počeli pojavljivati na prozoru a ona se udaljila iza obližnje zgrade. Kolega i on su iz tog razloga uzeli službeno vozilo i krenuli je potražiti i našli su je u drugom dijelu parkića kako sjedi na klupi. Rekli su da je uhićena i da ide s njima te je u vozilu nastavila ponavljati da su nepismeni, da im jebe mater nepismenu, da im pička materina šugava. U postaji je govorila da ju moraju pustiti jer da ima malo dijete i da zašto su je uopće uhitili da ništa nije napravila. Na upit suda da li je okrivljena u jednom navratu vikala i galamila ili u više svjedok je iskazao da govori o ranim jutarnjim satima kada se zvuk jače prenosi. U početku je ona sa kolegom normalno razgovarala ali je ponekad povisivala ton no više dok je prepričavala događaj koji je prethodio. Bila je uznemirena i uplakana no poanta je u tome što je ona ustrajala u vrijeđanju. Na upit suda da li je svjedok imao saznanja da li se radi o jednoj ili više dojava povodom događaja, isti je iskazao da o tome nema saznanja s time da je napomenuo da mu se službena veza ugasila pa ga je šef smjene zvao da ode u pomoć kolegama.

    4. Na temelju obrane okrivljene koji je poricala počinjenje prekršajnih djela kao i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena počinila prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    5. Iako je okrivljena ustrajno poricala počinjenje prekršajnih djela navodeći da je sama bila žrtva protupravnih ponašanja drugih, nepoznatih osoba te da nije točno da bi vrijeđala policijske službenike kako joj se to stavlja na teret, sud je njezinu obranu ocijenio kao usmjerenu izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Naime, iz njezine obrane i stanja spisa sud je utvrdio da je okrivljena u vrijeme događaja bila alkoholizirana te da je u noćnom klubu došlo do incidenta u smislu tučnjave više osoba i narušavanja javnog reda i mira zbog čega je policija zaprimila nekoliko dojava i imala postupanja na lokaciji obližnjeg noćnog kluba. Iz iskaza policijskih službenika podudarno proizlazi da su pristupili na intervenciju zbog dojave o narušavanju javnog reda i mira gdje su zatekli više osoba među kojima je bila i okrivljena. Oba saslušana svjedoka podudarno navode da su obavili razgovor sa okrivljenom koja je imala hematom, bila je uplakana i uznemirena te svjedok OB ističe kako je navela da je branila nekog momka pa je tako zadobila udarac. Policijski službenici navode da su okrivljenoj rekli, nakon obavljenog razgovora, da ode kući i da je tek tada, prilikom odlaženja, krećući se kroz park, ista počela vikati pogrdne riječi prema policijskim službenicima na način da su idioti, da im jebe mater nepismenu, da se potpisuju s X-om, što je bio povod da krenu za njom i, obilazeći park, našli su je kako sjedi na klupi te ju tada uhitili. Sud je poklonio vjeru ovakvim iskazima policijskih službenika ocjenjujući ih uvjerljivim i vjerodostojnim u svakom obliku komunikacije, nepristranima jer isti nemaju nikakvog motiva neosnovano teretiti okrivljenu da je počinila više neprava nego što doista jest odnosno da je počinila nešto što nije, te je na temelju takvih iskaza utvrdio da je okrivljena počinila djelo prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naime, za realizaciju ovog djela prekršaja kao konstitutivni element se navodi "naročito drzak i nepristojan način". U konkretnom slučaju nesporno je da je došlo do narušavanja javnog reda i mira u blizini odnosno ispred noćnog kluba, na ulici kao javnom mjestu i parku kako je to opisala i sama okrivljena a koja mjesta su po svojoj prirodni javna i dostupna većem broju građana. Iz iskaza svjedoka i obrane okrivljene proizlazi da je do narušavanja javnog reda i mira došlo i u parku koji se nalazi između stambenih zgrada i to nakon što su joj policijski službenici prvotno rekli da ode kući. U tom dijelu sama okrivljenica ističe da je moguće da je galamila ali iz razloga što je bila u stanju u kojem je bila, odnosno u stanju alkoholiziranosti i uznemirenosti. Ista je osporavala da bi vrijeđala policijske službenike pogrdnim riječima tijekom njihovog vršenja službe i da bi to ponavljala pri čemu ističe da im nije rekla da su idioti nego debili što suštinski nije bitno jer predmetne riječi predstavljaju sinonime kojima se nekoga vrijeđa i omalovažava, a u konkretnom slučaju se to odnosilo na policijske službenike. U tom dijelu sud nije smatrao potrebnim pročistiti činjenični opis jer isti kao takav proizlazi iz iskaza svjedoka (pri čemu se ne bi zadiralo u identitet optuženja) dok u odnosu na navod okrivljene da nije policijskim službenicima psovala mater, isti nije prihvatio uvjerljivom obranu okrivljene kada navodi da nikako nije točno da bi na opisani način vrijeđala policijske službenike kako joj se stavlja na teret jer ne psuje otkako je postala majka. Takva obrana sudu nije uvjerljiva niti životna te je čak kontradiktorna obzirom da se okrivljena poziva na majčinstvo koje joj je motiv na pazi na rječnik i ponašanje a istodobno se dovede u visoki stupanj alkoholiziranosti te sudjeluje u incidentu koji je poprimio razmjere pravog uličnog obračuna uz napomenu da je životno i iskustveno za zaključiti da ljudi u visokom stupnju alkoholiziranosti mogu potpuno promijeniti svoje ponašanje. Nadalje, okrivljenoj je stavljeno na teret da je prilikom postupanja policijskih službenika iste vrijeđala riječima kako je to opisano u izreci, pri čemu svjedok TB navodi da je okrivljena nastavila sa vrijeđanjima u službenim kolima tijekom cijelog puta prema policijskoj postaji što znači tijekom obavljanja službe, pri čemu je ista doista pokazala upornost u činjenju predmetnog prekršaja. U konkretnom slučaju, podvođenje ponašanja okrivljene pod zakonsku odredbu iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira manifestira kao kvalificirani oblik djela prekršaja čl. 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pri čemu je okrivljena jednom radnjom ostvarila obilježja dva prekršajna djela ali se radi o prividnom stjecaju gdje je nepravo jednog djela u cijelosti konzumirano nepravom drugog, pratećeg djela. Kvalifikatorna obilježja specifična upravo za djelo prekršaja iz čl. 6. navedenog zakona očituju se u upornosti okrivljene u vrijeđanju policijskih službenika a na koji zaključak upućuje i svjedok TB koji i sam u svom iskazu navodi "… no poanta je u tome što je ona ustrajala u vrijeđanju" pri čemu je okrivljena ostvarila i obilježje djela prekršaja narušavanja javnog reda i mira vikom. Notorno je da su vrijeđanja nekoga popraćena povišenim tonom i u tom smislu je logično da je okrivljena vrijeđajući policijske službenike vičući im pogrdne riječi na javnom mjestu, remetila javni red i mir. U tom djelu, činjenica remećenja javnog reda i mira je konzumirana u djelu vrijeđanja službenih osoba. Ta ustrajnost o kojoj govori svjedok proizlazi iz činjeničnog opisa kao i iskaza svjedoka AB budući da iz navedenog opisa i iskaza svjedoka proizlazi da je okrivljena vrijeđala policijske službenike tijekom njihovog obavljanja službe nakon što su je isti uputili kući, a kada su je uhitili i rekli da mora poći s njima u postaju, tijekom vožnje i boravka u policijskoj postaji je nastavila sa takvim ponašanjem pokazujući upornost u takvom protupravnom ponašanju. Dakle, tužitelj je okrivljenoj stavio na teret počinjenje djela prekršaja iz čl. 6. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira no sud je mišljenja da se radi o jednom djelu prekršaja i to iz članka 6. navedenog zakona te je okrivljenu oglasio krivom samo za to djelo.

