REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2528/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Violeti Veselić kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijaliste Lidije Đogaš Batovanja, u pravnoj stvari I-tužiteljice JU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II-tužitelja ČU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III-tužiteljice IU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Franji Kalebu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene RU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zrinki Prlić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. travnja 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 28. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj isplatiti tužiteljima iznos od 1.035,07 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. veljače 2012. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženoj naknaditi I, II i III-tužitelju troškove postupka u iznosu od 5.065,49 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. svibnja 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III Odbija se tužena u cijelosti sa zahtjevom za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj BU je dana 19. svibnja 2014. podnio tužbu pred ovim sudom protiv tužene ŽU u kojoj navodi kako je dana 22. veljače 2012. zbog puknuća dovodne instalacije nakon što je došlo do velikog curenja vode iz gornje etaže (stan u vlasništvu tužene ŽU) došlo do oštećenja stana i pokretnina u vlasništvu tužitelja (BU) na adresi u [adresa]. Nadalje, tužitelj BU navodi kako iz elaborata sudskog vještaka GU od 6. ožujka 2012. proizlazi da šteta na opremi sobe, kuhinje, kupaone i hodnika u stanu u vlasništvu tužitelja iznosi 28.418,00 kn. Nadalje, navodi kako je dopisom od 4. siječnja 2013. punomoćnik tužitelja pozvao tuženu da naknadi štetu tužitelju na navedenim pokretninama, a što je tužena odbila. Tužitelj smatra kako je tužena isključivo odgovorna za puknuće dovodne instalacije do kojeg je došlo u stanu u njenom vlasništvu i koji se nalazi iznad stana u vlasništvu tužitelja, slijedom čega predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženoj isplatu iznosa od 28.418,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. veljače 2012. do isplate, sve uz naknadu troškova postupka.

2. Tužena ŽU je u odgovoru na tužbu navela kako tužbu pobija u cijelosti, navodi kako ju je tužitelj BU nazvao 12. veljače 2012. i rekao da u stanu nije dobro te da je puknuo bojler i da je neki problem sa slavinom u kuhinji, na što je tužena bila uznemirena pa joj je tužitelj rekao da je on već nešto sredio i da je stavio novu slavinu, te da nije strašno. Na upit tužene kako su saznali za isto odgovorio je da je njegova supruga slučajno naišla na navedenu situaciju. Tužena navodi da je u svoj stan došla isti dan oko 21,30 sati te je po ulasku u stan vidjela da je slavina u kuhinji zamijenjena, a da su cijevi od bojlera istrgnute, da je kupaona bila suha, u kuhinji je također bilo suho, osim ladica ispod sudopera koje su bile mokre te je u zdjelama bilo vode. Drugi dan ju je tužitelj pozvao da tužena dođe vidjeti njihov stan pa je ista po ulasku u stan tužitelja vidjela da je pod mokar, stolice ispod stola također, u jednom dijelu je bio smočen parket, tužitelj je vikao da je sve uništeno i da treba mijenjati. Smatra da je tužitelj postupao smišljeno znajući koliko sredstava ima na raspolaganju iz pričuve (oko 27.000,00 kn) te da je sam rekao da će taj novac uzeti da si namiri štetu na što mu je tužena rekla da to nije u redu jer ona mjesečno uplaćuje iznos od 152,00 kn, a tužitelj 48,00 kn. Tužena navodi kako je tužitelj iz pričuve uzeo iznos od 16.500,00 kn za naknadu štete. Navodi i da su se događale neke čudne stvari za koje je saznala iz susreta sa susjedom SU koja je rekla da je sa suprugom tužitelja bila u 5,30 ujutro i rekla da ima poplavu u stanu no da je ulaskom u stan tužene susjeda SU utvrdila da je stan tužene u redu, da se ništa nije događalo sa slavinom niti je bio kakav problem sa bojlerom, te je navela da je navedeno ispričala i svojoj kćeri ĆU. Tužena navodi kako osporava da izgled namještaja ne može biti rezultat jedne noći i poplave, a da isto smatra i u odnosu na zidove predmetnog stana te da je u pitanju dugogodišnja nebriga tužitelja. Tužena osporava da je u njenom stanu došlo do puknuća cijevi, da nisu vršeni nikakvi popravci niti je imala kakve majstore, a da je tužena dala tužitelju ključ od stana u dobroj vjeri da će ponekad pripaziti na stan na način da provjeri je li sve ok no da istome nije dala odobrenje da bez njenog znanja poduzima bilo kakve radnje u stanu kao i da je tužitelj mijenjao slavinu i poduzimao radnje na njenom bojleru bez njenog odobrenja. Slijedom svega navedenog predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3. Ovosudnim rješenjem poslovni broj Pn-1698/14-57 od 30. ožujka 2022. utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari obzirom je tužena preminula, a koje rješenje je postalo pravomoćno 22. travnja 2022., pa je potom ovosudnim rješenjem poslovni broj Pn-1698/2014-60 od 1. rujna 2022. nastavljen postupak iza pokojne tužene, koju je naslijedila kćer tužene RU, sada tužena, koje rješenje je postalo pravomoćno dana 27. rujna 2022. Nadalje, ovosudnim rješenjem poslovni broj Pn-1698/2014-66 od 6. travnja 2023. utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari obzirom je tužitelj preminuo te je istim rješenjem prekinuti postupak nastavljen obzirom je u trenutku donošenja predmetnog rješenja već bio proveden ostavinski postupak iza pokojnog tužitelja i doneseno rješenje o nasljeđivanju gdje su kao nasljednici iza tužitelja utvrđeni JU, sada I-tužiteljica, ČU, sada II-tužitelj i NU, sada III-tužiteljica, te koje rješenje je postalo pravomoćno dana 29. travnja 2023.

4. Nadalje, tužitelji su podneskom predanim na ročištu 17. travnja 2025. nakon provedenog građevinskog vještačenja i nakon izmjena na strani tužitelja i tužene, uredili tužbeni zahtjev na način da sada potražuje isplatu iznosa od 1.035,07 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. veljače 2012. do isplate, sve uz naknadu troškova postupka.

5. U postupku izvođenja dokaza, sud je izvršio uvid u prijavu štete sa lista 5, 70- 71 spisa, nalaz i mišljenje vještaka GU od 6. ožujka 2012., odštetni zahtjev, Sporazum od 23. veljače 2012. sa lista 58 spisa, radni nalog od 22. veljače 2012., procjenu štete od 25. travnja 2013., potvrdu MUP-a od 29. travnja 2013., procjenu štete od 11. studenog 2013., analitički pregled knjigovodstvenog stanja, dopis sa lista 75 spisa, troškovnik sa lista 76 spisa, potom je proveden dokaz saslušanjem prednika tužitelja BU kao stranke, prednicu tužene ŽU, svjedoka JU, sada I-tužiteljicu, svjedoka ĆU i SU te je proveden i dokaz građevinskim vještačenjem po vještaku Andrei Kordić. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka GU obzirom je predloženi svjedok preminuo tijekom ovog postupka.

6. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim kao u toč. I. izreke.

7. Među strankama je nesporno da je kod prednika tužitelja 22. veljače 2012. došlo do poplave u stanu kao i da je dio pokretnina u stanu prednika tužitelja uništeno uslijed navedene poplave.

8. Među strankama je sporna odgovornost za nastalu štetu u stanu prednika tužitelja, uzročno-posljedična veza između postupanja prednice tužene i nastale poplave te posljedično nastale štete na namještaju u stanu prednika tužitelja kao i visina utuženog potraživanja.

9. Na okolnost utvrđenja spornih činjenica među strankama, sud je proveo dokaz uvidom u priloženu dokumentaciju, saslušanjem prednika tužitelja i prednice tužene kao stranaka, svjedoka JU sada I-tužiteljice, svjedoka ĆU i SU te je na navedene sporne okolnosti proveden i dokaz građevinskim vještačenjem.

10. Uvidom u prijavu štete sa lista 5 spisa sud je utvrdio kako je prednik tužitelja prijavio Allianz Zagreb d.d. štetu od dana 22. veljače 2012. na adresi u [adresa], da je uzrok štete izljev vode, da je vlasnik oštećenog prostora prednik tužitelja, da u kratkom opisu štetnog događaja stoji da se radi o puknuću dovodne instalacije, a da je dokumentacija priložena uz prijavu štete radni nalog broj 3748 i troškovnik broj 24 uz opis utrošenog rada i materijala.

11. Uvidom u izrađeni nalaz i mišljenje od 6. ožujka 2012., koji je izrađen po vještaku GU prema zahtjevu tužitelja gdje je vještak naveo da je predmet nalaza oprema stana – namještaj i to nakon što je voda procurila iz gornje etaže dana 20. veljače 2012., uz mišljenje vještaka da je stan potpuno devastiran, a namještaj neupotrebljiv. Nadalje, vještak smatra da je vrijednost uništenih pokretnina u stanu u visini od 28.418,00 kn.

12. Uvidom u Sporazum od 23. veljače 2012. sa lista 58 spisa, sud je utvrdio kako je isti sklopljen između predsjednice kućnog savjeta stambene zgrade u [adresa] pokojne tužene ŽU i prednika tužitelja te da je isti sklopljen povodom štetnog događaja 20. veljače 2012. kada je predniku tužitelja poplavljen kompletan stan u prizemlju navedene zgrade uslijed puknuća vodovodnih instalacija iz stana prednice tužene.

13. Uvidom u radni nalog broj 3748 sud je utvrdio kako je isti sastavljen 22. veljače 2012. za stan na adresi u [adresa] u vlasništvu prednice tužene gdje je vidljivo kako je vodooinstalaterski obrt [obrt] pristupio na navedenu adresu radi zatvaranja vode, demontaže perilice rublja, štemanja opločenog zida, te da je izvršena ugradnja cijevi, ventila, kao i nabava i postavljanje zidnih pločica uz još neke navedene stavke koje nisu jasno čitljive, ali iz kojeg jasno proizlazi da su u stanu prednice tužene poduzeti radovi na vodovodnoj instalaciji i cijevima.