    6. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti propisane odredbom članka 36. Prekršajnog zakona te je okrivljenoj kao olakotno cijenio činjenicu da nije došlo do težih posljedica djela, njezine osobne i imovinske prilike budući da ima ispodprosječna primanja a majka je jednog malodobnog djeteta dok je otegotnim cijenio činjenicu da je ista već pravomoćno kažnjavanja zbog prekršajnih djela. Budući da je za navedeno djelo prekršaja propisana novčana kazna u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 30 dana, sud je okrivljenoj, uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, izrekao novčanu kaznu u zakonom propisanom minimumu ocjenjujući da je tako izrečena kazna primjerena stupnju njezine odgovornosti, načinu počinjenja djela i nastaloj posljedici te da će se ovako izrečenom kaznom utjecati na okrivljenu da se ubuduće suzdrži od protupravnih ponašanja bilo koje vrste. Isto tako sud smatra da će se postići i svrha generalne prevencije na način da će se odgojno utjecati i na druge pripadnike društva apelirajući na svjesnost o potrebi i pravednosti kažnjavanja počinitelja prekršajnih djela odnosno protupravnih ponašanja. U ovako izrečenu kaznu sud je okrivljenoj uračunao vrijeme za koje je ista bila lišena slobode na način da je izjednačio jedan dan lišenja slobode sa 39,82 eura novčane kazne pa je okrivljenoj ostalo za platiti 700,00 eura novčane kazne s time da, ukoliko u za to ostavljenom roku od 2 mjeseca plati dvije trećine ovako izrečene kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti.

    7. Budući da okrivljena ima primanja znatno ispod prosječnih primanja u Republici Hrvatskoj te da je majka jednog malodobnog djeteta kojeg je dužna uzdržavati, sud je istu oslobodio dužnosti plaćanja troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

    Zagreb, 26. svibnja 2025.

    Zapisničar

    Viša sudska savjetnica, specijalist Jolanda Butković

    Marijana Đurinac

    Sutkinja

    Maja Župančić Ukropina

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude okrivljena, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

    Dostavna naredba:

    1. Okrivljenoj, FB, [adresa],

    2. Ovlaštenom tužitelju, PUZ II. Policijska postaja Zagreb, Ilica 245,

    3. Pismohrana, ovdje.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.