14. Uvidom u procjenu štete od 25. travnja 2013. sa lista 60 spisa, sud je utvrdio kako je osiguranik prednik tužitelja prijavio Allianz Zagreb d.d. štetu na adresi u [adresa], a da u opisu štetnog događaja stoji da je zbog pucanja vodovodne instalacije na katu iznad, došlo do izlijeva vode u stan osiguranika, prednika tužitelja.

15. Uvidom u potvrdu MUP-a od 29. travnja 2013., sud je utvrdio kako je prednik tužitelja pristupio u prostorije PU Zagrebačke, II. policijska postaja Zagreb i prijavio da je dana 23. travnja 2013. na adresi u [adresa], iz stana na prvom katu u vlasništvu prednice tužene došlo do curenja vode kojom prilikom je voda namočila stropove i zidove u hodniku, kuhinji, kupaoni kao i pod u stan u vlasništvu prednika tužitelja, a koji se nalazi kat ispod prednice tužene uz napomenu kako se slijevanje vode vidjelo i na vanjskom pročelju zgrade točnije ispod prozora sa prvog kata iz stana prednice tužene.

16. Uvidom u procjenu štete sa lista 62 spisa, sud je utvrdio da je očevid proveden 11. studenog 2013. zbog pucanja odvodne instalacije na katu iznad kao i da je uslijed navedenog došlo do procurenja u stan osiguranika prednika tužitelja.

17. Uvidom u prijavu štete sa lista 70-71 spisa, sud je utvrdio kako je prednik tužitelja prijavio Allianz Zagreb d.d. štetu od dana 22. veljače 2012. na adresi u [adresa], da je uzrok štete izljev vode, da je predstavnik zgrade prednica tuženika, da je vlasnik oštećenog prostora prednik tužitelja, da u kratkom opisu štetnog događaja stoji da se radi o puknuću dovodne instalacije, a da je dokumentacija priložena uz prijavu štete radni nalog broj 3748 i troškovnik broj 24 uz opis utrošenog rada i materijala, kao i da je procijenjena visina štete u iznosu od 20.146,63 kn, a da je priznati iznos u visini od 16.521,04 kn koji iznos je isplaćen predniku tužitelja 12. prosinca 2012., a što proizlazi i iz analitičkog pregleda knjigovodstvenog ulaza što je sud utvrdio uvidom uz list 72-73 spisa.

18. Uvidom u list 75 spisa, sud je utvrdio kako je prednik tužitelja od upravitelja zgrade Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva zatražio isplatu iznosa od 16.521,04 kn na ime naknade štete za stan [adresa].

19. Uvidom u troškovnik sa lista 76 spisa, sud je utvrdio kako su u stanu prednika tužitelja povodom predmetnog štetnog događaja poduzeti soboslikarski i parketarski radovi po tvrtki Grudom za završne radove u graditeljstvu gdje je naznačeno da isto glasi na iznos od 20.217,85 kn, a da je rukom napisano da se sveukupno radi o iznosu od 16.521,04 kn, što upravo predstavlja iznos koji je priznat predniku tužitelja za nastalu štetu, te iz kojeg je jasno vidljivo da se navedeni iznos ne odnosi na nastalu štetu na namještaju u navedenom stanu, a što je predmet ovog postupka.

20. Nadalje, sud je proveo dokaz iskazima prednika tužitelja i prednice tužene kao stranaka, svjedoka JU sada I-tužiteljice te svjedoka ĆU i SU.

21. Tako prednik tužitelja u iskazu navodi kako ga je na dan štetnog događaja telefonskim putem kontaktirala supruga te mu javila da je pri odlasku u stan prednice tužene primijetila da je poplava u stanu, a tamo se slučajno zatekla budući je podizala poštu. Pojašnjava da se ne radi o poplavi u klasičnom smislu već da je kontinuirano curilo kroz cijeli vikend dok nije bilo nikoga u stanu te se radilo o barem stotinu kubika vode, što je vidljivo prema potrošnji za taj mjesec koja je iskazana na računu od tužene što je sama priznala. Nadalje, odmah je kontaktirao prednicu tužene koju je netko od obitelji doveo iz Like gdje je ista živjela te je ona odmah na licu mjesta obećala da će se sve namiriti u smislu naknade štete uz dogovor s upraviteljem i da se prednik tužitelja ne mora o ničemu brinuti. Nakon što je zaprimio isplaćenu odštetu od Allianz osiguranja na ime naknade štete za zidove i podove preostala je šteta uništenog namještaja u samom stanu što je prednica tužene odbila podmiriti smatrajući da je prednik tužitelja namiren od strane osiguranja. Također, navodi kako je još u dva navrata došlo do curenja iz predmetnog stana, ali u puno manjoj mjeri te je bio prisutan i reagirao odmah, a nastalu štetu je naknadila kćer prednice tužene. Prednik tužitelja nadalje ističe da se radi o šteti na kompletnoj kuhinji sa aparatima, blagovaonici, kupaonskom ormariću, bojleru, kadi, dnevnom boravku - stol, dvije fotelje, most s krevetom na kat, kauč, pisaći stol, tabure i tepisi, prostirke. Iskazuje da su neoštećeni bili samo PVC prozori i vrata, dok je sve ostalo uništeno uz osobne stvari.

22. Prednica tužene u svom iskazu navodi da ju je predmetnoga dana nazvao prednik tužitelja i javio joj da se treba spremiti i doći iz Like u Zagreb budući je došlo do puknuća bojlera i cijevi te da je njezin stan suh, ali da je stan ispod poplavljen. Po dolasku na adresu utvrdila je da je njezin stan sasvim suh, da nema nigdje tragova curenja, ali da je netko nešto dirao po cijevima u kupaoni te joj se sve učinilo sumnjivim. U razgovoru sa CU koja također prebiva na navedenoj adresi utvrdila je da je ona pomogla pri zatvaranju ventila, a da je zajedno sa suprugom tužitelja ušla u stan prednice tužene te utvrdila da je u istome sve suho kao i da su pipe i bojler u ispravnom stanju.

23. Svjedok JU (sada I-tužitečjica) iskazuje kako je na dan štetnog događaja ujutro oko 7 sati došla na adresu u [adresa] (dvorište) u predmetnu nekretninu koja je u vlasništvu njenog supruga i u kojoj se samo povremeno boravi dok suprug i ona povremeno dođu tamo radi preuzimanja pošte i obilaska same nekretnine. Čim je ušla u stan imala je osjećaj kao da se radi o prolomu oblaka, jer je na sve strane curilo sa stropa od gornjeg stana, lamperija je bila natopljena kao i viseća kuhinja, digli su se parketi, kreveti i bilo je već više od 30 cm vode od poda. Nakon toga je nazvala muža da dođe i vidi, a potom je otišla kod gospođe CU kod koje se nalazi glavni ventil u podrumu. Uspjele su zatvoriti ventil i prekinuti dotok vode čime su bez vode ostali svi stanari koji su se nalazili na predmetnom ventilu. Iskazuje da su u štetnom događaju uništena tri stolca, blagavaonski stol, viseći elementi kuhinje, donji dio elemenata, plinska peć, dva kauča, most i dva ormara, pisaći stol uz uredski stolac, tepison. Nadalje, iskazuje kako je šteta na stropu i na zidovima naknađena putem Allianz osiguranja. Iskazuje i da su nakon toga bile još tri poplave iz gornjeg stana, a što je prednica tuženika dva puta naknadila. Svjedokinja napominje i da su strop renovirali postavljenjem knaufa.

24. Svjedok ĆU iskazuje kako se sjeća samo da ju je na dan šetnog događaja mama probudila oko 5 ujutro i rekla da se požuri sa buđenjem i tuširanjem jer je poplava u zgradi i da se voda mora zatvoriti. Daljnjih saznanja o štetnom događaju nema.

25. Svjedok SU iskazuje da se sjeća da je na dan štetnog događaja u ranim jutarnjim satima, oko 5 sati do nje došla supruga prednika tužitelja koja je rekla da je u njenom stanu poplava te da želi zatvoriti glavni ventil za koji ona zna gdje se nalazi. Otišla je sa suprugom prednika tužitelja do njihovog stana u kojemu nitko ne boravi i vidjela da je u stanu već poprilično od poda bio nivo vode, pa nije ulazila jer je bila u kućnim papučama, a u stanu je bio mrak. Nije čula šištanje vode, ali se u stanu nalazila voda. Potom su otišli u stan iznad u kojemu također nitko ne boravi gdje nije primijetila da je iz tog stana krenula voda budući je stan bio suh sa zatvorenim pipama, a u stanu ispod je bilo vode. Zapravo nije sigurna što se dogodilo pa želi napomenuti i da je nekih 10-tak dana prije štetnog događaja jedan od susjeda imao problema sa cijevima koje su se smrznule pa je u jednom dijelu stana imao tekuće vode, a u drugom ne. Pozvali su hitne intervencije koji su zgrijali cijevi pa je voda potekla kroz sve cijevi unutar navedenog stana. Ne zna ima li isto ima veze s predmetnim događajem. Predložila je da pozovu vatrogasce koji bi ispumpali vodu iz stana na što je supruga prednika tužitelja rekla da će prvo pozvati supruga, a ona ju je zamolila da sačeka sa zatvaranjem ventila dok se njena kćer spremi za posao. Nadalje ističe i da su za mjesec u kojemu se dogodio štetni događaj platili vodu za puno veću potrošenu kubikažu i to usporedbe radi obično se plaćalo do 55 kubika, a taj mjesec imali su 105 kubika potrošnje. Napominje da se o tim stanovima nitko ne brine. Od ukupno 12 stanova 4 stana su naseljena.

26. Nadalje, sud je proveo dokaz građevinskim vještačenjem po vještaku Andrei Kordić koja u svom pisanom nalazu i mišljenju od 29. travnja 2019. navodi kako nije u mogućnosti utvrditi vrijednost opreme na dan štetnog događaja te je ista da bi mogla izraditi nalaz i mišljenje zatražila dostavu dodatnih podataka u spis čemu je pravni slijednik tužitelja udovoljio slijedom čega je ista izradila pisani nalaz i mišljenje dana 2. ožujka 2020. u kojemu je navela da se prema analiziranom spisu i prilozima može zaključiti da je oprema interijera stana tj. da su predmetne stvari u trenutku štetnog događaja 20. veljače 2012. bile stare od 4 do 22 godine, da se za vijek trajanja namještaja, prema podacima, u tom periodu u RH može pretpostaviti da je 20 (iverica) ili 25 godina, iz masiva 30 godina, a boljih kućanskih aparata 18 godina. Nadalje, navodi da je prema izračunu nabavna vrijednost predmetnih stvari prema popisu 36.630,00 kn, a da uz umanjenu amortizaciju tj. istrošenost tijekom 4 do 22 godine obračunato po linearnoj metodi isto iznosi 7.798,80 kn.

27. Obzirom na istaknute prigovore prednice tužene vještak Andrea Kordić se usmeno očitovala na ročištu 9. travnja 2021. kojom prilikom je istaknula da se pri izradi nalaza i mišljenje konzultirala i sa nalazom i mišljenjem GU, te da se referirala na isto i u samom nalazu i mišljenju 29. travnja 2019. gdje je istaknula kako je radila prema elaboratu istog no i utvrdila nedostatke i to kako je navedeno na listu 3 mišljenja od 29. travnja 2019. i pod točkom 6. dopunskog očitovanja. Navodi kako originalne slike ne bi promijenile nalaz i mišljenje, jer je i navedeno uzela u obzir. U odnosu na razilaženje u procjeni smanjenja vrijednosti uništenih stvari u odnosu na procjenu od strane GU, vještakinja pojašnjava da ona izračun vrši linearnom metodom, tako da uzima cijenu proizvoda koji je bio na tržištu u vrijeme predmetnog događaja, a potom je prema godinama starosti linearno smanjuje budući, ističe kako se radi o procijeni više predmeta kojih na tržištu više nema. Kod pojašnjenja iz kojeg razloga nisu uzeti u obzir i predmeti navedeni na listu 117 spisa, označeni crvenom bojom i to pod rednim brojem 2.,5.,6.,7.,8., te naznačena radna ploča sa lista 116 spisa, vještakinja pojašnjava kako su predmetne stvari spomenute u elaboratu GU, a da ih potom tužitelj nije spominjao u svojim specifikacijama te ista navodi kako može izraditi dopunski nalaz ukoliko joj budu dostavljeni potrebni podaci o istima.

28. Nadalje, ista je izradila i dopunsko očitovanje od 6. veljače 2024. u kojem je navela kako se naknadno dostavljeni opis odnosi na potpuno istovjetne elemente označene u tablici iz prvotno izrađenog nalaza i mišljenja od 24. veljače 2020.

29. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz prednika tužitelja obzirom je isti iskazivao životno i logično kao i suglasju sa priloženom dokumentacijom u spisu te u odnosu na uništene stvari i namještaj u suglasju sa provedenim vještačenjem po vještaku Andrei Kordić. Naime, sud prihvaća iskaz istog u kojem navodi kako se njegova supruga zatekla u stanu prednice tužene radi preuzimanja pošte, da je utvrdila da je u njihovom stanu poplava koja je zahvatila cijeli stan, da se radilo o curenju kroz vikend i velikoj potrošnji vode što se ogledalo u znatno većem računu za navedeni mjesec, a što je u svom iskazu naveo i svjedok SU, da je prednik tužitelja odmah kontaktirao prednicu tužene i obavijestio da se radi o poplavi koja je krenula iz njenog stana, da je još dva puta nakon navedenog štetnog događaja došlo do curenja vode iz stana prednice tužene što je sud utvrdio uvidom u prijavu štete iz 2013. sa lista 60 i 62 spisa kako je to prethodno navedeno, kao i da je isti dobio odštetu od Allianz osiguranja za štetu nastalu na zidovima i podu u stanu i što je sud utvrdio uvidom u prijavu štete sa lista 70-71 spisa te u troškovnik sa lista 76 spisa, a da je potom preostalo potraživanje za uništeni namještaj u predmetnom stanu što je prednica tužene odbila podmiriti.

30. Sud je u bitnom dijelu prihvatio i iskaz prednice tužene u kojem ista kao i prednik tužitelja i JU te SU navodi kako ju je prednik tužitelja kontaktirao pisanim putem i obavijestio da je došlo do poplave u stanu prednika tužitelja, da se radi o puknuću cijevi, kao i u dijelu u kojem potvrđuje da su supruga prednika tužitelja i SU ušle u stan prednice tužene kada je utvrđena poplava u stanu prednika tužitelja. Sud nije prihvatio iskaz prednice tužene u dijelu u kojem ista navodi kako je netko nešto dirao po cijevima u kupaoni, kao i da joj je stan sasvim suh obzirom je ista već u odgovoru na tužbu sama navela kako je primijetila vodu u ladici ispod sudopera i da je bilo vode u zdjelama u kuhinji u njenom stanu. Također sud ističe i kontradiktornost u iskazu prednice tužene gdje je ista navela kako su slavina i bojler bili u ispravnom stanju, dok je odgovoru na tužbu navela kako je slavina bila zamijenjena, a da su cijevi bojlera bile potrgane. Sud ukazuje na nelogičnost takvog iskaza obzirom na navode iz odgovora na tužbu te bi bilo logično da je ista ostala kod istih navoda posebice jer je u odgovoru na tužbu upirala na radnje poduzete od strane prednika tužitelja koje ona nije odobrila, a za koje smatra da su dovele do predmetne poplave i posljedično do nastale štete, dok ista u svom iskazu nije rekla niti riječ o takvom postupanju prednika tužitelja.

31. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka JU, sada I-tužiteljice, obzirom je ista iskazivala životno i logično te u suglasju sa priloženom dokumentacijom u spisu kao i sa provedenim vještačenjem te navedena kao i prednik tužitelja, prednica tužene i svjedok SU iskazuje da je upravo ona zatekla poplavu u stanu prednika tužitelja, da je zajedno sa SU ušla u stan prednice tužene kao i da je sa SU zatvorila ventil za dovod vode kako bi se poplava zaustavila. Ista također potvrđuje kako je putem Allianz osiguranja naknađena šteta iz predmetnog štetnog događaja u odnosu na nastalu štetu na zidovima i podu u stanu prednika tužitelja, kao i da je bilo još poplava iz stana prednice tužene gdje je šteta namirena.

32. Sud nije posebno cijenio iskaz svjedoka ĆU obzirom ista nema neposredna saznanja o predmetnom štetnom događaju u smislu stanja u stanu prednika tužitelja i prednice tužene, no sud ukazuje kako njezin iskaz potvrđuje da je predmetnog dana doista došlo do poplave u predmetnoj zgradi kao i da je ventil za vodu morao uslijed navedenog biti zatvoren.

33. Sud je nadalje u bitnom dijelu prihvatio i iskaz svjedoka SU i to u dijelu gdje ista navodi kako je do nje u ranim jutarnjim satima na dan štetnog događaja došla supruga prednika tužitelja, rekla da je poplava u njenom stanu i da je zajedno s njom išla zatvoriti glavni ventil za vodu, da je ista bila u stanu prednika tužitelja i vidjela predmetnu poplavu, a ista u svom iskazu potvrđuje i da je za navedeni mjesec kada se dogodio predmetni štetni događaj račun za vodovodne usluge bio duplo veći što ukazuje da je navedena ekstra potrošnja uzrokovana poplavom koja je bila u stanu prednika tužitelja kao i da se vlasnici stanova nisu brinuli za svoje stanove.

34. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Andree Kordić, kako pisani tako i usmeni dio, a sve budući je predmetni nalaz i mišljenje sačinjen stručno, jasno i objektivno u skladu sa pravilima građevinske struke, a vještak je svojim naknadnim usmenim obrazloženjem i pisanim očitovanjima otklonila sve istaknute prigovore i primjedbe na pisani nalaz i mišljenje, te stranke navedenom nalazu, nakon dodatnih očitovanja vještaka, nisu isticale daljnje primjedbe.

35. Sud ovdje ukazuje i kako je irelevantna činjenica na koju je prednica tužene ukazivala, a to je da je prednik tužitelja krivo naznačio datum predmetnog štetnog događaja, jer iako je u vještačenju izrađenom izvan postupka naveden datum štetnog događaja 20. veljače 2012., dok iz dokumentacije koja prileži spisu i to iz prijave štete sa lista 5 i 70-71 spisa, radni nalog broj 3748 proizlazi da se radilo o štetnom događaju 22. veljače 2012., no sud smatra navedeni datum irelevantnim u smislu točne naznake dana jer je prema svim provedenim dokazima u ovom postupku evidentno da je upravo u veljači 2012. nastala predmetna šteta u stanu prednika tužitelja te da niti jedna druga šteta nije zabilježena u tom istom mjesecu pa se u navedenom slučaju može isključivo raditi o grešci u pisanju, no isto svakako ne isključuje činjenicu da se predmetni štetni događaj doista i zbio.

36. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) propisano je da onaj tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je odredbom čl. 1046. ZOO-a propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu jest veza između štetne radnje, kao uzroka, i nastale štete, kao posljedice. Od više mogućih uzroka koji mogu biti u bližoj ili daljoj vezi s nastalom štetom uzima se u obzir onaj koji je pravno relevantan, jer je adekvatan i tipičan. Tipičan je onaj uzrok koji redovno dovodi do određene štete, za koji životno iskustvo pokazuje da uzrokuje određene štetne posljedice. Isključuju se svi događaji koji su na određeni način ušli u kompleks uzroka koji su prethodili šteti, ali nisu tipični za nastanak takve štete.

37. Sukladno čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). U konkretnom slučaju pravni slijednici tužitelja upiru na imovinsku štetu koja se ogleda u nastaloj šteti na namještaju u stanu prednika tužitelja u visini od 1.035,07 eura.

38. Nadalje, odgovornost za štetu jest odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj strani, a druga je strana ovlaštena zahtijevati takav popravak, dok su pretpostavke odgovornosti za štetu subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu – subjekt koji je odgovoran za štetu odnosno štetnik, što bi u ovom slučaju bila prednica tužene kao vlasnik stana iz kojeg je voda curila u stan prednika tužitelja, a onaj koji zahtijeva odštetu oštećenik, u konkretnom slučaju prednik tužitelja. Sljedeća pretpostavka odgovornosti za štetu jest štetna radnja štetnika – tj. štetnik mora počiniti štetnu radnju, a što je u ovom slučaju, kako to prednik tužitelja navodi, puknuće dovodne instalacije koja je još dva puta nakon toga izazvala poplavu iz stana prednice tužene što ukazuje na neodržavanje nekretnine i predmetnih instalacija u ispravnom stanju, te uslijed čega je došlo do nastanka imovinske štete predniku tužitelja i to štete na zidovima i podu u stanu istoga koju je naknadilo osiguranje kako je to prethodno navedeno u iznosu od 16.521,04 kn, dok je ostala nenamirena šteta nastala na namještaju u stanu u vlasništvu prednika tužitelja.

39. Sljedeća pretpostavka odgovornosti jest uzročna veza (kauzalni neksus) – izvršena štetna radnja koja mora kao uzrok proizvesti određenu štetu kao posljedicu, a to je u predmetnom slučaju neodržavanje predmetne nekretnine konkretno vodovodne instalacije u istoj uslijed čega je u navedenom stanu došlo ne samo do poplave koja je uzrokovala štetu koja je predmet ovog postupka već još dva puta, a o čemu spisu prileže dokazi jer osim što su napravljene prijave štete kod Allianz osiguranja sva tri puta, prednik tužitelja je štetni događaj iz travnja 2013. prijavio i na policiji, te da je šteta po predmetnom štetnom događaju iz veljače 2012. dovela do nastanka štete predniku tužitelja u smislu nastale štete na namještaju u stanu koji je u trenutku štetnog događaja bio u vlasništvu istoga. Naime, bez postojanja uzročne veze između štetne radnje i štete nema niti štetnikove odgovornosti za štetu. Uzročna veza se ne predmnijeva, već oštećenik mora dokazati njezino postojanje. Kauzalni neksus predstavlja vezu koja mora postojati između štetne radnje i štete tako da se šteta javlja kao posljedica štetne radnje. Posljednja pretpostavka odgovornosti jest protupravnost štetne radnje koja bi se ogledala u gruboj nepažnji i namjeri prednice tužene da se navedenim postupanjem uslijed nepravilne montaže ili lošeg proizvoda nanese šteta tužitelju. Osim toga za napomenuti je da protupravnost ima svoje objektivne elemente (štetna je radnja protivna nekom pravnom pravilu) i svoje subjektivne elemente (štetna je radnja počinjena krivnjom štetnika). Sukladno čl. 1049. ZOO-a krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom pri čemu sud ukazuje kako je namjera najteža vrsta krivnje jer kad je riječ o namjeri, to znači da štetnik želi uzrok, a to je štetna radnja, ali i posljedicu, a što je šteta prouzročena drugoj osobi. Da bi se utvrdilo da je štetnik postupao namjerno, zahtijeva se da je štetnik postupao znajući i hotimice. Nadalje, nepažnja je druga vrsta krivnje koja se za razliku od namjere određuje objektivno pri čemu se ponašanje učinitelja uspoređuje s ponašanjem drugih ljudi da bi se utvrdilo je li učinitelj pridao nužnu pažnju tj. onu pažnju koja je redovita i uobičajena u kontaktu među ljudima pri čemu razlikujemo krajnju nepažnju ili grubu nepažnju i običnu nepažnju. Krajnjom/grubom nepažnjom postupa onaj štetnik koji u svom ponašanju nije upotrijebio ni onu pažnju koju bi upotrijebio svaki prosječan čovjek, pri čemu se radi o vrlo nerazumnom ponašanju pa se po pravnim posljedicama krajnja nepažnja često izjednačava sa namjerom.

40. Naime, sud ukazuje kako je u provedenom postupku utvrđeno da je 20. ili 22. veljače 2012. došlo do poplave u stanu prednika tužitelja, da je istu primijetila supruga prednika tužitelja u ranim jutarnjim satima, da je potom zajedno ista sa SU zatvorila glavni ventil za dovod vode u predmetnoj zgradi, da je prednik tužitelja telefonskim putem kontaktirao prednicu tužene i obavijestio o nastaloj situaciji, da je prednica tužene došla isti dan i vidjela poplavu u stanu prednika tužitelja, da je zbog nastale štete uslijed navedenog događaja Allianz osiguranje isplatilo predniku tužitelja iznos od 16.521,04 kn na ime nastale štete na zidovima i podu stana u vlasništvu prednika tužitelja, da je iz stana prednice tužene još dva puta došlo do curenja vode u stan prednika tužitelja što je isti ponovno prijavio i osiguranju i policiji, da je prednica tužene kao predstavnik stanara u predmetnoj zgradi sklopila sa prednikom tužitelja Sporazum 23. veljače 2013. radi isplate štete predniku tužitelja povodom predmetnog štetnog događaja te da je uslijed navedene poplave predniku tužitelja nastala imovinska šteta na namještaju u visini od 1.035,07 eura koju prednica tužene nije podmirila mirnim putem niti tijekom ovog postupka. Naime, prednica tužene također ničime u smislu čl. 219. st. 1. ZPP-a nije dokazala da se u predmetnom slučaju radilo o kakvoj višoj sili na koju ista nije mogla utjecati i da je uslijed iste došlo do nastanka štetnog događaja u smislu čl. 1067. st. 1. ZOO-a kojim je propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Dapače, upravo i iz iskaza svjedoka SU proizlazi kako je većina stanova u zgradi kao i stan prednice tužene bio nenastanjen i da o tim stanovima nitko nije vodio brigu.

41. Sud ovdje ukazuje da je slijedom provedenog postupka utvrđeno postojanje navedenih elemenata uz utvrđenu osnovu tužbenog zahtjeva, odnosno nastalu štetu na način opisan u tužbi, a da je visina tužbenog zahtjeva utvrđena provedenim građevinskim vještačenjem u iznosu od 1.035,07 eura pa kako sud smatra da su pravni slijednici tužitelja dokazali postojanje svih elemenata pretpostavki odgovornosti za štetu prema čl. 1045. ZOO-a, to je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev pravnih slijednika tužitelja u cijelosti, čime je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

42. Nadalje, tužitelji imaju pravo na zakonske zatezne kamate sukladno čl. 1086. ZOO-a od trenutka nastanka štetnog događaja pa kako su tužitelji iste pravilno zatražili od 22. veljače 2012. to je navedenom zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti, čime je odlučeno kao u točki I. izreke.

43. O troškovima postupka tužitelja sud je odlučio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a koji su odmjereni sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 148/09, 142/12, 108/14, 126/22, 138/23, dalje Tarifa) i zatraženom trošku prema predanom troškovniku te vrijednosti predmeta spora od 1.035,07 eura. Slijedom navedenoga tužiteljima je priznat trošak sastava tužbe, sastav podneska od 26.9.2022. te trošak zastupanja na ročištima dana 8.9.2015., 7.12.2015., 11.4.2016., 8.6.2016., 3.10.2016., 3.7.2017., 30.11.2020., 9.4.2021., 7.2.2022., 15.2.2024., 16.9.2024., 5.12.2024., 18.3.2025. i 17.4.2025. za svaku radnju u iznosu od po 200,00 eura, potom za sastav podnesaka od 18.11.2014., 9.9.2019., 7.11.20219., 29.8.2021., 3.4.2023. i za pristup na ročište 18.11.20214., 13.2.20215., 18.1.2019., 15.11.2019. i 5.11.2024. za svaku radnju u iznosu od po 50,00 eura, čemu je valjalo pridodati PDV 25%, kao i trošak sudskog dostavljača u iznosu od 15,46 eura i 16,81 eura, trošak vještačenja u iznosu od 199,08 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 84,14 eura sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11 i 9/21) što ukupno iznosi 5.065,49 eura, čime je odlučeno kao u toč. II. izreke.

44. Tužiteljima nije priznat trošak sastava podnesaka od 10.6.2014., 1.12.2014. i 28.12.2017. obzirom se radi od dokazu plaćanja troškova postupka što se dokazuje putem obračunskog lista računovodstva ovog suda ili uvidom u novčane obveze predmeta u e-spisu, čime sud navedeni trošak ne smatra nužnim za vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP-a. Nadalje, nije priznata niti zatražena visina troška za pristup na ročišta 13.2.2015. i 5.11.2024. obzirom su ista odgođena prije početka raspravljanja, čime stranka ima pravo na 25% od zatražene visine, a što je sud priznao pravnim slijednicima tužitelja za svaku radnju u iznosu od po 50,00 eura kako je to prethodno navedeno u točki 42. obrazloženja.

45. Također, sud nije priznao zatraženi trošak pristupa na ročište 8.12.2017. i 9.9.2021. obzirom ista nisu niti održana, a niti je priznat dva puta zatražen trošak za sastav podneska od 29.8.2021.

46. Odluka o tijeku zateznih kamata na trošak parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP-a.

47. Odluka o trošku tužene temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a čime je odlučeno kao u točli III. izreke.

Zagreb, 28. svibnja 2025.

Sudac:

Violeta Veselić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. I, II i III-tužitelju po pun. uz pristojbu za tužbu i presudu

2. tuženoj po pun.

U Zagrebu, dana 28. svibnja 2025. godine

Viši sudski savjetnik-specijalist: Lidija Đogaš Batovanja